Kategorija: Svijet

Epidemija ebole, koja je odnijela najmanje 131 život u Demokratskoj Republici Kongo, se možda širi brže nego što se prvobitno mislilo, upozorila je danas predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) An Ansija.

Ansija je rekla da je provincija Ituri u Kongu epicentar epidemije, kao i da je to “veoma neobezbeđeno područje sa velikim kretanjem stanovništva”, što agenciji otežava istraživanje i pomoć u kontroli bolesti.

“Što više istražujemo ovu epidemiju, to je jasnije da su se slučajevi proširili na druga područja”, rekla je Ansija.

Prema zvaničnim podacima do utorka je u Kongu zabilježeno više od 513 sumnjivih slučajeva, dok je jedna osoba umrla u susednoj Ugandi.

Ansija je rekla i da se epidemija proširila na provinciju Južni Kivu, gdje je stanovništvo već dugi niz godina pogođeno humanitarnom krizom, a zabilježen je slučaj i u najvećem gradu istočnog Konga, Gomi, koji ima populaciju od oko 850.000 ljudi i pod kontrolom je pobunjenika koje podržava Ruanda.

“Visok nivo nesigurnosti u nekoliko provincija znači da se ljudi često kreću, što povećava rizik i širenje virusa”, rekla je ona.

Nekoliko afričkih zemalja preduzima mjere predostrožnosti pooštravanjem kontrola na granicama i pripremom zdravstvenih ustanova, dok je Ruanda zatvorila granicu sa Kongom.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti saopštio je da rade na evakuaciji najmanje šest američkih državljana koji su bili izloženi virusu.

Američki državljanin, ljekar iz misionarske grupe Piter Staford, evakuisan je iz Konga nakon što je razvio simptome tokom vikenda, a njemačko ministarstvo zdravlja je saopštilo da je američki državljanin odveden u zemlju na liječenje.

Predsjednik DR Kongo Feliks Čisekedi pozvao na “smirenost” i pozvao građane Konga da ostanu oprezni, nakon što je u ponedjeljak uveče organizovao sastanak kriznog štaba.

Duboko zabrinuti zbog razmjera epidemije
Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus, koji je prošle nedjelje proglasio epidemiju međunarodnom vanrednom situacijom, rekao je da je “duboko zabrinut zbog razmjera i brzine epidemije”, te strahuje da je epidemija trajala nekoliko nedjelja prije nego što je prvi put otkrivena 24. aprila.

Studija londonskog Centra MRC za analizu globalnih zaraznih bolesti ukazuje na “značajan” stepen nedovoljnog otkrivanja slučajeva i sugeriše da je trenutna epidemija “veća nego što se trenutno utvrđuje”, zbog čega se ne može isključiti mogućnost da je broj zaraženih već premašio 1.000, a njena “prava veličina ostaje neizvjesna”.

Crveni krst je upozorio da ebola može brzo da se proširi ukoliko se ne identifikuje rano, jer zajednice nemaju dovoljno informacija, a zdravstveni sistemi su preopterećeni, dodajući da “sve te uslove vidimo” u trenutnoj epidemiji.

Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne agencije sarađuju sa vladama i lokalnim zajednicama kako bi pokušale da zaustave širenje virusa, pozivajući stanovništvo da se pridržava preventivnih mjera i da se obrati najbližoj zdravstvenoj ustanovi ukoliko osjeti simptome bolesti.

Simptomi u početku slični gripu
Ebolu izaziva virus koji u početku dovodi do simptoma sličnih gripu, poput groznice, glavobolje i umora, dok u kasnijoj fazi bolesti dolazi do povraćanja i dijareje, što može izazvati otkazivanje organa i prenosi kontaktom sa zaraženim tjelesnim tečnostima.

Soj Bundibugjo je rijedak i do sada je izazvao samo dvije epidemije, tokom kojih je preminulo oko trećine zaraženih.

Između 2014. i 2016. godine, soj Zair izazvao je najveću epidemiju ebole od otkrivanja virusa 1976. godine, kada je više od 28.600 ljudi zaraženo u Zapadnoj Africi.

Bolest se tada proširila širom regiona, uključujući Gvineju i Sijera Leone, ali i na Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Italiju, a preminulo je 11.325 osoba.

Za sada ne postoji vakcina protiv soja Bundibugjo, koji je uzrok najnovijeg porasta broja slučajeva, a SZO trenutno ispituje da li bi postojeći lijekovi mogli da pruže zaštitu.

Evropska unija rano jutros usaglasila je sprovođenje trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je postignuti kompromis, poručivši da „EU poštuje svoje obaveze“.

„Sporazum je sporazum, a EU poštuje svoje obaveze. Pozdravljam dogovor koji su postigli Evropski parlament i Savjet o smanjenju carina za industrijski izvoz SAD u EU. To znači da ćemo uskoro ispuniti naš dio Zajedničke izjave EU i SAD, kao što je obećano“, navela je Fon der Lajen u objavi na platformi Iks.

Ona je pozvala nadležne institucije da „brzo djeluju i završe proces“, ističući da se zajednički može obezbijediti „stabilna, predvidiva, uravnotežena i obostrano korisna transatlantska trgovina“.

Pregovarači Evropskog parlamenta, Savjeta EU i Evropske komisije postigli su kompromis nakon više od pet časova razgovora o zakonodavstvu potrebnom za sprovođenje sporazuma postignutog prošlog ljeta, prenosi briselski Politiko.

Prema tom sporazumu, EU je pristala da ukine carine na američku industrijsku robu i pojedine poljoprivredne proizvode, dok bi Vašington trebalo da ograniči carine na većinu evropskog izvoza na 15 odsto.

EU je usporila razmatranje sporazuma nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u januaru zaprijetio aneksijom Grenlanda, danske teritorije, a potom ponovo u februaru nakon što je Vrhovni sud SAD poništio veliki dio carina koje je njegova administracija uvela.

„EU je još jednom pokazala da smo veoma pouzdan trgovinski partner koji poštuje svoje obaveze“, rekao je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič po izlasku iz pregovaračke sale.

Nakon višemjesečnih unutrašnjih nesuglasica unutar EU, kompromis je postignut jutros pošto je Tramp, nezadovoljan sporim reakcijama Brisela, zaprijetio da će od 4. jula uvesti carinu od 25 odsto na evropske automobile.

Prema konačnom tekstu kompromisa, u koji je Politiko imao uvid, Evropska komisija bi, na zahtjev Evropskog parlamenta ili neke države članice, mogla da suspenduje trgovinski sporazum ukoliko Vašington do kraja 2026. godine ne smanji carine na evropski čelik i aluminijum, koje trenutno iznose i do 50 odsto.

Dogovor predviđa i da Komisija krajem ove godine podnese izvještaj Parlamentu i Savjetu o američkim carinama na čelik, a ukoliko procijeni da SAD ne poštuju sporazum, razmatrala bi mogućnost njegove suspenzije.

Pregovarači su u tekst unijeli i takozvanu klauzulu o prestanku važenja, prema kojoj bi sporazum istekao u decembru 2029. godine, gotovo godinu nakon što bi Tramp trebalo da napusti Bijelu kuću.

Sporazum uključuje i zaštitne mjere koje obavezuju Komisiju da istraži, na sopstvenu inicijativu ili na zahtjev tri članice EU, da li uvoz predstavlja ozbiljnu prijetnju domaćoj industriji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Kine Si Đinping počeli su danas, 20.maja, razgovore u Pekingu, a Putin je, na početku zvaničnih razgovora u Velikoj sali naroda, sagovornika nazvao “dragim prijateljem”, ističući da su odnosi između Rusije i Kine dostigli neviđeni nivo i da predstavljaju model “istinskog sveobuhvatnog partnerstva i strateške interakcije”.

“Poštovani gospodine predsjedniče, gospodine Si Đinping, dragi prijatelju, bilo bi prikladno upotrebiti kinesku poslovicu. Koliko znamo, u Kini kažu: ‘Nismo se videli jedan dan, a čini se kao da su prošle tri jeseni'”, rekao je Putin, prenosi agencija RIA Novosti.

Putin je kazao da je trgovina između Rusije i Kine porasla 30 puta za 25 godina.

“Trgovinski promet je porastao više od 30 puta u posljednjih četvrt vijeka. Već nekoliko godina zaredom je samouvjereno prelazio granicu od 200 milijardi dolara”, istakao je Putin.

Osnova za saradnju

Rekao je i da sporazum sa Kinom o dobrosusjedstvu, prijateljstvu i saradnji predstavlja temelj za razvoj saradnje u svim oblastima.

“Prije 25 godina, naše zemlje su potpisale ugovor o dobrosusjedstvu, prijateljstvu i saradnji. Ovaj fundamentalni međudržavni dokument služi kao osnova za razvoj saradnje u svim oblastima i ostaje u potpunosti relevantan”, rekao je Putin tokom sastanka.

Ruski predsjednik je najavio da će Rusija i Kina nastaviti bezvizni režim za građane dvije zemlje.

“Dodatni podsticaj za proširenje humanitarnih kontakata bilo je uvođenje, na vašu inicijativu, dragi prijatelju, recipročnog bezviznog režima za građane naših zemalja. Svakako ćemo nastaviti ovu praksu”, rekao je Putin tokom razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

Ruska uloga

Putin je kazao i da Rusija zadržava svoju ulogu pouzdanog dobavljača energije usred krize na Bliskom istoku.

“Pokretačka snaga ekonomske saradnje je rusko-kineska interakcija u energetskom sektoru. Usred krize na Bliskom istoku, Rusija nastavlja da održava svoju ulogu pouzdanog dobavljača resursa, a Kina kao odgovornog potrošača tih resursa”, rekao je Putin.

On je dodao da Rusija i Kina teže izgradnji demokratskijeg svjetskog poretka.

“U toku je složen proces formiranja policentričnog svijeta zasnovanog na ravnoteži interesa svih njegovih učesnika. Zajedno sa našim kineskim prijateljima, branimo kulturnu i civilizacijsku raznolikost i poštovanje suvjerenog razvoja država, i težimo izgradnji pravednijeg i demokratskijeg svjetskog poretka”, istakao je Putin.

Kazao je i da Rusija i Kina jačaju saradnju u Ujedinjenim nacijama, BRIKS-u i Šangajskoj organizaciji za saradnju (ŠOS).

“U trenutnoj napetoj međunarodnoj situaciji, naša bliska saradnja je posebno potrebna. Jačamo koordinaciju u UN, BRIKS-u, G20 i drugim okvirima. Nastavićemo aktivnu saradnju sa Šangajskom organizacijom za saradnju. Uvjeren sam da ćemo zajedno ove godine dostojanstveno proslaviti 25. godišnjicu ŠOS-a , koji je postao odličan primjer pravednog rješavanja problema i promocije integracije u ogromnom zajedničkom regionu”, istakao je Putin.

On je ocijenio da je saradnja između Rusije i Kine u spoljnoj politici “jedan od glavnih stabilizacionih faktora u međunarodnim odnosima”.

Putin je tokom razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom potvrdio spremnost da prisustvuje samitu Azijsko-pacifičke saradnje (APEK) u Šenženu ove jeseni.

“U potpunosti podržavamo aktivnosti kineskog predsedavanja Forumom za saradnju Azije i Pacifika ove godine. Sa svoje strane, želio bih da potvrdim spremnost da učestvujem na samitu ovog formata u Šenženu ovog novembra”, rekao je Putin.

Poziv u Rusiju

On je pozvao Si Đinpinga da posjeti Rusiju 2027. godine.

Kako je najavljeno, Putin i Si Đinping će prvo održati privatni sastanak kako bi razgovarali o najvažnijim i najosetljivijim pitanjima bilateralne agende, a rusko-kineski razgovori će se potom nastaviti u proširenom formatu uz učešće delegacija.

Učesnici razgovora

Sa ruske strane u razgovoru učestvuju ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prvi potpredsjednik vlade Denis Manturov, potpredsjednici vlade Tatjana Golikova, Aleksandar Novak, Jurij Trutnjev, Dmitrij Černišenko, zamenik šefa predsjedničke administracije Ruske Federacije Maksim Oreškin, pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov i ambasador Rusije u Kini Igor Morgulov, prenosi RIA novosti.

U razgovorima učestvuju i ministar finansija Anton Siluanov , guvernerka Centralne banke  Elvira Nabiulina, direktor Federalne službe za vojno-tehničku saradnju Dmitrij Šugajev, rukovodioci Rosnjefta i Gasproma Igor Sečin i Aleksej Miler, biznismen Genadij Timčenko i zamenik ministra odbrane Vasilij Osmakov.

Topovska paljba

Prije početka razgovora, Putin je dočekan počasnom topovskom paljbom na pekinškom trgu Tjenanmen, a dočekao ga je Si Đinping lično ispred Velike kuće naroda.

Američki predsjednik Donald Tramp će učestvovati na samitu G7 u Francuskoj, koji će se održati od 15. do 17. juna, prenose danas svjetski mediji, pozivajući se na izjavu zvaničnika Bijele kuće.

Lideri grupe sedam najrazvijenijih ekonomija, koju čine Njemačka, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Francuska, Italija, Јapan i Velika Britanija, sastaće se u gradu Evijanu, u podnožju Alpa, navodi BFM TV.

Očekuje se da će atmosfera na samitu biti napeta između republikanskog milijardera i nekih šefova država i vlada čije se prisustvo očekuje u Francuskoj, a rat u Iranu je izvor dodatnih tenzija između Trampa i ostalih lidera G7, koje američki predsjednik kritikuje što nisu podržali američku vojnu ofanzivu, ili što se nisu uključili u ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, dodaje francuska televizija.

Između ostalih tema, Tramp na samitu želi da govori o povezivanju američke pomoći sa trgovinom, promovišući usvajanje alata vještačke inteligencije koje razvijaju SAD i smanjujući kontrolu Kine nad lancima snabdijevanja kritičnim mineralima, navodi Aksios.

Postoje dva puta kojima Sjedinjene Američke Države mogu krenuti kada je riječ o Iranu, izjavio je sinoć američki potpredsjednik Džej Di Vens, ističući da je američki predsjednik Donald Tramp zatražio od svog tima da „agresivno pregovara” s iranskom stranom, što predstavlja prvu opciju.

Iran je Vašingtonu dostavio novi mirovni prijedlog koji uključuje okončanje sukoba na svim ratištima, uključujući Liban, povlačenje američkih vojnika iz područja blizu Irana, kao i nadoknadu štete izazvane američko-izraelskim ratom, objavili su državni mediji.

Zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi rekao je da je Teheran takođe tražio ukidanje sankcija, oslobađanje zamrznutih sredstava i kraj američke pomorske blokade, prenosi novinska agencija IRNA.

Uslovi opisani u iranskim izvještajima nisu se značajno promijenili u odnosu na raniju ponudu Irana, koju je američki predsjednik Donald Tramp prošle sedmice odbacio kao “smeće”, piše Reuters.

Tramp tvrdi da je odgodio planirani napad

Tramp je juče saopštio da je odgodio planirani napad na Iran nakon što je Teheran poslao novi mirovni prijedlog Vašingtonu, te da sada postoje „vrlo dobre šanse“ za postizanje sporazuma o ograničavanju iranskog nuklearnog programa.

Pod pritiskom da postigne sporazum koji bi ponovo otvorio Ormuski moreuz, ključni prolaz za svjetsku naftu, gas i druge proizvode, Tramp je ranije izrazio nadu da je dogovor o okončanju rata blizu i zaprijetio snažnim napadima na Iran ukoliko Teheran ne pristane na njega.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama naveo da su lideri Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zatražili da odgodi napad jer će “biti postignut sporazum, koji će biti vrlo prihvatljiv za Sjedinjene Američke Države, kao i sve zemlje na Bliskom istoku i šire”.

Govoreći kasnije novinarima, Tramp je rekao da bi SAD bile zadovoljne ukoliko bi se postigao dogovor sa Iranom koji bi ga spriječio da nabavi nuklearno oružje.

“Izgleda da postoje vrlo dobre šanse da nešto dogovore. Ako možemo to postići bez bombardovanja do besvijesti, biću veoma srećan”, poručio je Tramp novinarima.

Pakistan igra ulogu posrednika

Pakistanski izvor potvrdio je da je Islamabad, koji prenosi poruke između dvije sukobljene strane otkako je bio domaćin jedinog kruga mirovnih pregovora prošlog mjeseca, prenio iranski prijedlog Vašingtonu.

“Strane neprestano mijenjaju svoje ciljeve”, rekao je pakistanski izvor, dodajući da “nemamo mnogo vremena”.

Iako nijedna strana nije javno nagovijestila konkretne ustupke u pregovorima koji se već mjesec dana nalaze u zastoju, visoki iranski zvaničnik juče je nagovijestio da Vašington možda ublažava neke od svojih zahtjeva.

Izvor je rekao da su SAD pristale da oslobode četvrtinu zamrznute iranske imovine u inostranim bankama, vrijedne više desetina milijardi dolara. Iran traži oslobađanje kompletne imovine.

Takođe je naveo da je Vašington pokazao veću fleksibilnost kada je riječ o iranskom civilnom nuklearnom programu pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju.

Američki zvaničnik, koji je pristao da govori pod uslovom anonimnosti, negirao je izvještaj iranske novinske agencije Tasnim prema kojem su SAD pristale da ukinu sankcije na iransku naftu dok pregovori traju.

Iransko vjersko rukovodstvo preživjelo napad supersila

U američko-izraelskom bombardovanju poginule su hiljade ljudi u Iranu prije nego što je sukob zaustavljen primirjem početkom aprila.

Izrael je, osim toga, ubio više hiljada ljudi i izazvao raseljavanje stotina hiljada stanovnika u Libanu, protiv kojeg je izveo kopnenu invaziju kako bi se obračunao sa proiranskim Hezbolahom.

U iranskim napadima na Izrael i susjedne zemlje Persijskog zaliva poginulo je više desetina ljudi.

Sporazum o prekidu vatre sa Iranom uglavnom se održao, iako su nedavno iz Iraka lansirane bespilotne letjelice prema zemljama Zaliva, uključujući Saudijsku Arabiju i Kuvajt, a pretpostavlja se da iza toga stoje Iran i njegovi saveznici, navodi Reuters.

Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekli su da su rat započeli kako bi ograničili iransku podršku oružanim grupama u regionu, uništili njegov nuklearni program i balističke projektile, te stvorili uslove da Iranci svrgnu vlast.

Međutim, rat zasad nije lišio Iran njegovih zaliha obogaćenog uranijuma niti sposobnosti da susjednim državama prijeti balističkim projektilima, dronovima i milicijama koje djeluju u njegovo ime, prenosi Index.

Vjersko rukovodstvo Irana, koje se početkom godine suočilo sa velikim protestima, preživjelo je napad supersila i nema naznaka organizovane opozicije, piše Reuters.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je odložio napad na Iran, koji je bio planiran za sutra, ali da je naložio vojsci da ostane u punoj pripravnosti.

– Planirani napad je odložen na zahtjev Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata – rekao je Tramp.

On je naveo da i dalje teži postizanju zadovoljavajućeg dogovora sa Teheranom, ali da vojska ostaje u pripravnosti za slučaj da se dogovor ne postigne.

– Naredio sam vojsci da bude spremna za pun, opsežan napad na Iran u svakom trenutku, ukoliko ne bude postignut prihvatljiv dogovor – dodao je Tramp.

Američki predsjednik je rekao ranije da nije zadovoljan novim iranskim prijedlogom sporazuma.

Portal “Aksios” je objavio da najnovija iranska ponuda sadrži garancije za odustajanje od nabavke ili proizvodnje nuklearnog oružja, ali ne i detalje o obustavi obogaćivanja uranijuma ili prebacivanju visokoobogaćenog uranijuma iz zemlje.

Ruska protivvazdušna odbrana uništila je noćas 315 ukrajinskih dronova iznad Rusije, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

U saopštenju se navodi da su dronovi presretnuti iznad Belgorodske, Brjanske, Voronješke, Kaluške, Kurske, Lipecke, Novgorodske, Orljolske, Pskovske, Rjazanjske, Rostovske, Smolenske, Tambovske, Krasnoslavske i Moskovske oblasti, Republike Krim i iznad Azovskog mora.

U toku je napad na Јaroslavsku oblast, sjeverno od Moskve, objavio je guverner Mihail Јevrajev i upozorio vozače da se udalje od glavnog grada ili koriste alternativne rute.

Prema ranijem saopštenju gradonačelnika Moskve Sergeja Sobjanina, oboreno je više ukrajinskih dronova koji su bili na letu ka glavnom gradu.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je u da postoji vrlo dobra šansa da Sjedinjene Američke Države postignu sporazum sa Iranom kako bi sprečile Teheran da izradi nuklearno oružje.

Ova izjava je objavljena nekoliko sati nakon što je američki predsjednik rekao da je odložio planirani vojni napad na Iran kako bi se omogućio nastavak pregovora.

Tramp je rekao da su ga lideri zemalja ključnih američkih saveznica na Bliskom istoku zamolili da odloži planirani vojni napad na Iran, zakazan za danas kako bi se omogućio nastavak pregovora sa Teheranom.

Potvrdio je da je upozorio američke saveznike da su SAD i dalje spremne da pokrenu napad velikih razmera ako se ne postigne sporazum.

– Čini se da postoji veoma dobra šansa da može nešto da se dogovori. Ako to možemo da uradimo bez bombardovanja, bio bih veoma srećan – rekao je Tramp u razgovoru sa novinarima.