VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp: Rusija i Kina ne učestvuju u sukobu u Iranu

    Tramp: Rusija i Kina ne učestvuju u sukobu u Iranu

    Predsjednik SAD Donald Tramp naveo je da “ne vjeruje” da Rusija i Kina učestvuju u sukobu u Iranu.

    Međutim, on je u objavi na “Trut sošl” upozorio Rusiju i Kinu da bi miješanje u sukob SAD i Irana “bilo veoma loše za njih”.

    Tramp je napomenuo da mu je predsjednik Kine Si Đinping tokom posljednjeg sastanka rekao da “ni u kakvim okolnostima ne bi dao ili prodao oružje Iranu”, te da se to odnosi na sve kineske kompanije.

    Američki lider dodao je da slanje oružja Teheranu “ne bi bilo u najboljem interesu Rusije i Kine”.

  • Fico: Slovačka nije i neće biti član “koalicije voljnih”

    Fico: Slovačka nije i neće biti član “koalicije voljnih”

    Slovačka “nije bila, nije i neće biti” član “koalicije voljnih”, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

    – Kao šef slovačke vlade, zvanično izjavljujem da Slovačka nije bila, nije i neće biti član “koalicije voljnih” koja podržava rat u Ukrajini – napisao je na svojoj Fejsbuk stranici (zabranjenoj u Rusiji).

    Naglasio je da “nije učestvovao ni na jednom sastanku ovog vojnog kluba”.

    Premijer je izvjestio da je razgovarao sa francuskim ambasadorom u Slovačkoj u vezi sa trenutnom situacijom.

    Diplomata je uvjerio Fica da je u pitanju nesporazum i da će diplomatska misija to javno potvrditi.

    Fico je takođe ponovio da Slovačka ne pruža vojnu podršku Ukrajini i da samo pruža humanitarnu pomoć zemlji.

    Informativni portal euBrief, povezan sa veb-sajtom Euraktiv, objavio je prethodno da se Slovačka navodno pridružila “koaliciji voljnih”. Portal se pozivao na informacije dobijene od francuske ambasade u Slovačkoj.

  • Njemačka: Sabotaža gasovoda “Sjeverni tok” izvršena po naređenju ukrajinskih vladinih agencija

    Njemačka: Sabotaža gasovoda “Sjeverni tok” izvršena po naređenju ukrajinskih vladinih agencija

    Njemačko tužilaštvo smatra da je sabotaža gasovoda “Sjeverni tok” izvršena po naređenju ukrajinskih vladinih agencija, saopštio je advokat Nikola Kanestrini.

    – U optužnici se tvrdi da “postoje dovoljni razlozi za sumnju da su akti sabotaže počinjeni po nalogu ukrajinskih vladinih agencija i pod njihovim rukovodstvom” – rekao je advokat u saopštenju koje je dobio Sputnjik.

    Okrivljeni ukrajinski državljanin Sergej Kuznjecov optužen je za ratni zločin.

    On je ranije izjavio da je u vrijeme izvršavanja zločina bio pripadnik Oružanih snaga Ukrajine i radio za Službu bezbjednosti Ukrajine (SBU), prenijeli su mediji.

    Hapšenje Kuznjecova

    Italijanski karabinjeri su 21. avgusta 2025. godine, na zahtjev njemačkog tužilaštva, priveli osumnjičenog u provinciji Rimini, gdje je boravio na odmoru sa porodicom. Prema dokumentima, riječ je o Sergeju Kuznjecovu koji je navodno bio član posade jahte “Andromeda” i preuzeo ulogu koordinatora same diverzije.

    Nakon toga, njemački mediji su objavili da su njemački istražitelji, vjerovatno, identifikovali sve diverzante, koji su izveli diverziju na gasovodu “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2”.

    Diverzija na gasovodima

    Eksplozije na dva ruska izvozna gasovoda za Evropu – “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” – dogodile su se 26. septembra 2022. godine.

    Njemačka, Danska i Švedska nisu isključile ciljanu sabotažu. “Nord Strim AG”, operater “Sjevernog toka”, napomenuo je da je šteta na cjevovodima bez presedana i da je nemoguće procijeniti vrijeme popravke.

    Rusko generalno tužilaštvo pokrenulo je slučaj međunarodnog terorizma. Dmitrij Peskov, sekretar za štampu ruskog predsjednika, naglasio je da je Rusija više puta tražila informacije o eksplozijama na “Sjevernom toku”, ali da ih nikada nije dobila.

  • Iran ne prihvata prekid vatre koji je predložio Tramp

    Iran ne prihvata prekid vatre koji je predložio Tramp

    Iran je u četvrtak odbio prijedlog predsjednika SAD Donalda Trampa o prekidu vatre, koji je u Teheran prenio irački premijer, rekli su iranski i irački zvaničnici. Neuspjeli pokušaj posredovanja uslijedio je u trenutku kada je Tramp prijetio dodatnom eskalacijom rata i napadima na ključnu iransku infrastrukturu.

    Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti pitanja nacionalne bezbjednosti, naveli su da je putovanje premijera Alija al-Zaidija u Iran uslijedilo nakon njegove nedavne posjete Bijeloj kući i sastanka sa Trampom.

    Detalji prijedloga o prekidu vatre nisu odmah bili poznati. Međutim, iranski zvaničnici rekli su da je to bila jedina ponuda na stolu te da Teheran nije zainteresovan za privremeni sporazum koji ne bi riješio pitanje kontrole nad Hormuškim moreuzom.

    Al-Zaidi je u Teheran doputovao sa delegacijom visokih iračkih zvaničnika, gdje se sastao sa predsjednikom Masudom Pezeškijanom, glavnim iranskim pregovaračem, brigadnim generalom Mohamedom Bagerom Galibafom, te ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem, prenijeli su lokalni mediji.

    Aragči je za državnu televiziju izjavio da Iran i Irak, koji dijele zajedničku granicu, imaju zajedničke ekonomske, političke i bezbjednosne interese, kao i bliske veze, te da je posjeta posebno značajna s obzirom na trenutne okolnosti u regionu.

    Dodao je da je Al-Zaidi prenio svoje „stavove i utiske“ nakon posjete Vašingtonu, ali je naglasio da Teheran i Vašington već imaju dovoljno posrednika.

    „Problem nije u prenošenju poruka. Problem je u američkom pogledu na svijet, koji je nelogičan, pohlepan i usmjeren na kontrolu“, rekao je Aragči.

    Iran i Sjedinjene Američke Države posljednjih sedmica postepeno pojačavaju tenzije. Američke snage bombarduju vojne baze, ali i infrastrukturu poput željezničkih pruga, aerodroma, mostova i luka, dok Iran balističkim projektilima i dronovima izvodi napade na američke vojne ciljeve na Bliskom istoku.

    Dvojica iranskih zvaničnika izjavila su da oružane snage te zemlje očekuju i pripremaju se za mogućnost daljeg širenja rata ukoliko Tramp ostvari prijetnje napadima na Teheran i ključnu infrastrukturu.

    Ako do toga dođe, rekli su, Iran će proširiti sukob na regionalni nivo, uključujući napade na Tel Aviv, te zahtjev svojim saveznicima, jemenskim Hutima, da zatvore Bab el-Mandeb, strateški pomorski prolaz u Crvenom moru.

    Na teheranskom Trgu Azadi, gdje se svake večeri održavaju provladini skupovi podrške ratu, u četvrtak je paradiralo vojno vozilo koje je prevozilo balističke projektile domaće proizvodnje usmjerene prema nebu.

  • Merc objavio izmjene u sastavu Vlade

    Merc objavio izmjene u sastavu Vlade

    Njemački kancelar Fridrih Merc objavio je izmjene u sastavu Vlade, a dodatne odluke u tom smislu očekuju se i narednih dana.

    Karsten Lineman, koji je do sada bio generalni sekretar Mercove konzervativne Hrišćansko-demokratske unije, zamijeniće Ninu Varken na mjestu ministra zdravlja.

    U međuvremenu, Varkenova će postati novi šef kabineta kancelara nakon nedavno upražnjenog mjesta.

    Filip Amtor biće novi državni ministar zadužen za upravljanje odnosima Savezne vlade sa 16 njemačkih pokrajina.

    Merc je rekao da će u bliskoj budućnosti objaviti dalje promjene u Vladi.

    Nemački tabloid “Bild” objavio je da će Fric Gincler zamijeniti Patrika Šnidera na mjestu ministra saobraćaja, iako Merc nije komentarisao ovu mogućnost.

    Rekonstrukcija Vlade uslijedila je nakon što je prošlog vikenda parlamentarni lider CDU Јens Špan podnio ostavku zbog kontroverze oko surogat majčinstva.

    Špan je objavio da je postao roditelj uz pomoć surogat majke u SAD. Optužen je za licemerje jer je surogat majčinstvo zabranjeno u Njemačkoj, a CDU je više puta glasala za podršku ovoj zabrani.

    Merc je u srijedu, 22. jula, imenovao svog prethodnog šefa kabineta Torstena Fraja na tu poziciju i iskoristio je tu priliku da danas najavi i druge slične izmjene.

    Popularnost kancelara je pala na najniži nivo, dok najveća evropska ekonomija nastavlja da se suočava sa godinama stagnacije, navodi “Dojče vele”.

  • Tramp uveo carine za desetine država

    Tramp uveo carine za desetine država

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uvela je nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima su Evropska unija, Kina, Indija, Japan, Australija i Velika Britanija, čime je otvoreno novo poglavlje trgovinskih sukoba sa ključnim svjetskim ekonomijama.

     

    Nove mjere stupile su na snagu u petak ujutro, a odnose se na zemlje koje zajedno čine čak 99,4 odsto američkog uvoza, prenio je CNN.

    Odluka predstavlja novi pokušaj Bijele kuće da sprovede Trampovu trgovinsku politiku nakon što je američki Vrhovni sud ranije ove godine poništio njegove ranije “recipročne” carine uvedene na osnovu vanrednih predsjedničkih ovlašćenja.

    Visoki zvaničnici Bijele kuće poručili su da predsjednik neće odustati od svojih trgovinskih ciljeva samo zato što je jedan pravni mehanizam osporen na sudu.

    “Predsjednik neće dozvoliti da njegova trgovinska politika i ukupni ciljevi budu potkopani samo zato što je sud ograničio jedan od alata koji mu stoje na raspolaganju”, saopštila je administracija.

    Vašington se poziva na prinudni rad

    Nove carine uvedene su nakon višemjesečne istrage Kancelarije trgovinskog predstavnika SAD (USTR), koja je zaključila da brojne zemlje nisu učinile dovoljno da spriječe uvoz i izvoz robe proizvedene prinudnim radom.

    Prema navodima američke administracije, pojedini trgovinski partneri dobili su nižu stopu od 10 odsto jer su preduzeli određene mjere protiv prinudnog rada, dok će ostali plaćati carinu od 12,5 odsto.

    Istovremeno, pojedini proizvodi, uključujući naftu, gas i robu koju nije moguće nabaviti od domaćih proizvođača, izuzeti su od novih mjera.

    Brisel: Optužbe nemaju utemeljenje

    Prva oštra reakcija stigla je iz Brisela.

    Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas odbacila je tvrdnje Vašingtona da EU ne čini dovoljno u borbi protiv prinudnog rada.

    “Ne možete to reći za Evropsku uniju. Ako upoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mi imamo plaćeni godišnji odmor i veoma dobre radne uslove za naše radnike, tako da to zaista nije utemeljeno”, rekla je Kalas na marginama sastanka ASEAN-a u Manili.

    Ona je dodala da Evropska unija nije očekivala novu rundu američkih carina.

    “Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora. Zato nam je ovo neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje”, poručila je Kalas i najavila da će Brisel od Vašingtona zatražiti detaljno objašnjenje odluke.

    Australija: Potpuno neopravdano

    Nezadovoljstvo je izrazila i Australija, kojoj je carina povećana sa 10 na 12,5 odsto.

    Australijski ministar trgovine Don Farel ocijenio je da je odluka Vašingtona “potpuno neopravdana” i poručio da će Kanbera nastaviti da traži ukidanje svih američkih carina na australsku robu.

    I ministar odbrane Ričard Marls izjavio je da nova odluka “nema nikakvog smisla”.

    Brazil najavio odgovor

    Oštar odgovor stigao je i iz Brazila.

    Vlada u Braziliji odbacila je američke carine kao proizvoljne i neopravdane, optuživši Vašington da pitanje ljudskih prava koristi kao izgovor za sprovođenje protekcionističke trgovinske politike.

    Brazil je najavio da će aktivirati mehanizme predviđene svojim Zakonom o reciprocitetu i pokrenuti postupak pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (STO).

    Kanada pod posebnim pritiskom

    Istovremeno, Kanada se suočava s dodatnim pritiskom iz Vašingtona.

    Administracija Donalda Trampa ove sedmice najavila je i posebne carine od 50 odsto na dio kanadske robe, koje bi trebalo da stupe na snagu narednog mjeseca.

    Kanadski premijer Mark Karni poručio je da su “sve opcije na stolu”, uključujući moguće protivmjere i dodatnu diverzifikaciju trgovine kako bi se smanjila zavisnost od američkog tržišta.

    Moguće nove istrage

    Američka administracija već priprema nove trgovinske istrage koje bi mogle dovesti do dodatnih carina.

    Jedna od njih odnosi se na navodnu prekomjernu proizvodnju u velikim izvoznim ekonomijama, uključujući Kinu, Meksiko i Evropsku uniju.

    Za razliku od ranijih Trampovih “recipročnih” carina, koje su osporene pred sudovima, nove mjere zasnovane su na članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji se smatra pravno znatno otpornijim i omogućava da carine ostanu na snazi neograničeno dugo.

    Prema najavama iz Bijele kuće, administracija razmatra i dodatne načine za povećanje uvoznih dažbina, što ukazuje da bi trgovinske tenzije između Sjedinjenih Država i njihovih najvećih partnera mogle dodatno da se pojačaju u narednim mjesecima.

  • Snažan skok cijene nafte i pad tehnoloških divova potopili Wall Street

    Snažan skok cijene nafte i pad tehnoloških divova potopili Wall Street

    Na Volstritu (Wall Street) berzanski indeksi zabilježili su oštar pad, nakon snažnog rasta cijena nafte i novih zabrinutosti investitora zbog velikih ulaganja tehnoloških kompanija u razvoj vještačke inteligencije.

    Dow Jones indeks oslabio je 0,97 odsto i zaključio trgovanje na 51.711 bodova. S&P 500 pao je 1,21 odsto, na 7.408 bodova, dok je Nasdaq potonuo 2,15 odsto, na 25.137 bodova.

    Tesla i Alphabet među najvećim gubitnicima
    Među najvećim gubitnicima bile su dionice Alphabeta i Tesle, prvih kompanija iz grupe takozvanih „Sedam veličanstvenih“ koje su objavile poslovne rezultate.

    Dionica Tesle potonula je 14,5 odsto jer kvartalni rezultati proizvođača električnih automobila nisu ispunili očekivanja investitora. Tržišna vrijednost kompanije tako je za samo jedan dan smanjena za oko 200 milijardi dolara.

    Istovremeno, dionica Alphabeta izgubila je više od sedam odsto vrijednosti, čime je izbrisano oko 300 milijardi dolara tržišne kapitalizacije matične kompanije Gugla. Investitore je zabrinulo novo povećanje ionako visokih troškova za razvoj infrastrukture za vještačku inteligenciju.

    Cijena nafte iznad 100 dolara
    Tržište je dodatno opteretio snažan rast cijena nafte. Na londonskoj berzi cijena barela premašila je 100 dolara prvi put od maja, dok je na američkom tržištu porasla iznad 92 dolara.

    Rast cijena uslijedio je nakon pogoršanja situacije na Bliskom istoku, zbog čega je Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte, praktično zatvoren za pomorski saobraćaj.

    Američka vojska juče je izvela novi talas vazdušnih udara na Iran, dok je Teheran odgovorio napadima na američke vojne baze u susjednim zemljama.

    Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je „ozbiljnu vojnu odmazdu“ protiv Irana i Huta, nakon što su jemenski pobunjenici napali dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru.

    Rast cijena nafte povećava rizik od inflacije
    Analitičari upozoravaju da bi nastavak rasta cijena nafte mogao ponovo podstaći inflaciju i natjerati centralne banke da razmotre novo povećanje kamatnih stopa.

    „Rast cijena nafte ovim tempom predstavlja značajan makroekonomski i tržišni rizik“, rekao je Met Miskin (Matt Miskin), analitičar kompanije Manulife John Hancock Investments.

    On ističe da, uprkos dobrim poslovnim rezultatima mnogih kompanija, među investitorima nema mnogo optimizma.

    „Ukupni rezultati su odlični, ali su mnoge kompanije imale pojedinačne probleme koji su doveli do pada cijena njihovih dionica. Čim se pojavi i najmanji znak slabosti, investitori masovno prodaju akcije“, rekao je Miskin.

    Pad i na evropskim berzama
    Negativno raspoloženje prenijelo se i na evropska tržišta kapitala.

    Londonski FTSE indeks pao je 0,73 odsto, na 10.639 bodova, frankfurtski DAX izgubio je 1,56 odsto i spustio se na 24.763 boda, dok je pariški CAC oslabio 1,64 odsto, na 8.299 bodova, prenosi Jutarnji.

  • Kriza u Volkswagenu se produbljuje: Profit pao za gotovo 33 odsto, najavljena nova otpuštanja

    Kriza u Volkswagenu se produbljuje: Profit pao za gotovo 33 odsto, najavljena nova otpuštanja

    Folksvagen grupa zabilježila je još jedan pad profita u drugom kvartalu, čime je potvrđena velika kriza u ovom gigantu autoindustrije.

    U periodu od aprila do juna, neto dobit grupe nakon oporezivanja pala je za 32,9 odsto, na 1,54 milijarde evra, saopštio je najveći evropski proizvođač automobila iz Volfsburga.

    U drugom kvartalu 2025. godine Folksvagen je ostvario zaradu od 2,29 milijardi evra. To je već tada bilo 36 odsto manje nego godinu ranije, prema podacima Njemačke novinske agencije (DPA).

    Isporuke širom grupacije pale su za gotovo devet odsto, na 2,08 miliona vozila, što je kompanija ranije i najavila. Na važnom kineskom tržištu prodaja je pala čak za više od trećine, na 424.300 vozila. Međutim, van Kine prodaja je zabilježila nešto bolje rezultate.

    Carine, ratovi, geopolitičke tenzije i sve snažnija konkurencija stvorili su dodatne poteškoće za kompaniju, izjavio je izvršni direktor Folksvagena Oliver Blume.

    Zbog toga kompanija planira nove mjere smanjenja troškova koje uključuju značajno smanjenje broja zaposlenih. Pod revizijom je do 50.000 radnih mjesta širom svijeta, kao i četiri fabrike u Njemačkoj, pored ranije najavljenog ukidanja 50.000 radnih mjesta do 2030. godine.

    Ovakvim planovima snažno se protive sindikati i radničko vijeće. Protivljenje postoji i iz savezne pokrajine Donja Saksonija, koja posjeduje 20 odsto udjela u Folksvagenu i ima dva predstavnika u nadzornom odboru. Zajedno sa zaposlenima, oni imaju većinu u tom tijelu. Prema medijskim izvještajima, planove je odbor u početku odbio.

    Folksvagen je već ranije najavio ukidanje 50.000 radnih mjesta u cijeloj grupaciji u Njemačkoj do 2030. godine. Od tog broja, oko 35.000 radnih mjesta odnosi se na matični brend, dok će ostatak biti u kompanijama poput Audija i Poršea.

    Više od 37.000 zaposlenih već je potpisalo odgovarajuće sporazume o odlasku iz kompanije.

  • „Ahilov štit“: Grčka gradi višeslojnu odbranu od raketa, dronova i vazdušnih prijetnji

    „Ahilov štit“: Grčka gradi višeslojnu odbranu od raketa, dronova i vazdušnih prijetnji

    Grčka je odobrila nabavku višeslojnog sistema protivvazdušne odbrane od Izraela vrijednog do 3,5 milijardi evra, kao i kupovinu različitih vrsta dronova i vojnih transportnih aviona C-390 od brazilske kompanije „Embraer“.

    Grčki Savjet za nacionalnu bezbjednost (KYSEA) dao je preliminarno odobrenje za ovaj projekat ranije ove godine, a u četvrtak je potvrdio i ugovore o nabavci, izjavio je ministar odbrane Nikos Dendijas.

    Grčka planira da uspostavi višeslojni sistem zaštite od balističkih raketa, vazdušnih prijetnji i bespilotnih letjelica pod nazivom „Ahilov štit“.

    Osnovu novog sistema činiće izraelski radari i raketni sistemi kompanija „Rafael“ i „Israel Aerospace Industries“.

    „Sistem će biti spreman i potpuno operativan u roku od 35 mjeseci“, rekao je Dendijas.

    On je dodao da će grčke kompanije učestvovati u proizvodnji i obezbijediti najmanje 25 odsto komponenti budućeg sistema.

    Grčka trenutno za zaštitu svog vazdušnog prostora koristi američke sisteme „Patriot“, ali i starije ruske sisteme S-300.

    U okviru šireg plana modernizacije oružanih snaga, Atina namjerava da do 2036. godine uloži oko 28 milijardi evra u obnovu i unapređenje vojne opreme i kapaciteta.

  • Dmitrijev predviđa da će Evropu pogoditi teška energetska kriza

    Dmitrijev predviđa da će Evropu pogoditi teška energetska kriza

    Šef Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev predvidio je tešku energetsku krizu u Evropskoj uniji.

    – Kao što sam prije godinu dana predvidio ranjivost Ormuskog moreuza, sada smatram da će EU pogoditi teška energetska kriza, jer će cijene nafte, a i gasa drastično skočiti, a Evropljani će trpjeti posljedice jer njihove birokrate vode borbu protiv ruskih energenata na račun Evropljana i njihovog prosperiteta – napisao je on na društvenoj mreži Iks.

    Dmitrijev je za ponovni prekid saobraćaja kroz Ormuski moreuz rekao da predstavlja nadolazeći cunami energetske krize.

    Svjetske cene nafte porasle su za šest odsto u četvrtak, pri čemu je cijena barela sirove nafte marke “Brent” porasla iznad 100 dolara, slijedi iz podataka sa berze.

    Prema mišljenju Dmitrijeva, cijene nafte će premašiti i 150 dolara za barel.

    – Ponovo smo na putu da se premaši granica od 150 dolara – naveo je on.