Kategorija: Svijet

Učenici srednjih škola započeli su novi talas blokada obrazovnih institucija u nekoliko gradova Francuske, uključujući prijestonicu Pariz, javio je medijski servis BFMTV.

Na blokade je juče pozvao predsjednik sindikata srednjoškolaca Pjer Sorzat.

On je najavio nekoliko protesta početkom ove sedmice, istakavši da će vrhunac blokada početi sutra.

Učenici su do sada blokirali škole su Parizu, Lionu, Renu, Marseju i Ivri sir Senu, a kasnije su im se na protestima pridružili oni koji su nezadovoljni zbog rasta cijena.

Američki Federalni istražni biro (FBI) potvrdio je da iza hakerskog napada na kripto-berzu Binance, u kojem je ukradena digitalna imovina vrijedna više od šest milijardi dolara, stoji Sjeverna Koreja. Riječ je o najvećoj krađi kriptovaluta do sada, a američke vlasti prate pokušaje hakera da prebace i operu ukradena sredstva.

Za napad izveden 29. oktobra odgovorna je sjevernokorejska hakerska grupa TraderTraitor, saopštio je FBI u subotu. Istu grupu ranije je kao počinioca identifikovala i američka kompanija TRM Labs, koja analizira transakcije kriptovaluta.

Prema analizi TRM Labsa, napadači su većinu ukradenih 6,3 milijarde dolara premjestili u roku od svega 20 minuta, nastojeći da sredstva prebace prije nego što budu zamrznuta.

Kako prenosi ATV, FBI je zajedno sa američkom Tajnom službom i poreskom istražnom službom utvrdio da hakeri ukradenu imovinu uglavnom pretvaraju u eterijum. Američke vlasti očekuju da će novac potom pokušati da operu korišćenjem decentralizovanih finansijskih platformi i servisa za trenutnu zamjenu kriptovaluta.

FBI je objavio i adrese digitalnih novčanika povezanih sa ovom aktivnošću, pozivajući kripto-berze, operatere blokčejn mreža i druge pružaoce usluga digitalne imovine da blokiraju transakcije povezane sa tim adresama.

Binance preuzeo troškove krađe

Kompanija Binance saopštila je da je vlastitim sredstvima pokrila oko 90 odsto ukradene imovine, kako korisnici ne bi snosili gubitke. Za nadoknadu je izdvojeno približno 6,34 milijarde dolara, dok se preostalih deset odsto odnosi na tokene kojima se rjeđe trguje i koje je teže nabaviti u većim količinama.

„Binance će preuzeti finansijski efekat ukradene imovine, a ne naši korisnici“, poručili su iz kompanije.

U pokrivanje štete uključen je i dio rezervnog fonda Secure Asset Fund for Users (SAFU), vrijednog približno milijardu dolara, koji je namijenjen zaštiti korisnika u slučaju većih bezbjednosnih propusta.

Među ukradenom imovinom nalaze se bitkoin, eterijum i stabilni koini, poput tetera i USD koina, čija je vrijednost vezana za tradicionalne valute, najčešće američki dolar.

Pojedini izdavaoci stabilnih koina imaju mogućnost zamrzavanja tokena povezanih sa krađom, zbog čega je dio ukradene imovine već blokiran. Ostatak se pokušava pronaći praćenjem transakcija.

Binance je nakon napada privremeno obustavio isplate kriptovaluta, a njihovo ponovno omogućavanje najavljeno je za nedjelju, 1. novembar, nakon dodatnih bezbjednosnih provjera.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost obnove isporuka ruskog prirodnog gasa Evropi preko Ukrajine, a Vašington vjeruje da bi takav dogovor mogao doprinijeti postizanju energetskog primirja između Moskve i Kijeva. Prijedlog, međutim, nailazi na protivljenje evropskih država koje nastoje trajno smanjiti zavisnost od ruskih energenata.

Prema pisanju „Volstrit džornala“, američki zvaničnici žele da isporuke budu obnovljene prije zime, a jedna od mogućnosti je da se prodaja ruskog gasa organizuje preko američkih kompanija, čime bi se u posao uključili i američki investitori.

O prijedlogu su tokom septembarskih posjeta Moskvi i Kijevu razgovarali specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner. Američka strana smatra da bi povratak na evropsko tržište predstavljao dovoljno snažan ekonomski podsticaj za ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristane na obustavu napada na energetsku infrastrukturu.

Kako prenosi ATV, od eventualnog dogovora korist bi mogla imati i Ukrajina, koja bi ponovo ostvarivala prihode od tranzita gasa prema Slovačkoj, Austriji i drugim evropskim zemljama. Ipak, Bijela kuća predlaže da novac od prodaje bude uplaćivan na poseban račun u trećoj zemlji, kako Rusija ne bi mogla neposredno da ga koristi za finansiranje rata. Za sada nije poznato pod kojim uslovima bi Moskva mogla raspolagati tim sredstvima.

Napadi na energetsku infrastrukturu otežavaju dogovor

Američka inicijativa dolazi u trenutku nastavka međusobnih napada Rusije i Ukrajine na energetska postrojenja. Ukrajina je prošlog mjeseca, pod Trampovim pritiskom, na gotovo dvije sedmice obustavila napade na ruske rafinerije, ali je Moskva u tom periodu nastavila da gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

Ukrajinske snage su u petak ponovo napale ruske rafinerije, a prema navodima „Volstrit džornala“, tokom tri dana pogođena su tri velika postrojenja. Vašington zbog toga nastoji da postigne dogovor o prekidu napada na energetsku infrastrukturu prije nove runde pregovora predstavnika SAD, Rusije i Ukrajine, planirane za sredinu novembra u Abu Dabiju.

Rusija zasad nije prihvatila američki prijedlog o energetskom primirju.

Evropa ne želi povratak zavisnosti od ruskog gasa

Najveću prepreku američkoj inicijativi predstavlja protivljenje evropskih država. Evropska unija je usvojila propise prema kojima bi uvoz ruskog prirodnog gasa trebalo da bude potpuno obustavljen do kraja 2027. godine, dok je evropski komesar za energetiku Dan Jergensen u oktobru poručio da bi zabrana trebalo da ostane trajna.

„Sigurno ne bih vjerovao Rusiji. Čak i kada bi sutra nastupio mir, čemu se svi nadamo“, rekao je Jergensen.

Sličan stav iznio je i visoki zvaničnik jedne nordijske zemlje, ocijenivši za američki list da bi povratak kupovini ruskog gasa bio suprotan principima za koje se Evropa zalaže.

Promjena na evropskom energetskom tržištu vidljiva je i kroz podatke o uvozu. Prije početka rata u Ukrajini Rusija je pokrivala oko 45 odsto evropskih potreba za gasom, dok se njen udio sada procjenjuje na približno 11 odsto. Istovremeno, tečni prirodni gas iz Sjedinjenih Američkih Država pokriva oko 30 odsto evropske potrošnje.

Ruski gas i dalje stiže u pojedine evropske zemlje tankerima i gasovodom Turski tok, dok je transport preko Ukrajine obustavljen u januaru 2025. godine, nakon isteka ugovora o tranzitu između Moskve i Kijeva. Ukrajinska gasovodna mreža, prema procjenama koje prenosi američki list, mogla bi relativno brzo ponovo biti osposobljena za transport, za razliku od oštećenih gasovoda Sjeverni tok, čija bi obnova zahtijevala mnogo vremena i novca.

Energetska kriza mogla bi uticati na stav Brisela

Vašington računa i na promjene na svjetskom energetskom tržištu. Sukob sa Iranom poremetio je snabdijevanje naftom i gasom, dok otežan pomorski saobraćaj u Persijskom zalivu usporava isporuke tečnog prirodnog gasa iz Katara.

Prema podacima Evropske unije, sukob sa Iranom povećao je evropske troškove energije za približno 100 milijardi evra. Dodatni problem predstavljaju skladišta gasa, koja su popunjena oko 75 odsto, što je ispod devetogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine.

Američka administracija smatra da bi rast cijena i strah od mogućih nestašica mogli navesti evropske vlade da preispitaju protivljenje povratku ruskog gasa.

Trampova inicijativa predstavlja zaokret u odnosu na njegovu politiku tokom prvog predsjedničkog mandata, kada je kritikovao Njemačku zbog izgradnje gasovoda Sjeverni tok 2, upozoravajući na preveliku zavisnost Berlina od ruskih energenata. Njegova administracija je 2019. godine uvela sankcije tom projektu.

Sada Vašington razmatra mogućnost da obnova isporuka ruskog gasa bude dio šireg sporazuma o okončanju rata u Ukrajini. Ipak, dogovor još nije postignut, a za njegovu realizaciju bila bi potrebna saglasnost Rusije, Ukrajine i evropskih kupaca, kao i prevazilaženje postojećih pravnih ograničenja u Evropskoj uniji.

Bivši direktor izraelske obavještajne službe Mosad David Barnea izjavio je da je ta služba namjerno objavila snimak svojih agenata tokom prvog dana napada na Iran u junu 2025. godine, kako bi izazvala masovna hapšenja i otežala iranskim vlastima da identifikuju stvarne izraelske operativce.

Barnea je ovo otkrio na konferenciji Priority Summit, navodeći da objavljivanje snimka nije imalo samo za cilj demonstraciju operativnih sposobnosti izraelske službe, već i stvaranje zabune unutar iranskog bezbjednosnog aparata.

Izrael je operaciju „Rising Lion“ pokrenuo 13. juna 2025. godine, kada su bombardovani ciljevi u Iranu, a ubijeni visoki vojni komandanti i naučnici. Istog jutra Mosad je objavio snimak na kojem se, kako je tada tvrdio, vide njegovi agenti na iranskoj teritoriji tokom napada na ciljeve povezane sa balističkim raketama i protivvazdušnom odbranom. Lica operativaca nisu bila vidljiva.

„Jedan od razloga zašto smo odmah, ujutro na početku operacije, objavili zvanični video s logom Mosada bio je da zaštitimo agente koji su bili tamo. Htjeli smo da u Iranu uhapse toliko ljudi da ne mogu odvojiti žito od kukolja i da na kraju sve puste. Uzgred, upravo se to i desilo“, rekao je Barnea.

Bivši šef Mosada, koji je tu funkciju obavljao od juna 2021. do juna 2026. godine, tvrdi da su iranske vlasti drugog dana sukoba uhapsile čak 21.000 ljudi.

„Kada uhapsite 21.000 ljudi, čak i ako ste uhvatili agenta ili dva, na kraju ih morate pustiti, jer će svi imati istu priču: hodao sam ulicom, vozio sam auto, uhapsili su me“, naveo je Barnea.

O njegovim izjavama izvijestio je Klix, prenoseći i Barneinu tvrdnju da 99,9 odsto agenata Mosada nikada nije otkriveno. Dodao je da neki od ljudi koje su iranske vlasti uhapsile ili pogubile pod optužbama za saradnju sa Izraelom nikada nisu imali veze sa tom službom.

Na Barneine izjave reagovao je Trita Parsi, izvršni potpredsjednik američkog Instituta Quincy, koji je na društvenoj mreži Iks ocijenio da je riječ o grubom priznanju da je Izrael svjesno izložio opasnosti hiljade ljudi.

Iranska policija saopštila je u avgustu 2025. godine da je tokom 12-dnevnog rata privela oko 21.000 osoba. Prema tim podacima, više od 260 ljudi uhapšeno je zbog sumnje na špijunažu, a 172 zbog nezakonitog snimanja.

Organizacije Amnesty International i Human Rights Watch upozorile su u septembru 2025. godine da je Iran nakon početka sukoba uhapsio više od 20.000 ljudi, među kojima su bili novinari, aktivisti za ljudska prava, korisnici društvenih mreža, pripadnici etničkih i vjerskih manjina i stranci. Iranske vlasti, s druge strane, tvrde da su reagovale na stvarne prijetnje izraelskih obavještajnih službi i njihovih saradnika na teritoriji zemlje.

Američki predsjednik Donald Tramp završio je predizbornu kampanju pred izbore za Kongres skupom u saveznoj državi Kanzas, odakle je uputio novu prijeteću poruku Iranu, poručivši da Sjedinjene Američke Države mogu uništiti tu zemlju kad god požele.

Obraćajući se pristalicama na regionalnom aerodromu u Salini, Tramp je istakao da Vašington ima toliku vojnu nadmoć nad Teheranom da, kako je rekao, odnos snaga nije ni približno izjednačen.

„Pokušavamo biti fini, ponekad to ne radite. Pokušavamo biti malo fini, ali mislim, znate, biće vrlo blizu. Jednostavno ćemo ih ugasiti. To će biti kraj“, rekao je Tramp.

Skup u Kanzasu bio je njegov 30. i posljednji predizborni događaj u kampanji pred izbore za Kongres, zakazane za 3. novembar. Prema pisanju indijske agencije IANS, Tramp je u Kanzas doputovao kako bi pružio podršku republikanskom senatoru Rodžeru Maršalu u nastojanju da osvoji novi mandat.

Kako prenosi Klix, Tramp je tokom nedjelje prethodno održao skup u Ajovi, nakon čega je otputovao u Kanzas. IANS navodi da su ovi događaji održani uprkos tome što je američki predsjednik ranije tokom sedmice otkazao planirane nastupe uživo u dvije savezne države i najavio da će ih zamijeniti telefonskim skupovima.

Tokom obraćanja ponovio je i tvrdnju da u Sjedinjene Američke Države već 17 mjeseci nije ušla nijedna osoba ilegalnim putem.

Njegove poruke o Iranu uslijedile su dan nakon što je zamjenik predsjednika iranskog parlamenta izjavio da novih pregovora sa američkom stranom neće biti.

Primirje u ukrajinskom gradu Oleški, u Hersonskoj oblasti, završeno je sinoć, a obje strane ispunile su preuzete obaveze tokom privremene obustave vatre, koja je omogućila dostavljanje humanitarne pomoći i evakuaciju civila.

Ruska povjerenica za ljudska prava Jana Lantratova izjavila je da je operacija protekla bez incidenata i da su ispunjeni svi dogovoreni uslovi.

„Obje strane su ispunile sve obaveze. To je omogućilo isporuku pomoći stanovnicima i bezbjedan dobrovoljni odlazak onih koji su odlučili da napuste grad“, navela je Lantratova u objavi na platformi Maks, prenosi agencija RIA Novosti.

Prema njenim riječima, trenutno se razmatra mogućnost nastavka humanitarnih misija kako bi se stanovnicima obezbijedila redovna isporuka osnovnih potrepština.

Primirje je dogovoreno radi sprovođenja humanitarne operacije u gradu Oleški, koji se nalazi pod kontrolom ruskih snaga u Hersonskoj oblasti.

U postizanju sporazuma učestvovala je i supruga predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp, koja je 30. oktobra saopštila da je iz grada evakuisano više od 750 ljudi.

Kako prenosi B92, Melanija Tramp ranije je objavila da je privremeno primirje omogućilo dopremanje hrane, vode i lijekova, kao i bezbjedniji izlazak civila iz grada.

Tokom operacije stanovnicima je omogućen pristup osnovnim namirnicama, dok je za one koji su željeli da napuste područje obezbijeđen humanitarni koridor.

Ruske i ukrajinske institucije za zaštitu ljudskih prava koordinisale su misiju, a ruska strana navodi da bi saradnja mogla biti nastavljena kroz nove humanitarne aktivnosti.

Letonija je prvi put u svojoj istoriji preuzela predsjedavanje Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a tokom jednomjesečnog mandata poseban fokus biće na ratu u Ukrajini i nastojanjima da se ojača međunarodni položaj te baltičke zemlje.

Ministarstvo spoljnih poslova Letonije saopštilo je da će predsjedavanje iskoristiti za unapređenje nacionalnih interesa i povećanje međunarodne vidljivosti zemlje.

„Predsjedavanje ćemo iskoristiti na najefikasniji način kako bismo branili interese i vrijednosti Letonije, povećali međunarodnu vidljivost zemlje i pokazali odgovoran pristup“, izjavila je stalna predstavnica Letonije pri UN Sanita Pavluta-Deslandes.

Jedan od glavnih prioriteta Rige biće da rat u Ukrajini ostane visoko na dnevnom redu Savjeta bezbjednosti UN, prenio je letonski javni servis LSM.

Pavluta-Deslandes naglasila je da Letonija učešće u radu ovog tijela prvenstveno vidi kao sredstvo za jačanje sopstvene bezbjednosti i državnosti.

„Glavni cilj Letonije u Savjetu bezbjednosti UN jeste jačanje bezbjednosti i državnosti naše zemlje, a Savjet je sredstvo za ostvarivanje tog cilja“, navela je letonska ambasadorka.

Kako prenosi RTRS, letonska diplomatija najavila je i protivljenje pokušajima normalizacije ruske vojne akcije u Ukrajini, kao i suprotstavljanje, kako je navedeno, ruskoj propagandi i dezinformacijama.

„Ulažemo sve napore da Ukrajina ostane u središtu dnevnog reda Savjeta bezbjednosti UN, da spriječimo normalizaciju ruske agresije, suprotstavimo se ruskoj propagandi i lažima i međunarodnoj zajednici objasnimo ‘imperijalističke’ ciljeve Rusije i njihove globalne posljedice“, poručila je Pavluta-Deslandes.

Kanadski premijer Mark Karni razgovarao je sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom o budućnosti trgovinskih odnosa dvije zemlje, a pregovarački timovi u narednim sedmicama radiće na postizanju novog sporazuma.

Karni je nakon razgovora, koji je ocijenio kao dobar, naveo da je riječ o nastavku nedavnih konstruktivnih razgovora o okvirima budućeg trgovinskog dogovora.

Prema njegovim riječima, cilj sporazuma je stvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje životnog standarda porodica i očuvanje kanadskog jezika, kulture i suvereniteta.

„Naši timovi će sada u narednim sedmicama raditi na postizanju tog cilja“, poručio je Karni u objavi na društvenoj mreži Iks.

Kako prenosi RTRS, kanadski premijer je ranije za Politiko izjavio da je spreman da sačeka novog američkog predsjednika ukoliko njegova vlada ne uspije da postigne odgovarajući trgovinski sporazum sa administracijom Donalda Trampa.

Trgovinski pregovori između Kanade i SAD odvijaju se otežano, nakon što je Kanada u avgustu napustila pregovarački sto, dok su obje strane tokom jeseni uvele nove carine.

Nastavak razgovora trebalo bi da pokaže da li će dvije zemlje uspjeti da usaglase uslove buduće trgovinske saradnje i prevaziđu nesuglasice koje su opteretile njihove ekonomske odnose.

Unutrašnje podjele među demokratama uoči izbora za američki Kongres sve su izraženije, a neslaganja oko politike prema Izraelu mogla bi dodatno oslabiti stranačko jedinstvo. Posebno napeta situacija je u Mičigenu, gdje se vodi neizvjesna borba za mjesto u Senatu.

U središtu sukoba su demokratski kandidat Abdul el Sajed i kongresmenka Hejli Stivens, koja ga je podržala nakon što je izgubila od njega u unutarstranačkoj trci. Međutim, Stivens sada od njega traži jasnu osudu spornog političkog oglasa koji američke ekonomske probleme povezuje s finansijskom podrškom Izraelu.

Oglas je objavio nezavisni politički odbor Rebellion PAC, povezan s Dženkom Ujgurom, suosnivačem medijske mreže “The Young Turks”. Iako podržava El Sajedovu kandidaturu, njegova kampanja tvrdi da nije učestvovala u izradi niti objavljivanju spornog sadržaja.

U reklami je prikazan bračni par koji tokom kupovine namirnica mora da odustane od pojedinih proizvoda zbog visokih cijena. Kroz razgovor supružnika sugeriše se da američke porodice trpe zbog toga što Vašington izdvaja novac za finansiranje Izraela, uz poruku da se taj novac koristi za ubijanje Palestinaca.

Autori oglasa odbacili su optužbe da je riječ o antisemitizmu, ali su protivnici ocijenili da se njime neprihvatljivo povezuju unutrašnji ekonomski problemi SAD i podrška Izraelu.

Stivens smatra da El Sajedovo distanciranje od oglasa nije dovoljno. Poručila je da izjava kako njegova kampanja nije povezana s reklamom ne predstavlja njenu osudu, što je izazvalo dodatne reakcije među demokratama i pristalicama kandidata, piše Nezavisne.

El Sajed je odgovorio da nije učestvovao u nastanku reklame i da se ne slaže s njenim sadržajem. Istakao je da birače mnogo više zanimaju životni troškovi, cijene stanovanja i dostupnost zdravstvene zaštite nego unutarstranački sukobi. Stivens je, u međuvremenu, obavijestio da ne treba da učestvuje u preostalim događajima njegove kampanje, čime je propao planirani zajednički nastup kojim je trebalo pokazati jedinstvo stranke.

Pored unutrašnjih nesuglasica, El Sajed se suočava i s napadima republikanskih zvaničnika. Donald Tramp, potpredsjednik Džej Di Vens i ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi kritikovali su njegovu kandidaturu koristeći poruke koje su u tekstu opisane kao rasističke i antimuslimanske. Senator Ted Kruz iznio je i tvrdnje da bi El Sajed, ukoliko bi postao član Senatskog odbora za obavještajna pitanja, mogao odavati povjerljive informacije islamističkim teroristima. Za takve optužbe nisu predstavljeni dokazi, a odbacuju se i tvrdnje da kandidat podržava terorizam ili pripada Muslimanskom bratstvu.

Sukob u Mičigenu samo je jedan od pokazatelja dubljih ideoloških razlika unutar Demokratske stranke. Progresivno krilo, uključujući članove Demokratskih socijalista Amerike, zagovara prekid američke vojne i finansijske podrške Izraelu, dok centristički dio stranke ostaje bliži politici koju je zastupao bivši predsjednik Džo Bajden.

Ove razlike došle su do izražaja i nakon poraza Kamale Haris na predsjedničkim izborima 2024. godine. Dio progresivaca smatra da demokrate nisu dovoljno jasno objasnile svoj odnos prema ratu u Gazi, dok su pojedine analize stranačkog poraza kritikovali zbog toga što uopšte nisu spominjale Gazu.

Podjele između ljevice i centra imaju dužu istoriju. Još tokom demokratske konvencije u Filadelfiji 2016. godine pristalice Bernija Sandersa sukobljavale su se s podržavaocima Hilari Klinton, a nezadovoljstvo načinom na koji je stranački vrh vodio proces nominacije nastavilo se i kasnije.

Dodatnu snagu progresivnom krilu dali su uspjesi kandidata Demokratskih socijalista Amerike na ovogodišnjim unutarstranačkim izborima, kao i prošlogodišnja pobjeda Zohrana Mamdanija na izborima za gradonačelnika Njujorka. Njegova podrška antiratnoj, propalestinskoj i radničkoj politici dodatno je otvorila pitanje koliko takvi stavovi mogu biti prihvatljivi širem biračkom tijelu.

Uoči izbora za Kongres, demokrate se nadaju osvajanju Predstavničkog doma, a ne isključuju ni mogućnost preuzimanja Senata. Ipak, izborni uspjeh ne bi nužno riješio njihove unutrašnje sporove, koji bi nakon glasanja mogli postati još izraženiji.

Tramp bi, s druge strane, mogao iskoristiti neslaganja među političkim protivnicima kako bi skrenuo pažnju s mogućih republikanskih gubitaka. Ukoliko demokrate ne pronađu zajednički odgovor na pitanja koja dijele progresivce i centriste, ti sukobi mogli bi predstavljati dodatni problem i u pripremama za predsjedničke izbore 2028. godine.