Kategorija: Svijet

Ukrajinske snage povukle su se sa severne periferije Male Slobodke u Sumskoj oblasti, rekli su za Sputnjik izvori iz ruskih bezbednosnih struktura.

“Jedinice 104. Posebne brigade teritorijalne odbrane Oružanih snaga Ukrajine napustile su svoje položaje i povukle se dublje na ukrajinsku teritoriju”, naveo je sagovornik agencije.

Blisko prijateljstvo američkog predsjednika Donalda Trampa i prvog čovjeka Međunarodne fudbalske federacije (FIFA) Đanija Infantina moglo bi uskoro dobiti i političku dimenziju. Prema pisanju američkih medija, Tramp želi da upravo Infantina vidi na mjestu generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Kako navodi „Njujork post“, američki predsjednik smatra da je Infantino „poštovan širom svijeta“ i da posjeduje posebnu sposobnost povezivanja ljudi. Nakon uspješne organizacije Svjetskog prvenstva u fudbalu u tri zemlje, Tramp vjeruje da predsjednik FIFA-e ima iskustvo potrebno za upravljanje velikim međunarodnim sistemima.

Infantino, koji se nalazi na čelu najveće sportske organizacije na svijetu, dodatno se približio Trampu tokom priprema za Mundijal. Američki predsjednik bio je uključen u brojne aktivnosti povezane sa turnirom, dok je Infantino u decembru Trampu uručio prvu FIFA nagradu za mir u istoriji te organizacije.

Koliko su njih dvojica bliski, pokazalo se i tokom finala Svjetskog prvenstva na stadionu MetLajf, kada je Tramp uručio pehar španskom reprezentativcu Rodriju nakon pobjede Španije nad Argentinom rezultatom 1:0. Tokom utakmice, američki predsjednik sjedio je u svečanoj loži između supruge Melanije i Infantina.

Put do čela UN-a nije jednostavan

Novi generalni sekretar Ujedinjenih nacija biće izabran krajem ove godine, a mandat će zvanično početi 1. januara 2027. godine, kada će na toj funkciji naslijediti Portugalca Antonija Gutereša.

Ipak, eventualna Infantinova kandidatura suočila bi se sa brojnim političkim izazovima. Kandidat mora dobiti podršku svih 15 članica Savjeta bezbjednosti UN-a, pri čemu pet stalnih članica ima pravo veta, kao i potvrdu Generalne skupštine.

Osim političke podrške, ključan uslov je i Infantinova lična odluka da se kandiduje. On se o toj mogućnosti za sada nije javno izjasnio, dok FIFA i Bijela kuća nisu komentarisali navode o mogućoj kandidaturi.

Ukoliko odluči da uđe u trku za prvog čovjeka svjetske organizacije, izvori bliski Trampu tvrde da bi imao velike šanse protiv potencijalnih rivala, među kojima se pominju bivša predsjednica Čilea Mišel Bačele i Argentinac Rafael Grosi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Iskustvo iz FIFA-e kao argument

Paolo Zampoli, Trampov specijalni izaslanik za globalna partnerstva, smatra da bi Infantino bio uspješan na čelu UN-a.

– U Ujedinjenim nacijama morate sarađivati sa 193 države članice. U FIFA-i ih ima više od 200, a Đanijevi rezultati pokazuju da zna kako se upravlja tako složenim sistemom – rekao je Zampoli za „Njujork post“.

Ipak, Infantinov ugled posljednjih mjeseci bio je predmet kritika nakon odluke o poništavanju crvenog kartona američkom reprezentativcu Folarinu Balogunu tokom Mundijala. Tramp je kasnije potvrdio da je lično razgovarao sa Infantinom i tražio preispitivanje odluke kojom je američki napadač ostao dostupan za važnu utakmicu.

Trampova administracija i odnos prema UN-u

Posebno je zanimljivo što se ideja o Infantinovom prelasku u UN pojavljuje u trenutku kada Trampova administracija zauzima kritičniji stav prema toj organizaciji.

Nakon povratka u Bijelu kuću, Tramp je smanjio američka izdvajanja za UN i povukao Sjedinjene Američke Države iz nekoliko međunarodnih institucija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO), UNESCO i Savjet za ljudska prava UN-a.

Ukoliko Infantino odbije mogućnost prelaska u međunarodnu politiku i odluči da ostane na čelu FIFA-e, pred njim bi u martu 2027. godine bili izbori za četvrti mandat predsjednika te organizacije.

U tom slučaju očekuje ga nastavak rada na velikim projektima, uključujući Svjetsko prvenstvo za žene u Brazilu 2027. godine, kao i istorijski Mundijal 2030. godine koji će biti održan na tri kontinenta i u šest država.

Američka administracija Donalda Trampa preko Stejt departmenta priprema svojevrsnu zamjenu za ugašeni USAID, a predviđeni su i projekti na zapadnom Balkanu.

Za razliku od ranijeg perioda, kako pišu američki mediji, planirano je da fokus više bude na konzervativnim vrijednostima, uključujući i jačanje slobode govora, za koju smatraju da je zakonskim projektima EU ugrožena.

Kako piše “Financial Times”, administracija je Kongresu uputila prijedlog da se dva miliona dolara izdvoje za projekte koji bi se, kako je objašnjeno, suprotstavili cenzuri EU kroz Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima.

Podsjećanja radi, ovim zakonima EU želi da ograniči velike platforme, koje su mahom u američkom vlasništvu, da daju veću kontrolu korisnicima i da sa platformi suzbijaju ono što smatraju lažnim vijestima.

Za projekte u Evropi je, osim ovog, kako je najavljeno, predviđen i budžet od pet miliona dolara za razvoj civilizacijskog saveza u Evropi, odnosno saveza sa političkim snagama koje smatraju svojim saveznicima.

Međutim, kako navodi “Financial Times”, dio novca bi išao i u namjene koje su bile podržavane ranije od strane ranijih administracija, poput borbe protiv autoritarnih režima, ali i suzbijanja ruskog i kineskog uticaja.

Kada je konkretno riječ o zapadnom Balkanu, dva miliona dolara namijenjena su za organizacije i projekte za koje se ocjeni da su aktivni u suprotstavljanju pokušaja podrivanja zapadnih civilizacijskih vrijednosti.

Plan uključuje i finansiranje aktivnosti protiv, kako se navodi, pravosudnog aktivizma i cenzure u Brazilu, gdje Vašington optužuje vlasti da politički progone bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, saveznika Donalda Trampa.

Predviđeno je i milion dolara za dokumentovanje kršenja ljudskih prava nad etničkim manjinama u Južnoj Africi.

Poseban budžet namijenjen je za projekte u Velikoj Britaniji, takođe za političke snage koje su usklađene s političkim ciljevima Trampove administracije.

“Financial Times” ističe da dio budžeta predviđa izdvajanje pet miliona dolara za organizaciju “Free Speech Union International”, međunarodnu mrežu nastalu oko britanske organizacije “Free Speech Union”, koju je osnovao konzervativni član Doma lordova Tobi Jang.

Najveći pojedinačni grant predviđen je za “Victims of Communism Memorial Foundation”, američku neprofitnu organizaciju posvećenu očuvanju sjećanja na žrtve komunističkih režima.

“Fondacija bi trebalo da dobije 40 miliona dolara, što bi predstavljalo značajno povećanje u odnosu na njen dosadašnji budžet. Organizacija je osnovana 1993. godine odlukom američkog Kongresa, a zakon je potpisao tadašnji predsjednik Bil Klinton. Stejt department podsjeća da je fondacija sredstva iz američkog budžeta dobijala i tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena”, piše FT.

Kako piše “Washington Post”, svim ovim programima trebalo bi da bude zajedničko nekoliko elemenata, poput promovisanja nacionalne sigurnosti SAD, slobode govora, vjerskih sloboda, antikomunističkih aktivnosti, strateškog takmičenja s Kinom, promovisanja direktnih bilateralnih partnerstava, jačanja ekonomske samoodrživosti, promovisanja privatnih investicija i usaglašavanja s spoljnopolitičkim interesima SAD.

Do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor iz Ambasade SAD o tome kako bi se ovi projekti realizovali u regionu. Važno je napomenuti da i prema pisanju FT i WP-a još nisu definisani svi elementi, jer se čeka odobrenje Kongresa.

Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je u utorak na saslušanju pred senatorskim odborom da najnovija procjena troškova rata sa Iranom iznosi 37,5 milijardi dolara.

Nova procjena je oko 12 milijardi dolara veća od iznosa od 25 milijardi koji je Hegset naveo krajem aprila, neposredno prije nego što je predsjednik Donald Tramp dogovorio privremeni prekid vatre sa Iranom.

Hegset i Trampova administracija sada traže do 70 milijardi dolara hitne vojne potrošnje kako bi pokrili troškove rata i finansirali novo naoružanje i ljudstvo.

Pentagon posebno traži 46 milijardi dolara za proširenje proizvodnih linija i ubrzanje isporuke tražene municije, uključujući precizne bombe, hipersonične projektile i sisteme za borbu protiv dronova.

– Ovo je novi zahtjev zasnovan na novim realnostima svijeta sa kojim se suočavamo, uz korak naprijed kako bismo odgovorili tom trenutku – rekao je Hegset.

Demokrate u Senatu, uz dio republikanaca, dovele su u pitanje potrebu za dodatnim milijardama mimo redovnog odbrambenog budžeta od 1,5 biliona dolara.

Senatorka Peti Marej, vodeća demokrata u Odboru za aproprijacije, poručila je da administracija pokušava da predstavi zahtjev kao hitan, iako ga vidi kao zaobilaženje uobičajene budžetske procedure.

S druge strane, ni Hegset nije ostao dužan na prozivke senatora o ratovima koje vodi i u kojima učestvuje američka vojska tokom mandata Donalda Trampa.

– Cijenim pobjedu u ratu koliko i bilo ko drugi, ali sjedim pred odborom koji želi da razgovara o pobjedi u ratu koji traje već četiri godine i govori o strateškom porazu sukoba koji traje već četiri mjeseca kako bi se spriječilo da Iran dobije nuklearnu bombu – rekao je Hegset.

Hegset je odgovornost za obim zahtjeva prebacio na prethodnu administraciju Džoa Bajdena i ustvrdio da vojska mora ubrzano da modernizuje kapacitete zbog promjena u ratovanju i šire upotrebe jeftinih dronova.

Neprijateljstva su obnovljena 8. jula, kada je Tramp proglasio kraj primirja, a prema iranskim vlastima od tada je u američkim udarima u Iranu poginulo najmanje 50 ljudi.

Dok vlada povlačenjem miliona barela pokušava da smiri tržište, stručnjaci upozoravaju da Sjedinjene Američke Države postaju sve ranjivije na novu krizu u snabdijevanju.

Strateške rezerve nafte Sjedinjenih Američkih Država pale su na nivo koji nije zabilježen od 1983. godine, nakon što je administracija odobrila povlačenje miliona barela kako bi stabilizovala tržište usljed sukoba sa Iranom. Ovaj potez izazvao je zabrinutost stručnjaka koji upozoravaju na ranjivost SAD u slučaju budućih poremećaja u snabdijevanju, piše Rojters.

Zalihe sirove nafte u američkim Strateškim naftnim rezervama (SPR) pale su na najniži nivo od marta 1983. godine, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost zbog energetske bezbjednosti zemlje u jeku pojačanih globalnih tenzija.

Prema posljednjim podacima Ministarstva energetike, samo prošle sedmice povučeno je oko 5,1 milion barela, čime su se ukupne zalihe smanjile na svega 311,4 miliona barela. Ovako nizak nivo nije zabilježen više od četiri decenije, a posljedica je odluke vlade da interveniše na tržištu kako bi ublažila cjenovne šokove izazvane eskalacijom sukoba na Bliskom istoku.

Novi britanski premijer Endi Bernam odobrio je da britanske vojne baze koriste trupe Sjedinjenih Američkih Država za odbrambene udare SAD protiv Irana, čime je nastavio politiku svog prethodnika Kira Starmera, piše danas Blumberg, pozivajući se na izvore.

Kako su naveli izvori, Bernam će nastaviti politiku prethodne vlade, na čijem je čelu bio Kir Starmer, kada je riječ o odobravanju korišćenja britanskih baza za odbrambene američke udare, što znači da će britanske baze vjerovatno biti korišćene za neke od aktuelnih američkih operacija protiv Irana.

Starmer je u petak održao sastanak sa visokim ministrima i zvaničnicima na kojem su razgovarali o britanskoj politici nakon nastavka američkih operacija protiv Irana početkom ovog mjeseca, izjavili su izvori upoznati sa ovom temom, koji su govorili pod uslovom anonimnosti.

Ministri su na tom sastanku odlučili da nastave postojeću politiku prema kojoj baze na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu i RAF Ferford u Glosterširu, u Engleskoj, mogu koristiti američki avioni koji izvršavaju misije usmjerene na suprotstavljanje iranskoj raketnoj prijetnji i djelovanje protiv lokacija koje se koriste za ugrožavanje Ormuskog moreuza.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je dosadašnjeg vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine, generala Oleksandra Sirskog, a na njegovo mjesto imenovao general-majora Mihaila Drapatija.

Odluku o smjeni Sirskog prethodno je objavio ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko na društvenoj mreži Telegram, navodeći da je predsjednik Zelenski razriješio dosadašnjeg komandanta.

Zelenski je potom u video obraćanju potvrdio da je Drapatiju ponudio funkciju vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine.

– Odlučio sam da će Mihailo Drapati postati novi vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine – rekao je Zelenski.

Istovremeno je zahvalio Sirskom na dosadašnjem radu i njegovoj ulozi u odbrani Kijeva, kao i u Harkovskoj i Kurskoj operaciji.

Smjena Sirskog uslijedila je nakon prošlosedmične rekonstrukcije ukrajinske vlade, tokom koje je Zelenski odlučio da promijeni više ministara, uključujući i ministra odbrane Mihaila Fedorova. Ta odluka izazvala je proteste u više dijelova zemlje.

Fedorov je nakon ostavke izjavio da je jedan od razloga njegovog odlaska bio dugotrajan sukob sa Sirskim, prenosi Srna.

Britanski „Gardijan“ ranije je objavio da je odluka o smjeni Sirskog već donesena, ali da tada nije bilo poznato ko će ga naslijediti. List je naveo i da je Zelenski tražio kandidata koji neće predstavljati politički izazov njegovom rukovodstvu.