Kategorija: Svijet

Sjedinjene Američke Države proglasile su helijum strateški važnim resursom, prepoznajući njegov značaj za proizvodnju poluprovodnika i naprednih tehnologija, ali i sve veće rizike u lancima snabdijevanja.

Odluku je donio američki ministar energetike Kris Rajt, u okviru nastojanja administracije predsjednika Donalda Trampa da smanji zavisnost od uvoza važnih sirovina i ojača domaću proizvodnju, piše B92.

Rajt je istakao da obnova američke industrije podrazumijeva i obezbjeđivanje materijala neophodnih za proizvodnju na domaćem tržištu.

„Predsjednik Tramp oživljava američku industriju, a to znači da moramo da imamo materijale koji su nam potrebni kako bi Amerika ponovo mogla da proizvodi“, rekao je Rajt.

On je naglasio da helijum ima važnu ulogu u proizvodnji poluprovodnika i razvoju naprednih tehnologija, zbog čega njegovo proglašavanje strateškim resursom treba da doprinese sigurnijem snabdijevanju, otvaranju radnih mjesta i jačanju američke pozicije u energetskim i tehnološkim inovacijama.

Odluka je uslijedila nakon procjene Ministarstva energetike SAD da helijum ispunjava zakonske kriterijume za resurs od strateškog značaja, prije svega zbog njegove važnosti za američku industriju i sve veće izloženosti rizicima u lancima snabdijevanja.

SAD raspolažu značajnim nalazištima prirodnog gasa koji sadrži helijum, što pruža mogućnost povećanja domaće proizvodnje i boljeg odgovora na rastuće potrebe industrije.

Američki ministar odbrane Pit Hegset smijenio je general-potpukovnika Kopnene vojske Breta Silviju, jednog od ključnih ljudi zaduženih za vojno-strateško planiranje u Pentagonu. Odluka dolazi u trenutku pojačanih tenzija zbog mogućnosti novih američkih udara na Iran, a razlog smjene zvanično nije saopšten.

Silvija je obavljao funkciju direktora za strategiju, planove i politiku u Združenom generalštabu američkih oružanih snaga, na poziciji poznatoj kao J-5. Prema pisanju portala RTV BN, on je drugi general koji je smijenjen sa ove funkcije otkako je Hegset preuzeo dužnost ministra odbrane.

Njegov prethodnik, general-potpukovnik Džozef Mekgi, napustio je tu poziciju prošlog oktobra. Za sada nije objavljeno ko će naslijediti Silviju, niti je zvanično obrazloženo zbog čega je razriješen dužnosti.

Iz Združenog generalštaba zahvalili su Silviji i njegovoj porodici na dugogodišnjoj službi.

„Predsjedavajući, Združeni generalštab i Združene snage izražavaju duboku zahvalnost general-potpukovniku Bretu Silviji i njegovoj porodici za 32 godine istaknute službe našoj naciji“, navedeno je u saopštenju, uz poruku da im žele sve najbolje u narednom životnom poglavlju.

Silvijina smjena dolazi u vrijeme kada američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost novih vojnih udara na Iran, nakon višemjesečnog rata. Uloga direktora za strategiju, planove i politiku posebno je značajna u povezivanju vojnih operacija, planova Pentagona i odluka Bijele kuće.

Prema navodima američkih medija, Silvija je jedan od brojnih visokih vojnih zvaničnika koji su napustili svoje funkcije otkako je Hegset preuzeo rukovođenje Ministarstvom odbrane početkom 2025. godine. Dio tih kadrovskih promjena nije javno obrazložen, što je izazvalo kritike pojedinih zakonodavaca, koji upozoravaju na moguće posljedice po rukovođenje američkom vojskom.

Sjeverna Koreja ispalila je desetak balističkih projektila ka moru sa svoje istočne obale, saopštila je južnokorejska vojska.

Kako je navedeno, projektili kratkog dometa ispaljeni su oko pola sata poslije ponoći iz okoline Vonsana na istočnoj obali Sjeverne Koreje i letjeli su oko 250 kilometara.

U saopštenju je istaknuto da Južna Koreja pojačava praćenje i održavanje spremnosti za dodatna lansiranja i da blisko razmjenjuje informacije sa Amerikom i Japanom.

Iz Ministarstva odbrane Japana saopšteno je da je Sjeverna Koreja lansirala nešto što bi moglo biti balistički projektil i da sve ukazuje na to da nije pao unutar japanske ekskluzivne ekonomske zene.

Kancelarija za nacionalnu odbranu južnokorejskog predsjednika održala je vanredni sastanak radi procjene bezbjednosne situacije.

Lansiranja su izvršena usljed povišenih tenzija duž međukorejske granice od 21. septembra, kada su od dvije eksplozije nagaznih mina ranjena trojica južnokorejskih vojnika.

Seul tvrdi da je mine postavila sjevernokorejska vojska, a incident su nazvali kršenjem primirja i zatražili izvinjenje.

Pjongjang negira odgovornost i optužuje Seul za lažiranje incidenta.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan razgovarao je telefonom sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom o tursko-američkim bilateralnim odnosima, kao i o regionalnim i globalnim dešavanjima, saopšteno je danas iz Erdoganovog kabineta.

Tokom sastanka, Erdogan je izjavio da će nastaviti da radi na razvoju odnosa između Turske i Sjedinjenih Američkih Država, koji će sljedeće godine proslaviti 100. godišnjicu, i na ubrzavanju saradnje u svim oblastima, prenosi Anadolija.

Erdogan je izjavio da, kao član Zajedničkog odbrambenog saveza Meke, pažljivo prati dešavanja u Ormuskom moreuzu i Јemenu i da se trudi da riješi problem diplomatskim putem.

On je dodao da je Turska spremna da podrži napore za oživljavanje diplomatskog procesa između Ukrajine i Rusije i okončanje rata na taj način.

Kako je saopšteno, Tramp je čestitao Erdoganu i turskom narodu Dan Republike, koji Turska slavi danas, 29. oktobra, prenosi RTRS.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da Srbija neće moći značajnije da napreduje u procesu pristupanja Evropskoj uniji ukoliko ne uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa politikom Brisela, uključujući odnos prema sankcijama Rusiji.

Odgovarajući na pitanje da li Srbija može postati članica EU bez uvođenja sankcija Moskvi, Kos je naglasila da će takav pristup predstavljati ozbiljnu prepreku na evropskom putu.

„Neće biti moguće da zemlja koja se ne usklađuje sa nama po pitanju strateškog interesa, što su, naravno, spoljna i bezbjednosna politika, odnosno zajednička borba protiv Rusije, posebno u kontekstu ruskog rata u Ukrajini, napreduje. To će biti veoma, veoma teško“, izjavila je Kos, a prenosi RTV BN.

Ipak, evropska komesarka je istakla da razgovori sa novom Vladom Srbije još nisu počeli. Prema njenim riječima, prvo je potrebno da nova vlada bude formirana, nakon čega će biti jasnije da li i na koji način može biti nastavljen dijalog o usklađivanju politike Beograda sa politikom Evropske unije.

„Prvo moraju da formiraju novu vladu, a potom ćemo vidjeti kako ćemo i da li ćemo moći da nastavimo dalje u ovoj oblasti“, navela je Kos.

Ona je i ranije ukazivala na to da će Srbija morati konkretnim potezima da pokaže opredijeljenost za članstvo u EU, posebno kada je riječ o usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom Unije.

Govoreći početkom oktobra o planovima Evropske komisije za pripremu budućeg proširenja, Kos je poručila da će se ozbiljnost evropskih ambicija Beograda procjenjivati na osnovu konkretnih aktivnosti, a ne samo izjava o želji za članstvom.

Istovremeno je navela da Srbija nije među zemljama koje su trenutno u najnaprednijoj grupi kandidata za koje se pripremaju posebne mape puta u procesu pristupanja. U toj grupi su, prema njenim riječima, Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina.

Kos je prethodnih dana razgovarala i sa Ilijom Srdanovićem, prvim kandidatom na Studentskoj listi, poručivši da je Evropska unija spremna da podrži novu Vladu Srbije na putu ka članstvu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom Finske Aleksanderom Stubom i norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom veći dio vremena posvetio je sopstvenom tumačenju srednjovjekovne slovenske istorije, dok se o neposrednom prekidu vatre u Ukrajini gotovo uopšte nije razgovaralo.

Poziv, koji je trebalo da traje manje od pola sata, na kraju se produžio na sat i po, a cilj inicijative bio je da se razmijene stavovi o mogućim koracima ka okončanju rata i predstojećim pregovorima Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dabiju, pišu Nezavisne.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je Kijev unaprijed bio upoznat sa namjerom finskog i norveškog lidera da razgovaraju sa Putinom. Prema njegovim riječima, Stub i Stere prvo su se konsultovali sa ukrajinskom stranom, a zatim ga obavijestili o sadržaju razgovora sa ruskim predsjednikom.

„Željeli su da o tome razgovaraju sa mnom, a zatim sa liderom Rusije. Tada smo razgovarali, ali to nismo javno objavili jer je već bila noć“, rekao je Zelenski.

Pregovori u Abu Dabiju i poruke Moskvi

Zelenski je naveo da su nordijski lideri tokom konsultacija razgovarali o planiranom trilateralnom sastanku pregovaračkih timova u novembru u Abu Dabiju. Nakon razgovora sa Putinom, prenijeli su mu utisak da ruska strana pokazuje određenu ozbiljnost u vezi sa predstojećim pregovorima.

Prema riječima ukrajinskog predsjednika, među glavnim temama trebalo bi da budu početni koraci ka smirivanju sukoba, bezbjednosni prioriteti Ukrajine i mogućnosti za okončanje rata.

Zelenski je podržao inicijativu Finske i Norveške, ističući da su dvije države željele da neposredno prenesu Moskvi svoje stavove o budućem mirovnom procesu. Naglasio je, međutim, da Stub i Stere nisu nastupali u ime cijele Evrope, već svojih država.

Kao susjedi Rusije, Finska i Norveška imaju neposredan interes za bezbjednosne aranžmane koji bi mogli proizaći iz budućeg sporazuma. Zelenski smatra da bi informacije iz razgovora trebalo podijeliti i sa ostalim evropskim državama, kao i sa Ukrajinom i Sjedinjenim Američkim Državama.

„Finska i Norveška pokazuju da žele da otvore još jedan kanal komunikacije kako bi Evropa dobijala informacije i mimo SAD i kako bi Rusija određene stvari čula direktno“, poručio je ukrajinski predsjednik.

Putin se vratio istorijskim temama

Ipak, prema pisanju „Fajnenšel tajmsa“, na koje se pozivaju mediji, razgovor nije protekao onako kako su nordijski lideri očekivali. Putin je znatan dio vremena govorio o istorijskim korijenima sukoba, dok se o zahtjevu Kijeva za neposrednim prekidom vatre jedva raspravljalo.

Tri izvora upoznata sa sadržajem razgovora rekla su da su Stub i Stere odlučili da ne prekidaju ruskog predsjednika tokom njegovih istorijskih izlaganja, jer su željeli da procijene koliko je zaista spreman na dijalog sa evropskim državama.

Finski predsjednik ranije je izjavio da je razgovor trebalo da traje manje od 30 minuta, ali se produžio na 90 minuta. Bio je to prvi Putinov kontakt sa jednim od evropskih saveznika Ukrajine od razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u julu 2025. godine.

Putin se i ranije pozivao na istoriju kako bi obrazložio svoje stavove o Ukrajini, tvrdeći da Rusi i Ukrajinci pripadaju istom narodu. Takav pristup koristio je i u razgovorima sa zapadnim zvaničnicima, uključujući susret sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na Aljasci.

Zelenski o diplomatskoj izolaciji Rusije

Ukrajinski predsjednik osvrnuo se i na posljedice susreta Putina i Trampa na Aljasci, ocijenivši da je tim događajem oslabljena diplomatska izolacija Moskve.

„Činjenica je da je značajan dio svijeta diplomatski izolovao Ruse, a Aljaska je tu izolaciju uklonila“, rekao je Zelenski.

Dodao je da su kontakti Rusije sa pojedinim državama i prije toga postojali, ali da nisu uvijek bili javni. Kao primjere naveo je komunikaciju preko bezbjednosnih i obavještajnih kanala, kao i odnose Moskve sa Turskom i državama Bliskog istoka.

Za razliku od nekih ranijih kontakata o kojima je Kijev saznavao naknadno, inicijativu Finske i Norveške Zelenski je opisao kao otvoren proces, uz prethodne konsultacije i jasno definisane ciljeve.

Istovremeno, razgovor je pokazao koliko je teško usaglasiti evropske stavove o pregovorima sa Moskvom. Dok nordijske države nastoje da uspostave neposredan kanal komunikacije sa ruskim predsjednikom, ostaje otvoreno pitanje koliko takvi kontakti mogu doprinijeti konkretnom napretku ka prekidu rata u Ukrajini.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da su brazilski predsjednički kandidat Flavio Bolsonaro i njegova porodica dobrodošli u SAD nakon poraza Bolsonara na predsjedničkim izborima u Brazilu.

On je komentarisao izjavu predstavnika Bijele kuće da će Stejt department izdati vize porodici Bolsonaro, čime će im biti dozvoljen ulazak u SAD.

“Odobriću to. Mislim da su oni dobri ljudi. Ne bih imao ništa protiv”, rekao je Tramp.

Američki lider je naglasio da trenutno ne zna gdje se nalazi Bolsonaro i da je čuo glasine da je sin bivšeg predsjednika Brazila trenutno u Argentini.