Kategorija: Svijet

Iran je ponudio da ponovo otvori Ormuski moreuz u roku od dva dana, ali pod uslovom da Sjedinjene Američke Države ukinu ograničenja za iranske naftne brodove, omoguće oslobađanje zamrznute iranske imovine i ukinu sankcije na izvoz nafte. Prijedlog je iznesen tokom trodnevnih razgovora sa katarskim posrednicima u Dohi, dok se čeka odgovor Vašingtona.

Zemlje Persijskog zaliva u međuvremenu strahuju od nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku, posebno zbog neizvjesnosti oko nastavka pregovora i mogućnosti novih američkih napada na Iran, prenosi ATV.

Katar je tri dana uzastopno posredovao između Vašingtona i Teherana, pokušavajući da približi stavove dvije strane. Prema predloženom dogovoru, SAD bi prvo ukinule određena ograničenja i sankcije, nakon čega bi Iran ponovo otvorio Ormuski moreuz i nastavio razgovore o svom nuklearnom programu.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči poručio je da se nada kako će Vašington izabrati diplomatsko rješenje, ali je istovremeno naglasio da je njegova zemlja spremna i za odbranu.

On je dodao da za sada nisu planirani direktni pregovori sa američkom stranom, dok se diplomatski kontakti nastavljaju posredstvom Katara.

Američki predsjednik Donald Tramp ranije je izjavio da pregovori sa Iranom napreduju, ali je istovremeno ostavio mogućnost novih vojnih udara.

Tramp je poručio da SAD još moraju da se „pozabave jednom ili dvije mete“ u Iranu, što dodatno povećava neizvjesnost u vezi sa ishodom diplomatskih napora.

U međuvremenu, politička neizvjesnost prisutna je i u Izraelu, gdje nakon izbora nijedan politički blok nije osvojio potrebnu većinu za formiranje vlade.

Izraelski predsjednik Isak Hercog pozvao je lidere političkih stranaka da prihvate rezultate izbora i pokušaju pronaći rješenje koje bi izbjeglo novo izjašnjavanje građana.

„Pronađite kreativna rješenja kako bi se izbjegli novi izbori“, poručio je Hercog.

Istovremeno, sukobi u Jemenu izazvali su novo raseljavanje stanovništva. Prema najnovijim podacima Međunarodne organizacije za migracije, više od 300.000 ljudi napustilo je svoje domove u toj zemlji tokom posljednja dva mjeseca zbog intenziviranja sukoba između vladinih snaga i jemenskih pobunjenika na zapadu zemlje.

Američke naftne i gasne kompanije ostvarile su više od 130 milijardi dolara zajedničkog profita u periodu od aprila do septembra ove godine, što je gotovo tri puta više nego u istom periodu prošle godine. Na rast njihove zarade uticali su rat u Iranu, oštećenja rafinerijskih kapaciteta i poremećaji u isporukama nafte iz Perzijskog zaljeva.

Demokratski senator iz Merilenda Kris Van Holen kritikovao je naftne kompanije, optužujući ih da ostvaruju ogromnu zaradu dok američki građani plaćaju sve skuplje gorivo.

„Otkako je Donald Tramp započeo nezakonit i besmislen rat u Iranu, njegovi prijatelji iz velikih naftnih kompanija zaradili su 130 milijardi dolara profita“, napisao je Van Holen na društvenoj mreži Iks, prenosi Klix.ba.

On je naveo da su američka domaćinstva u istom periodu platila više od 1.100 dolara dodatnih troškova za gorivo.

„Oni bukvalno zarađuju na boli radnih ljudi. Da bi se spasili životi i smanjili troškovi, ovaj rat mora prestati“, poručio je američki senator.

Iznos od 130 milijardi dolara koji je naveo Van Holen podudara se sa analizom lista „Njujork tajms“, objavljenom 30. oktobra. U analizi su pregledani finansijski podaci više od 50 velikih američkih naftnih i gasnih kompanija, čiji je zajednički profit od aprila do septembra premašio pomenuti iznos.

Poređenja radi, iste kompanije su u istom periodu prošle godine ostvarile oko 47 milijardi dolara profita, što znači da je ovogodišnja zarada gotovo utrostručena.

Kao jedan od glavnih razloga za rast prihoda navode se oštećeni rafinerijski kapaciteti i poremećaji u isporukama nafte iz Perzijskog zaljeva, koji su nastupili nakon početka rata 28. februara.

Van Holen nije naveo izvor procjene prema kojoj su američka domaćinstva imala više od 1.100 dolara dodatnih troškova. Sličnu računicu ranije je iznio glavni ekonomista kompanije „Mudis analitiks“ Mark Zandi, prema čijim proračunima su skuplje gorivo i grijanje prosječno domaćinstvo u SAD koštali oko 1.100 dolara od početka rata.

Kada se tome dodaju veće kamate i vojni izdaci, ukupni troškovi rata za prosječno američko domaćinstvo, prema Zandijevoj procjeni, dostižu oko 2.000 dolara.

 Iran se nada da će SAD biti dovoljno pragmatične da se odluče za diplomatiju, rekao je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.

“Činimo sve što možemo i nadamo se da će suprotstavljena američka strana pokazati dovoljno pragmatizma da izabere diplomatiju u odnosu na druge opcije, ali smo potpuno spremni i za druge scenarije”, rekao je on iranskoj televiziji.

Prema njegovim riječima, oružane snage zemlje su danas mnogo jače nego što su bile tokom dva prethodna rata i Iran je spreman i za diplomatiju i za odbranu, prenio je TASS.

Evropa se suočava sa krizom čije korijene treba tražiti u politici bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena i njegovih istomišljenika, a posljedice takvog političkog nasljeđa osjećaju se i izvan Evropske unije, uključujući Švajcarsku, izjavio je Kiril Dmitrijev, specijalni predsjednički izaslanik Rusije za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom.

„Čak i Švajcarska gori dok Evropa praktično eksplodira od nagomilanih grešaka iz vremena Bajdena“, napisao je Dmitrijev na društvenoj mreži Iks.

Dmitrijev je reagovao na objavu blogera Marija Navfola, koji je podijelio snimak protesta u Cirihu. Navfol je ukazao na to da je Švajcarska tradicionalno prepoznata kao zemlja mira i neutralnosti, ali da se i u njoj sada održavaju protesti i bilježe nemiri, prenosi ATV.

Prema pisanju švajcarskog lista „20 minuta“, tokom protesta u Cirihu nasilni demonstranti krajnje ljevice zapalili su barikade, zbog čega je policija intervenisala koristeći vodene topove.

Dmitrijev je ovim komentarom povezao aktuelna dešavanja u Švajcarskoj sa, kako tvrdi, posljedicama politike prethodne američke administracije i nagomilanim problemima sa kojima se suočava Evropa.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi se rado kandidovao za još jedan predsjednički mandat, ali je istovremeno priznao da mu Ustav SAD ne ostavlja mnogo prostora za takvu mogućnost.

„Volio bih da se ponovo kandidujem ako bih imao priliku, ali formulacija 22. amandmana na Ustav, koji ograničava predsjednike na dva izabrana mandata, veoma je precizna“, rekao je Tramp.

On je podsjetio da mu preostaju još dvije godine aktuelnog mandata, ocjenjujući da je to dovoljno vremena za ostvarivanje brojnih ciljeva.

„To je dosta vremena. Možete mnogo toga da uradite u tom vremenskom periodu“, poručio je američki predsjednik, prenosi ATV.

Trampov drugi predsjednički mandat završava se u januaru 2029. godine. Dvadeset drugi amandman na Ustav SAD, usvojen 1951. godine, propisuje da nijedno lice ne može biti izabrano za predsjednika više od dva puta.

Iako ustavna ograničenja ne ostavljaju mogućnost za njegovu redovnu kandidaturu za treći mandat, Tramp je u više navrata nagovještavao da bi mogao pokušati da pronađe način za ponovnu kandidaturu.

Podsjećamo, Tramp je prvi put izabran za predsjednika SAD 2016. godine, a na izborima u novembru 2024. osvojio je drugi mandat.

Izjave zvaničnika Evropske unije o potrebi nanošenja strateškog poraza Rusiji onemogućavaju bilo kakav ozbiljan dijalog između Moskve i Brisela, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, objašnjavajući zbog čega Rusija ne vidi prostor za pregovore sa evropskim institucijama.

Peskov je istakao da pojedini evropski lideri pokazuju spremnost za razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali da je pristup Brisela i dalje zasnovan na suprotstavljanju Moskvi.

„Sada vidimo dvojicu lidera koji su, u ime svojih država, odlučili da razgovaraju, dok gotovo svi ostali, a prije svega Brisel, nastavljaju da govore isključivo o nanošenju strateškog poraza Rusiji. Sa takvim pristupom, nemoguće je razgovarati sa njima“, rekao je Peskov novinaru Pavlu Zarubinu.

On se osvrnuo na telefonske razgovore koje je Putin u utorak obavio sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom i premijerom Norveške Jonasom Garom Stereom. Pozivi su, prema navodima Kremlja, inicirani iz Helsinkija i Osla.

Upravo takve kontakte Moskva vidi kao primjer mogućnosti bilateralnog dijaloga, za razliku od odnosa sa institucijama Evropske unije.

Istovremeno, u Briselu se razmatra nekoliko mogućih kandidata koji bi mogli predstavljati evropsku stranu u budućim razgovorima sa Putinom, usmjerenim na okončanje sukoba u Ukrajini.

Prema medijskim navodima, finski predsjednik Aleksandar Stub jedan je od glavnih kandidata za tu ulogu. Njegova prednost, kako se navodi, jesu dobri odnosi sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, što bi moglo olakšati komunikaciju između Vašingtona, Kijeva i Moskve.

Ipak, izjave iz Kremlja ukazuju na to da bi eventualni pokušaji evropskih institucija da se uključe u pregovarački proces mogli naići na ozbiljne prepreke zbog dubokih političkih razlika između Rusije i Evropske unije.

Kako prenosi ATV, Moskva smatra da je za uspostavljanje dijaloga neophodna promjena pristupa Brisela prema Rusiji.

Specijalni izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev izjavio je da povećane cijene energenata u Evropskoj uniji podstiču nerede širom NJemačke.

“Kao što se predviđa, više cijene energije u EU zbog neodgovornog odvajanja od ruskog gasa znače deindustrijalizaciju, nerede i pljačku. Ova uzročno-posljedična veza je dodatno podstaknuta samoubilačkim migracionim politikama i tvrdoglavim otporom EU birokrata da isprave greške”, napisao je Dmitrijev na “Iksu”.

On je komentarisao nasilne proteste i pljačku koja se dogodila u njemačkom gradu Frankfurtu kasno sinoć zbog rastućih troškova života.

Protesti u organizaciji omladinih organizacija održani su juče u 34 njemačka grada, sa stotinama hiljada učesnika.

Ključni zahtjevi demonstranata uključivali su reformu obrazovanja, akciju za rješavanje rastućih troškova života i ukidanje obavezne vojne službe u NJemačkoj.

Najmanje 64 demonstranta povrijeđena su tokom demonstracija zbog rastućih troškova života u Francuskoj, objavio je list “Figaro”, pozivajući se na podatke službi za hitne slučajeve.

Od toga, 60 ljudi je zadobilo lakše povrede, dok su četiri osobe teško povrijeđene.

Stotine hiljada ljudi protestovalo je širom Francuske treću subotu zaredom.

Protesti su počeli sredinom septembra, kada su srednjoškolci u pariskim predgrađima izašli na ulice zahtijevajući poboljšanja u svojim školama. Kasnije su im se pridružili svi oni koji su nezadovoljni rastom cijena, a pokret se proširio na druge regione.