Kategorija: Svijet

Jedna osoba je poginula, a tri su povrijeđene nakon što je u nedjelju rano ujutro pogođen iranski trgovački brod u blizini otoka Hengam i obale otoka Kešm u Hormuškom moreuzu, piše Klix.

Iranska državna televizija IRIB, pozivajući se na guvernera okruga Kešm Hoseina Amirtejmurija, navela je da se incident dogodio oko 5 sati ujutro po lokalnom vremenu. Brod je pogođen u vodama između otoka Hengam i obale Šib Deraza na otoku Kešm.

Lokalne vlasti napad su opisale kao djelovanje „terorističkog neprijatelja“, ali zasad nije poznato ko je odgovoran. Niko do sada nije preuzeo odgovornost.

Britanska agencija United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO) saopštila je da je primila prijavu o brodu koji je pogođen nepoznatim projektilom dok je plovio kroz Hormuški moreuz. U trenutku objave nije bilo poznato kolika je šteta ni kakvo je stanje članova posade.

Najnoviji incident dodatno je pojačao zabrinutost za sigurnost pomorskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz, ključnu rutu za globalno snabdijevanje energentima.

Do novih problema dolazi nakon što je Saudijska Arabija privremeno obustavila rad naftovoda Istok–Zapad, dugog oko 1.200 kilometara, nakon napada dronom. Bagdad i Rijad naveli su da je napad izveden s teritorije Iraka, gdje djeluju milicije povezane s Iranom.

Naftovod je posljednjih mjeseci bio jedna od ključnih alternativnih ruta za izvoz nafte iz regiona, dok je saobraćaj kroz Hormuški moreuz bio ozbiljno ograničen zbog rata. Prema Rojtersu, naftovodom se dnevno transportovalo između četiri i pet miliona barela nafte, što odgovara približno četiri do pet odsto globalne ponude.

Napadi na pomorski i energetski saobraćaj već su uticali na cijene energenata. Cijena barela sirove nafte Brent tokom protekle sedmice ponovo je prešla 100 dolara, dok je u SAD cijena dizela dostigla rekordni nivo.

Raste i pritisak da se SAD direktnije uključe u sukob. Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman zatražio je od američkog predsjednika Donalda Trampa vojnu pomoć u borbi protiv Huta, ali je Vašington, prema izvorima Rojtersa, zasad odbio direktnu intervenciju i ponudio obavještajnu podršku.

O sigurnosti plovidbe kroz Hormuški moreuz u ponedjeljak bi trebalo biti razgovarano i na sastanku Irana i zaljevskih zemalja u Omanu. Iran je ranije poručio da neće pristati na ponovno potpuno otvaranje moreuza dok ne budu ispunjeni njegovi uslovi.

Teheran, između ostalog, traži priznanje svoje kontrole nad Hormuškim moreuzom i mogućnost naplate naknada od brodova koji njime prolaze, što SAD odbacuju.

Predsjednik SAD Donald Tramp tokom posjete Dablinu rekao je da bi volio vidjeti ujedinjenu Irsku i da će se to dogoditi. Na te komentare reagovao je premijer Velike Britanije Endi Bernham.

Bernham je izbjegao veći diplomatski skandal i putem glasnogovornika uputio mirniju poruku, piše Klix.

„Stav premijera o Irskoj je ostao nepromijenjen“, rekli su iz Bernhamovog kabineta.

Tokom rasprave u parlamentu prije nekoliko dana premijer je temu komentarisao kroz pitanje otvaranja graničnog prijelaza između Sjeverne Irske i Irske.

„Nije mi poznato da postoji masovna podrška za održavanje referenduma i dok se to promijeni, referenduma neće biti“, rekao je Bernham.

Iz kabineta su naveli da ti komentari odražavaju stav Velike Britanije.

Trampovi komentari izazvali su oštre reakcije probritanskih unionista koji se zalažu za očuvanje ustavnog statusa Sjeverne Irske unutar Ujedinjenog Kraljevstva. Tramp je naglasio da bi ujedinjenje bilo „fantastična i zanimljiva stvar“ i da vjeruje kako će se to na kraju dogoditi.

„To će se na kraju dogoditi. Mislim da bi to bila fantastična stvar. Naravno, Ujedinjeno Kraljevstvo će imati šta reći o tome, ali mislim da bi to bila sjajna stvar“, kazao je Tramp.

Prema Sporazumu na Veliki petak iz 1998. godine, referendum o ujedinjenju može se održati isključivo uz odobrenje britanske vlade. Za razliku od prethodnih američkih predsjednika, koji su čuvali neutralnost o tom pitanju u čijem je rješavanju SAD imao posredničku ulogu, Trampov istup izazvao je bijes sjevernoirskih političara.

Lider Demokratske unionističke stranke (DUP) Gavin Robinson poručio je da bi ujedinjenje uništilo njihovu zemlju i da o ustavnoj budućnosti Sjeverne Irske odlučuje isključivo njen narod, a ne Vašington, London ili Dablin.

Šveđani danas glasaju na parlamentarnim izborima koji će prvi put dovesti na vlast krajnju desnicu ili će zemlju vratiti ka liberalizmu po kojem je odavno poznata.

Biračka mjesta u članici EU sa deset miliona stanovnika otvaraju se u 8.00 časova, a rezultati izlaznih anketa očekuju se ubrzo nakon njihovog zatvaranja u 18.00 časova.

Švedska opozicija, koju svrstavaju u politički lijevi centar, uoči glasanja ima tijesnu prednost nad vladajućim desničarskim blokom, pokazuju istraživanja.

Međutim, premijer Ulf Kristerson, koji je zaostajao u anketama javnog mnjenja tokom četiri godine na funkciji, počeo je da sustiže zaostatak u posljednjim sedmicama kampanje, dok rivalka Magdalena Anderson i njene socijaldemokrate gube pozicije.

Pristalice desno orijentisanog bloka kažu da je Kristerson svojom politikom doprinio suzbijanju nasilja bandi i dramatično smanjio imigraciju, kao i da bi pobjeda značila javnu podršku tom pristupu u godinama koje dolaze.

Kritičari navode da takva agenda potkopava građanske slobode, pošto primorava imigrante da se više prilagode švedskim kulturnim normama ili da napuste zemlju, podstičući ih metodom štapa i šargarepe.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je na proširenje Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kako bi u njegovom radu bila veća zastupljenost zemalja Globalnog juga.

Putin je, govoreći na samitu BRIKS-a u Nju Delhiju, rekao da bi veće prisustvo zemalja iz Azije, Afrike i Latinske Amerike doprinijelo poboljšanju rada Ujedinjenih nacija, prenosi RTRS.

“Smatramo da je neophodno da nastavimo saradnju sa istomišljenicima iz BRIKS-a da bismo poboljšali kvalitet rada UN. Naravno, proširenje Savjeta bezbjednosti, posebno povećanjem zastupljenosti zemalja iz Azije, Afrike i Latinske Amerike, pomoglo bi u postizanju ovog cilja”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik istakao je da Moskva pridaje veliki značaj očuvanju i jačanju centralne uloge Ujedinjenih nacija u međunarodnim poslovima.

“Povelja UN je ključni izvor međunarodnog prava”, istakao je Putin.

On je ocijenio da međunarodni odnosi danas prolaze kroz ozbiljne probleme zbog djelovanja pojedinih zemalja koje, kako je naveo, doprinose izazivanju sukoba i stvaranju novih žarišta napetosti širom svijeta.

Putinov poziv na reformu Savjeta bezbjednosti dolazi u trenutku kada se na samitu BRIKS-a posebno govori o promjeni postojećeg sistema globalnog upravljanja i većoj ulozi zemalja Globalnog juga u međunarodnim institucijama.

Reforma Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija više ne može da se odlaže i neophodno je odrediti konkretne rokove i jasne rezultate, izjavio je indijski premijer Narendra Modi otvarajući samit BRIKS-a u Nju Delhiju.

Modi je istakao da pravo glasa, liderske pozicije i politički prioriteti u međunarodnim finansijskim institucijama moraju biti usklađeni sa savremenim ekonomskim realnostima, prenio je Nezavisne.

“Slično tome, pravo glasa, liderske pozicije i politički prioriteti u finansijskim institucijama moraju biti u skladu sa savremenim ekonomskim realnostima”, naveo je Modi.

On je poručio da zemlje koje pokreću globalni ekonomski rast moraju imati odgovarajuću ulogu u oblikovanju sistema globalnog ekonomskog upravljanja.

Indijski premijer predložio je i da BRIKS formira službu za hitnu pomoć pomorcima, koja bi povezala pomorske vlasti i diplomatske misije zemalja članica.

“Oni daju ogroman doprinos globalnoj trgovini, ali u teškim vremenima često nemaju podršku”, ukazao je Modi.

Prema njegovom prijedlogu, takva služba pružala bi pomoć u slučajevima poziva u pomoć, obezbjeđivala medicinsku pomoć, obavještavala porodice pomoraca i pomagala u evakuacijama.

Modi je predložio i izradu plana za reformu sistema globalnog upravljanja, uz ocjenu da zemlje globalnog juga imaju značajnu ulogu u suočavanju sa svjetskim krizama, ali da i dalje imaju nedovoljno uticaja u procesu donošenja odluka.

“Zemlje globalnog juga su u prvim redovima globalnih kriza, ali ostaju u drugom planu kada je u pitanju donošenje odluka”, naveo je Modi.

Predložio je da članice BRIKS-a pripreme deset prijedloga za reformu sistema globalnog upravljanja, kako bi do narednog samita bila formulisana mapa puta za reforme unutar organizacije.

Indija trenutno predsjedava BRIKS-om, a samit se održava 12. i 13. septembra u Nju Delhiju. Lideri zemalja članica razgovaraju o jačanju međusobne saradnje, ali i o aktuelnim međunarodnim pitanjima.

Kineski predsjednik Si Đinping najavio je da će Kina preuzeti predsjedavanje BRIKS-om 2027. godine i biti domaćin 19. samita organizacije.

U kineskoj delegaciji u Nju Delhiju su, između ostalih, član Stalnog komiteta Politbiroa Komunističke partije Kine Cai Ći i ministar spoljnih poslova Vang Ji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je da globalni autoritet i uticaj BRIKS-a nastavljaju da rastu.

“Sasvim je logično da autoritet i uticaj BRIKS-a u svijetu stalno rastu”, rekao je Putin.

On je naglasio da članice organizacije nastavljaju da jačaju saradnju u oblastima politike, bezbjednosti, ekonomije, kulture i humanitarne saradnje.

“Partnerstvo BRIKS-a se konstantno gradi na principima jednakosti, dobrosusjedstva i uzajamnog uvažavanja interesa”, rekao je Putin.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je tokom posjete Dablinu da bi volio da vidi ujedinjenu Irsku.

Tramp je rekao da će se ponovno ujedinjenje Republike Irske i Sjeverne Irske “na kraju dogoditi, a može i sada”, prenijela je agencija PA medija.

On je u obraćanju novinarima zajedno sa irskim premijerom Majklom Martinom rekao da ne želi da izazove bilo kakve probleme, ali da bi volio da vidi ujedinjenje.

Ranije ove godine, britanski premijer Endi Bernam izazvao je politički spor na irskom ostrvu kada je rekao da referendum o ujedinjenju nije moguć.

Prema odredbama Sporazuma iz Belfasta iz 1998. godine, državni sekretar Velike Britanije može da odluči da se održi referendum.

Građani Republike Irske bi, takođe, morali da glasaju za sprovođenje ustavnih promjena.

Evropa se suočava sa sumornom zimom jer poremećaji u snabdijevanju energentima i nagli rast troškova dovode fabrike širom kontinenta na ivicu opstanka, piše „Gardijan“.

Britanska kompanija Bridgnorth Aluminium prethodnih godina uspjela je da prebrodi Bregzit, kovid i uzastopne energetske šokove, ali se sada suočava sa dodatnim pritiskom. Direktor prodaje Adrijan Masgrejv situaciju opisuje kao „brigu za brigom“.

Kako prenosi B92, cijena prirodnog gasa udvostručila se u posljednja dva mjeseca usljed obnovljenih sukoba između SAD i Irana, dostigavši ove sedmice najviši nivo u posljednje tri godine u Velikoj Britaniji i Evropskoj uniji.

Veleprodajna cijena gasa u Velikoj Britaniji porasla je na 205 penija po termu, što je najviši nivo od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine i rast od 101 odsto u odnosu na 102 penija, koliko je iznosila u junu.

Dodatni problem predstavlja nedostatak uskladištenog gasa. Evropa ulazi u zimu sa najnižim nivoom zaliha u posljednjih deset i više godina, nakon što poremećaji u Ormuskom moreuzu nisu omogućili državama da tokom ljeta dopune rezerve, kada su cijene obično niže.

Kapaciteti evropskih skladišta sada su popunjeni oko 67 odsto, dok sezonski prosjek iznosi gotovo 80 odsto.

Njemačka, koja raspolaže najvećim kapacitetima za skladištenje gasa u Evropi, popunila je skladišta tek do polovine i na putu je da ove godine ne dostigne zvanični cilj od 70 odsto. Očekuje se da ni Holandija neće ostvariti cilj od 80 odsto popunjenosti.

Velika Britanija mogla bi biti posebno izložena problemima jer je među zemljama sa najmanjim kapacitetom za domaće skladištenje gasa. Zbog toga se oslanja na uvoz gasovodima iz Evrope, kao i na isporuke tankerima iz SAD i sa Bliskog istoka.

Prognoza organizacije Item Club predviđa da bi Velika Britanija tokom 2026. godine mogla izgubiti 163.000 radnih mjesta zbog rata, pri čemu bi najviše bili pogođeni industrijski regioni poput južnog Velsa i oblasti Hamber.

Aleksander Julijus, izvršni partner hamburške kompanije Macrometal Handelsgesellschaft, distributera čelika, upozorio je da se evropske kompanije sve teže takmiče sa proizvođačima iz regiona u kojima su troškovi energije znatno niži, a vlade pružaju direktnu ili indirektnu podršku industriji.

Julijus, koji je i predsjednik strukovnog udruženja Eurometal, upozorio je da bi kompanije mogle bankrotirati, a radna mjesta i proizvodnja biti preseljeni u Kinu ili Indiju ukoliko ne budu preduzete mjere za smanjenje troškova energije.

Eurometal je upozorio da bi gubitak radnih mjesta u proizvodnji širom Evrope do kraja godine mogao dostići 300.000, dijelom zbog kineske konkurencije, a dijelom zbog visokih troškova energije.

Posebno je ugrožena hemijska industrija, čije kompanije koriste gas ne samo za pogon postrojenja već i kao sirovinu za proizvodnju, zbog čega ih svaki rast cijena pogađa dvostruko.

Predsjednik italijanskog udruženja hemijske industrije Federkimika Frančesko Bucela naveo je da troškovi energije ostaju jedan od ključnih faktora koji ugrožavaju konkurentnost hemijskih kompanija u Italiji.

Energija sada čini 18 odsto vrijednosti ukupne proizvodnje italijanske hemijske industrije, u odnosu na 14 odsto 2021. godine, a taj udio mogao bi dostići 23 odsto ukoliko cijene gasa i nafte ne padnu.

Cijena nafte ove sedmice dostigla je 107 dolara po barelu, dok se nastavljaju sukobi SAD i Irana.

Prema podacima Udruženja hemijske industrije, obim proizvodnje u Velikoj Britaniji opao je za 60 odsto od 2021. godine, dok je najmanje 25 proizvodnih pogona zatvoreno.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da su događaji u Evropi, uključujući izborne rezultate Alternative za Njemačku (AfD) u njemačkoj saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, posljedica sistemskih grešaka koje su napravile zapadne „globalističke elite“.

Putin je, odgovarajući na pitanja novinara tokom posjete Indiji, rekao da neće komentarisati izborni rezultat AfD-a, ali je potom ocijenio da su potezi zapadnih zemalja u oblasti politike, bezbjednosti i ekonomije doveli do sadašnje situacije u Evropi.

„Mislim da je sve što se trenutno dešava u Evropi u suštini rezultat sistemskih grešaka takozvanog Zapada … zapadnih globalista u politici, sigurnosti i ekonomiji“, rekao je Putin.

On je naveo da su zapadne zemlje zanemarile protivljenje Rusije širenju NATO-a prema istoku.

Prema njegovim riječima, nakon promjene vlasti u Ukrajini 2014. godine, Zapad je postavio cilj da tu zemlju uvede u NATO, što je, kako je ocijenio, na kraju postalo glavni razlog za današnje „tragične događaje“ u Ukrajini.

„Za ovo su krive zapadne globalističke elite, iako stalno prebacuju krivicu na nas. Ljudi u Evropi, mislim, razumiju šta se dešava. Otuda i današnji rezultati u Njemačkoj i tendencije u Evropi u cjelini“, naveo je Putin.

Ruski predsjednik rekao je da zapadne zemlje plaše svoje stanovništvo „lažnom prijetnjom iz Rusije“, za koju tvrdi da postoji još od vremena Sovjetskog Saveza.

„Ali, takva prijetnja ne postoji niti je ikada postojala“, dodao je Putin.

Govoreći o sukobu u Ukrajini, ruski predsjednik ponovio je stav da je Zapad odgovoran za njegov izbijanje zbog pritiska na Moskvu i nastojanja da Ukrajinu uvede u NATO.

AfD je na izborima u Saksoniji-Anhaltu zauzeo prvo mjesto, nakon kampanje u kojoj je stranka obećavala strožu kontrolu migracija i obnovu veza sa Moskvom.

Kako navodi Klix, AfD sada mora privući poslanike koji bi prešli iz drugih stranaka ili postići dogovor sa manjom strankom BSW kako bi formirao pokrajinsku vladu.

Putin bi od subote trebalo da prisustvuje samitu BRIKS-a u Indiji, zajedno sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom.