VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kina ima više rezervi od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kina ima više rezervi od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kina danas drži najveće strateške rezerve nafte na svijetu – procjenjuje se na čak 1,4 milijarde barela, što je više od ukupnih zaliha narednih devet najvećih rezervi zajedno.

    Ovaj podatak pokazuje koliko se velike sile ubrzano pripremaju za moguće energetske šokove, ratove, sankcije i poremećaje na globalnom tržištu goriva, prenosi Investitor.me.

    Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), strateške rezerve nafte postale su jedno od ključnih oružja država u periodu rastućih geopolitičkih tenzija i nestabilnosti na tržištu energenata.

    Situacija je dodatno eskalirala nakon zatvaranja Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, što je prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA) izazvalo jednu od najvećih kriza u snabdijevanju energijom u modernoj istoriji.

    Kina ima više nafte od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kineske strateške zalihe procijenjene su na 1,397 milijardi barela, čime Peking dominira globalnom listom energetskih rezervi.

    Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države sa 413 miliona barela, dok Japan zauzima treću poziciju sa 263 miliona.

    OECD Evropa raspolaže sa 179 miliona barela strateških rezervi.

    Ukupno, ove zemlje drže oko 70 odsto ukupnih svjetskih zaliha nafte uskladištenih na kopnu.

    Zašto Kina gomila ogromne količine nafte?

    Analitičari smatraju da ogromne kineske rezerve nisu slučajne. Kina je izrazito zavisna od uvoza energenata i pomorskih ruta poput Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom.

    Što država ima veće zalihe, to može duže izdržati poremećaje na tržištu i ublažiti rast cijena goriva i energije.

    Amerika i dalje ima jednu od najvećih rezervi

    SAD i dalje drže drugu najveću stratešku rezervu nafte na svijetu kroz svoj poznati Strategic Petroleum Reserve (SPR), sistem ogromnih podzemnih skladišta nastalih nakon velike naftne krize 1973. godine.

    Japan, iako gotovo u potpunosti zavisi od uvoza nafte, godinama agresivno gradi energetske rezerve upravo zbog straha od prekida snabdijevanja.

    Naftne krize promijenile energetsku politiku svijeta

    Globalna energetska strategija značajno je promijenjena nakon naftne krize 1973–1974, kada su velike zemlje proizvođači uvele embargo, što je dovelo do skoka cijena nafte od čak 300 odsto.

    Upravo tada osnovana je International Energy Agency, sa ciljem da države razviju strateške rezerve kako bi bile spremnije za buduće krize.

    Od 1974. do danas zabilježeno je šest velikih koordinisanih oslobađanja strateških rezervi: tokom Zalivskog rata, nakon uragana Katrina i Rita, zbog građanskog rata u Libiji, nakon ruske invazije na Ukrajinu, drugog talasa oslobađanja rezervi zbog energetske krize te nakon zatvaranja Ormuskog moreuza – najvećeg oslobađanja rezervi do sada.

    Kako rastu globalne tenzije i nestabilnost energetskog tržišta, sve više država ubrzano povećava skladišne kapacitete i strateške rezerve nafte kako bi se zaštitile od budućih šokova.

  • Evakuisani putnici pod nadzorom nakon izbijanja hantavirusa na brodu

    Evakuisani putnici pod nadzorom nakon izbijanja hantavirusa na brodu

    Evakuisani Amerikanac sa kruzera „MV Hondius“ testiran je pozitivno na hantavirus, dok je francuski državljanin razvio simptome patogena na odvojenom letu.

    Jedan od 17 američkih putnika pozitivan je na hantavirus, ali ne pokazuje nikakve simptome, saopštili su američki zdravstveni zvaničnici u nedjelju uveče, prenosi AP.

    Ranije je jedan od pet francuskih putnika razvio simptome tokom leta nazad, a ostali putnici su u strogoj izolaciji do daljnjeg, saopštio je francuski premijer Sebastijan Lekorni, dodajući da će četiri putnika uskoro biti testirana.

    Japansko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je japanski državljanin stigao u Britaniju čarter letom koji je organizovala britanska vlada i da će biti pod zdravstvenim nadzorom britanskih vlasti do 45 dana.

    U Velikoj Britaniji vlasti su saopštile da će putnici biti hospitalizovani 72 časa u karantinu, nakon čega slijedi šest sedmica samoizolacije.

    Među 26 putnika na brodu bilo je osam holandskih državljana, kao i ljudi iz Indije, Njemačke, Argentine, Belgije, Grčke, Portugala, Ukrajine, Gvatemale, Filipina i Crne Gore, saopštilo je holandsko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Tri osobe preminule su od početka epidemije, a pet ljudi koji su ranije napustili brod zaraženo je hantavirusom.

    Hantavirus se najčešće prenosi kontaktom sa urinom ili izmetom zaraženih glodara, ali se u rijetkim slučajevima može prenositi i među ljudima.

    Simptomi se obično javljaju između jedne i osam sedmica nakon izlaganja.

  • Tramp: Uništićemo svakog ko priđe iranskom uranijumu

    Tramp: Uništićemo svakog ko priđe iranskom uranijumu

    Sjedinjene Američke Države uništiće svakoga ko se približi iranskim zalihama obogaćenog uranijuma, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
    – To nadgledamo veoma dobro. Ako se neko približi tom mjestu, znaćemo i dići ćemo ga u vazduh – rekao je Tramp u intervjuu novinarki Šeril Etkison.

    Američki zvaničnici rekli su ranije da je jedan od uslova za mirovni sporazum sa Iranom taj da Teheran ne može da posjeduje atomsko oružje.

    Obogaćeni uranijum je materijal koji može da se iskoristi za pravljenje atomske bombe.

    Iran je sprovodio obogaćivanje uranijuma u prethodnih nekoliko godina, ali nije poznato koliko je tačno tog materijala posjedovao prije početka vojne intervencije SAD i Izraela 28. februara.

  • Haos u Letoniji nakon udara ukrajinskih dronova: Ministar odbrane podnio ostavku

    Haos u Letoniji nakon udara ukrajinskih dronova: Ministar odbrane podnio ostavku

    Letonski ministar odbrane Andris Spruds podnio je danas, 10. maja, ostavku nakon što su u četvrtak dva ukrajinska drona pogodila skladišta nafte.

    Ranije danas letonska premijerka Evika Silina zatražila je njegovu ostavku, rekavši da protivdronovski sistemi nisu bili dovoljno brzo raspoređeni.

    Za novog ministra odbrane imenovala je pukovnika letonske vojske Raivisa Melnisa, prenosi Index.hr.

    Letonija i Litvanija u četvrtak su pozvale NATO da pojača protivvazdušnu odbranu u njihovoj regiji nakon što su dva drona preletjela rusku granicu i pogodila skladište nafte u Letonija.

    Ukrajina razmatra slanje stručnjaka
    Ukrajinski ministar odbrane Andrij Sibiha potvrdio je da su dronovi ukrajinski. Napomenuo je da su dronovi uletjeli u Letoniju zbog “ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjerilo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji”.

    Kao odgovor na incidente s dronovima, Ukrajina razmatra slanje stručnjaka koji bi pomogli u jačanju vazdušne bezbjednosti iznad baltičkih država.

  • Makron: Francuska nije planirala slanje ratnih brodova u Ormuski moreuz

    Makron: Francuska nije planirala slanje ratnih brodova u Ormuski moreuz

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas, 10. maja, da nikada nije bilo riječi o raspoređivanju francuskih ili francusko-britanskih snaga u Ormuskom moreuzu, ističući da je Francuska spremna za djelovanje, ali da je njen prioritet sloboda plovidbe i okončanje blokada u međunarodnim pomorskim pravcima.

    Makron je, prenosi BFM TV, naveo da je prije nekoliko dana odlučeno da se nosač aviona „Šarl de Gol“, zajedno sa pratećim fregatama i kompletnom vazduhoplovno-pomorskom grupom, premjesti iz istočnog Mediterana ka području izvan moreuza Bab el-Mandeb, u širem regionu blizu kriznih zona.

    On je naglasio da se ne radi o raspoređivanju u smislu eskalacije, već o pripravnosti francuskih snaga.

    Makron je, kako prenosi Figaro, dodao da je stav Pariza od početka krize u Ormuskom moreuzu jasan i da se zalaže za slobodu plovidbe, ukidanje blokada i deeskalaciju tenzija, uz poziv na povratak pregovorima o nuklearnim i balističkim pitanjima u skladu sa međunarodnim pravom.

    „Od početka govorimo o jednoj jednostavnoj stvari – slobodi plovidbe, okončanju blokade i omogućavanju nesmetanog saobraćaja“, rekao je Makron.

    On je naveo da je o tome razgovarao i sa partnerima, ističući da su posljedice krize globalne i da od nje trpe svi, uključujući i Afriku, kao i građani Francuske koji, kako je rekao, „plaćaju cijenu rata koji nisu željeli“.

    Francuski predsjednik je podsjetio da Pariz nije zagovarao vojnu eskalaciju, već je u saradnji sa Velikom Britanijom pokrenuo specijalnu međunarodnu misiju koja je okupila oko 50 država i međunarodnih organizacija, sa ciljem obezbjeđivanja bezbjedne i koordinisane pomorske plovidbe.

    Prema njegovim riječima, cilj je da se, čim se steknu uslovi, omogući nesmetan protok robe, uključujući energente, hranu i đubriva.

    Makron je pozvao na smirivanje tenzija i uzdržanost, upozorivši da verbalna eskalacija može dovesti do daljeg pogoršanja situacije na terenu.

    „Pozivam na povratak smirenosti i odgovornosti. Prioritet mora biti mirno i dogovoreno otvaranje Ormuskog moreuza“, poručio je Makron.

    On je dodao da Francuska ostaje spremna da učestvuje u pronalaženju rješenja u okviru međunarodnog prava i kroz nastavak odgovornih pregovora o nuklearnim i raketnim programima.

    Makronova izjava uslijedila je ubrzo nakon što je zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi izjavio da će prisustvo stranih vojnih snaga u strateškom Ormuskom moreuzu, uključujući britanske i francuske brodove, biti shvaćeno kao eskalacija i naići na odlučan odgovor.

    Kako je naveo Garibabadi, svako raspoređivanje dodatnih razarača izvan regiona oko Ormuskog moreuza, pod izgovorom „zaštite brodova“, predstavlja eskalaciju krize, militarizaciju ključnog pomorskog pravca i pokušaj prikrivanja stvarnih uzroka nesigurnosti u regionu.

  • Iran traži ukidanje sankcija i kontrolu nad Hormuškim moreuzom, Tramp poručio: Ne prihvatam

    Iran traži ukidanje sankcija i kontrolu nad Hormuškim moreuzom, Tramp poručio: Ne prihvatam

    Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je odgovor Irana na američki prijedlog za okončanje rata, ocijenivši zahtjeve Teherana kao „potpuno neprihvatljive“.

    – Upravo sam pročitao odgovor takozvanih iranskih predstavnika. Ne sviđa mi se – potpuno neprihvatljivo – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

    Iran je prethodno, posredstvom Pakistana, dostavio odgovor Vašingtonu na američku mirovnu inicijativu, ali detalji dokumenta u početku nisu bili objavljeni. Kasnije su iranski mediji prenijeli da Teheran traži prekid američke pomorske blokade, ukidanje sankcija, obustavu svih napada i priznanje iranskog suvereniteta nad Hormuškim moreuzom.

    Prema navodima agencije Tasnim, Iran zahtijeva i garancije da više neće biti vojnih napada, kao i prestanak zabrane izvoza iranske nafte. Među zahtjevima je i prekid sukoba na svim frontovima, posebno u Libanu, gdje izraelske snage vode borbe protiv Hezbolaha, saveznika Teherana.

    Sjedinjene Američke Države ranije su predložile prekid borbi prije nastavka razgovora o osjetljivijim pitanjima, uključujući iranski nuklearni program. Međutim, nakon najnovijeg odgovora Teherana pregovori su ponovo zapali u zastoj.

    Reakcija tržišta uslijedila je gotovo odmah, pa su cijene nafte porasle za oko tri dolara po barelu zbog straha da bi Hormuški moreuz mogao ostati blokiran. Kroz taj pomorski prolaz prije početka sukoba prolazilo je oko petine svjetske nafte.

    Rat je postao i ozbiljan politički problem za Trampa, pošto ankete pokazuju da američki birači negativno reaguju na rast cijena goriva pred izbore za Kongres koji se održavaju za manje od šest mjeseci.

    Prema dostupnim informacijama, Vašington nije uspio da obezbijedi širu međunarodnu podršku za vojnu operaciju otvaranja Hormuškog moreuza. NATO saveznici odbili su slanje ratnih brodova bez međunarodnog mandata i sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.

    Tramp bi u srijedu trebalo da otputuje u Peking, gdje će sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom razgovarati i o Iranu. Cilj razgovora biće pokušaj da Kina iskoristi svoj uticaj na Teheran kako bi se postigao dogovor sa Vašingtonom.

    Govoreći o situaciji na terenu, Tramp je izjavio da je Iran „poražen“, ali je upozorio da to „ne znači da je sve završeno“.

    Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je da rat neće biti završen dok Iran ne ukloni obogaćeni uranijum, ne demontira postrojenja za obogaćivanje i ne riješi pitanje balističkih projektila i regionalnih saveznika.

    – Još uvijek ima posla u Iranu – rekao je Netanjahu, dodajući da bi diplomatija bila najbolje rješenje, ali da Izrael ne isključuje ni upotrebu sile.

    Iranski predsjednik Masud Pezeškijan poručio je da se Iran „nikada neće pokoriti neprijatelju“ i da će „snažno braniti nacionalne interese“.

    U međuvremenu, bezbjednosna situacija na Bliskom istoku dodatno se pogoršava. Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su da su presreli dva drona koja su dolazila iz Irana, dok je Katar osudio napad dronom na teretni brod u svojim teritorijalnim vodama. Kuvajt je takođe prijavio ulazak neprijateljskih dronova u svoj vazdušni prostor.

    Sukobi se nastavljaju i na jugu Libana uprkos primirju koje su Sjedinjene Američke Države posredovale u aprilu. Netanjahu je upozorio da eventualni kraj sukoba sa Iranom ne znači automatski i kraj rata u Libanu.

    – Trebalo im je vremena da shvate koliki je to rizik, ali sada to razumiju – rekao je Netanjahu, govoreći o mogućnosti blokade Hormuškog moreuza.

  • FBI objavio dokumente o NLO: Misteriozni metali i bića visoka metar

    FBI objavio dokumente o NLO: Misteriozni metali i bića visoka metar

    Novoobjavljeni dokumenti američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) otkrivaju izvještaje o neidentifikovanim letećim objektima (NLO), uključujući svjedočenja o bićima visine oko jednog metra koja su, prema navodima svjedoka, izlazila iz letjelica, kao i opise nepoznatih metalnih materijala i navodnih ostataka srušenih objekata, u okviru programa deklasifikacije koji sprovodi administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.

    Dokumenti, objavljeni u okviru inicijative Bijele kuće za transparentnost o NLO pojavama, sadrže pregled prijava iz 1960-ih godina, uključujući 1965. godinu koja je u FBI beleškama označena kao period “najvećeg broja viđenja NLO-a širom svijeta”, prenosi Tanjug.

    U izvještajima se, kako piše Dejli mejl, navode opisi metalnih objekata koji navodno mogu da lebde bez zvuka, dostižu velike brzine i utiču na elektromagnetne sisteme, kao i tvrdnje o više slučajeva pronalaska ostataka navodno srušenih “letećih tanjira”, uključujući materijale opisane kao nepoznati metali sa mikroskopskim sferama.

    “Neki svjedoci prijavili su da su vidjeli članove posade koji su izašli iz objekata, visine oko jednog metra, obučene u odijela nalik svemirskim skafanderima i kacige”, navodi se u dokumentu FBI.

    Dio stotina stranica, fotografija i snimaka

    Dokumenti su dio stotina stranica, fotografija i snimaka objavljenih u okviru šireg programa deklasifikacije, koji obuhvata i vojne izvještaje i arhivsku građu NASA.

    Kongresmen iz Tenesija Tim Berčet, koji se godinama zalaže za objavljivanje podataka o NLO, naveo je na društvenoj mreži X da je “ovo tek početak”, navodeći da su ranije tvrdnje da takvi podaci ne postoje bile netačne.

    Novoobjavljeni memorandum FBI datiran je na 19. oktobar 1966. godine i poslat je iz kancelarije biroa u San Francisku tadašnjem direktoru FBI pod naslovom “Neidentifikovani leteći objekti”.

    “Poslati iz svemira da posmatraju Zemlju”

    U dokumentu se pominju i tvrdnje autora Frenka Edvardsa, koji je NLO opisivao kao objekte navodno “poslate iz svemira da posmatraju Zemlju”, kao i navodi o navodnom prikrivanju informacija američkog ratnog vazduhoplovstva.

    FBI je u bilješkama naveo da su prijavljeni objekti različitih oblika, uključujući diskove, cilindrične i jajolike formacije, kao i da su u nekim slučajevima nakon njihovog navodnog slijetanja pronađeni tragovi izgorjelog tla.

    U izveštaju se navodi da su objekti opisivani kao uglačane metalne letjelice koje emituju toplotu i svjetlost, a pojedini svjedoci tvrdili su da su zadobili opekotine usljed blizine objektima.

    U memorandumu se navodi da je tadašnji kongresmen i budući predsednik SAD Džerald Ford javno pozivao na održavanje kongresnih saslušanja o incidentima povezanim sa NLO.

    Objavljivanje dokumenata dio je šire odluke administracije Donalda Trampa o deklasifikaciji materijala vezanih za NLO i navodne vanzemaljske pojave, dok su zvaničnici ranije upozorili da svjedočenja ne predstavljaju dokaz postojanja vanzemaljskog života.

  • Karl Bilt: OHR više nije koristan

    Karl Bilt: OHR više nije koristan

    Karl Bilt, koji je obavljao dužnost prvog visokog predstavnika istakao je da “uvijek pod napadom od strane Ruske Federacije visoki predstavnik u BiH sada je oboren i od strane SAD-a”.

    – Evropska unija je bila slaba u svom pristupu, ali sada mora da se sabere. OHR nakon 30 godina nije koristan. Potrebna je nova inicijativa – istakao je Bilt u objavi na Iks nalogu.

  • Stav Ruske Federacije jasan – podrška Srpskoj i poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Stav Ruske Federacije jasan – podrška Srpskoj i poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma

    Ruska Federacija nastavlja da se zalaže za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i strogo protivljenje uplitanja stranaca u unutrašnje stvari suverenih država. Јasno je ovo naglasio ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa delegacijom Republike Srpske u Kremlju. Istakao je da Rusija ostaje čvrsto opredijeljena za nastavak plodonosne saradnje sa Republikom Srpskom.

    Zvaničnici Srpske posebno su ukazali na štetno djelovanje OHR i nelegitimnog Kristijana Šmita i na njihove pokušaje urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Uz najveće počasti delegacija Republike Srpske dočekana je na prijemu kod ruskog predsjednika.

    Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske, bio je prvi strani lider kojeg je Vladimir Putin dočekao u Kremlju nakon Parade pobjede.

    Nakon svečanosti koje je Putin organizovao za sve državnike povodom 81. godišnjice pobjede u Velikom otadžbinskom ratu, predsjednik Ruske Federacije održao je bilateralni sastanak sa delegacijom Republike Srpske.

    I tom prilikom Vladimir Putin iskazao je podršku politici koju vodi rukovodstvo Srpske, u namjeri da sačuva svoje nadležnosti i ovlašćena, na koje atakuju političko Sarajevo i stranci.

    – Ruska strana je čvrsto opredijeljena za nastavak plodonosne saradnje sa Republikom Srpskom. Odnosi između Srpske i Rusije zasnovani su na vijekovnim tradicijama prijateljstva i duhovne bliskosti naših naroda. Dijelimo zajedničku viziju istorije i slične pristupe situaciji u Bosni i Hercegovini, na Balkanu i u Evropi. Zajedno se zalažemo za formiranje pravednijeg svjetskog poretka i unapređenje obostrano korisne saradnje bez spoljnog miješanja u unutrašnje poslove – naveo je Putin.

    Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske ističe da je partnerstvo sa Ruskom Federacijom zasnovano na međusobnom povjerenju, iskrenom prijateljskom povjerenju i ravnopravnosti, bez političkih i ikakvih uslovljavanja.

    – Dakle, to je podloga. Rusija je dokazano pouzdan partner koji dosljedno podržava Dejtonski mirovni sporazum – jasan je Karan.

    Na sastanku sa ruskim predsjednikom, delegacija Srpske ukazala je na političku situaciju u BiH nastalu narušavanjem Dejtonskog sporazuma.

    – Posebno nakon intervencije nelegalnog stranca Kristijana Šmita, koji je napravio veliki nered i praktično do kraja pokušao urušiti Dejtonski mirovni sporazum, a posebno udarom na legalno izabranog predsjednika Milorada Dodika i urušavanje izborne volje. Oni to potpuno razumiju i djelovaće u tom pravcu da se eliminiše dalje djelovanje visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti i da se eliminišu, što je najvažnije, sve posljedice njegovog djelovanja koje su ostale – dodao je Karan.

    To bi se moglo vidjeti već u utorak, za kada je zakazana redovna polugodišnja sjednica Savjeta bezbjednosti.

    Delegacija Srpske u Kremlju je predsjedniku Putinu iznijela svoje viđenje situacije.

    – Sjednica koja će se održavati za dva, tri dana u SB u Njujorku sigurno će imati jedan definitivan i rigorizan stav Ruske Federacije. Mi smo tražili i rekli da je taj Šmit nelegalan, da on ne može da donosi nikakve odluke pa bi bilo neophodno da sve njegove odluke putem SB proglase ništavnim i da je jedini način za normalizaciju odnosa u BiH takvo jedno postupanje – rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

    Čak i onda kada je izgledalo da je Republika Srpske međunarodno izolovana, Rusija je uvijek bila oslonac i najvažniji spoljnopolitički partner Srpske.

    Uprkos svim pritiscima, zvanična Banjaluka je to cijenila i nikada nije okrenula leđa Moskvi.

    – Mi nismo nikada prihvatili da žrtvujemo svoje prijateljstvo i saradnju sa Ruskom Federacijom radi tuđih geopolitičkih interesa kada je to od nas traženo, jer ti interesi veoma često uključuju veoma loše stvari i veoma loš odnos prema Republici Srpskoj, otimanja nadležnosti i svođenja na manju jedinicu vlasti nego što to imamo u Dejtonskom sporazumu – kazao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

    Od 1995. godine i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ruska Federacija nije odstupila od onoga što je garantovala u Parizu, potpisom tadašnjeg premijera Viktora Černomirdina. I tri decenije poslije, Srpska i Rusija zagovaraju isto.

    Isključivo poštovanje slova Dejtona i nadležnosti koje su Republici Srpskoj njime pripale.

  • Lavrov: Nacizam doživljava preporod u Evropi

    Lavrov: Nacizam doživljava preporod u Evropi

    Nema sumnje da nacizam doživljava preporod u Evropi, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    – Nema sumnje da nacizam oživljava u Evropi, da se njegovi postulati aktivno i ideološki promovišu u javnom mnjenju i u praksi, pa se tako otvoreno podržava nacistički režim. Evropa sve to gura naprijed – rekao je Lavrov novinaru Pavelu Zarubinu.

    Lavrov je ranije upozorio da se ideologija i praksa nacizma ponovo pojavljuju u Njemačkoj i zemljama koje su nekada stajale na strani nacista u ratu protiv Sovjetskog Saveza.

    On je dodao da takav trend može da se vidi i u Finskoj, Estoniji, Letoniji, Litvaniji.