Kategorija: Svijet

Svi sada mogu da vide kako multipolarni svijet zaista postaje stvarnost, to je objektivan i nepovratan trend, ocijenio je ruski predsjednik Vladimir Putin na Ekonomskom i humanitarnom forumu i samitu Rusije i Afrike.

Putin je naveo da se Forum – zajedno sa svojim temama, spektrom učesnika i svojim slobodnim i otvorenim dijalogom – dobro uklapa u globalne transformacione procese, čiji su obim i dubina toliko značajni da se teško mogu precijeniti.

On je istakao da je krajnje vrijeme da se promijeni rad Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ i Svjetske banke.

“Naša zemlja se takođe dosljedno zalagala za jačanje uloge Afrike u upravljanju i donošenju ključnih odluka u okviru multilateralnih razvojnih institucija, prije svega MMF-a i Svjetske banke.

U svakom slučaju, postavlja se pitanje reformisanja tih organizacija, njihovog preusmjeravanja na potrebe i zahtjeve ekonomija u razvoju”, rekao je Putin.

Prema njegovim riječima, Rusija se zalaže za veću ulogu Afrike u procesu donošenja odluka u okviru međunarodnih organizacija.

“Rusija i Afrika zajedno stvorile su preduslove za prelazak na pravedan multipolarni svijet”, istakao je Putin.

Treći Ekonomski i humanitarni forum i samit Rusije i Afrike počeo je danas i završava se sutra u Moskvi.

Najmanje 46 ljudi poginulo je u sudaru dva voza u Španiji, javio je list ABC, pozivajući se na hitne službe.

Sudar se dogodio između gradova Los Jebenes i Urda u Toledu, nešto poslije 9.00 časova po lokalnom vremenu.

Televizija “Antena tri” objavila je nešto ranije da je poginulo 39 ljudi.

Američka centralna banka Federalne rezerve (FED) oprezno pristupa daljim odlukama o kamatnim stopama, dok rast inflacije i otpornost privrede ostavljaju otvorenom mogućnost novog povećanja kamata do kraja godine. Tržišta očekuju da će nakon dvodnevnog sastanka, započetog 27. oktobra, referentne stope ostati nepromijenjene, ali će posebna pažnja biti usmjerena na poruke predsjednika FED-a Kevina Vorša.

Prema očekivanjima investitora, kamatne stope trebalo bi da ostanu u rasponu od 3,75 do četiri odsto, nakon što su u septembru povećane za 0,25 procentnih poena, pišu Nezavisne, pozivajući se na CNBC.

Ipak, najnoviji podaci o kretanju cijena ukazuju na to da borba protiv inflacije još nije završena. Godišnja inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama porasla je u septembru na 3,7 odsto, sa 3,4 odsto u avgustu, dok je bazna inflacija, koja ne uključuje cijene hrane i energije, dostigla 2,6 odsto.

Cilj FED-a je da inflaciju vrati na dva odsto, zbog čega bi uporno visoke cijene mogle podstaći donosioce odluka da dodatno pooštre monetarnu politiku.

Podijeljena mišljenja o daljim potezima

Unutar FED-a postoje različiti stavovi o tome koliko brzo treba reagovati na inflatorne pritiske. Dio zvaničnika smatra da nema potrebe za žurbom i da je neophodno sačekati dodatne ekonomske podatke prije donošenja novih odluka.

Drugi, međutim, smatraju da bi dodatno povećanje kamatnih stopa moglo biti potrebno kako bi se inflacija vratila na željeni nivo. Odluka će zavisiti od novih pokazatelja o kretanju cijena i snazi američke privrede.

Posebna pažnja biće usmjerena na konferenciju za novinare Kevina Vorša nakon završetka sastanka. Investitori će tražiti naznake o tome da li FED namjerava ponovo povećati kamate u decembru ili će sačekati dodatne podatke prije nego što odredi naredne korake.

Vorš je ranije izbjegavao da unaprijed najavljuje odluke centralne banke, naglašavajući da ishod sastanaka ne treba prejudicirati. Takav pristup ostavlja tržištima manje jasnih smjernica o budućem kretanju monetarne politike.

Inflacija ostaje ključni izazov

Odluke FED-a imaju šire posljedice za privredu, jer promjene kamatnih stopa utiču na cijenu zaduživanja građana i preduzeća, uključujući stambene i potrošačke kredite.

Zadržavanje visokih kamata može pomoći u obuzdavanju rasta cijena, ali istovremeno povećava troškove finansiranja i može usporiti privrednu aktivnost. S druge strane, prerano ublažavanje monetarne politike nosi rizik da inflacija duže ostane iznad ciljanog nivoa.

Zbog toga će naredne odluke američke centralne banke zavisiti od procjene odnosa između inflatornih pritisaka i snage privrede, dok investitori čekaju jasnije signale o smjeru monetarne politike do kraja godine.

Sjedinjene Američke Države pripremaju vojne kapacitete za moguću novu ofanzivu na Iran, a pojedinim državama Persijskog zaliva već je upućeno upozorenje da budu spremne za kratku, ali intenzivnu vojnu kampanju. Predsjednik SAD Donald Tramp još nije donio konačnu odluku, ali, prema dostupnim informacijama, razmatra mogućnost velikog napada nakon izbora za američki Kongres.

Prema pisanju lista Wall Street Journal, na koji se poziva portal Klix.ba, američke poruke državama u regionu prenesene su diplomatskim i vojnim kanalima. Sve više pokazatelja ukazuje na to da se Vašington i Izrael pripremaju za novu rundu napada, čiji bi cilj bio slabljenje Irana i njegovo primoravanje na pregovore.

Američka vojska već preduzima konkretne korake. Sistem protivvazdušne odbrane Patriot prebacuje se iz Teksasa na Bliski istok, dok se dio američkih vojnika povlači iz baza izloženih mogućim napadima. Istovremeno se obnavljaju zalihe municije, a bombarderi i borbeni avioni pripremaju se za potencijalne operacije.

Vojno prisustvo SAD u regionu moglo bi biti dodatno pojačano narednog mjeseca, kada se očekuje dolazak još jedne udarne grupe nosača aviona i jedinice marinaca. U tom području već se nalazi oko 20 američkih ratnih brodova, mada je moguće da će dio njih biti povučen.

Prema izvorima upoznatim sa situacijom, Tramp razmatra udare na iransku infrastrukturu i nuklearna postrojenja. Druga mogućnost ostaje postizanje sporazuma s Teheranom, ali diplomatski napori regionalnih posrednika zasad nisu donijeli konkretne rezultate.

„Možda ćemo pokrenuti još jednu manju operaciju ‘Epski bijes’. Ili će pristati“, poručio je Tramp prošle sedmice, aludirajući na raniju američko-izraelsku kampanju bombardovanja.

Iz Bijele kuće nisu željeli da komentarišu navode o konkretnim vojnim planovima, uz obrazloženje da se radi o osjetljivim pitanjima. Istovremeno je poručeno da predsjednik SAD razmatra sve mogućnosti kako bi spriječio Iran da dođe do nuklearnog oružja. Tramp je ranije izjavio da prije izbora za Kongres neće pokrenuti novi napad na Iran.

Izrael se, prema istim navodima, takođe priprema za moguću novu vojnu operaciju. Premijer Benjamin Netanjahu zagovara nastavak udara s ciljem dodatnog slabljenja Irana, a dugoročno i rušenja tamošnjeg režima.

Eventualni povratak vazdušnim napadima predstavljao bi promjenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona, koji se posljednjih mjeseci u velikoj mjeri oslanjao na ekonomski pritisak. Pojačane sankcije i pomorska blokada ozbiljno su ograničile iransku prodaju nafte, vazdušni saobraćaj i kopnenu trgovinu.

Analitičari upozoravaju na rizik od eskalacije

Ipak, dio stručnjaka sumnja da bi novi vazdušni udari mogli natjerati Iran na kapitulaciju. Tokom najintenzivnije faze prethodnog sukoba, SAD i Izrael izveli su više od 20.000 udara, ali je Teheran nastavio napade na brodove u Persijskom zalivu, američke vojnike i pomorske snage, istovremeno zadržavajući čvrste uslove za pregovore.

Bivši izraelski obavještajac Deni Citrinovic smatra da bi bilo pogrešno pretpostaviti da bi nova kampanja bombardovanja mogla dovesti do rušenja iranskog režima. Prema njegovoj procjeni, takvi napadi mogli bi dodatno učvrstiti odlučnost Teherana da razvija raketni i nuklearni program.

S druge strane, Set Džouns iz Centra za strateške i međunarodne studije ocjenjuje da bi Tramp mogao iskoristiti novu vojnu operaciju da proglasi pobjedu i smanji američko angažovanje u sukobu, čak i ako ne bude ostvaren odlučujući vojni rezultat.

Dodatnu neizvjesnost izaziva stanje iranskog nuklearnog programa. Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi izjavio je pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija da nisu uočene aktivnosti na obnovi postrojenja oštećenih u prethodnim sukobima. Međutim, inspektori nemaju pristup tim lokacijama, zbog čega agencija ne može potvrditi da Iran nije preusmjerio nuklearni materijal.

Teheran najavljuje odgovor na eventualni napad

Iran je upozorio da bi na novi napad odgovorio udarima na ekonomske i civilne ciljeve u regionu. Tokom ranijeg sukoba, iranske snage gađale su američke baze, diplomatske objekte, energetska postrojenja i aerodrome u zemljama Persijskog zaliva.

Zbog toga SAD i njihovi regionalni saveznici pokušavaju da obnove zalihe protivraketnih sistema, koje su iscrpljene tokom iranskih napada. Posebnu zabrinutost izaziva i činjenica da Iran i dalje raspolaže velikim brojem raketa te da je period zatišja iskoristio za jačanje odbrane i proizvodnju novih balističkih projektila od uskladištenih dijelova.

Diplomatski kanali ostaju otvoreni, ali su pozicije dvije strane i dalje udaljene. Vašington insistira na razgovorima o iranskom nuklearnom programu, dok Teheran postavlja zahtjevne uslove za eventualni dogovor.

U takvim okolnostima, naredni period mogao bi biti presudan za odluku američke administracije. Iako konačna odluka o novoj ofanzivi još nije donesena, vojna pojačanja i upozorenja upućena zemljama regiona ukazuju na to da Vašington ozbiljno razmatra mogućnost nove eskalacije sukoba.

Blok izraelskog premijera Benjamina Netanjahua preuzeo je prednost na parlamentarnim izborima, pokazuju preliminarni rezultati nakon prebrojavanja 41,9 odsto glasova. Prema trenutnom presjeku, Netanjahuov politički savez osvojio je 57 poslaničkih mjesta, dok su stranke koje mu se protive dobile 47 mandata.

Preostala mjesta pripadaju strankama Zajednička lista i Raam, koje su pretežno arapske i zajedno imaju 16 mandata, pišu Nezavisne.

Rezultati koje je objavila Centralna izborna komisija još nisu konačni, a prebrojavanje glasova se nastavlja. Podaci dostupni do 5.58 časova pokazuju da se izborna trka i dalje odvija neizvjesno.

Nakon objavljivanja prvih rezultata, Netanjahu je u izbornom štabu svoje stranke Likud u Jerusalimu poručio da Izrael ima „istorijsku, jedinstvenu priliku“ da, zajedno sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, jednom zauvijek ukloni iransku prijetnju.

Izraelski premijer kritikovao je i političke stranke koje su spremne na saradnju sa arapskim partijama. Postavio je pitanje kako takve stranke mogu govoriti o „savezu onih koji služe“ kada, prema njegovim tvrdnjama, njihove potencijalne partnerke napadaju pripadnike izraelskih odbrambenih snaga.

Na rezultate izbora reagovao je i Tramp, koji je na društvenoj mreži Truth Social ocijenio da je njegova podrška Netanjahuu uticala na ishod glasanja. Prema njegovim riječima, umjesto očekivanog ubjedljivog poraza izraelskog premijera, sada se nazire tijesan rezultat, pa čak i mogućnost pobjede.

Izborni proces obilježila je i visoka izlaznost. Do 22 časa na birališta je izašlo 77,7 odsto birača, što je znatno više u odnosu na 70,6 odsto, koliko je zabilježeno na parlamentarnim izborima 2022. godine.

Pravo glasa iskoristilo je ukupno 5.695.682 građana Izraela, a prema dostupnim podacima, riječ je o najvećoj izlaznosti na izborima u toj zemlji još od 1999. godine.

Na vanrednim parlamentarnim izborima birani su predstavnici za 120 poslaničkih mjesta u Knesetu. Birališta su bila otvorena od sedam do 22 časa po lokalnom vremenu, a pravo glasa imalo je oko 7,3 miliona registrovanih birača.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da bi susret ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog mogao biti održan veoma brzo, ali za sada nema zvanične potvrde iz Moskve i Kijeva da je dogovor o sastanku postignut.

Tramp je u srijedu, 28. oktobra, izjavio da Vašington ostvaruje napredak u pokušajima da se okonča rat u Ukrajini, iako nije precizirao kada bi dvojica predsjednika mogla da se sastanu niti gdje bi razgovori bili održani, pišu Nezavisne.

„Sastanak će biti organizovan veoma brzo“, rekao je Tramp novinarima, govoreći o mogućem susretu Putina i Zelenskog.

Američki predsjednik ocijenio je da se u diplomatskim naporima bilježe pozitivni pomaci.

„Ostvarujemo veliki napredak kada je riječ o Rusiji i Ukrajini“, poručio je Tramp, ne iznoseći dodatne detalje o konkretnim rezultatima pregovora.

Njegove izjave dolaze uoči trilateralnih razgovora predstavnika Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, koji su planirani za novembar. Ipak, ostaje nejasno da li bi eventualni susret Putina i Zelenskog prethodio tim razgovorima ili bi bio organizovan u nekom drugom terminu.

Ni ruska ni ukrajinska strana zasad nisu javno potvrdile da su njihovi predsjednici pristali na direktan sastanak.

Tramp je najavu iznio šest dana prije izbora za Kongres u SAD, zakazanih za 3. novembar. Na tim izborima odlučivaće se o tome koja će politička opcija imati kontrolu nad Kongresom.

Vladimir Putin je tokom jučerašnjeg telefonskog razgovora sa norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom i finskim predsjednikom Aleksandrom Stubom jasno stavio do znanja da će Volodimiru Zelenskom, ukoliko dođe u Moskvu, biti obezbijeđena puna bezbjednost i svi potrebni uslovi, saopštio je sinoć Jurij Ušakov, pomoćnik ruskog predsjednika za spoljnu politiku.

Razgovor je, prema Ušakovim riječima, bio temeljan i sadržajan, a trajao je 90 minuta. Fokus je bio na sporazumu o nastavku pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država. Stere i Stub su prenijeli da je Vladimir Zelenski zainteresovan za direktne razgovore, na šta je Putin ponovio da, ukoliko ukrajinski predsjednik zaista to želi, treba da dođe u Moskvu, „gdje će mu biti obezbijeđeni svi neophodni uslovi, uključujući i one koji se tiču njegove bezbjednosti“.

Ušakov je dodao da su Stere i Stub krajem prošle sedmice predložili ovaj razgovor, ali da im je tada rečeno da je ova sedmica za ruskog lidera puna obaveza zbog samita Rusija-Afrika i samita Foruma država izvoznica gasa. „I evo, danas je našao vremena, dok se pripremao za obraćanje na samitu Foruma država izvoznica gasa, da bi razgovarao sa predstavnicima dvije susjedne zemlje“, naveo je Ušakov, prenosi RTV BN.

Dodao je da je ovaj razgovor izazvao kritičke reakcije u nizu evropskih zemalja, ocjenjujući da je to „veoma simptomatično i mnogo govori“. Moskva se, prema njegovim riječima, sada uopšte ne bavi time ko će predstavljati Evropu na pregovorima o Ukrajini, jer će to pitanje biti na dnevnom redu u nekoj kasnijoj fazi. „Za sada govorimo samo o dogovoru da se obnove trilateralni pregovori u Abu Dabiju između predstavnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je Ušakov, dodajući da se dijalog sa SAD odvija rutinski.

Stanovnici Teherana sve više strahuju od nastavka rata i novih američkih i izraelskih napada, zbog čega gomilaju zalihe hrane i lijekova, dok pojedini već planiraju da napuste iransku prijestonicu i potraže sigurnije mjesto. U međuvremenu, pojačane vojne prijetnje i američka pomorska blokada dodatno pogoršavaju ekonomsku situaciju u Iranu.

Strah od novog sukoba raste u trenutku kada izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručuje da iransko rukovodstvo mora biti eliminisano, dok američki predsjednik Donald Tramp najavljuje da će „dovršiti posao“ u Iranu. Istovremeno, prema pisanju Nezavisnih, treći američki nosač aviona i hiljade vojnika upućuju se u region, što dodatno pojačava zabrinutost među stanovništvom.

Pojedini građani strahuju da bi novi napadi mogli uslijediti nakon američkih izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar. Ferešte Hadžipur, 35-godišnja majka malog djeteta, kaže da već pravi zalihe hrane i lijekova koji se izdaju bez recepta, jer se boji novih bombardovanja.

„Prihvatili su činjenicu da će nas ponovo napasti, bilo prije ili poslije izbora“, rekao je Sasan Karimi, bivši iranski vladin zvaničnik i profesor spoljne politike na Univerzitetu u Teheranu, govoreći o procjenama iranskog rukovodstva.

Iran prijeti novim udarima, pritisak na ekonomiju raste

Teheran je ponovo zaprijetio američkim vojnim bazama i saveznicima Vašingtona na Bliskom istoku, a među potencijalnim metama pomenuti su i podmorski kablovi za prenos podataka koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Tokom ovog mjeseca zabilježen je najveći broj prijavljenih napada na trgovačke brodove u tom području od prvih sedmica rata u martu.

Istovremeno, američka pomorska blokada iranskih luka ograničava izvoz nafte, od kojeg zavise značajni prihodi iranske države. Zbog poremećaja u trgovini sve više teretnog saobraćaja preusmjerava se na kopnene pravce, a na graničnim prelazima stvaraju se kolone kamiona.

Blokada je dovela i do nestašica lijekova, dok zasad nema pokazatelja ozbiljnijih nestašica hrane i ostalih osnovnih potrepština. Ipak, životni standard stanovništva nastavlja da opada, nacionalna valuta bilježi rekordno nisku vrijednost, a rast inflacije dodatno otežava svakodnevni život.

„Ekonomski rat predstavlja glavnu okosnicu rata koji se vodi protiv nas“, izjavio je Mohamed Bager Galibaf, predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač u ranijim razgovorima sa Sjedinjenim Državama.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan upozorio je da se zemlja nalazi na opasnoj prekretnici, dok vlasti pokušavaju da odgovore na sve izraženije ekonomske probleme i neslaganja unutar državnog rukovodstva.

Cijene hrane naglo rastu, porodice stvaraju zalihe

Sve teža ekonomska situacija posebno pogađa građane koji se već suočavaju sa velikim rastom cijena osnovnih namirnica. Od početka rata cijena ribe porasla je za više od 60 odsto, dok je govedina poskupjela za više od 150 odsto.

Mohamed Mohamadi (36) navodi da jedna kupovina u supermarketu može odnijeti polovinu prosječne mjesečne plate, koja iznosi oko 400 miliona rijala, odnosno približno 150 dolara.

Uprkos visokim cijenama, strah od novih napada navodi građane da nastave sa stvaranjem zaliha. Mohamed Abedi (39) kaže da je za svoju porodicu nabavio dodatne količine riže, ulja za kuvanje i sušenih urmi, zabrinut zbog mogućeg pogoršanja situacije.

„Brinem se da bi situacija mogla dodatno da se pogorša“, rekao je Abedi.

Dok pojedini umjereniji političari smatraju da bi sporazum sa Vašingtonom mogao pomoći u stabilizaciji ekonomije, drugi u iranskom rukovodstvu ne očekuju da će ekonomske sankcije i pritisci promijeniti pregovaračku poziciju zemlje.

Mohsen Hašemi Rafsandžani upozorio je da je zbog rasta deviznog kursa izvršnoj vlasti sve teže da upravlja državom. Karimi, međutim, smatra da ekonomski pritisak neće navesti Iran da prihvati zahtjeve Sjedinjenih Država.

„Nikakav ekonomski pritisak neće ubijediti ljude ovdje da pristanu na sporazum“, rekao je Karimi, dodajući da Teheran računa na dugotrajan otpor kako bi promijenio pristup druge strane.

Pregovori između Irana i SAD, koji se vode posredstvom drugih država, već mjesecima ne donose značajan napredak. Tramp je prošlog mjeseca odbacio iranski prijedlog za okončanje rata i potpuno otvaranje Ormuskog moreuza u roku od sedam dana, uz uslov da Vašington ispuni određene zahtjeve, među kojima je ukidanje pomorske blokade.

Stanovnici napuštaju Teheran u potrazi za sigurnošću

U iranskoj prijestonici i dalje su vidljive posljedice američkih i izraelskih napada iz marta i aprila, tokom kojih su hiljade stambenih objekata oštećene ili uništene. Sjećanja na razaranja dodatno pojačavaju strah od mogućeg nastavka sukoba.

Hašem Važdani (45), fitnes trener iz Teherana, odlučio je da se pripremi za odlazak u sigurniji dio zemlje.

„Već sam spakovao stvari kako bih otišao u neki bezbjedniji grad na sjeveru zemlje. Danas sam kupio još konzervirane hrane, krekera i dodatnih ćebadi“, rekao je Važdani.

Postoji bojazan da bi novi sukobi mogli izazvati dodatne civilne žrtve, nakon što su hiljade ljudi već poginule tokom rata. Tramp je ponovio prijetnje da će uništiti elektrane i drugu infrastrukturu u Iranu.

Predstojeći izbori u Izraelu i Sjedinjenim Državama mogli bi uticati na politički pritisak u obje zemlje, dok nezadovoljstvo ratom i njegovim posljedicama ostaje izraženo. Za stanovnike Irana, međutim, najveća neizvjesnost ostaje pitanje da li će diplomatski napori spriječiti novi talas napada ili će zemlja ponovo biti suočena sa ratom punih razmjera.

Rusija i Sjedinjene Američke Države razgovaraju o mogućim zajedničkim projektima u oblasti eksploatacije prirodnog gasa na Arktiku i proizvodnje tečnog prirodnog gasa, a Vašington pokazuje interesovanje za rusku energetsku infrastrukturu.

O tome je govorio potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak, ističući da postoji prostor za saradnju dvije zemlje u razvoju gasnih nalazišta i realizaciji zajedničkih energetskih projekata, prenosi ATV.

„Kada je riječ o arktičkoj zoni, to su, prije svega, razvoj nalazišta ili učešće u zajedničkim projektima proizvodnje tečnog prirodnog gasa“, rekao je Novak novinarima na marginama plenarnog zasjedanja osmog samita Foruma zemalja izvoznica gasa.

Prema njegovim riječima, Rusija aktivno razvija svoje kapacitete u ovoj oblasti, dok američka strana pokazuje interesovanje za infrastrukturu koja bi omogućila eksploataciju gasa i izgradnju postrojenja za proizvodnju tečnog prirodnog gasa.

Novak je ukazao na značaj Rusije na svjetskom tržištu energenata, navodeći da na tu zemlju otpada oko 15 odsto svjetske trgovine gasom.

O energetskoj budućnosti govorio je i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je ocijenio da će značaj prirodnog gasa u globalnoj energetici i međunarodnoj trgovini nastaviti da raste.

Putin je naveo da tečni prirodni gas već čini približno polovinu svjetske trgovine ovim energentom.

Izjave ruskih zvaničnika ukazuju na mogućnost razvoja energetske saradnje Moskve i Vašingtona, ali konkretni detalji eventualnih zajedničkih projekata na Arktiku nisu navedeni.

Rusija ne primjećuje promjenu u stavu evropskih zemalja prema sukobu u Ukrajini, jer evropski zvaničnici i dalje osuđuju Moskvu i zahtijevaju obustavljanje rata, zanemarujući, prema ocjeni ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, uzroke krize.

„Za sada ne vidimo promjenu u pristupu Evrope, koja usvaja dokument za dokumentom, drži govore i daje izjave u kojima osuđuje Rusiju i zahtijeva da se agresija zaustavi, potpuno ignorišući ono što je sve započelo“, rekao je Lavrov na sastanku sa glavnim urednicima afričkih medija, prenosi ATV.

Šef ruske diplomatije naveo je da su evropske zemlje donedavno odbijale kontakte sa Moskvom, dok sada sve češće govore o potrebi obnavljanja komunikacije sa Rusijom. Ipak, prema njegovim riječima, promjena u retorici nije dovela do drugačijeg pristupa ukrajinskom sukobu.

Lavrov je ocijenio da ni nedavni razgovor sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom u Njujorku, kao ni telefonski razgovori ruskog predsjednika Vladimira Putina sa norveškim premijerom Jonasom Garom Storeom i predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom, nisu donijeli ništa novo.

Prema njegovim riječima, evropske zemlje nastoje da se uključe u pregovarački proces o Ukrajini, ali još nije jasno kakve bi stavove zastupale u tim razgovorima.

Lavrov je istovremeno kritikovao evropske lidere koji se zalažu za nastavak podrške Ukrajini. Tvrdi da se od evropskih građana očekuje da podnose ekonomske i socijalne posljedice takve politike, uz obrazloženje da je cilj pobjeda Ukrajine nad Rusijom.

Izjave ruskog ministra odražavaju stav Moskve prema evropskoj politici u vezi sa ukrajinskim sukobom, dok pitanje uslova za eventualno političko rješenje i dalje ostaje predmet međunarodnih razgovora.