Kategorija: Svijet

Pregovori o raspodjeli ministarskih pozicija u Savjetu ministara BiH mogli bi početi tek naredne godine, iako su nakon prvih razgovora političkih stranaka već vidljivi obrisi buduće vlasti na nivou zajedničkih institucija.

Centralna izborna komisija BiH trebalo bi najkasnije do 4. novembra da objavi zvanične rezultate opštih izbora, nakon čega se očekuje nastavak političkih konsultacija i razgovora o formiranju vlasti.

Mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH pripada predstavniku bošnjačkog naroda, ali u SDA za sada ne žele da licitiraju imenima kandidata za ovu funkciju.

Jedno od otvorenih pitanja u pregovorima moglo bi biti Ministarstvo spoljnih poslova BiH, oko čijeg bi se rukovođenja mogli razići politički predstavnici Hrvata i Bošnjaka.

U SNSD-u, s druge strane, trenutno je prioritet formiranje vlasti u Republici Srpskoj, dok se pregovorima o novom sazivu Savjeta ministara ne posvećuje značajnija pažnja.

Politički analitičari smatraju da ozbiljniji razgovori o raspodjeli pozicija i formiranju novog Savjeta ministara neće početi prije naredne godine.

Kako navodi RTRS, prvi krug bilateralnih razgovora već je dao određene naznake budućih odnosa među političkim strankama, ali ključna pitanja raspodjele funkcija tek treba da budu otvorena.

Blok izraelskog premijera Benjamina Netanjahua osvojio je 53 mandata u Knesetu, dok je savez predvođen Gadijem Ajzenkotom dobio 48 mjesta, pokazuju konačni rezultati parlamentarnih izbora. Arapske stranke osvojile su ukupno 19 mandata, ali nijedan politički blok nema potrebnu većinu za samostalno formiranje vlade.

Konačna izlaznost iznosila je 77,9 odsto, odnosno na izbore je izašlo 5.716.665 birača. To je najveći procenat u posljednjih nekoliko decenija, prenio je „Tajms of Izrael“.

Pojedinačno, Likud je osvojio 27 mandata, Jašar 21, Bihajad 12, a Zajednička lista 11. Demokrate i Ram dobili su po osam mjesta, dok su Izrael Bejtenu, Ujedinjeni Tora judaizam i Ocma Jehudit osvojili po sedam mandata.

Šas i Religiozni cionizam dobili su po šest mjesta u parlamentu.

Rezultati pokazuju pad podrške strankama koje čine aktuelnu izraelsku vladu. One su u odlazećem sazivu Kneseta imale ukupno 68 mandata, dok je njihov izborni rezultat sada znatno slabiji.

S druge strane, Zajednička lista i Ram zajedno su osvojili 19 mandata, gotovo dvostruko više nego na prethodnim izborima, kada su imali ukupno deset.

Ipak, formiranje nove vlade neće biti jednostavno. Stranke koje se protive Netanjahuu, osim Demokrata, isključile su saradnju sa Ramom ili Zajedničkom listom, što dodatno otežava okupljanje parlamentarne većine.

Izborna komisija odbacila je tvrdnje o široko rasprostranjenim izbornim prevarama, nakon izvještaja o mogućoj kampanji uticaja iz Katara na birače.

Vršilac dužnosti direktora Centralne izborne komisije Din Livne izjavio je da istraga neće uticati na konačne rezultate izbora, koji će biti dostavljeni predsjedniku Izraela Isaku Hercogu. Istraga se, kako je naveo, ne odnosi ni na jedan određeni dio stanovništva.

Zvanični rezultati trebalo bi da budu predstavljeni Hercogu u srijedu, nakon završetka provjera mogućih grešaka i žalbi. Predsjednik će potom razgovarati sa liderima političkih stranaka, koji će mu saopštiti koga preporučuju za mandatara.

Novi saziv Kneseta trebalo bi da položi zakletvu 10. novembra, dok se očekuje da će pregovori o formiranju vlade biti teški i da bi mogli trajati duže od dva mjeseca.

Nijedan od dva glavna politička bloka nema potrebnih 61 od ukupno 120 mandata za parlamentarnu većinu. Hercog je zato pozvao stranačke lidere da učine sve kako bi se izbjeglo raspisivanje novih izbora, dok su i Netanjahu i Ajzenkot poručili da upravo oni namjeravaju da formiraju sljedeću vladu.

Izbori su održani četiri godine nakon završetka trogodišnjeg perioda tokom kojeg je Izrael više puta izlazio na birališta, a prva četiri izborna ciklusa nisu donijela stabilnu vladu.

Tekst je pripremljen prema informacijama koje je objavila Radio-televizija Republike Srpske, pozivajući se na Tanjug.

Premijerka Italije Đorđa Meloni izrazila je duboku tugu zbog pada helikoptera EUFOR-a kod Brčkog, u kojem su stradali italijanski državljani, te uputila poruku podrške porodicama poginulih i povrijeđenima.

„Vijest o tragičnoj nesreći italijanskog helikoptera EUFOR-a u Bosni i Hercegovini razlog je za duboku tugu. Moje misli su sa žrtvama, njihovim porodicama i svima onima koji, angažovani u misiji za mir i stabilnost u regionu, proživljavaju sate strepnje“, navela je Melonijeva.

Ona je dodala da porodicama stradalih i pripadnicima misije upućuje iskrenu podršku, u ime sebe i italijanske vlade, prenose Nezavisne.

Helikopter se srušio u četvrtak poslijepodne u mjestu Gorice kod Brčkog tokom rutinske operacije. Prema dosad objavljenim informacijama, u nesreći su poginule četiri osobe, dok je 12 povrijeđeno. Svi stradali i povrijeđeni su italijanski državljani.

Iz EUFOR-a je saopšteno da je pokrenuta detaljna istraga kako bi se utvrdile okolnosti i uzroci nesreće. Više informacija biće objavljeno nakon što budu potvrđene relevantne činjenice.

Parlamentarni izbori u Izraelu nisu donijeli većinu nijednom od dva glavna politička bloka, zbog čega zemlju očekuju složeni pregovori o formiranju nove vlade. Kao moguća rješenja izdvajaju se saradnja opozicionog bloka s arapskim strankama, vlada nacionalnog jedinstva ili raspisivanje novih izbora.

Prema preliminarnim rezultatima, blok okupljen oko premijera Benjamina Netanjahua mogao bi imati 53 poslanička mjesta, dok bi opozicioni blok predvođen Gadijem Ajzenkotom imao 48 mandata. Arapskim strankama pripalo bi ukupno 19 mjesta u Knesetu, koji ima 120 poslanika, pa bi njihova podrška mogla biti presudna za formiranje vlasti.

Saradnja opozicije i arapskih stranaka

Prvi scenario podrazumijeva pokušaj opozicije da formira vladu uz podršku arapskih stranaka. Takva mogućnost matematički postoji, ali bi zahtijevala političke ustupke i prevazilaženje protivljenja dijela opozicionih stranaka saradnji s arapskim političkim predstavnicima.

Jedna od opcija je i manjinska vlada koja bi se oslanjala na podršku arapskih poslanika prilikom ključnih glasanja, bez njihovog formalnog ulaska u vladajuću koaliciju.

Ipak, takvom rješenju protivi se dio opozicije, uključujući Avigdora Libermana, što dodatno otežava pregovore. Kako prenose Nezavisne, saradnja s arapskim strankama predstavlja jedno od najosjetljivijih pitanja u pokušajima da se obezbijedi parlamentarna većina.

Vlada nacionalnog jedinstva

Druga mogućnost je formiranje vlade nacionalnog jedinstva, u kojoj bi politički protivnici pokušali postići dogovor o zajedničkom upravljanju zemljom.

Takav aranžman mogao bi podrazumijevati saradnju dijela opozicionih stranaka s Netanjahuovim Likudom, ali bi zahtijevao značajne promjene u dosadašnjim političkim pozicijama. Opozicija je, naime, tokom kampanje isticala potrebu za promjenom vlasti, dok bi Netanjahu morao razmotriti odnose sa svojim dosadašnjim desničarskim i ultraortodoksnim partnerima.

Iako se vlada nacionalnog jedinstva razmatra kao mogući izlaz iz političkog zastoja, takav dogovor nije izvjestan zbog dubokih razlika između suprotstavljenih blokova.

Novi izbori kao treća mogućnost

Ukoliko pregovori ne dovedu do dogovora, Izrael bi mogao ponovo izaći na parlamentarne izbore. Takav ishod bio bi posljedica nemogućnosti da bilo koji politički blok obezbijedi stabilnu većinu u Knesetu.

Novi izbori mogli bi uslijediti nakon neuspješnih pokušaja formiranja vlade i dodatno produžiti period političke neizvjesnosti. U međuvremenu, Netanjahu bi ostao na funkciji premijera u tehničkom mandatu.

Nakon objavljivanja konačnih rezultata, predsjednik Izraela Isak Hercog trebalo bi da obavi konsultacije s predstavnicima stranaka i povjeri mandat kandidatu za kojeg procijeni da ima najveće izglede da sastavi vladu.

Pred izraelskim političkim liderima tako su tri moguća puta, ali nijedan za sada ne garantuje brzo formiranje stabilne vlasti.

Ruski udarni dron „Geran-5“ tokom pojedinih manevara može da dostigne brzinu i do 1.000 kilometara na čas, tvrdi Serhij Beskrestnov, savjetnik ukrajinskog predsjednika za odbrambene tehnologije.

Beskrestnov, poznat pod nadimkom „Fleš“, naveo je da su ukrajinske snage zabilježile slučajeve u kojima je ova bespilotna letjelica dostizala navedenu brzinu tokom manevrisanja.

„Zabilježili smo slučajeve kada je ‘Geran-5’ tokom manevrisanja ubrzavao do 1.000 kilometara na čas. Oni neprestano pokušavaju da unaprijede tehnologiju, a mi tražimo načine da odgovorimo“, izjavio je Beskrestnov, prenosi B92.

On je upozorio da Rusija kontinuirano unapređuje svoje bespilotne letjelice i da u njihovom razvoju učestvuje veliki broj inženjera i stručnjaka.

Beskrestnov je istakao da se Ukrajina suočava sa tehnološkim izazovom, navodeći da, osim ruskih stručnjaka, u razvoju pojedinih rješenja za ruske dronove učestvuju i kineski inženjeri.

Prema ranijim procjenama ukrajinske vojne obavještajne službe, „Geran-5“ ima prijavljenu maksimalnu brzinu od oko 600 kilometara na čas i domet do 950 kilometara. Tvrdnja o brzini od 1.000 kilometara na čas odnosi se na slučajeve koje navodi ukrajinski zvaničnik, a ne na nezavisno potvrđenu standardnu brzinu letjelice.

Razvoj novih verzija ovih dronova predstavlja dodatni izazov za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, posebno zbog kombinacije brzine, dometa i kontinuiranog unapređenja tehnologije.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin istakao je važnost osiguravanja slobodne plovidbe u svim svjetskim regionima.
On je učesnicima plenarne sjednice Samita Rusije i Afrike rekao da želi da sazna više o njihovim idejama za razvoj pomorskih aktivnosti.

“Želim da kažem da je možda najvažnije da osiguramo da svi poštujemo osnovne norme međunarodnog pomorskog zakona i da obezbijedimo slobodu plovidbe. To bi trebalo da se odnosi na sve regione u svijetu”, izjavio je Putin.

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov ocijenio je da se Evropa odricanjem od ruskog gasa odriče važnog oslonca svoje privrede i time ugrožava sopstvenu konkurentnost i ekonomski prosperitet.

Peskov je u razgovoru za „Izvestiju“ istakao da evropska privreda stagnira, dok su njen razvoj i konkurentska prednost u velikoj mjeri bili zasnovani na isporukama ruskih energenata, prenosi RTRS.

„Njemački građani, recimo, nisu baš navikli da izlaze iz zone komfora, a sada su primorani da to čine“, naveo je Peskov, govoreći o posljedicama evropske energetske politike.

On je ocijenio da odluka Evropske unije da se odrekne ruskog gasa ne predstavlja dalekovid potez. Prema njegovim riječima, energetski odnosi i saradnja među državama ne bi trebalo da budu trajno zatvoreni za buduće promjene.

Peskov je posebno naglasio da riječ „nikada“ ne bi trebalo da postoji u međudržavnim odnosima, ukazujući na mogućnost da se okolnosti i odnosi među državama vremenom promijene.

Vlada Austrije zatražila je od Bosne i Hercegovine da joj dostavi model koji je Hrvatska primijenila kako bi riješila pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH na teritoriji Evropske unije. Cilj je pronalaženje rješenja koje bi omogućilo nesmetan međunarodni transport robe i funkcionisanje lanaca snabdijevanja.

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković izjavio je da su predstavnici ove institucije na sastanku sa austrijskim partnerima iznijeli argumente o značaju profesionalnih vozača za privredu, kao i o mogućnosti kontrole njihovog ulaska i izlaska na osnovu podataka o broju vozača i izdatim licencama.

„Nakon što smo na sastanku iznijeli argumente koji se odnose na privredne segmente, te transparentnost broja i licenci naših vozača, na osnovu koje austrijske vlasti mogu kontrolisati njihov ulazak i izlazak, zatraženo je da im dostavimo hrvatski model“, rekao je Vuković, prenosi RTRS.

Tokom razgovora razmijenjene su informacije o ograničenjima boravka profesionalnih vozača iz BiH u Evropskoj uniji, njihovoj ulozi u robnoj razmjeni, kao i problemima koje postojeći režim može izazvati u isporuci robe i repromaterijala.

Predstavnici Spoljnotrgovinske komore BiH smatraju da je potrebno hitno razmotriti više mogućnosti, uključujući obračun vremena boravka vozača na teritoriji EU u satima. Kao druga opcija navedeno je rješenje koje je već primijenila Hrvatska, odnosno izdavanje D vize za vozače u trajanju do 365 dana.

Iz Komore su poručili da je neophodno pronaći prelazni model koji bi omogućio nesmetan promet robe između BiH i Austrije dok se ovo pitanje trajno ne riješi na nivou Evropske unije. Zbog toga je zatražena i podrška Privredne komore Austrije.

Interesovanje za mogućnost obračunavanja boravka u satima pokazale su i predstavnice austrijske komore Barbara Šenah i Liza Rilaskijati.

Spoljnotrgovinska komora BiH najavila je da će nastaviti aktivnosti usmjerene na pronalaženje održivog rješenja za profesionalne vozače koji obavljaju međunarodni prevoz robe na teritoriji Evropske unije.

Evropska unija mogla bi početkom 2027. godine da uvede nova ograničenja na uvoz kineske robe, a među sektorima koji bi bili obuhvaćeni mjerama nalaze se hemijska industrija, proizvodnja namještaja i mašina.

Evropska komisija razmatra uvođenje uvoznih kvota i dodatnih carina kako bi zaštitila evropske proizvođače i smanjila trgovinski deficit sa Kinom, koji je prošle godine dostigao 360 milijardi evra, piše B92, pozivajući se na izvještaj „Blumberga“.

Jedna od mogućnosti je ograničavanje količine robe koja može da se uveze bez dodatnih nameta. U okviru takvog modela, za uvoz koji premaši unaprijed utvrđene kvote bile bi obračunavane dodatne carine.

Razmatrane mjere dio su širih nastojanja Brisela da smanji neravnotežu u trgovinskim odnosima sa Pekingom i ublaži pritisak jeftinijih kineskih proizvoda na evropsku industriju.

Evropski proizvođači upozoravaju da povećan priliv robe iz Kine ugrožava domaću proizvodnju i radna mjesta. Istovremeno, ograničen pristup evropskih kompanija kineskom tržištu dodatno otežava trgovinske odnose dvije strane.

Ipak, odluka još nije konačna. Prema navodima izvora „Blumberga“, konkretni sektori i oblik eventualnih ograničenja mogli bi biti promijenjeni tokom konsultacija sa državama članicama EU i Kinom.

Ukoliko plan bude usvojen, nove mjere mogle bi da počnu da se primjenjuju u prvom tromjesečju 2027. godine.

Turska priprema novu odbrambenu strategiju koja predviđa planiranje za mogućnost velikog rata, širenje vojnog prisustva u inostranstvu i jačanje saradnje sa partnerima na Bliskom istoku. Među razmatranim potezima su objedinjavanje vojnih struktura u Libiji i mogućnost uspostavljanja turske vojne baze u Saudijskoj Arabiji.

Prema pisanju turskog lista Hurijet, Ministarstvo nacionalne odbrane Turske radi na konceptu kojim bi oružane snage bile spremnije za globalne bezbjednosne izazove, uz širenje djelovanja u Africi i Aziji, prenosi B92.

Nova strategija obuhvata i razvoj logističkih kapaciteta, sigurnijih pravaca snabdijevanja te sporazuma sa državama na čijoj bi teritoriji turske snage mogle biti raspoređene.

Posebna pažnja posvećena je Libiji, gdje Ankara održava vojne veze sa različitim stranama. Razmatra se formiranje jedinstvene libijske vojske i zajedničke komandne strukture, a predstavnici dvije strane razgovarali su o mogućim rješenjima na sastanku u Ankari 23. oktobra.

Plan bi, prema navodima, bio sproveden u dvije faze: prvo bi se radilo na vojnom ujedinjenju, a zatim na političkom pomirenju. Jedna od razmatranih mogućnosti predviđa da Abdul Hamid Dbeiba ostane premijer, dok bi Kalifa Haftar preuzeo funkciju načelnika Generalštaba.

Drugi važan dio koncepta odnosi se na Sporazum o zajedničkoj odbrani iz Meke, koji povezuje Tursku, Saudijsku Arabiju i Pakistan. Saradnja obuhvata odbrambenu industriju, vojnu obuku, zajedničku proizvodnju, prenos tehnologije i razmjenu obavještajnih podataka.

Nakon što je 23. septembra za prvog generalnog sekretara imenovan penzionisani pakistanski general-potpukovnik Nauman Mahmud, počelo je formiranje zajedničkog sjedišta. Predviđeno je da svaka od tri države u njemu ima po pet vojnih i diplomatskih predstavnika.

U okviru jačanja saradnje, Saudijska Arabija ponudila je Turskoj mogućnost uspostavljanja vojne baze na svojoj teritoriji, po modelu sličnom turskom vojnom prisustvu u Kataru.