VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Stotine dronova napale Moskovsku oblast: Pogođena stambena zgrada (VIDEO)

    Stotine dronova napale Moskovsku oblast: Pogođena stambena zgrada (VIDEO)

    Ruske vlasti saopštile su da je Moskovska oblast tokom noći bila meta jednog od najvećih napada ukrajinskih dronova od početka rata, u kojem je pogođena i stambena zgrada u Čehovu.

    Stambena zgrada u Čehovu, u blizini ruske prijestonice Moskve, oštećena je u napadu dronovima, saopštio je u utorak guverner regiona Andrej Vorobjov u objavi na Telegramu, prenio je Reuters.

    Vorobjov je uz objavu priložio fotografiju visoke zgrade sa razbijenim prozorima i crnim dimom koji se uzdizao sa gornjih spratova.

    Nije bilo žrtava, naveo je Mihail Sobakin, gradonačelnik Čehova.

    Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin naveo je da je ka toj regiji bilo usmjereno više od 390 dronova.

    Kako je saopštio na Telegramu, napad se dogodio u noći sa ponedjeljka na utorak, a od 390 dronova 81 je oboren u blizini ruske prijestonice.

    Odbrambeni sistemi oborili su nekoliko desetina dronova i u drugim dijelovima regiona, uključujući Podoljsk, Domodedovo i Kolomnu, naveo je Vorobjov.

     

  • SAD pokrenule reviziju vojnog prisustva u Evropi

    SAD pokrenule reviziju vojnog prisustva u Evropi

    Sjedinjene Države pokrenule su reviziju svog vojnog prisustva u Evropi, što je potez koji slijedi nakon ponovljenih kritika predsjednika Donalda Trampa na račun evropskih saveznika u NATO-u. Odluka je objavljena u ponedjeljak, mjesec dana nakon što je američki ministar odbrane Pit Hegset najavio takav korak zbog, kako navodi Trampova administracija, nezadovoljavajuće reakcije evropskih partnera na rat u Iranu, piše Juronjuz.

    Cilj je prebaciti odgovornost na Evropu

    Podsekretar američkog Ministarstva odbrane Elbridž Kolbi napisao je na platformi Iks (X) da je svrha revizije da se osigura da Evropa unutar NATO-a brzo i nepovratno preuzme glavnu odgovornost za sopstvenu konvencionalnu odbranu. Kolbi je dodao da će ishod ubrzati transformaciju NATO-a u „snažniji, pravedniji i održiviji savez“.

    Sličnu poruku ministar odbrane Pit Hegset prenio je kolegama iz NATO-a na sastanku u Briselu u junu.

    „Ovo će biti stvarna revizija. Njen cilj je da osigura da Evropa preuzme vođstvo i glavnu odgovornost za sopstvenu odbranu“, rekao je Hegset.

    Pritom je napomenuo da je riječ o „reviziji koju neke zemlje neće proći, dok će je druge položiti sa odličnim uspjehom“.

    Kritike zbog Irana i izdvajanja za odbranu

    Hegset je u svom govoru u sjedištu NATO-a u Briselu ponovio Trampove kritike i oštro prozvao evropske saveznike zbog njihove reakcije, odnosno nedostatka reakcije, na zajednički američko-izraelski rat u Iranu.

    Vašingtonu je sporno i to što su neke evropske zemlje odbile da američkim snagama odobre korišćenje baza za pokretanje napada. Ministar odbrane SAD takođe je zaprijetio smanjenjem finansijskog doprinosa Vašingtona NATO-u ukoliko saveznici ne ispune dogovorene ciljeve o izdvajanjima za odbranu.

    Evropske reakcije

    Iako se potez Vašingtona očekivao, on predstavlja izazov za evropske saveznike koji se prilagođavaju sve nepredvidljivijem partneru. Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) prošlog mjeseca izjavio je da su saveznici svjesni da Vašington planira da u jednom trenutku povuče trupe iz Evrope. Istakao je da evropski blok mora biti sposoban da se sam pobrine za sopstvenu bezbjednost.

    Zbog rastuće nesigurnosti u američke odbrambene obaveze, evropski saveznici i Kanada posljednjih mjeseci ubrzali su jačanje sopstvenih vojnih kapaciteta.

    Poziv na „evropeizaciju“ Saveza

    Uoči godišnjeg samita NATO-a u Ankari početkom ovog mjeseca, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) i generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Mark Rutte) rekli su da Savez mora postati „evropskiji“. Cilj je da se smanji dugogodišnje oslanjanje na američku bezbjednosnu zaštitu.

    „Ne možemo nastaviti kao do sada i previše se oslanjati na Sjedinjene Države. Potrebna nam je mnogo jača Evropa unutar jačeg NATO-a“, rekao je Rute.

    On je takođe pozdravio, kako je rekao, jedinstvenu transformaciju koja proizlazi iz tješnje saradnje EU i NATO-a.

  • Јapan pogodio zemljotres jačine 6,5 stepeni

    Јapan pogodio zemljotres jačine 6,5 stepeni

    Zemljotres jačine 6,5 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je danas Јapan, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

    Epicentar zemljotresa bio je na ostrvu Kjušu na jugu zemlje, na dubini od 10 kilometara i udaljen 25 kilometara od grada Kumamota.

    Za sada nema izveštaja o povređenima ili materijalnoj šteti.

    Prema izjavama očevidaca objavljenim na veb sajtu EMSC, osetilo se blago ljuljanje koje je trajalo nekoliko sekundi.

  • Varta proglasila stečaj

    Varta proglasila stečaj

    Njemački proizvođač baterija Varta proglasio je stečaj i u svakom slučaju želi da smanji svoju preširoku paletu proizvoda. Međutim, veliko je pitanje da li će ostati i za projekte budućnosti.

    Malo koji brend baterija toliko je poznat kao Varta. Bilo da je riječ o uređajima, lampama, igračkama ili automobilima, plavo-žute baterije iz Elvangena (Ellwangen) već decenijama nalaze se u milionima domaćinstava širom svijeta.

    Važni povjerioci žele da izdvoje poslovanje sa poznatim kućnim baterijama iz koncerna, navedeno je u saopštenju. Razlog je teška finansijska situacija kompanije. Preostala dva poslovna područja zbog toga bi mogla završiti u stečaju, javlja Deutsche Welle.

    Varta u stečaju nakon višegodišnje finansijske krize

    Prema sopstvenim podacima, kompanija zapošljava oko 3.260 ljudi, od kojih mnogi rade u Elvangenu. Posljednji objavljeni podaci iz 2024. godine pokazuju da je Varta tada uz prihod veći od 790 miliona evra ostvarila gubitak od oko 64,5 miliona evra. Osim poznatih kućnih baterija, kompanija proizvodi mikrobaterije, na primjer za slušne aparate, kao i sisteme za skladištenje energije za domaćinstva i industriju.

    Fabrika u bavarskom Nerdlingenu (Nördlingen), koja zapošljava oko 350 radnika, trebalo bi da bude zatvorena već ove jeseni. Kako je objavljeno u maju, Appl) je odustao kao najvažniji kupac za taj pogon. Novi veliki kupci nisu pronađeni. Varta tamo do novembra još proizvodi dugmaste baterije za bežične slušalice američkog koncerna, ali će se one ubuduće najvjerovatnije nabavljati iz Azije.

    Zašto je Varta završila u stečaju

    Glavni uzroci nove krize su znatno pogoršani tržišni uslovi, slabija potražnja, nepovoljni kursni efekti, kao i nedavna odluka tog ključnog kupca da prekine saradnju, saopštila je Varta.

    Prema podacima kompanije, zahtjev za pokretanje postupka ne odnosi se samo na Varta AG kao matičnu kompaniju sa sjedištem u Elvangenu, već i na operativne jedinice Varta Microbattery GmbH, Varta Micro Production GmbH i Varta Storage GmbH.

    Najvažniji povjerioci, među kojima su Deutsche Bank i investicioni fondovi RBC BlueBay, Blantyre i Whitebox, u međuvremenu više ne vide održivo cjelovito rješenje. Kako je postalo poznato ove sedmice, žele da izdvoje poslovanje sa kućnim baterijama i za njega uspostave novu vlasničku strukturu.

    Od pionira baterija do finansijske krize

    Počeci Varte, čije je ime sastavljeno od početnih slova izraza Vertrieb, Aufladung, Reparatur transportabler Akkumulatoren (prodaja, punjenje i popravka prenosivih akumulatora), sežu u 1887. godinu. Još je istraživač Fridtjof Nansen na svojoj polarnoj ekspediciji koristio Vartine baterije.

    Međutim, ovaj proizvođač ima i svoju veoma mračnu prošlost.

    Mračna istorija kompanije tokom nacističke Njemačke

    Početkom dvadesetih godina prošlog vijeka, u “neprijateljskom“ preuzimanju akcija kompanije koja se tada još zvala AFA (Accumulatoren-Fabrik Aktiengesellschaft), vlasnik postaje Ginter Kvant (Günther Quandt). Ta porodica, danas najpoznatija kao vlasnik BMW-a, zapravo je počela u tekstilnoj industriji, ali je svoje ogromno bogatstvo dobrim dijelom stekla u vrijeme nacističke Njemačke. Svakako je pomoglo i to što je prva supruga Kvanta, Magda, kasnije postala supruga Jozefa Gebelsa (Joseph Goebbels).

    U AFA i pod upravu Kvanta tako su dolazile praktično sve modernije fabrike akumulatora u osvojenim zemljama Evrope, jer je vojsci bilo potrebno mnoštvo akumulatora – ne samo za flotu podmornica koju je opremala još u Prvom svjetskom ratu. Međutim, u tim fabrikama masovno su radili logoraši i zarobljenici koji su morali da rukuju kiselinama, olovom i opasnim materijama praktično bez ikakve zaštite.

    Uprkos tome, Ginter Kvant je poslije rata u procesu denacifikacije prošao prilično bezbolno, iako je poslovanje preuzeo njegov sin Herbert Kvant. Tek 2000. godine porodica je počela da prodaje svoje akcije, jer je postalo očigledno da su potrebna velika ulaganja. Varta je već devedesetih godina zapala u krizu, bila podijeljena i postepeno rasprodata.

    Kako je Varta od brzog rasta stigla do velikih dugova

    Austrijanac Mihael Tojner ušao je u kompaniju 2007. godine. Kupio je odjeljenje za mikrobaterije i deset godina kasnije izveo ga na berzu. Činilo se da je Tojner pogodio pravi trenutak – izlazak na berzu smatrao se uspješnim. Razvoj je prije svega podstakla naglo rastuća potražnja za punjivim litijum-jonskim baterijama, na primjer za bežične slušalice i satove.

    Godine 2019. Varta je ponovo kupila i odjeljenje za kućne baterije. Za samo nekoliko godina koncern je gotovo učetvorostručio prihode. Kako bi proširio proizvodnju, uloženi su milioni evra, ali su pri tome preuzeti i novi dugovi. U tom periodu kompanija je ušla i u razvoj baterijskih ćelija za električne automobile.

    Prve pukotine pojavile su se 2022. godine. Pokazalo se da je Varta postala previše zavisna od jednog od svojih glavnih kupaca – Appla. Nakon toga usporio se i svjetski privredni rast, osjetila se inflacija, što je bio dodatni udarac tržištu potrošačke elektronike. Potražnja za malim baterijama oslabila je. Varti su dodatne probleme stvarali konkurencija sa Dalekog istoka i poteškoće u lancima snabdijevanja.

    Povrh toga, Vartina baterija za električne automobile ostala je proizvod namijenjen samo jednom manjem segmentu. Predviđena je za hibridna vozila i može da skladišti relativno malu količinu električne energije. Skladišti energiju nastalu tokom vožnje, na primjer pri kočenju. Tom energijom pokreće se elektromotor koji pomaže motoru sa unutrašnjim sagorijevanjem. Uprava Varte više puta je tvrdila da postoji mnogo zainteresovanih kupaca, ali je jedini poznati kupac tada bio Porsche.

    Operativne poteškoće, visoki dugovi i ogromni gubici dodatno su pogoršali situaciju, pa je Varta sve dublje tonula u krizu. Zaposleni su prvo završili na skraćenom radnom vremenu, a kasnije su ukinute stotine radnih mjesta. Predstavnici radnika i akcionara za loše stanje prvenstveno krive greške menadžmenta.

    I Tojner, koji je predsjednik Nadzornog odbora Varte, nedavno je u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung priznao: “Postavili smo ciljeve previsoko. Pokrenuli smo različite projekte, mnogo ulagali i proširili proizvodnju.“

    Prema njegovim riječima, previše novca uloženo je previše olako.

    Ima li Varta budućnost?

    Prema ocijeni poznavalaca industrije, Varta i dalje ima potencijal. Kompanija, između ostalog, radi na natrijum-jonskim baterijama koje se smatraju tehnologijom budućnosti. Na toj osnovi mogli bi da se razviju veliki i održiviji sistemi za skladištenje energije u Evropi.

    Međutim, upravo ta budućnost zahtijeva novac. Prema podacima povjerilaca, Varti je kratkoročno potrebno nekoliko desetina miliona evra kako bi održala redovno poslovanje. Uz to dolaze i velika ulaganja koja će biti potrebna tokom narednih godina, javlja Deutsche Welle, prenosi Fena.

  • Američke diplomate napustile Savjet bezbjednosti UN nakon kritika Francuske

    Američke diplomate napustile Savjet bezbjednosti UN nakon kritika Francuske

    Američke diplomate su izašle iz sale Savjeta bezbjednosti UN u znak protesta zbog izjava Pariza, izvještavaju mediji.

    Razlog za izlazak je navodno bila objava francuske misije pri organizaciji u petak. Kritikovali su Sjedinjene Države zbog protivljenja ponovnom izboru visokog komesara UN za ljudska prava Folkera Tirka na drugi mandat.

    Kao odgovor, stalni predstavnik SAD Majk Volc optužio je Pariz da toleriše “neke od najgorih kršilaca ljudskih prava”.

    Prošle nedjelje, Generalna skupština Ujedinjenih nacija podržala je produženje Tirkovog mandata za još četiri godine.

    Rusija je predložila da se ovaj period ograniči na 31. decembar 2026. godine, usklađujući ga sa mandatom sadašnjeg generalnog sekretara Antonija Gutereša, ali prijedlog nije dobio podršku.

    Inicijativi se usprotivila 71 zemlja.

    Sjedinjene Države i 18 drugih zemalja glasale su za to.

  • Hiljade tužbi zbog pudera: Johnson & Johnson nudi milijarde dolara za nagodbu

    Hiljade tužbi zbog pudera: Johnson & Johnson nudi milijarde dolara za nagodbu

    Nakon višegodišnje pravne bitke, kompanija Johnson & Johnson nudi milijarde dolara za nagodbu sa desetinama hiljada tužilaca koji tvrde da su proizvodi sa talkom izazvali rak, iako kompanija odbacuje sve optužbe.

    Ponudili su 5,5 milijardi dolara kako bi riješili desetine hiljada tužbi u Sjedinjenim Američkim Državama. U tužbama se navodi da njihov dječji puder i drugi proizvodi sa talkom uzrokuju rak jajnika.

    Predloženom nagodbom kompanija želi okončati dugotrajnu pravnu bitku koja godinama opterećuje ovog zdravstvenog giganta.

    Kompanija, čije je sjedište u Nju Džersiju, odbacuje optužbe da su njeni proizvodi na bazi talka kancerogeni i u međuvremenu je promijenila formulu popularnog dječjeg pudera, piše BBC.

    Uslovi nagodbe
    Potpredsjednik kompanije za parnice Erik Has u ponedjeljak je izjavio da su optužbe “neosnovane”, ali da je J&J spreman na nagodbu kako bi se to pitanje konačno riješilo. Iz J&J-a su pojasnili da bi nagodba obuhvatila oko 69.000 slučajeva, što je većina preostalih zahtjeva povezanih sa talkom, prenosi Index.hr.

    Kompanija će iduće godine ponuditi do tri milijarde dolara, a dodatne isplate ne očekuju se prije 2028. godine. Da bi prijedlog bio finalizovan, moraju ga prihvatiti advokatske kancelarije koje zastupaju 95 odsto tužilaca u slučajevima raka jajnika pred državnim i saveznim sudovima.

    Stav kompanije
    Has je u saopštenju poručio kako je kompanija uvjerena da bi “u daljem sudskom postupku na kraju pobijedila”, kao što je to bio slučaj u većini procesa koji su do sada došli pred sud. Dodao je da predloženo rješenje “omogućava kompaniji da ovo pitanje ostavi iza sebe” i dopušta J&J-u da “ostane usredsređen na svoju misiju razvoja lijekova i uređaja koji spašavaju živote”.

    Odgovornost za Johnson's dječji puder van Sjeverne Amerike snosi Kenvue, bivše J&J-ovo odjeljenje za zdravlje potrošača. Kenvue, koji posjeduje poznate brendove kao što su Band-Aid, Listerine i Calpol, izdvojen je iz J&J-a 2022. godine.

    Pozadina spora
    Tužbe protiv J&J-a zbog dječjeg pudera na bazi talka počele su još 2009. godine. Ranije u julu, savezni sud donio je presudu u korist kompanije i pritom doveo u pitanje sposobnost pojedinačnih tužilaca da dokažu kako je talk bio direktan uzrok njihovog raka jajnika.

    Talk je prirodni mineral sastavljen od magnezijuma, silicijuma, kiseonika i vodonika. Poznat je po osjećaju sličnom sapunu pod prstima i često se koristi u dječjem puderu.

    Kompanija se suočila sa tužbama potrošača i njihovih porodica koji tvrde da su J&J-ovi proizvodi od talka uzrokovali rak zbog kontaminacije azbestom. Talk se vadi iz zemlje i nalazi se u naslagama blizu onih sa azbestom, materijalom za koji je poznato da izaziva rak.

    J&J je više puta odbacio te optužbe, a u svom posljednjem saopštenju navodi: “Studije pokazuju da je talk bezbjedan, da ne sadrži azbest i da ne uzrokuje rak.”

    Povlačenje proizvoda
    Kompanija J&J je 2022. godine objavila da će prestati da proizvodi i prodaje svoj dječji puder na bazi talka širom svijeta. Ta objava stigla je više od dvije godine nakon što je kompanija prekinula prodaju tog proizvoda u SAD-u.

    “U sklopu globalne procjene portfolija, donijeli smo poslovnu odluku o prelasku na asortiman dječjeg pudera koji se u potpunosti zasniva na kukuruznom skrobu”, saopštili su tada iz J&J-a.

  • Otkriven uzrok najvećeg požara u istoriji Španije

    Otkriven uzrok najvećeg požara u istoriji Španije

    Možda najveći šumski požar u istoriji Španije, koji je zahvatio područja u blizini gradova Avile, Toleda i Madrida, izazvan je neovlašćenom upotrebom teške mehanizacije u šumskom području kod mjesta Burgohondo, izvijestila je novinska agencija EFE, pozivajući se na policijsku istragu.

    Kako je izbio požar prema policijskoj istrazi

    Požar u provinciji Avila izbio je 22. jula, a policija smatra da ga je izazvala varnica nastala tokom rada teške mašine u području gdje je zbog ekstremne opasnosti od požara takav rad bio zabranjen. Zbog toga je jedna osoba uhapšena, a protiv još jedne vodi se istraga.

    Vanredno stanje

    Požar se zbog jakog vetra, ekstremno visokih temperatura i suve vegetacije veoma brzo proširio i spojio sa požarima iz okoline Madrida i Toleda u jedinstveni vatreni front. Za sada nije poznat uzrok požara u pokrajini Madrid i u provinciji Toledo.

    Španski ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska opisao je objedinjeni požar kao “najveći i najagresivniji u istoriji Španije“, dok je vlada proglasila stanje nacionalne vanredne situacije.

    Razmjere katastrofe u brojkama

    Prema posljednjim podacima, vatra je zahvatila više od 77.000 hektara šuma i rastinja, a obim požarišta dostigao je oko 280 kilometara. Sateliti su u ponedjeljak registrovali više od hiljadu aktivnih žarišta.

    Požar je teško pogodio dolinu Alberče, područje Sijera de Gredos, dolinu Tijetar i prirodni rezervat Valje de Iruelas, jedno od najvažnijih evropskih staništa crnog supa.

    Zbog požara evakuisano je ili je u svojim domovima moralo da ostane više od 90.000 stanovnika u centralnoj Španiji, dok je u jugoistočnoj provinciji Kasteljon dodatnih 16.000 ljudi moralo da napusti domove zbog zasebnog velikog požara.

    U gašenju učestvuje više od 1.800 pripadnika vatrogasnih i hitnih službi, uključujući špansku Vojnu jedinicu za vanredne situacije (Unidad Militar de Emergencias – UME), uz pomoć međunarodnih snaga iz Portugala, Italije, Grčke i Turske.

    Šta znači požar šeste generacije

    Stručnjaci navode da je riječ o požaru “šeste generacije“, odnosno požaru ekstremnog intenziteta koji zbog ogromne količine oslobođene toplote stvara sopstvene meteorološke uslove. Takvi požari mogu razviti snažne konvekcione stubove, naglo mijenjati smjer širenja i stvarati nova žarišta kilometrima od glavne vatrene linije, što znatno otežava gašenje.

    Španija je od početka godine zabilježila više od 211.000 izgorjelih hektara, gotovo osam puta više nego u istom periodu prošle godine, dok meteorolozi za ovu sedmicu najavljuju novi toplotni talas sa temperaturama iznad 40 stepeni Celzijusovih u velikom dijelu zemlje, piše Hina, prenosi Index.hr.

  • Republikanci objavili Bajdenove snimke: Godinama pokušavao da ih zadrži u tajnosti

    Republikanci objavili Bajdenove snimke: Godinama pokušavao da ih zadrži u tajnosti

    Republikanci u američkom Kongresu objavili su audio-snimke koje je Džo Bajden, godinama pokušavao da zadrži u tajnosti.

    Na snimcima, koji su nastali dok je pisao memoare, Bajden priznaje da je nakon odlaska sa funkcije potpredsjednika zadržao povjerljive dokumente.

    Riječ je o razgovorima koje je Bajden, koji danas ima 83 godine, vodio sa piscem Markom Zvonicerom radeći na knjizi “Obećaj mi, tata“ (Promise Me, Dad) iz 2017. godine, piše BBC.

    “Upravo sam dole pronašao sve te povjerljive stvari“, čuje se Bajdenova izjava na snimku iz februara 2017. godine, zabilježenom mjesec dana nakon što je napustio Bijelu kuću.

    Šta otkrivaju snimci
    Audio-materijal, koji traje više od dva sata i objavljen je u ponedjeljak, nastao je tokom saradnje Bajdena i Zvonicera. Na jednom snimku Bajden govori piscu: “Sljedeće što ovdje imam je, hm, ovo je povjerljivo.“

    U drugom razgovoru iz oktobra 2016. godine, dok je još bio potpredsjednik u administraciji Baraka Obame, Bajden je Zvoniceru rekao: “Imam opsežne bilješke iz tog perioda… Oni ne znaju da ovo imam.“

    Kako su republikanci došli do snimaka
    Do snimaka su došli republikanci u Predstavničkom domu i konzervativna neprofitna organizacija Oversight Project, koji su pokrenuli sudski postupak za njihovo objavljivanje. Materijali su 2024. godine predati Ministarstvu pravde tokom istrage o Bajdenovom postupanju sa službenim dokumentima.

    Dok je Bajden bio predsjednik od 2021. do 2025. godine, Ministarstvo pravde odbijalo je da objavi snimke. U maju su njegovi privatni advokati podnijeli tužbu protiv Ministarstva kako bi spriječili objavljivanje, ali su od nje odustali nakon nekoliko sudskih poraza.

    Snimci sadrže brojne cenzurisane dijelove. Republikanci iz Odbora za nadzor tvrde da ti dijelovi “služe prikrivanju Bajdenovog otkrivanja povjerljivih informacija“.

    Šta je zaključio tužilac Robert Hur
    Tužilac Robert Hur dobio je snimke i transkripte 2024. godine u okviru istrage o Bajdenovom rukovanju dokumentima. Hur je zaključio da je Bajden nepropisno zadržao spise, ali nije preporučio podizanje optužnice. Obrazložio je to procijenom da bi ga porota vjerovatno doživjela kao “dobronamjernog starijeg čovjeka sa slabim pamćenjem koji izaziva saosjećanje“.

    Reakcije Bajdenovog tima i poređenje sa Trampovim slučajem
    Bajdenov portparol Ti Džej Daklo izjavio je da je objavljivanje snimaka “samo najnoviji primjer kako ova administracija koristi Ministarstvo pravde kao oružje za političku odmazdu“. Daklo je dodao: “To je pogrešno. Iako se predsjednik Bajden ne slaže sa današnjom odlukom, on poštuje sudove i ključnu ulogu koju nezavisno pravosuđe ima u zdravoj demokratiji.“

    Poređenja radi, Donald Tramp takođe je bio optužen za nezakonito zadržavanje dokumenata u svojoj kući na Floridi, ali su te optužbe odbačene nakon što se vratio u Bijelu kuću, prenosi Index.hr.

  • Požari ponovo bukte u Francuskoj, Makron: Naredne nedjelje biće teške (VIDEO)

    Požari ponovo bukte u Francuskoj, Makron: Naredne nedjelje biće teške (VIDEO)

    Požari u francuskom departmanu Žironda ponovo su se razbuktali nakon kratkotrajnog zatišja, a ekipe televizije BFM TV jutros su zabilježile nova žarišta između Lakanoa i Sent Elena.

    U ovom regionu vatra je do sada uništila oko 42.000 hektara, dok je prefektura upozorila da je situacija i dalje “veoma nepredvidiva”.

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron, koji je juče posetio Bordo i krizni centar departmanske vatrogasno-spasilačke službe, poručio je da će “naredne nedjelje biti teške” i pozvao je na jedinstvo u borbi protiv požara.

    – Ne učimo lekcije usred bitke. Ostajemo ujedinjeni i borimo se da pobijedimo – rekao je Makron odgovarajući na kritike upućene vlastima.

    U međuvremenu, vatrogasne službe saopštile su da je u departmanu Buš-di-Rona poginuo 38-godišnji dobrovoljni vatrogasac Loran Mason, koji je stradao na dužnosti dok je išao da dopuni gorivo vatrogasnom vozilu.

    U departmanu Var četiri vatrogasca zadobila su lakše povrede u saobraćajnoj nesreći, saopštila je prefektura.

  • EU razmatra kako da ukine korištenje veta

    EU razmatra kako da ukine korištenje veta

    Evropska unija razmatra načine kako bi države članice imale manje mogućnosti za korištenje veta u pregovorima, nakon što je Grčka nedjeljama blokirala donošenje 21. paketa sankcija Rusiji, tražeći izuzeće za brodove kompanije “Dinagas”, piše danas Fajnenšel tajms (FT).

    Atina je nedjeljama zahtijevala izuzeće od sankcija za brodove kompanije “Dinagas”, kako bi mogli da nastave transport profitabilnog ruskog tečnog prirodnog gasa (LNG), a to je bio uslov koji je Grčka postavila da bi pristala na niz drugih mjera usmjerenih protiv ruskog finansijskog sistema i prihoda od izvoza nafte.

    Prema navodima lista, tri zvaničnika su rekla da se trenutno radi na pronalaženju načina da se ograniči ova taktika, koja postaje sve češća u pregovorima o sankcijama EU, dok države članice nastoje da zaštite kompanije koje i dalje posluju sa Rusijom.

    Јedna od ideja koja dobija podršku, kako u Evropskoj komisiji tako i među državama članicama koje najsnažnije podržavaju Ukrajinu, jeste da se sankcije usvajaju i sprovode pojedinačno ili u manjim tematskim grupama, umjesto da se teži velikim paketima koji služe potrebama odnosa sa javnošću, prenosi Tanjug.

    Zvaničnici su istakli da bi to smanjilo rizik od odlaganja mjera usljed nacionalnih veta.

    – Ovo bi mogao da bude posljednji ’paket’ sankcija. Sada je sasvim jasno da taj pristup više ne funkcioniše – rekao je jedan od zvaničnika, misleći pri tom na mjere o kojima je konačan dogovor postignut u četvrtak, nakon višenedjeljne grčke opstrukcije.

    EU je od februara 2022. godine usvojila 21 paket sankcija protiv Rusije, primjenjujući politiku grupisanja mjera i njihovog zajedničkog usvajanja uz jednoglasnu podršku svih 27 država članica. To, međutim, sve češće dovodi do situacija u kojima su nacionalna veta na pojedine mjere blokirala druga, nepovezana ograničenja koja su imala punu podršku svih članica, ukazuje list.

    To se najdrastičnije pokazalo prošle nedjelje, kada je Grčka odbila da odobri najnoviji set mjera sve dok ostale članice EU nisu pristale da kompaniji “Dinagas”, čiji je vlasnik milijarder DŽordž Prokopiu, odobre izuzeće od sankcije koja nije direktno povezana sa ovim paketom, a kojom se predviđa zabrana transporta ruskog LNG-a u zemlje van EU, počev od januara 2027. godine.

    Kako navodi FT, uspjeh Grčke u obezbjeđivanju tog izuzeća, koje će omogućiti nastavak pomenutih isporuka, predstavlja prvi slučaj slabljenja sveukupnog paketa ekonomskih sankcija EU protiv Rusije.

    Više diplomata EU uključenih u pregovore ocijenilo je ovu taktiku kao “nečuvenu”. Grčki zvaničnici su izjavili da je zabrana transporta LNG-a dogovorena greškom, da bi nanijela štetu kompaniji “Dinagas”, a ne ruskoj ekonomiji, kao i da bi išla u prilog konkurentskim brodovlasnicima iz Kine ili drugih zemalja van EU.

    Zagovornici novog pristupa sankcijama navode da bi Savjet država članica EU mogao brzo da usvoji snažne i efikasne mjere, bez pažnje javnosti koju izaziva pristup zasnovan na „paketima”.

    Eventualne pojedinačne primjedbe ne bi omele niti odložile druge sankcije.

    Portparol Evropske komisije odbio je da komentariše pitanje o promjeni strategije uvođenja sankcija, navodi list.

    – Vrijedi, ipak, napomenuti da je, nakon 21 paketa sankcija ovakvog obima od početka rata, Rusija izložena velikom broju kaznenih mjera koje na nju vrše značajan pritisak – dodao je portparol.