Kategorija: Svijet

Zemlje članice Evropske unije postigle su dogovor o 21. paketu sankcija protiv Rusije, nakon što je postignut kompromis oko jedne od najspornijih mjera – zabrane evropskim kompanijama da prevoze ruski tečni prirodni gas (LNG) u treće zemlje.

Prema dogovoru, primjena te zabrane biće odgođena za najmanje godinu dana, čime je otklonjena zabrinutost Grčke, koja je upozoravala da bi takva mjera ozbiljno pogodila njen brodarski sektor i imala ograničen efekat jer bi prevoznici mogli promijeniti registraciju svojih brodova.

Zadržana ograničenja na rusku naftu

Istovremeno, članice EU saglasile su se da još 12 mjeseci zadrže ograničenje cijene ruske sirove nafte na 44.10 dolara po barelu, iako je zbog rasta cijena energenata izazvanih sukobom na Bliskom istoku postojala mogućnost njegovog automatskog povećanja.

Novi paket sankcija dio je nastavka evropskog pritiska na Moskvu zbog rata u Ukrajini, dok Brisel nastoji dodatno ograničiti ruske prihode od izvoza energenata i očuvati jedinstven stav svih 27 država članica uprkos različitim ekonomskim interesima pojedinih zemalja, navodi “Politico”.

Sastanak ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija završen je u Manili, na marginama samita ASEAN, a razgovori su trajali nešto više od pola sata.

Lavrov i Rubio napustili su salu za pregovore zajedno sa svojim delegacijama u 12.31 po lokalnom vremenu, odnosno u 6.31 po moskovskom vremenu. Sastanak je počeo u 11.54 po lokalnom vremenu i održan je prema ranije utvrđenom rasporedu.

Tokom razgovora posebna pažnja bila je posvećena mogućnostima za rješavanje sukoba u Ukrajini, kao i aktuelnim pitanjima u odnosima dvije zemlje.

Lavrov je dan ranije izjavio da Moskva polazi od toga da Vašington još nije odustao od prijedloga iznesenih tokom razgovora na Aljasci. Prema navodima diplomatskog izvora, inicijativa za održavanje sastanka došla je od američke strane.

U ruskoj delegaciji bili su zamjenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko, direktor Odjeljenja za spoljnopolitičko planiranje Aleksej Drobinjin i stalni predstavnik predsjednika Rusije pri ASEAN-u Jevgenij Zagajnov.

Američku stranu predstavljali su zamjenica državnog sekretara za politička pitanja Alison Huker i specijalni izaslanik predsjednika SAD Serđo Gor.

Nakon sastanka, Rubio je nastavio ranije planirane bilateralne razgovore u Filipinskom međunarodnom konferencijskom centru.

Američki obavještajni analitičari istražuju da li je Rusija pružila Iranu podatke o ciljevima i naprednu tehnologiju za nedavne napade dronovima na objekte CIA-e u regionu Zaljeva, potvrdila su četiri obavještajna izvora.

Iako zvanični zaključci još nisu doneseni, sumnje podstiču izuzetna preciznost udara i sve bliže tehničko partnerstvo Moskve i Teherana.

U martu su pogođene najmanje dvije lokacije povezane sa CIA-om – stanica unutar američke ambasade u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, kao i objekat u istočnom Iraku. Izvori navode da je pogođeno još nekoliko tajnih lokacija, prenosi Rojters.

U napadu na objekat u okviru ambasade u Rijadu korištena su dva iranska drona „Šahed“. Prvi je napravio otvor na spoljašnjem zidu, dok je drugi prošao kroz njega i eksplodirao unutar objekta. Povrijeđenih nije bilo.

Prema navodima analitičara i zapadnih obavještajnih dokumenata, Rusija je pomogla Iranu da unaprijedi preciznost dronova „Šahed-136“ isporukom naprednog satelitskog navigacionog sistema „Kometa-M“, koji je otporan na elektronsko ometanje.

Prema riječima regionalnog zvaničnika koji je imao uvid u interni memorandum jedne zapadne obavještajne službe, Rusija je vjerovatno imala ulogu u određivanju ciljeva za napade na objekte CIA-e u regionu. Zvaničnik je detalje dokumenta i izvore podijelio pod uslovom anonimnosti.

Pored isporuke tehnologije, istražuje se i mogućnost da je Moskva Teheranu dostavila obavještajne podatke o tačnim lokacijama objekata CIA-e, s obzirom na to da mali broj država posjeduje kapacitete i interes za prikupljanje tako osjetljivih informacija protiv Sjedinjenih Američkih Država.

Zabrinutost u Vašingtonu dodatno je porasla nakon nedavnog iranskog napada balističkim raketama na američku bazu u Jordanu, u kojem su poginula dva američka vojnika.

Danijel Hofman, bivši šef stanice CIA-e i operativac za tajne operacije, izjavio je da ne bi bilo iznenađujuće ukoliko Moskva pomaže Teheranu u ciljanju američkih objekata, imajući u vidu njihovo blisko strateško partnerstvo.

„Oni dijele interes u pokušaju da smanje ili potpuno eliminišu uticaj SAD-a u svojim samoproglašenim sferama uticaja“, rekao je Hofman.

Američki predsjednik Donald Tramp odobrio je nuklearni sporazum sa Saudijskom Arabijom koji bi toj kraljevini mogao omogućiti obogaćivanje sopstvenog goriva za civilne nuklearne reaktore.

Ipak, sporazum zaobilazi strogi „zlatni standard“ međunarodnog nadzora, što je već izazvalo oštre reakcije i zabrinutost zbog moguće trke u naoružanju na Bliskom istoku.

Američko Ministarstvo energetike saopštilo je u srijedu poslijepodne da je sporazum potpisan, a sada će biti proslijeđen Kongresu na obaveznu reviziju.

Riječ je o takozvanom „Sporazumu 123“, koji će važiti 30 godina. Prema riječima američkih zvaničnika, američke kompanije pružaće tehnologiju i stručno znanje za razvoj saudijskog nuklearnog programa.

Međutim, sporazum bi mogao izazvati brojne kontroverze, kako u samim Sjedinjenim Američkim Državama, tako i širom Bliskog istoka. Sposobnost obogaćivanja nuklearnog goriva, iako deklarativno u civilne svrhe, u teoriji otvara vrata razvoju nuklearnog oružja. Američki ministar energetike Kris Rajt branio je potpisivanje sporazuma tvrdeći da on „održava najviše standarde nuklearne bezbjednosti i neširenja nuklearnog naoružanja“.

Kako će funkcionisati proces?

Prije početka bilo kakvog obogaćivanja uranijuma, zajednički američko-saudijski tim prvo će procijeniti komercijalnu isplativost i opravdanost projekta. Prema dogovoru, Amerikanci će graditi postrojenja bez direktnog prenošenja najosjetljivije tehnologije Saudijskoj Arabiji.

Sporazum takođe zabranjuje Rijadu razvoj sopstvene tehnologije za obogaćivanje uranijuma ili njenu kupovinu od trećih država tokom naredne decenije.

Ono što najviše zabrinjava kritičare jeste ograničen broj inspekcija. Za razliku od Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su 2009. godine potpisali ugovor po „zlatnom standardu“, Saudijska Arabija nije u obavezi da potpiše Dodatni protokol sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).

Saudijci su to godinama odbijali, strahujući da bi međunarodni inspektori mogli dobiti pristup svetom gradu Meki ili kraljevskim palatama. Umjesto toga, dogovoren je bilateralni sporazum o zaštiti koji sada treba da odobri IAEA.

Geopolitika i strateški interesi

Pobornici sporazuma ističu da on otvara unosno tržište za američku nuklearnu industriju i istovremeno sprečava rivale poput Kine i Rusije da preuzmu primat. Iz američkog Ministarstva energetike poručuju da je ovo početak višemilijarderskog partnerstva koje će donijeti dobro plaćena radna mjesta i dugoročni ekonomski rast.

Iz Ambasade Saudijske Arabije u Vašingtonu saopšteno je da dogovor „odražava zajedničku viziju proširenja saradnje u oblasti energetike i tehnologija budućnosti“.

Ipak, susjedne zemlje pažljivo prate razvoj događaja. Izrael, za koji se smatra da posjeduje neprijavljeno nuklearno oružje, odavno sa rezervom gleda na saudijski pristup ovim tehnologijama. S druge strane, Iran, glavni saudijski rival, već posjeduje zalihe obogaćenog uranijuma.

Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman ranije je izjavio da će njegova zemlja nastojati da razvije nuklearno oružje ukoliko ga Iran ikada proizvede.

Strah od nuklearne trke

Ideja o ovom sporazumu prisutna je godinama. O njemu se pregovaralo i tokom administracije Džoa Bajdena kao dijelu šireg plana normalizacije odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, ali su razgovori prekinuti nakon izbijanja rata u Gazi. Trampova administracija nedavno ih je ponovo pokrenula.

Sada je na potezu američki Kongres, koji može blokirati sporazum ukoliko i Predstavnički dom i Senat usvoje rezoluciju o njegovom neodobravanju.

Očekuju se burne reakcije, a demokratski senator Ed Marki već je oštro kritikovao dogovor, upozoravajući da bi mogao „omogućiti širenje nuklearnog oružja i podstaći trku u naoružanju u regionu“.

Slično mišljenje dijeli i Henri Sokolski, direktor neprofitnog Edukativnog centra za politiku neširenja nuklearnog naoružanja, koji je postavio pitanje:

„Kakav će novi standard ovaj saudijski sporazum postaviti za Ujedinjene Arapske Emirate, Tursku i Egipat?“

Jemenski Huti napali su dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru. Ovaj incident prijeti potpunom blokadom ključnih pomorskih ruta, što bi moglo izazvati ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energenata.

Vojni portparol Huta Jahja Sari izjavio je u srijedu da su mete bili tankeri „Enselija“ i „Lejla“, a razlog je, kako je naveo, „kršenje odluke o blokadi koju su izdale oružane snage“.

Napadi su izvedeni balističkim i krstarećim raketama, kao i dronovima, što je izazvalo požare na brodovima. Huti su, prema riječima portparola, takođe prisilili „gotovo deset brodova da napuste svoje rute i vrate se“.

Saudijska novinska agencija SPA potvrdila je da je pogođen tanker „Enselija“, pozivajući se na zvanične izvore iz saudijske Opšte uprave za transport. Navedeno je da su svi članovi posade na bezbjednom, ali se napad ocjenjuje kao teško kršenje međunarodnog prava i konvencija. Saudijske vlasti nisu iznijele detalje o navodnom napadu na drugi brod, „Lejlu“.

Britanska agencija za pomorsku trgovinu (UKMTO), koja nadzire plovidbu u regionu, takođe je potvrdila da je primila izvještaj o udaru.

„Kapetan tankera prijavio je udar nepoznatog projektila koji je izazvao požar na brodu, a sa kojim se posada trenutno bori“, saopšteno je iz UKMTO-a.

Princip „oko za oko“

Huti, zvanično poznati kao Ansar Alah, uveli su pomorsku blokadu Saudijskoj Arabiji 20. jula. Uslijedilo je to nakon jedne od najgorih eskalacija nasilja u Jemenu u posljednje četiri godine, kada je jemenska vlada, koju podržava koalicija predvođena Saudijskom Arabijom, bombardovala aerodrom u Sani kako bi spriječila slijetanje iranskog aviona.

Iz ove grupe poručuju da je proglašenje pomorskog embarga zasnovano na principu „oko za oko“, ističući pravo naroda da na blokadu odgovori blokadom. Huti optužuju saudijske lidere za dvanaestogodišnju opsadu i pljačku jemenskih resursa, dok Rijad odbacuje te optužbe, tvrdeći da ne sprovodi nikakvu opsadu nad jemenskim narodom.

„Konačni cilj pomorske blokade koju sprovodi Ansar Alah jeste da natjera Rijad da ukine embargo na luke i aerodrome pod kontrolom Huta. Saudijci misle da ovakvim metodama ekonomskog gušenja mogu izazvati narodni ustanak protiv Huta“, rekao je za Al Džaziru novinar iz Sane Husein el Buhaiti.

Ovaj napad dolazi u izuzetno osjetljivom trenutku. Zbog američko-izraelskog rata protiv Irana, plovidba kroz Hormuški moreuz je prekinuta, pa je Saudijska Arabija pokušavala da preusmjeri protok nafte alternativnim rutama – preko Crvenog mora i moreuza Bab el Mandeb. Međutim, i te rute sada su pod ozbiljnom prijetnjom.

Stručnjaci podsjećaju na moć koju su Huti demonstrirali kada su uspješno blokirali pristup Crvenom moru za izraelske luke tokom rata u Gazi, koji je okončan prekidom vatre u oktobru 2025. godine, što je dovelo do zatvaranja izraelske luke Eilat.

Bab el Mandeb jedna je od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta. Sa zatvorenim Hormuškim moreuzom od kraja februara, eventualno zatvaranje Bab el Mandeba moglo bi blokirati čak 25 odsto svjetskog snabdijevanja naftom i gasom, što bi imalo katastrofalne posljedice po globalnu ekonomiju.

Agent američke Tajne službe koji je bio zadužen za obezbjeđenje potpredsjednika Džej Di Vensa suspendovan je i nalazi se pod unutrašnjom istragom zbog sumnje da je medijima odavao informacije, uključujući osjetljive detalje o Vensovim putovanjima.

Ovu informaciju za Si-En-En potvrdio je izvor blizak slučaju, dok je drugi izvor naveo da su zvaničnici već identifikovali osobu za koju se vjeruje da je odgovorna za curenje podataka.

Istragu trenutno vodi odjeljenje za unutrašnje poslove Tajne službe. Prvi izvor navodi da u ovom trenutku nije jasno da li će protiv agenta biti izrečene samo administrativne sankcije ili će se suočiti i sa krivičnim prijavama.

Suspendovani službenik osumnjičen je da je bio izvor za nedavni članak portala MS NOW. U tom tekstu navodi se da su agenti iz Vensovog obezbjeđenja frustrirani zbog velikog opterećenja koje im predstavlja privatni raspored putovanja potpredsjednika.

Kao dio priče, MS NOW objavio je i konkretne planove Vensovog kretanja, uključujući let helikopterom Korpusa marinaca na čas golfa sa sinom. Ti planovi su nakon curenja informacija otkazani.

Objavljivanje ovakvih operativnih detalja u medijima izazvalo je oštre reakcije i bijes među zvaničnicima Tajne službe, Ef-Bi-Aja i Bijele kuće, potvrdio je izvor. Agencija Si-En-En kontaktirala je Tajnu službu radi komentara, dok portparol portala MS NOW nije odmah odgovorio na upit.

Ovaj incident dolazi u trenutku kada Trampova administracija najavljuje oštar obračun sa onim što smatra neovlašćenim otkrivanjem povjerljivih informacija medijima.

Kao dokaz takve prakse navodi se i nedavni slučaj s početka mjeseca, kada su četiri novinara Njujork tajmsa dobila obavezujuće sudske pozive da svjedoče pred saveznom velikom porotom. Pozivi su uslijedili u okviru istrage o njihovom izvještavanju koje je otkrilo bezbjednosne karakteristike novog predsjedničkog aviona koji je država Katar nedavno poklonila Donaldu Trampu.

Kina je obustavila izvoz helijuma, industrijskog gasa od ključnog značaja za proizvodnju poluprovodnika, rad medicinske opreme poput magnetne rezonance, ali i brojne druge visokotehnološke industrije.

Odluka Pekinga dolazi u trenutku kada je globalno tržište helijuma već pod velikim pritiskom zbog poremećaja u snabdijevanju izazvanih sukobima na Bliskom istoku, gdje se nalazi dio značajnih svjetskih proizvođača ovog gasa, piše „Fajnenšel tajms“.

Iako Kina sama nije među najvećim proizvođačima helijuma, posljednjih godina imala je važnu ulogu u njegovoj distribuciji prema evropskom tržištu. Analitičari navode da su određene količine ruskog helijuma, zbog sankcija i ograničenja trgovine, upravo preko kineskih trgovačkih kanala dolazile do evropskih kupaca.

Rusija je ranije proizvodila oko deset odsto svjetskih količina helijuma, dok je Katar prije izbijanja sukoba sa Iranom obezbjeđivao približno trećinu globalne proizvodnje. Profesor Seokjoon Kwon sa Univerziteta Sungkyunkwan u Seulu smatra da kineska odluka predstavlja pripremu za moguću novu nestašicu.

Evropska unija gotovo u potpunosti zavisi od uvoza helijuma, zbog čega je ovaj gas zvanično označen kao kritična sirovina. Njegova upotreba je od posebnog značaja za medicinu, proizvodnju čipova, naučna istraživanja i naprednu industriju.

Najvažniji evropski dobavljači trenutno su Sjedinjene Američke Države, Katar i Alžir, ali je posljednjih godina značajno porastao i uvoz iz Kine. Prema podacima konsultantskih kuća, količina helijuma koju je EU uvezla iz Kine povećala se sa 28,6 tona u 2022. godini na čak 1.630 tona godinu kasnije. Analitičari smatraju da je riječ uglavnom o ruskom helijumu koji je do evropskog tržišta dolazio preko posrednika, nakon što je EU 2024. godine zabranila direktan uvoz iz Rusije.

Tržište helijuma dodatno je komplikovano zbog činjenice da se ovim gasom ne trguje na javnim berzama kao što je slučaj sa naftom ili drugim sirovinama. Prema procjenama kompanije AKAP Energy, Kina je između marta i maja 2026. godine izvozila oko 16 odsto helijuma koji je prethodno uvezen iz Rusije.

Istovremeno, cijene helijuma za trenutnu isporuku gotovo su se udvostručile od početka sukoba na Bliskom istoku, dok rast bilježe i dugoročni ugovori.

Dodatni problem predstavljalo je privremeno obustavljanje rada velikih proizvodnih kapaciteta, među kojima je i kompleks Ras Laffan kompanije QatarEnergy, jednog od najvećih svjetskih postrojenja za tečni prirodni gas. Helijum se, naime, ne izvlači direktno iz zemlje, već nastaje kao nusproizvod tokom prerade i ukapljivanja prirodnog gasa.

Iako Katar i Rusija imaju značajan udio u svjetskoj proizvodnji, Sjedinjene Američke Države i dalje su najveći proizvođač helijuma. Prema podacima Američkog geološkog zavoda, SAD su 2025. godine proizvele oko 81 milion kubnih metara helijuma, Katar 63 miliona, Rusija 18 miliona, dok je Alžir proizveo oko 11 miliona kubnih metara.

Vrijednost evropskog tržišta helijuma procjenjuje se na više od 800 miliona dolara, uz očekivani godišnji rast između pet i osam odsto. U Hrvatskoj se helijum uvozi u tečnom ili gasovitom obliku preko međunarodnih dobavljača specijalnih gasova, a na tržištu ga distribuiraju kompanije poput SOL Croatia i Messer Croatia Plin.

Posljedice poremećaja u snabdijevanju već osjećaju brojni sektori. Cliff Cain, komercijalni direktor kompanije Pulsar Helium, izjavio je da se situacija posljednjih mjeseci dodatno pogoršala, navodeći da su dobili veliki broj upita kupaca iz javnog i privatnog sektora, uključujući kompanije iz SAD i Japana.

Nedostatak helijuma pogodio je i vazduhoplovnu industriju i sektor zavarivanja. U avio-industriji ovaj gas koristi se za održavanje pritiska u rezervoarima za gorivo, čišćenje kriogenih sistema i otkrivanje mikroskopskih oštećenja na letjelicama. U zavarivanju služi kao zaštitni gas koji omogućava kvalitetnije spojeve i sprečava kontaminaciju metala tokom procesa obrade.

Kako su globalne rezerve helijuma već bile ograničene prije novih geopolitičkih poremećaja, stručnjaci upozoravaju da nije sigurno da će smanjenje proizvodnje iz Katara moći biti brzo nadoknađeno.

„Naredne sedmice pokazaće da li je diversifikacija izvora snabdijevanja bila dovoljno brza kako bi se izbjegle posljedice prekida katarskih isporuka“, rekao je Nik Loson, izvršni direktor trgovačke banke Ocean Wall.

Upozorenja stižu i iz tehnološkog sektora. Sabina Ciofu, direktorka za međunarodnu politiku i strategiju u udruženju techUK, navela je da kompanije već pokušavaju pronaći alternativne izvore, ali da bi dugotrajnija ograničenja mogla imati ozbiljne posljedice po globalne lance snabdijevanja tehnologijom.

Posebno zabrinuti su proizvođači poluprovodnika. Predsjednik industrijskog udruženja SEMI Ajit Manocha upozorio je da kompanije već osjećaju rast cijena, ograničenja u količinama i komplikovaniju nabavku.

Stručnjaci procjenjuju da će proizvođači čipova lakše podnijeti rast troškova nego sektori poput zdravstva, gdje su mogućnosti prilagođavanja mnogo manje. Zbog toga se očekuje da će dostupne količine helijuma prvenstveno biti usmjerene prema tehnološkom i medicinskom sektoru, dok bi najveće posljedice mogle osjetiti industrije potrošačke elektronike.

Sjedinjene Američke Države trenutno su u povoljnijoj poziciji jer imaju značajnu domaću proizvodnju. Kompanija Premier Inc., koja za potrebe američkih bolnica nabavlja helijum, saopštila je da zdravstveni sektor i dalje ima prioritet i da bolnice zasad ne prijavljuju probleme koji bi ugrozili rad uređaja za magnetnu rezonancu ili drugih medicinskih sistema koji koriste ovaj gas.

Šumski požar koji gotovo sedam dana gori u španskoj provinciji Gvadalahara uništio je oko 32.000 hektara zemljišta, što ga čini jednim od najvećih u novijoj istoriji zemlje, saopštile su vlasti.

Ekipe hitne pomoći izrazile su oprezan optimizam da bi požar sjeveroistočno od Madrida mogao da bude stavljen pod kontrolu u narednim danima uprkos jakom vjetru koji je prognoziran za sutra.

Premijer Pedro Sančez i Emilijano Garsija-Pejdž, predsjednik regije Kastilja La Manča, sastali su se sa šefovima službi za vanredne situacije da bi razgovarali o požaru.

Garsija-Pejdž je kasnije rekao novinarima da ima osnova za “oprezni optimizam” i da napredak u operaciji gašenja požara pruža nadu da bi situacija uskoro mogla da se stabilizuje.

Stanovnicima pet ranije evakuisanih zajednica dozvoljeno je da se vrate kućama zbog poboljšane situacije, prenijela je agencija DPA.

Evakuisane su ukupno 34 zajednice, a oko 1.200 ljudi prebačeno je na bezbjedno od kada je požar izbio prošlog četvrtka.

Prvi rezultati istrage ukazuju da je požar vjerovatno izazvan poljoprivrednim radovima.

Sadašnji požar postao je drugi najveći u Španiji od kada su vlasti počele da vode evidenciju 1968. godine.