Kategorija: Svijet

Izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask oglasio se nakon izbornog poraza republikanaca na međuizborima u Sjedinjenim Američkim Državama, a njegov komentar na društvenoj mreži X privukao je pažnju javnosti.

Mask je, komentarišući rezultate izbora, objavio ironičnu poruku kojom se našalio na račun navodnog ometanja izbornog procesa.

„Izgleda da moji svemirski laseri za ometanje izbora ovog puta nisu uspjeli“, napisao je Mask.

Njegova objava uslijedila je nakon što su demokrate, prema preliminarnim rezultatima, ostvarile pobjedu na međuizborima i osvojile većinu u oba doma američkog Kongresa.

Riječ je o značajnoj promjeni odnosa snaga u Vašingtonu, s obzirom na to da će demokrate od januara preuzeti kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom.

Iz Demokratske stranke najavili su da bi novu većinu mogli iskoristiti za pokretanje istraga o radu američkog predsjednika Donalda Trampa, članova njegove porodice i njegove administracije.

Očekuje se i pojačan nadzor nad radom izvršne vlasti, dok će Tramp, uprkos promjeni odnosa snaga u Kongresu, zadržati pravo veta na zakone koje usvoji zakonodavno tijelo.

Američki predsjednik ranije je najavio da će koristiti to ovlašćenje ukoliko demokrate ostvare izbornu pobjedu, prenosi Srpskainfo, pozivajući se na Telegraf.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf upozorio je Vašington da bi svaki novi američki napad na Iran izazvao nepredvidiv odgovor, koji ne bi bio ograničen geografskim prostorom.

Kalibaf je poručio da je sada na Sjedinjenim Američkim Državama odgovornost da spriječe izbijanje novog rata, u trenutku kada tenzije između dvije zemlje ponovo rastu.

Upozorenje iz Teherana uslijedilo je nakon što su američke snage izvele ograničene odbrambene napade na iranske ciljeve u Ormuskom moreuzu, uključujući ostrvo Kešm. Prema navodima američkog zvaničnika, sa tog područja prethodno su ispaljivane rakete na američke snage.

Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanjahu zalaže se za novu vojnu akciju protiv Irana, dok Vašington i Teheran nastavljaju diplomatske razgovore.

Dodatne tenzije izazvala je izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da je sa Netanjahuom dogovorio obustavu američke vojne pomoći Izraelu do kraja godine. Riječ je o pomoći koja, prema Trampovim navodima, iznosi četiri milijarde dolara godišnje.

Međutim, postojeći sporazum o američkoj vojnoj pomoći Izraelu, vrijedan 3,8 milijardi dolara godišnje, na snazi je do septembra 2028. godine.

Izraelski opozicioni političar Gadi Ajzenkot zatražio je od Netanjahua objašnjenje povodom Trampove najave, ocjenjujući zabrinjavajućim to što su izraelski zvaničnici i građani o mogućoj promjeni odnosa sa Vašingtonom saznali iz medija.

Dok se na Bliskom istoku nastavljaju diplomatske i vojne tenzije, dodatno zabrinjava i situacija u Jemenu. Šef međunarodno priznate jemenske vlade Rašad el Alimi optužio je Iransku revolucionarnu gardu da direktno učestvuje u vođenju pobunjenih Huta.

Ujedinjene nacije upozoravaju da je eskalacija sukoba primorala gotovo 300.000 ljudi da napuste svoje domove, dok su pojedini gradovi ostali bez osnovnih zaliha.

Informacije o razvoju situacije prenosi ATV, pozivajući se na izvještaj RTS-a.

Predsjednik SAD Donald Tramp priznao je da je rat sa Iranom doprinio izbornom porazu republikanaca, nakon što su demokrate preuzele kontrolu nad oba doma američkog Kongresa. Uprkos tome, poručio je da ne žali zbog pokretanja vojne operacije i da bi ponovo donio istu odluku.

„Iran je bio dio toga“, rekao je Tramp u telefonskom razgovoru za „Wall Street Journal“, odgovarajući na pitanje da li je rat uticao na loš izborni rezultat njegove stranke.

Kako prenosi Klix, američki predsjednik ne smatra da je odluka o pokretanju rata bila pogrešna, iako je sukob negativno uticao na njegovu popularnost i postao političko opterećenje za administraciju.

„Ne razmišljam o tome. Uradio sam pravu stvar. Uradio bih to ponovo“, poručio je Tramp.

Kao jedan od najvećih problema koji su uticali na raspoloženje birača izdvojio je rast cijena nafte, zbog kojeg su u SAD značajno poskupjeli benzin i dizel. Upravo je povećanje troškova goriva, prema njegovoj ocjeni, izazvalo nezadovoljstvo građana.

Tramp je, međutim, odbacio tumačenja da su izborni rezultati predstavljali kaznu za njegovu politiku i rad administracije. Ukazao je na to da on lično nije bio kandidat na izborima.

„Bio je to trenutak, a ja nisam bio na listiću. Najveći problem je što ja nisam bio na listiću“, izjavio je američki predsjednik.

Republikanci su izgubili podršku birača i u pojedinim državama koje tradicionalno predstavljaju njihova uporišta, među kojima su Kanzas, Južna Karolina i Teksas.

Među poraženima su i kandidati koje je Tramp lično podržao, uključujući senatorku iz Južne Karoline Darlinu Grejem i Kena Pakstona, koji je u trci za Senat u Teksasu izgubio od demokratskog kandidata Džejmsa Talarika.

Uprkos izbornom rezultatu, Tramp je najavio da ne planira kadrovske promjene u administraciji i pružio podršku ministru odbrane Pitu Hegsetu, koji rukovodi vojnim operacijama protiv Irana.

„Mislim da je zapravo sjajan“, rekao je Tramp o Hegsetu.

Američki predsjednik priznao je da pojedini republikanski kandidati nisu bili dovoljno kvalitetni da privuku podršku birača, navodeći da su neki od njih imali brojne nedostatke.

Govoreći o političkim odnosima nakon izbora, Tramp je poručio da je spreman na saradnju sa demokratama, ali je istovremeno upozorio da će koristiti pravo veta ukoliko se ne postigne dogovor.

„Mislim da ćemo raditi s demokratama i da ćemo se jako dobro slagati. Ako ne, bićemo vrlo oštri prema njima, a oni prema nama“, izjavio je.

Demokrate su na izborima osvojile kontrolu nad oba doma Kongresa, čime su republikanci izgubili dosadašnju političku prednost u zakonodavnoj vlasti SAD.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će prihvatiti rezultate međuizbora u Sjedinjenim Američkim Državama i sarađivati sa demokratama, uprkos promjeni odnosa političkih snaga u Kongresu.

„Apsolutno ću prihvatiti rezultate izbora i sarađivaću sa demokratama“, poručio je Tramp, govoreći o ishodu glasanja i narednom periodu u američkoj politici.

On je naglasio da je spreman na saradnju sa političkim protivnicima, što bi moglo biti važno za funkcionisanje američkih institucija nakon međuizbora.

Kako prenosi B92, Tramp je poručio da će poštovati izbornu volju građana i raditi sa demokratama na pitanjima od zajedničkog interesa.

Demokrate su, prema predviđanjima, osvojile većinu u oba doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, što će značajno promijeniti politički odnos snaga u Vašingtonu i otežati predsjedniku Donaldu Trampu sprovođenje političke agende u preostalom dijelu mandata.

Preuzimanjem kontrole nad Predstavničkim domom i Senatom, opozicija dobija mogućnost da snažnije utiče na zakonodavni proces, nadzire rad administracije i pokreće istrage o postupcima predsjednika i njegovih saradnika.

Prema analizi Skaj njuza koju prenose Nezavisne, jedan od prvih koraka demokrata mogao bi biti pojačan nadzor nad Trampovom administracijom, uključujući ispitivanje poslovnih aktivnosti članova predsjednikove porodice.

Kongresmen Robert Garsija, vodeći demokrata u Odboru za nadzor i reformu vlade Predstavničkog doma, najavio je da će posebna pažnja biti usmjerena na ono što je nazvao „korupcijom porodice Tramp“.

Među pitanjima kojima bi se demokrate mogle baviti nalaze se i veze pojedinaca sa Džefrijem Epstinom, rat u Iranu, kao i američke vojne aktivnosti i napadi na brodove u Karipskom moru.

Politički pritisak mogao bi biti dodatno pojačan mogućnošću pokretanja novog postupka opoziva američkog predsjednika. Ukoliko bi do toga došlo, bio bi to treći pokušaj opoziva Trampa, što bi predstavljalo presedan u američkoj političkoj istoriji.

Ipak, preuzimanje većine u Kongresu ne znači da će demokrate moći direktno da uklone Trampa sa predsjedničke funkcije. Za opoziv je potrebna odluka Predstavničkog doma, dok se konačna odluka donosi u Senatu, gdje je za osudu potrebna dvotrećinska podrška senatora.

Tramp će, bez obzira na promjenu odnosa snaga u Kongresu, zadržati predsjednička ovlaštenja, uključujući mogućnost donošenja izvršnih naredbi i korištenja prava veta na zakone koje usvoje oba doma.

Upravo bi veto mogao postati jedno od glavnih sredstava za blokiranje zakonodavnih inicijativa demokrata. Za njegovo poništavanje neophodna je dvotrećinska većina u Predstavničkom domu i Senatu, koju demokrate neće imati.

Tramp je ranije najavio da bi mogao posegnuti za vetom tokom mjesec ili dva, sve dok ne postigne dogovor sa demokratskim rukovodstvom. Međutim, učestalo blokiranje zakona moglo bi izazvati nezadovoljstvo javnosti i dodatno produbiti političke podjele u Vašingtonu.

Promjena većine posebno će se odraziti na rad kongresnih odbora, koji dobijaju važnu ulogu u nadzoru izvršne vlasti. Demokrate će tako imati više prostora za organizovanje saslušanja, prikupljanje dokumentacije i ispitivanje postupaka zvaničnika administracije.

Kongres SAD čine Predstavnički dom i Senat, a za usvajanje zakona potrebna je saglasnost oba doma. Senat ima 100 članova, po dva iz svake savezne države, koji se biraju na šestogodišnji mandat, pri čemu se svake dvije godine bira približno trećina njegovog sastava.

Zbog toga će novi odnos snaga u Kongresu predstavljati značajno ograničenje za Trampovu zakonodavnu agendu, ali ne i gubitak predsjedničkih ovlaštenja. U preostalom dijelu mandata Bijela kuća će za sprovođenje većeg dijela zakonodavnih planova morati da računa na dogovor sa demokratskom većinom.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da bi Sjedinjene Američke Države do kraja 2026. godine mogle potpuno obustaviti finansijsku i vojnu pomoć Izraelu, koja trenutno iznosi oko četiri milijarde dolara godišnje.

Tramp je ovu mogućnost iznio tokom gostovanja u jutarnjem programu „Fox & Friends“ na televiziji Foks njuz, na dan izbora za američki Kongres. Tom prilikom rekao je da je o prekidu pomoći razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.

„Davali smo im četiri milijarde dolara i još uvijek dajemo, ali to prestaje na kraju godine“, izjavio je Tramp, pojašnjavajući da se pomoć sastoji od novca i vojne opreme, prenosi Klix.

Na pitanje zbog čega bi Vašington obustavio ovu podršku, američki predsjednik odgovorio je da Izraelu takva pomoć više nije potrebna.

„Izrael je zemlja koja veoma dobro napreduje“, rekao je Tramp.

Prema njegovim riječima, o postepenom ukidanju američke pomoći razgovarao je sa Netanjahuom tokom prethodnih godina, a ideja je potekla od izraelskog premijera, koji je ranije govorio o želji da Izrael smanji zavisnost od američke vojne podrške.

Postojeći sporazum važi do 2028. godine

Prema važećem memorandumu o razumijevanju između Vašingtona i Tel Aviva, SAD Izraelu obezbjeđuju oko 3,8 milijardi dolara vojne pomoći godišnje. Sporazum je na snazi do 2028. godine.

Tramp, međutim, nije objasnio na koji način bi pomoć mogla biti obustavljena prije isteka postojećeg sporazuma, niti je iznio detalje o budućem modelu američko-izraelske vojne saradnje.

Njegova izjava predstavlja najavu moguće promjene dugogodišnje američke politike vojne podrške Izraelu, ali konkretni koraci i dinamika eventualnog prekida pomoći za sada nisu precizirani.

Bosna i Hercegovina pridružila se odluci Evropske unije o uvođenju restriktivnih mjera protiv stotina ruskih kompanija i pojedinaca povezanih sa ruskim vojnoindustrijskim kompleksom, čime se obavezala da svoju politiku uskladi sa evropskim sankcijama.

Prema saopštenju Savjeta Evropske unije, mjere obuhvataju 826 privrednih i drugih subjekata, kao i 743 osobe za koje se navodi da su povezane sa ruskim vojnoindustrijskim sektorom ili pružaju podršku njegovom djelovanju.

Odluka je usvojena 12. oktobra ove godine, a osim BiH, sa njom su se uskladile Albanija, Island, Lihtenštajn, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška i Ukrajina, prenosi Srpskainfo.

Pridruživanjem ovoj odluci, navedene države obavezale su se da svoje nacionalne politike usklade sa restriktivnim mjerama koje je utvrdio Savjet EU.

Evropska unija pozdravila je njihovo opredjeljenje za sprovođenje sankcija usmjerenih protiv aktivnosti koje, prema ocjeni evropskih institucija, podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine.

Sjedinjene Američke Države izvele su ograničene vojne udare na iranske ciljeve u Ormuskom moreuzu, uključujući položaje na ostrvu Kešm, nakon što su, prema navodima američkog zvaničnika, iranske snage ispalile rakete zemlja-vazduh na američke vojne letjelice i opremu.

Napadi su izvedeni u trenutku kada Vašington i Teheran nastavljaju diplomatske kontakte, a samo nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp poručio da ne planira novu vojnu akciju protiv Irana poslije međuizbora u SAD.

Američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, potvrdio je da su gađani određeni iranski ciljevi u moreuzu. Prethodno je „Volstrit džornal“, pozivajući se na američke zvaničnike, objavio da je među metama bilo i ostrvo Kešm, gdje su ranije prijavljene eksplozije, prenosi B92.

Prema pisanju američkog lista, riječ je o udarima ograničenog obima koji su tokom prethodnih sedmica izvođeni u tajnosti, kako ne bi ostavili utisak da Vašington pokreće širu vojnu kampanju protiv Irana.

Napadi uprkos Trampovim najavama

Vojna akcija uslijedila je uoči izbora za Kongres na sredini predsjedničkog mandata. Tramp je ranije rekao da SAD neće napadati Iran prije glasanja, a dan uoči novih udara izrazio je sumnju da će uopšte narediti nastavak vojnih operacija, uz ocjenu da bi dogovor sa Teheranom mogao biti moguć.

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da su on i Tramp optimistični kada je riječ o mogućnosti pronalaženja rješenja diplomatskim putem.

Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanjahu zalaže se za novi talas napada na Iran. Prema navodima regionalnih zvaničnika i osobe upoznate sa razgovorima, Netanjahu je tokom telefonskog razgovora sa Trampom proteklog vikenda insistirao na novoj vojnoj akciji, ali se američki predsjednik nije obavezao da će je sprovesti.

Drugi američki saveznici u regionu upozoravaju da bi novi napadi mogli dodatno destabilizovati Bliski istok.

Pregovori o Ormuskom moreuzu

Diplomatski posrednici rade na mogućem dogovoru prema kojem bi Iran obustavio napade u Ormuskom moreuzu u zamjenu za ukidanje američke blokade iranskih luka. Novi razgovori planirani su tokom ove sedmice.

Teheran je u ponedjeljak saopštio da ima dvodnevni plan za ponovno otvaranje moreuza i nastavak nuklearnih pregovora sa SAD, pod uslovom da Vašington prihvati njegove zahtjeve.

Među njima su ukidanje blokade iranskih luka, obustava sankcija na izvoz iranske nafte i prekid vatre koji bi obuhvatio i Liban. Iran je takođe naveo da bi brodovi kroz ponovo otvoreni moreuz morali da koriste plovidbenu rutu dogovorenu sa Omanom.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je da taj plan ostaje osnova za pregovore koji se vode posredstvom drugih država.

U međuvremenu, britanski Centar za pomorske trgovinske operacije saopštio je da je jedan brod pogođen nepoznatim projektilom tokom prolaska kroz Ormuski moreuz. Na plovilu je nastala rupa, ali su svi članovi posade ostali bezbjedni.

Iran je ranije preuzimao odgovornost za napade na brodove za koje tvrdi da su koristili neodobrene plovne rute, dok američka vojska odbacuje tvrdnje da su iranske snage postavile pomorske mine na međunarodno priznate plovne puteve.

Kineski predsjednik Si Đinping ponudio je pomoć u rješavanju bezbjednosnih izazova na Bliskom istoku, uključujući uspostavljanje sigurnog prolaza za brodove kroz Ormuski moreuz, tokom sastanka sa omanskim sultanom Hajtamom bin Tarikom u Pekingu.

Razgovor je održan u trenutku pojačanih regionalnih tenzija i posljedica američkog rata protiv Irana, koje se odražavaju i na Oman i Kinu. Si je poručio da Zaliv ne smije postati prostor za nadmetanje velikih sila i geopolitičke sukobe.

„Zalivski region na Bliskom istoku ne bi smio da postane poprište rivalstva velikih sila ili geopolitičke konfrontacije“, izjavio je kineski predsjednik, prenijela je Sinhua. Dodao je da je Peking spreman da ponudi ideje i rješenja za prevazilaženje bezbjednosnih problema u tom dijelu svijeta, piše BL Portal.

U zajedničkom saopštenju, koje je objavilo kinesko Ministarstvo spoljnih poslova, naglašena je potreba za uspostavljanjem normalne i bezbjedne plovidbe kroz Ormuski moreuz, jedan od ključnih pomorskih pravaca za transport energenata.

Posjeta omanskog sultana ima i istorijski značaj, jer je riječ o prvoj posjeti šefa države Omana Kini od uspostavljanja diplomatskih odnosa dvije zemlje 1978. godine.

Sukob sa Iranom utiče i na energetsku trgovinu

Dodatnu zabrinutost izazivaju najave američkog predsjednika Donalda Trampa da bi Sjedinjene Američke Države mogle nastaviti napade na Iran nakon međuizbora koji se održavaju u utorak.

Eventualni povratak sukobima mogao bi dodatno pogoditi Oman, koji nastoji da sa susjednim Iranom postigne dogovor o plovidbi kroz Ormuski moreuz, ali i Kinu, koja je prije rata kupovala oko 90 odsto iranskog izvoza nafte, navodi Blumberg.

Iako se izvoz energenata iz Persijskog zaliva posljednjih mjeseci djelimično oporavio, isporuke iranske sirove nafte, koju su koristile pojedine privatne kineske rafinerije, gotovo su potpuno obustavljene. Razlog je američka pomorska blokada, čiji je cilj da izvrši pritisak na Teheran i vrati ga za pregovarački sto.

Tokom razgovora sa omanskim sultanom, Si je pozvao i na produbljivanje energetske saradnje, kao i jačanje veza u trgovini, investicijama i oblasti vještačke inteligencije.

Dža Jan Čong, vanredni profesor političkih nauka na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru, ocijenio je da zabrinutost zbog regionalne bezbjednosti i pouzdanosti američkih obaveza podstiče zalivske države da razmatraju bliže odnose sa Kinom.

„Peking već neko vrijeme nastoji da unaprijedi svoje veze u regionu Zaliva. Potreba da se obezbijedi pristup energentima, u uslovima trajne nestabilnosti oko moreuza Ormuz, daje dodatni podsticaj Pekingu da učvrsti svoje veze u tom regionu“, rekao je Čong.

Kina će početkom novembra uputiti specijalnog izaslanika za pitanja Bliskog istoka u Iran, Oman i Saudijsku Arabiju, saopštila je portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning.

Birači u Sjedinjenim Američkim Državama danas odlučuju o sastavu Kongresa, a rezultati međuizbora pokazaće da li će republikanci predsjednika Donalda Trampa sačuvati kontrolu nad oba doma ili će demokrate uspjeti da preuzmu većinu i ograniče prostor za sprovođenje politike njegove administracije.

Na glasačkom listiću nalazi se svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, kao i 35 od ukupno 100 senatorskih mandata. Birališta se otvaraju u različito vrijeme, zavisno od savezne države, počevši od pet časova ujutru, dok se posljednja zatvaraju najkasnije u ponoć.

Ishod glasanja posebno je važan za Trampovu administraciju, jer će odnos snaga u Kongresu uticati na mogućnost sprovođenja njenih političkih planova. Prema posljednjim anketama, demokrate imaju prednost u nacionalnom raspoloženju birača, a među glavnim temama koje utiču na njihovo opredjeljenje izdvajaju se ekonomska situacija i rast troškova života, pišu Nezavisne.

Članovi Predstavničkog doma biraju se na dvije godine, zbog čega se na svakim međuizborima odlučuje o svih 435 mjesta. Senatorski mandat traje šest godina, a ovog puta birači odlučuju o 35 pozicija.

Glasanje je moguće obaviti lično prije izbornog dana, putem pošte ili na biračkim mjestima 3. novembra. Kako je navedeno na zvaničnom portalu američke savezne vlade „Vote.gov“, rokovi za podnošenje zahtjeva za glasanje poštom razlikuju se od države do države. U pojedinim saveznim državama taj rok istekao je 27. oktobra.

Birači koji glasaju poštom pozvani su da listiće vrate što prije, jer u nekim državama moraju stići najkasnije na dan izbora. Popunjeni listići mogu se, u zavisnosti od propisa, predati i lično ili ubaciti u posebne glasačke kutije koje se nalaze na lokacijama određenim od izbornih vlasti.

Demokrate u prednosti prema anketama

Prema podacima portala „RealClearPolling“, demokrate u nacionalnim anketama imaju podršku 51,4 odsto birača, dok republikance podržava 43,2 odsto, što predstavlja razliku od 8,2 procentna poena.

Profesor prava i javne politike i direktor ankete Pravnog fakulteta Market Čarls Frenklin ocijenio je da pad Trampovog rejtinga i zabrinutost građana zbog ekonomije predstavljaju ozbiljan problem za republikance.

Istraživanje tog fakulteta, sprovedeno u Viskonsinu od 14. do 22. oktobra, pokazalo je da rad američkog predsjednika odobrava 37 odsto ispitanika, dok ga 61 odsto ne podržava.

Samo 16 odsto anketiranih navelo je da im je finansijski bolje nego prije godinu dana. Nasuprot tome, 42 odsto smatra da je u lošijem položaju, dok je isti procenat ocijenio da se njihova finansijska situacija nije promijenila.

Neizvjesna borba za Senat

Pojedine trke za Senat mogle bi imati presudan uticaj na konačan odnos snaga. Prema anketi CNN-a, demokrata Džejms Talariko u Teksasu vodi protiv republikanca Kena Pakstona sa 49 prema 43 odsto, dok u Mičigenu Abdul El-Sajed ima prednost nad republikancem Majkom Rodžersom sa 49 prema 42 odsto.

Posebna pažnja usmjerena je i na Aljasku, gdje se na glasačkom listiću nalaze dva kandidata istog imena – aktuelni republikanski senator Den Salivan i nezavisni kandidat koji je takođe registrovan kao republikanac.

Tramp je optužio demokrate da su angažovale drugog kandidata kako bi zbunile birače i umanjile podršku republikanskom senatoru. Ministarstvo pravde pokrenulo je pravne mjere i zatražilo izdvajanje pojedinih glasačkih listića dok traje istraga, dok je demokratska kandidatkinja Meri Peltola negirala bilo kakvu umiješanost.

Ovaj spor mogao bi da odloži konačne rezultate. Ukoliko ishod glasanja na Aljasci bude odlučivao o većini u Senatu, moguće je da se neće znati koja stranka je osvojila kontrolu nad tim domom Kongresa danima, pa čak i sedmicama nakon izbora.

Prema najnovijim anketama CBS njuza, demokrate imaju prednost u borbi za Predstavnički dom, dok bi kontrola Senata mogla zavisiti od neizvjesnih trka u Mejnu, Ohaju, Teksasu i drugim saveznim državama. Južnu Karolinu CBS je, s druge strane, označio kao jedno od izbornih poprišta na kojima prednost imaju republikanci.

Pravni sporovi prate izborni proces i u Kaliforniji. Sudija je izdao privremenu zabranu kojom je saveznoj vladi naloženo da prestane da zahtijeva od državnih i lokalnih izbornih zvaničnika da izdvajaju listiće ili ne broje određene glasove za koje postoji sumnja da potiču od stranih državljana.