Kategorija: Svijet

Slovački premijer Robert Fico rekao je da će prenijeti važne informacije evropskim političarima nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 9. maja u Moskvi.
– Da, imam ozbiljne i veoma važne informacije za saveznike i, kada budem sa njima, naravno da ću im ih prenijeti – naglasio je Fico na konferenciji za medije u Handlovi.

Istovremeno, kako je primetio slovački premijer, Putin vrlo jasno iznosi svoj stav po pitanju postizanja rešenja ukrajinskog sukoba.

Ko treba da pregovara sa Rusijom

Prema njegovim riječima, posrednik u pregovorima Evropske unije sa Rusijom mora biti neko ko poznaje rusku dušu.

– Putin želi nekoga ko bar malo poznaje rusku dušu. Ne možete uzeti bilo koga i reći: “Idi pregovaraj o miru između Rusije i Ukrajine”, a da apsolutno ništa ne znate o toj zemlji – primijetio je slovački premijer.

Fico je poručio evropskim političarima da “moraju da vode normalan dijalog sa Rusijom kako ne bi morali da ga pitaju u toaletu o sadržaju njegovih razgovora sa Putinom”.

Podsjetimo, ruski lider je ranije, govoreći o mogućem sagovorniku u pregovorima između Rusije i Evrope, rekao da bi lično preferirao Gerharda Šredera, ali je napomenuo da je na Evropljanima da izaberu lidera kome vjeruju i koji nije rekao ništa ružno o Rusiji. Putin je naglasio da je upravo Evropa, a ne Rusija, odustala od pregovora.

Bratislava razmatra direktnu kupovinu ruske nafte

Slovačka razmatra mogućnost direktne kupovine nafte od Rusije, što se trenutno obavlja preko mađarskog koncerna MOL, kazao je Fico.

– Naftu za Slovačku kupuje kompanija MOL, koja posjeduje rafineriju “Slovnaft” u Bratislavi. Razmatra se mogućnost da Slovačka postane partner u snabdevanju ruskom naftom – naveo je Fico.

Takođe je rekao da je o tom pitanju razgovarao sa predstavnicima državnog operatera sistema za transport nafte “Transpetrol”, koji bi mogao da bude kupac ruske nafte za rafineriju u Bratislavi.

– Morala bi to da bude neka državna kompanija koja bi kupovala ovu naftu u Rusiji. “Transpetrol” bi takođe mogao biti jedna od tih organizacija, jer se bavi transportom nafte i prirodno je da su oni bili prva kompanija sa kojom sam razgovarao o ovoj temi – dodao je premijer.

Podsjetimo, Fico je 10. maja održao hitan sastanak sa “Transpetrolom” nakon pregovora u Rusiji o isporuci energenata. Detalji razgovora nisu objavljeni. Kompanija upravlja slovačkim delom naftovoda “Družba”, obezbjeđujući tranzit i distribuciju nafte unutar Slovačke.

Krajem januara, Ukrajina je obustavila tranzit ruske nafte preko naftovoda “Družba” kroz ukrajinsku teritoriju do Slovačke i Mađarske, navodeći kao razlog oštećenja cjevovoda. U aprilu je preko tog naftovoda obnovljeno snabdijevanje.

Direktorka Odjeljenja za pripremljenost i prevenciju epidemija i pandemija pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) Marija van Kerhove izjavila je danas (15. maj) da je osoba iz Sjedinjenih Američkih Država, koja je ranije imala nejasan rezultat testa, naknadno potvrđena kao negativna na hantavirus, čime je ukupan broj slučajeva u svijetu smanjen sa 11 na 10.

Van Kerhove je navela da je raniji izvještaj uključivao jednu osobu iz SAD sa neodređenim rezultatom testa, prenosi Rojters.

„Naknadno smo dobili potvrdu iz SAD da je ta osoba bila negativna“, rekla je ona.

U Sjedinjenim Američkim Državama trenutno se prati zdravstveno stanje 41 osobe zbog mogućnosti zaraze hantavirusom, saopšteno je juče iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Od tih osoba zatraženo je da ostanu kod kuće i izbjegavaju kontakte sa drugima tokom 42-dnevnog perioda praćenja.

Ljekar CDC-a Dejvid Fiter, koji rukovodi odgovorom na pojavu hantavirusa, rekao je da sve potencijalno zaražene osobe dolaze iz „tri glavne grupe“ mogućih kontakata.

„To su putnici koji su nedavno repatrirani i nalaze se u Nebraski i Emoriju, zatim putnici koji su napustili kruzer i vratili se kućama prije nego što je epidemija otkrivena, kao i oni koji su možda bili izloženi virusu tokom putovanja, posebno na letovima na kojima su bili prisutni simptomatski slučajevi“, rekao je Fiter.

Epidemija smrtonosnog hantavirusa, andskog soja, izbila je u aprilu ove godine na holandskom kruzeru „MV Hondius“, tokom putovanja iz Argentine prema Zelenortskim Ostrvima.

SZO upozorava da bi broj slučajeva mogao rasti zbog dugog perioda inkubacije, koji traje između šest i osam sedmica, kao i zbog bliskih kontakata među putnicima tokom putovanja.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je posljednji iranski prijedlog o prekidu rata neprihvatljiv, tvrdeći da je Teheran promijenio stav o svom nuklearnom programu i odustao od ranije postignutih dogovora.

Govoreći novinarima u avionu Er Fors 1 po povratku iz Kine, Tramp je rekao da je prva rečenica iranskog prijedloga bila dovoljna da odbaci cijeli dokument.

„To je neprihvatljiva rečenica, zato što su se složili da odustanu od nuklearnog programa, a ako imaju nuklearni materijal u bilo kom obliku, ostatak neću ni da čitam“, rekao je Tramp, prenosi Si-En-En.

Prema njegovim riječima, Iran je prvobitno pristao da se odrekne obogaćenog uranijuma, ali je kasnije promijenio stav. Tramp je naveo da bi prihvatio mogućnost da Iran suspenduje svoj nuklearni program na 20 godina, ali samo ukoliko bi takvo obećanje bilo vjerodostojno i provjerljivo.

„Možda je potrebno obaviti dodatne radove po pitanju Irana“, rekao je Tramp, ne precizirajući na šta konkretno misli.

On je dodao da su SAD pristale na primirje nakon apela drugih država, prije svega Pakistana.

„Јa nisam bio za to, ali sam htio da učinim uslugu Pakistanu“, izjavio je američki predsjednik.

Tramp se osvrnuo i na posjetu Kini, ocijenivši razgovore sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom veoma uspješnim i najavivši mogućnost sklapanja velikog broja novih sporazuma između dvije zemlje.

„Znate da smo prošli put potpisali oko 36 sporazuma, a ovaj put će biti mnogo više“, rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz.

Prema njegovim riječima, kineski predsjednik pokazao je interesovanje za kupovinu američke nafte.

„Rekao sam mu da bih volio da oni kupuju naftu iz Teksasa i Luizijane, iz SAD, sa Aljaske. Imamo dosta toga i on je rekao da mu se sviđa ideja i da bi volio da razgovara o tome. Mislim da će se to dogoditi“, naveo je Tramp.

Američki predsjednik izjavio je i da će u narednim danima razmotriti ukidanje sankcija kineskim kompanijama koje kupuju iransku naftu.

„Razgovarali smo o ukidanju sankcija i donijeću odluku u narednih nekoliko dana“, rekao je Tramp novinarima.

Pripadnici ukrajinskih Snaga za bespilotne sisteme uništili su ruski amfibijski avion Be-200 te pogodili helikopter Ka-27 u noćnom napadu dronovima na vojni aerodrom u Jejsku, potvrdio je danas, 15. maja, komandant tih snaga Robert Brovdi.

Jejsk je važna morska luka na sjeverozapadu Krasnodarske oblasti. Prema podacima nacionalne statističke službe za 2017. godinu, grad Jejsk imao je 84.259 stanovnika.

Napad na ruski aerodrom izveli su operateri iz 1. zasebnog centra Snaga za bespilotne sisteme. Objavljeni su snimci za koje se tvrdi da prikazuju potpuno uništenje aviona Be-200. Prema Brovdijevim riječima, ukrajinski dronovi pogodili su i ruski helikopter Ka-27 stacioniran na istom aerodromu, prenosi Index.hr.

Ruske snage navodno su pokušale da ga zaštite mrežastim strukturama, ali konačan obim štete za sada nije poznat. Ka-27 je višenamjenski helikopter koji se prvenstveno koristi za protivpodmorničku borbu, ali i za transport, patroliranje te misije traganja i spasavanja.

Be-200 je rijedak ruski amfibijski avion na mlazni pogon, sposoban za djelovanje sa klasičnih poletno-sletnih staza i vodenih površina. Pokreću ga dva turboventilatorska motora D-436TP, a navodno može da dostigne brzinu do 720 kilometara na čas uz dolet od približno 3.850 kilometara. U zavisnosti od verzije, može da preveze do 72 putnika ili nosi oko 12 tona vode za gašenje požara.

Iako je najpoznatiji kao protivpožarni avion, koristi se i za pomorsko izviđanje, prevoz tereta te operacije traganja i spasavanja. Rusija je nedavno predložila i razvoj višenamjenskog aviona na platformi Be-200, čija proizvodnja decenijama nailazi na poteškoće. Pojavio se i novi patent koji sugeriše da Moskva želi da u jedan avion spoji uloge aviona za rano upozoravanje i kontrolu (AWACS), pomorsko izviđanje i protivpodmorničku borbu.

Drugi nedavni napadi

Ukrajinski vojni zvaničnici izvijestili su i o drugim akcijama. Operateri dronova navodno su pogodili sistem protivvazdušne odbrane Pancir-S1 na privremeno okupiranom Krimu, kao i teretni brod koji je prevozio municiju u Berdjansku.

Pripadnici 427. zasebne brigade Rarog navodno su pogodili kompleks protivvazdušne odbrane Tor-M2 u Luganskoj oblasti. Navodi se i da su borci iz 414. zasebne brigade Ptahi Madjara, zajedno sa 20. brigadom K-2, napali ruski centar za obuku i privremenu tačku razmještaja u Luganskoj oblasti.

Ranije su ukrajinske snage izvele i koordinisani napad dronovima na ruski vojni aerodrom Kirovske na okupiranom Krimu. U toj operaciji, koju je izveo 1. zasebni centar za bespilotne sisteme u saradnji sa 9. odjeljenjem Glavne obavještajne uprave Ukrajine (HUR), uništeni su transportni avion An-72P i radar P-37, izjavio je Brovdi.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je po povratku iz posjete Kini da bi Vašington i Peking mogli da potpišu desetine sporazuma.

Na pitanje “Foks njuza” da li je njegov sastanak sa predsjednikom Kine Si Đinpingom bio uspješan u smislu postavljanja temelja za moguće sporazume, Tramp je odgovorio da je to “prošlo još bolje nego prošli put”.

– Znate da smo prošli put potpisali oko 36 sporazuma, a ovaj put će biti mnogo više – rekao je Tramp.

Prema njegovim riječima, Si je pristao da kupuje naftu iz SAD.

– Rekao sam mu da bih volio da oni kupuju naftu iz Teksasa i Luizijane, iz SAD, sa Aljaske. Imamo dosta toga i on je rekao da mu se sviđa ideja, da bi volio da razgovara o tome. Mislim da će se to dogoditi – naveo je Tramp.

Rusija se ne nameće u bilo kakve pregovaračke procese sa Evropom i neće moliti za dijalog, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je naveo da je Moskva spremna za razgovore, ali da neće “trčati i preklinjati” za njih.

Prema Lavrovljevim riječima, izjave evropskih zvaničnika o potrebi dijaloga sa Rusijom ne mogu se shvatiti ozbiljno poslije njihovih ranijih tvrdnji o neophodnosti nanošenja strateškog poraza Moskvi.

On je ocijenio da su se u Evropi “iznenada probudili” i shvatili da će jednog dana morati da obnavljaju dijalog sa Rusijom, ali da i dalje žele sami da određuju teme tog razgovora.

Lavrov je, takođe, izjavio da Njemačka ponovo predvodi pokret podrške nacizmu u Evropi, dok je, kako je naveo, Vladimiru Zelenskom dodjeljena uloga “firera”.

Prema njegovim riječima, novo okupljanje evropskih zemalja pod okriljem Kijeva i uz vodeću ulogu Njemačke “podsjeća na istoriju” i izaziva zabrinutost.

Cijene nafte porasle su danas za više od jedan odsto nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da Kina planira da kupuje sirovu naftu iz Sjedinjenih Američkih Država.

Cijena sirove nafte Brent porasla je za 1,17 dolara, odnosno 1,11 odsto, na 106,89 dolara po barelu, prenijela je Al DŽazira.

Cijena američke sirove nafte “West Texas Intermediate” porasla je za 1,10 dolara, odnosno 1,09 odsto, na 102,27 dolara po barelu.

Rast cijena dodatno je podstaknut zabrinutošću zbog napada na brodove i zaplena u Ormuskom moreuzu, jednoj od ključnih ruta za globalni transport nafte.

Do skoka cijena došlo je uprkos izvještajima iz Irana da je oko 30 brodova prošlo kroz Ormuski moreuz tokom četvrtka.

​Izbijanje smrtonosnog hantavirusa na kruzeru “MV Hondius”, koji je plovio Atlantskim okeanom, izazvalo je talas dezinformacija i panike na društvenim mrežama, upozorava AFP u svojoj analizi.

Prema tvrdnjama koje su se širile internetom, među putnicima koji su ranije napustili brod navodno su bili državljani Australije, Tajvana, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Nizozemske, a objave su sugerisale da su se oni vratili u svoje zemlje bez ozbiljnih mjera izolacije.

Međutim, AFP navodi da su te informacije netačne i da ih nisu potvrdile zdravstvene vlasti niti operater broda.

Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da su na brodu zabilježena tri smrtna slučaja, dok je osam osoba bilo pozitivno na Andes virus – jedini poznati soj hantavirusa koji se može prenositi između ljudi. Hantavirus se inače najčešće prenosi kontaktom sa urinom, pljuvačkom i izmetom zaraženih glodara, a trenutno ne postoji vakcina niti specifična terapija za ovu bolest.

Tajvanske vlasti demantovale tvrdnje

Posebnu pažnju izazvale su tvrdnje da se među putnicima nalazio i državljanin Tajvana, ali je tajvanski Centar za kontrolu bolesti saopštio da je, nakon provjera sa nizozemskim i argentinskim vlastima, kao i sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, utvrđeno da na brodu nije bilo tajvanskih državljana.

Tajvanske zdravstvene vlasti ocijenile su izvještaj anonimnog putnika, na koji su se pozivale pojedine objave, kao “netačan”. AFP navodi da je pokušao dobiti komentar i od španskog lista “El Pais”, kao i “New York Posta”, ali odgovori nisu stigli.

Operater kruzera “Oceanwide Expeditions” saopštio je da su ukupno 32 putnika napustila brod na ostrvu Sveta Jelena sedmicu prije nego što je epidemija zvanično prijavljena, što je više od broja koji se pojavljivao u viralnim objavama.

Australijanci ostali na brodu do evakuacije

Kompanija je dodatno precizirala da među putnicima koji su ranije iskrcani nije bilo četvoro australijskih državljana koji su se nalazili na kruzeru. Prema spisku dostavljenom AFP-u, putnici koji su napustili brod dolazili su iz Kanade, Švajcarske, Njemačke, Danske, Velike Britanije, Nizozemske, Novog Zelanda, Singapura, Švedske, Turske, SAD-a i Čilea.

Kruzer “MV Hondius” kasnije je dobio dozvolu da pristane kod Tenerifa, najvećeg ostrva Kanarskih ostrva, gdje je organizovana evakuacija više od 120 ljudi.

Australijski ministar zdravlja Mark Batler izjavio je da je šest putnika povezanih sa epidemijom 15. maja stiglo u Australiju, gdje su podvrgnuti jednoj od “najstrožih karantinskih procedura na svijetu”.

Putnici su, prema navodima vlasti, bili negativni na testiranju prije ukrcavanja na čarter let za Australiju.

Kolona vozila američkog predsjednika Donalda Trampa stigla je jutros, 15. maja, u kompleks Džongnanhai, sjedište kineske Komunističke partije, posljednjeg dana njegove posjete Kini.

Više od deset vozila sa crvenim i plavim rotacionim svjetlima uputilo se ka jednom od najčuvanijih kompleksa u Pekingu, pokazuju snimci objavljeni u kineskim medijima.

Šetnja kroz carski vrt i oduševljenje ružama

U nekadašnjem carskom vrtu, smještenom nadomak Zabranjenog grada, Tramp se sastao sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, prenosi CNN.

Dvojica lidera najprije su prošetala vrtovima kompleksa, a Tramp nije krio oduševljenje ambijentom i cvijećem, posebno ružama.

Si je tokom šetnje objasnio da je Džongnanhai mjesto gdje “lideri centralne vlade Kine rade i žive”, uključujući i njega lično.

“Ovo mjesto je nekada bilo dio carskog vrta, ovdje je prisutno mnogo istorije”, rekao je Si, ističući da jedno od stabala u vrtu ima čak 490 godina.

Poklon koji je oduševio američkog predsjednika

Kineski predsjednik najavio je da će Trampu pokloniti sjeme kineskih ruža koje su zajedno razgledali tokom šetnje.

“To je sjajno, dopada mi se”, odgovorio je Tramp, dodajući da nikada ranije nije vidio ljepše ruže.

Nakon šetnje, dvojica lidera rukovala su se i pozirala fotografima prije bilateralne čajanke i radnog ručka iza zatvorenih vrata.

Si: Postigli smo novu prekretnicu

Tokom zajedničkog obraćanja, Si Đinping je poručio da su Kina i SAD uspostavile “novi bilateralni odnos” koji je opisao kao konstruktivan.

“Ovo predstavlja prekretnicu”, rekao je kineski lider.

Današnji razgovori održavaju se u užem formatu, uz prisustvo manjih delegacija i bez prisustva medija, a očekuje se da će fokus biti na ključnim političkim i trgovinskim pitanjima.

Uži timovi za intenzivne razgovore

Sa američke strane sastanku prisustvuju državni sekretar Marko Rubio, ministar odbrane Pit Hegset, ministar finansija Skot Besent, trgovinski predstavnik Džejmison Grir i ambasador SAD u Kini Dejvid Perdu.

U kineskoj delegaciji su šef kabineta Caj Ći, ministar spoljnih poslova Vang Ji, potpredsjednik vlade i glavni trgovinski izaslanik He Lifeng, zamjenik ministra spoljnih poslova Ma Džaosu i ambasador Kine u SAD Sje Feng.

Džongnanhai – kineska verzija Bijele kuće

Tramp bi u kompleksu Džongnanhai trebalo da provede oko tri sata.

Ovaj kompleks, koji se smatra kineskim ekvivalentom Bijele kuće, obuhvata jezera, paviljone, vrtove i administrativne kancelarije, a važi za jedno od najtajanstvenijih i najstrože čuvanih mjesta u Kini, pod stalnim nadzorom bezbjednosnih službi.

Pandemija kovida 19 odnijela je oko 22,1 milion života širom svijeta u periodu od 2020. do 2023. godine, što je više od tri puta od zvanično prijavljenog broja od oko sedam miliona, pokazuje nova procjena Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Prema godišnjem izvještaju SZO, ovaj revidirani broj uključuje ne samo direktne smrti od korona virusa, već i posljedice preopterećenosti zdravstvenih sistema, kao i šire društvene i ekonomske posljedice pandemije.

Organizacija navodi da je 2021. godina bila najteža, sa do 10,4 miliona dodatnih smrtnih slučajeva.

SZO upozorava i na dugoročne posljedice pandemije, uključujući pad očekivanog trajanja života na globalnom nivou – sa 73 godine u 2019. na oko 71 godinu u 2021. godini, što predstavlja povratak na nivoe iz prethodne decenije.

Istovremeno, u izvještaju se navodi da je u pojedinim oblastima ostvaren napredak, uključujući smanjenje infekcija HIV-om, kao i pad potrošnje alkohola i duvana u mnogim zemljama.

Takođe se ističe da je između 2015. i 2024. godine, 961 milion ljudi dobio pristup vodi za piće, 1,2 milijarde sanitarnim uslovima, 1,6 milijardi osnovnim higijenskim mjerama i 1,4 milijarde bezbjednim metodama kuvanja.

Međutim, SZO upozorava da i dalje postoje ozbiljni globalni izazovi poput malarije, koja je porasla za 8,5 odsto, i teoretski sprečivi problemi poput anemije, koja i dalje pogađa skoro jednu od tri žene u reproduktivnom dobu.

U izvještaju se ističe i rodno zasnovano nasilje, koje pogađa jednu od četiri žene širom svijeta, kao i gojaznost kod djece, problem koji je već pogodio 5,5 djece mlađe od pet godina u 2024. godini.

Istovremeno se ukazuje na nedovoljno prikupljanje podataka o smrtnosti u mnogim državama, što otežava precizno praćenje zdravstvenih trendova.

Direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus ocijenio je da izvještaj pokazuje “istovremeno napredak i nejednakost” i apelovao na zemlje da ojačaju zdravstvene sisteme i unaprede prikupljanje podataka.