Kategorija: Svijet

Predsjednik SAD Donald Tramp obećao je da će Sjedinjene Države na kraju preuzeti iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma.

– Uzećemo ga. Ne treba nam, ne želimo ga. Vjerovatno ćemo ga uništiti nakon što ga preuzmemo, ali im nećemo dozvoliti da ga zadrže –  rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

On je podsjetio da je preuzimanje uranijuma dio glavnog cilja američke vojne intervencije – da se Teheranu onemogući razvijanje nuklearnog oružja.

Vjeruje se da Iran posjeduje više od 400 kilograma visoko obogaćenog uranijuma, za koji je Tramp izjavio ranije da je zakopan ispod ruševina nakon američkih i izraelskih vazdušnih udara prošle godine.

Vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei izdao je ranije direktivu da se zalihe uranijuma, koji je blizu nivoa potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja, ne smiju iznositi u inostranstvo.

Na Mont Everest juče su se popela 274 planinara, što je najveći broj ljudi koji su u jednom danu osvojili najviši vrh na svijetu sa nepalske strane.

Generalni sekretar Udruženja operatera ekspedicija Nepala Riši Bandari rekao je danas da je jučerašnji rekord premašio prethodni koji su 22. maja 2019. godine ostvarila 223 planinara sa nepalske strane.

– Ovo je do sada najviše planinara u jednom danu – izjavio je Bandari Rojtersu, dodajući da bi broj mogao porasti jer neki alpinisti koji su stigli do vrha možda još nisu obavijestili bazni kamp o svom podvigu.

Nema dostupnih podataka iz Kine o tome koliko planinara dođe do vrha, ali je Bandari rekao da tokom sezone uspona u aprilu i maju oko 100 ljudi kreće ka Mont Everest sa tibetanske strane.

Zvaničnik nepalskog Ministarstva turizma Himal Gautam naveo je da je dobio preliminarne informacije da se juče više od 250 ljudi popelo na vrh.

– Čekamo alpiniste da se vrate, da nam dostave fotografije i druge dokaze o svom usponu i da im obezbijedimo odgovarajuće potvrde. Tek tada ćemo moći da potvrdimo cifre – izjavio je Gautam za Rojters.

Nepal je ove godine izdao 494 dozvole za penjanje na Mont Everest, a svaka košta 15.000 dolara.

Stručnjaci često kritikuju Nepal zbog izdavanja velikog broja dozvola za uspon, što ponekad dovodi do rizičnih saobraćajnih gužvi ili dugih redova u takozvanoj zoni smrti ispod vrha, gdje je nivo prirodnog kiseonika znatno ispod potrebnog za ljudski opstanak.

Everest, visok 8.849 metara, nalazi se na granici između Nepala i regiona Tibet u Kini i može se osvojiti sa obje strane.

Organizatori ekspedicija kažu da ove godine nije bilo planinara na tibetanskoj strani jer kineske vlasti nisu izdavale dozvole.

Američki predsjednik Donald Tramp suspendovao je planiranu prodaju oružja Tajvanu vrijednu 14 milijardi dolara, nazvavši taj paket “važnim pregovaračkim adutom” u razgovorima sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

Kako prenosi “Daily News Egypt”, Tramp je istovremeno upozorio vlasti u Tajpeju da ne pokušavaju da proglašavaju formalnu nezavisnost, poručivši da bi takav potez mogao izazvati “oštar odgovor” Pekinga.

Prema navodima američkih medija, paket vojne pomoći uključuje sisteme protivvazdušne odbrane Patriot PAC-3, NASAMS raketne sisteme i drugu savremenu vojnu opremu namijenjenu jačanju odbrane Tajvana usljed rastućih tenzija u Tajvanskom moreuzu. Iako je Kongres ranije odobrio prodaju, Tramp još nije dao konačno zeleno svjetlo za njenu realizaciju.

Kina pojačala pritisak zbog Tajvana
Odluka američkog predsjednika uslijedila je nakon njegovog sastanka sa kineskim liderom Si Đinpingom u Pekingu, tokom kojeg je pitanje Tajvana bilo jedna od centralnih tema razgovora. Si je, prema izvještajima medija, upozorio da bi pogrešno upravljanje pitanjem Tajvana moglo dovesti do “sukoba pa čak i konflikta” između dvije najveće svjetske sile.

Tramp je nakon sastanka izjavio da Tajvan “treba malo da smiri situaciju”, naglašavajući da Vašington ne podržava formalnu nezavisnost ostrva. Takve izjave izazvale su zabrinutost u Tajpeju i među američkim saveznicima u Aziji, jer se američka politika decenijama zasnivala na principu “strateške dvosmislenosti”, odnosno podrške Tajvanu bez formalnog priznanja njegove nezavisnosti.

Tajvan strahuje od slabljenja američke podrške
Predsjednik Tajvana, Lai Čing-te, reagovao je porukom da ostrvo ima pravo da samo odlučuje o svojoj budućnosti i da su američke isporuke oružja ključne za očuvanje regionalne stabilnosti. On je naglasio da Kina predstavlja najveću prijetnju miru u regionu i poručio da Tajvan neće odustati od jačanja svojih odbrambenih kapaciteta.

Komentari Donalda Trampa izazvali su reakcije i u Vašingtonu, gdje su republikanski i demokratski kongresmeni zatražili nastavak vojne podrške Tajvanu. Američki zakon, uključujući Zakon o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine, obavezuje SAD da ostrvu obezbijedi sredstva za samoodbranu.

Tajvan u centru rivalstva SAD i Kine
Kina Tajvan smatra svojom teritorijom i više puta je poručila da neće isključiti upotrebu sile kako bi ostrvo stavila pod svoju kontrolu. Posljednjih godina kineska vojska pojačala je vojne vježbe u blizini Tajvana, dok SAD nastavljaju da ostaju njegov najvažniji bezbjednosni partner.

Analitičari upozoravaju da Trampovo korišćenje prodaje oružja kao pregovaračkog sredstva sa Pekingom predstavlja jedan od najvećih strahova Tajvana – mogućnost da njegova bezbjednost postane dio šire trgovinske i geopolitičke nagodbe između SAD i Kine. Uprkos tome, zvaničnici u Tajpeju poručuju da očekuju nastavak saradnje sa Vašingtonom i nastavak američke podrške u očuvanju bezbjednosti regiona Indo-Pacifika.

Rusija i Kina potpisale su više od 40 sporazuma i memoranduma koji obuhvataju ekonomiju, energetiku, transport i međunarodnu saradnju nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga u Pekingu. Sporazumi su zaključeni tokom zvanične posjete ruskog lidera Kini, a dvije strane poručile su da njihove veze dostižu “najviši nivo u istoriji”.

Prema saopštenju Kremlja, 22 dokumenta potpisana su na ceremoniji nakon razgovora dvojice lidera, dok je još oko 20 sporazuma zaključeno na marginama samita. Dokumenti pokrivaju oblasti trgovine, željezničke infrastrukture, tehnologije, medijske saradnje, energetike i međunarodnih odnosa, navodi “Anadolija”. Moskva i Peking istovremeno su usvojili zajedničku deklaraciju o produbljivanju strateškog partnerstva i razvoju multipolarnog svjetskog poretka.

Trgovina u rubljama i juanima
Govoreći nakon sastanka, Vladimir Putin naglasio je da je prelazak na obračun trgovine u nacionalnim valutama omogućio Rusiji i Kini da zaštite ekonomsku saradnju od spoljnog pritiska i nestabilnosti na globalnim tržištima. Prema njegovim riječima, gotovo kompletna robna razmjena između dvije zemlje sada se odvija u rubljama i juanima.

Putin je istakao da je energetski sektor i dalje ključni pokretač bilateralne saradnje, dodajući da Rusija ostaje pouzdan snabdjevač energentima za kinesko tržište. Kineski predsjednik Si Đinping poručio je da su odnosi Pekinga i Moskve važan faktor globalne stabilnosti i kritikovao unilateralizam u međunarodnim odnosima, upozorivši da svijet rizikuje povratak “zakonu džungle”.

Energetika i geopolitika u fokusu
Tokom samita posebna pažnja posvećena je energetici, posebno izvozu ruske nafte i gasa prema Kini. Iako se očekivalo da će biti riječi o projektu gasovoda “Snaga Sibira 2”, koji bi ruski gas usmjerio prema kineskom tržištu umjesto Evropi, zvaničnici nisu saopštili detalje o eventualnom napretku pregovora. Analitičari ocjenjuju da Kina i dalje oprezno pristupa projektu zbog pitanja cijene i dugoročnih obaveza.

Prema podacima koje je iznio Kremlj, trgovinska razmjena Rusije i Kine u 2025. godini dostigla je gotovo 240 milijardi dolara, dok je Kina nakon početka rata u Ukrajini postala najveći trgovinski partner Rusije. Moskva je značajno povećala izvoz energenata prema Kini usljed zapadnih sankcija i gubitka evropskog tržišta.

Poruka Zapadu
Sastanak Putina i Sija održan je samo nekoliko dana nakon posjete američkog predsjednika Donalda Trampa Pekingu, što je dodatno privuklo pažnju međunarodne javnosti. Dvojica lidera naglasila su da žele jačanje “novog tipa međunarodnih odnosa” i veći uticaj zemalja izvan zapadnog bloka u globalnoj politici.

Posmatrači ocjenjuju da Rusija i Kina kroz intenziviranje saradnje pokušavaju da izgrade alternativne ekonomske i političke mehanizme koji bi smanjili zavisnost od zapadnih finansijskih sistema i američkog dolara. Istovremeno, Peking nastoji da balansira odnose sa Moskvom i Vašingtonom kako bi očuvao stabilnost svjetske ekonomije i sopstvene geopolitičke interese.

Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se danas, 20. maja, u Pekingu i sa kineskim inženjerom Peng Pajom, koga je upoznao prilikom svoje prve zvanične zvanične posjete Kini 2000. godine, kada je Peng još bio dijete, i od njega je na poklon, kao uspomenu, dobio porcelanski servis.

Kao dijete, Peng Paj je upoznao Putina tokom njegove prve državne posjete Kini kao predsjednika Rusije, u julu 2000. godine, a kasnije se školovao na jednom od univerziteta u Moskvi, prenosi agencija RIA Novosti.

Putin i Peng Paj, koji sada radi za jednu od velikih kineskih kompanija, razgovarali su u državnom pansionu Đaojutaj, gdje je ruski lider boravio tokom posjete Pekingu, a na kraju sastanka ruski predsjednik se fotografisao sa Peng Pajem i potpisao je kopiju njegove zajedničke fotografije koja je snimljena prije 26 godina, prenosi Tanjug.

🇨🇳🇷🇺|A touching personal moment in Beijing.

Chinese engineer Peng Pei gifted President Putin a beautiful service set.

In return, Putin warmly invited him to visit Russia.

These small human gestures often reveal more about the true spirit of relations than official… pic.twitter.com/EBKlu33QMk

— Aprajita Nafs Nefes 🦋 Ancient Believer (@aprajitanefes) May 20, 2026

Prilikom sastanka sa Putinom, kineski inženjer je rekao da je obrazovanje najvažnija stvar koju je stekao u Rusiji.

“Ovo je najvažnija stvar koju sam dobio u Rusiji”, rekao je Peng, koji je od 2007. do 2013. godine studirao na Moskovskom državnom tehničkom univerzitetu za automobile i puteve (MADI), nakon čega se vratio da radi u domovini.

Zemljotres jačine 6,0 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je danas Tursku, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

Epicentar zemljotresa bio je na dubini od 10 kilometara, udaljen 21 kilometar od grada Malatije, na istoku Turske.

Za sada nema izveštaja o povređenima ili materijalnoj šteti.

Prema navodima očevidaca objavljenim na sajtu EMSC, potres je bio snažan, ljuljali su se lusteri, a zemljotres se osjetio i u Siriji i na Kipru.

Malatya'da 5.6 büyüklüğündeki deprem anı ve sarsıntının etkisi görüntülendi. pic.twitter.com/1cZwr1bSk3

— Pusholder (@pusholder) May 20, 2026

 

Evropska unija je u martu iz Rusije uvezla tečni prirodni gas vrijedan oko 933 miliona evra, što je najveći mjesečni iznos od januara 2025. godine, objavio je TASS pozivajući se na podatke Evrostata.

Rusija je u martu bila drugi najveći dobavljač LNG-a Evropskoj uniji po vrijednosti uvoza, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država. Udio ruskog LNG-a iznosio je 26,1 odsto, dok su SAD bile prve sa udjelom od 43,6 odsto i isporukama vrijednim 1,6 milijardi evra.

Prema navedenim podacima, EU je u martu za ruski LNG platila 12,5 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine. Ukupno je u prvom kvartalu Evropa kupila ruski LNG u vrijednosti od dvije milijarde evra.

TASS je ranije, pozivajući se na podatke evropskog tink-tenka Brjugel, objavio da su ruske isporuke LNG-a Evropskoj uniji u martu dostigle rekordnih 2,46 milijardi kubnih metara. Kao razlozi navedeni su smanjene isporuke sa Bliskog istoka usljed vojnog sukoba, kao i ograničenja u vezi sa kratkoročnim ugovorima za ruski LNG.

Epidemija ebole, koja je odnijela najmanje 131 život u Demokratskoj Republici Kongo, se možda širi brže nego što se prvobitno mislilo, upozorila je danas predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) An Ansija.

Ansija je rekla da je provincija Ituri u Kongu epicentar epidemije, kao i da je to “veoma neobezbeđeno područje sa velikim kretanjem stanovništva”, što agenciji otežava istraživanje i pomoć u kontroli bolesti.

“Što više istražujemo ovu epidemiju, to je jasnije da su se slučajevi proširili na druga područja”, rekla je Ansija.

Prema zvaničnim podacima do utorka je u Kongu zabilježeno više od 513 sumnjivih slučajeva, dok je jedna osoba umrla u susednoj Ugandi.

Ansija je rekla i da se epidemija proširila na provinciju Južni Kivu, gdje je stanovništvo već dugi niz godina pogođeno humanitarnom krizom, a zabilježen je slučaj i u najvećem gradu istočnog Konga, Gomi, koji ima populaciju od oko 850.000 ljudi i pod kontrolom je pobunjenika koje podržava Ruanda.

“Visok nivo nesigurnosti u nekoliko provincija znači da se ljudi često kreću, što povećava rizik i širenje virusa”, rekla je ona.

Nekoliko afričkih zemalja preduzima mjere predostrožnosti pooštravanjem kontrola na granicama i pripremom zdravstvenih ustanova, dok je Ruanda zatvorila granicu sa Kongom.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti saopštio je da rade na evakuaciji najmanje šest američkih državljana koji su bili izloženi virusu.

Američki državljanin, ljekar iz misionarske grupe Piter Staford, evakuisan je iz Konga nakon što je razvio simptome tokom vikenda, a njemačko ministarstvo zdravlja je saopštilo da je američki državljanin odveden u zemlju na liječenje.

Predsjednik DR Kongo Feliks Čisekedi pozvao na “smirenost” i pozvao građane Konga da ostanu oprezni, nakon što je u ponedjeljak uveče organizovao sastanak kriznog štaba.

Duboko zabrinuti zbog razmjera epidemije
Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus, koji je prošle nedjelje proglasio epidemiju međunarodnom vanrednom situacijom, rekao je da je “duboko zabrinut zbog razmjera i brzine epidemije”, te strahuje da je epidemija trajala nekoliko nedjelja prije nego što je prvi put otkrivena 24. aprila.

Studija londonskog Centra MRC za analizu globalnih zaraznih bolesti ukazuje na “značajan” stepen nedovoljnog otkrivanja slučajeva i sugeriše da je trenutna epidemija “veća nego što se trenutno utvrđuje”, zbog čega se ne može isključiti mogućnost da je broj zaraženih već premašio 1.000, a njena “prava veličina ostaje neizvjesna”.

Crveni krst je upozorio da ebola može brzo da se proširi ukoliko se ne identifikuje rano, jer zajednice nemaju dovoljno informacija, a zdravstveni sistemi su preopterećeni, dodajući da “sve te uslove vidimo” u trenutnoj epidemiji.

Svjetska zdravstvena organizacija i druge međunarodne agencije sarađuju sa vladama i lokalnim zajednicama kako bi pokušale da zaustave širenje virusa, pozivajući stanovništvo da se pridržava preventivnih mjera i da se obrati najbližoj zdravstvenoj ustanovi ukoliko osjeti simptome bolesti.

Simptomi u početku slični gripu
Ebolu izaziva virus koji u početku dovodi do simptoma sličnih gripu, poput groznice, glavobolje i umora, dok u kasnijoj fazi bolesti dolazi do povraćanja i dijareje, što može izazvati otkazivanje organa i prenosi kontaktom sa zaraženim tjelesnim tečnostima.

Soj Bundibugjo je rijedak i do sada je izazvao samo dvije epidemije, tokom kojih je preminulo oko trećine zaraženih.

Između 2014. i 2016. godine, soj Zair izazvao je najveću epidemiju ebole od otkrivanja virusa 1976. godine, kada je više od 28.600 ljudi zaraženo u Zapadnoj Africi.

Bolest se tada proširila širom regiona, uključujući Gvineju i Sijera Leone, ali i na Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Italiju, a preminulo je 11.325 osoba.

Za sada ne postoji vakcina protiv soja Bundibugjo, koji je uzrok najnovijeg porasta broja slučajeva, a SZO trenutno ispituje da li bi postojeći lijekovi mogli da pruže zaštitu.

Evropska unija rano jutros usaglasila je sprovođenje trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozdravila je postignuti kompromis, poručivši da „EU poštuje svoje obaveze“.

„Sporazum je sporazum, a EU poštuje svoje obaveze. Pozdravljam dogovor koji su postigli Evropski parlament i Savjet o smanjenju carina za industrijski izvoz SAD u EU. To znači da ćemo uskoro ispuniti naš dio Zajedničke izjave EU i SAD, kao što je obećano“, navela je Fon der Lajen u objavi na platformi Iks.

Ona je pozvala nadležne institucije da „brzo djeluju i završe proces“, ističući da se zajednički može obezbijediti „stabilna, predvidiva, uravnotežena i obostrano korisna transatlantska trgovina“.

Pregovarači Evropskog parlamenta, Savjeta EU i Evropske komisije postigli su kompromis nakon više od pet časova razgovora o zakonodavstvu potrebnom za sprovođenje sporazuma postignutog prošlog ljeta, prenosi briselski Politiko.

Prema tom sporazumu, EU je pristala da ukine carine na američku industrijsku robu i pojedine poljoprivredne proizvode, dok bi Vašington trebalo da ograniči carine na većinu evropskog izvoza na 15 odsto.

EU je usporila razmatranje sporazuma nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u januaru zaprijetio aneksijom Grenlanda, danske teritorije, a potom ponovo u februaru nakon što je Vrhovni sud SAD poništio veliki dio carina koje je njegova administracija uvela.

„EU je još jednom pokazala da smo veoma pouzdan trgovinski partner koji poštuje svoje obaveze“, rekao je evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič po izlasku iz pregovaračke sale.

Nakon višemjesečnih unutrašnjih nesuglasica unutar EU, kompromis je postignut jutros pošto je Tramp, nezadovoljan sporim reakcijama Brisela, zaprijetio da će od 4. jula uvesti carinu od 25 odsto na evropske automobile.

Prema konačnom tekstu kompromisa, u koji je Politiko imao uvid, Evropska komisija bi, na zahtjev Evropskog parlamenta ili neke države članice, mogla da suspenduje trgovinski sporazum ukoliko Vašington do kraja 2026. godine ne smanji carine na evropski čelik i aluminijum, koje trenutno iznose i do 50 odsto.

Dogovor predviđa i da Komisija krajem ove godine podnese izvještaj Parlamentu i Savjetu o američkim carinama na čelik, a ukoliko procijeni da SAD ne poštuju sporazum, razmatrala bi mogućnost njegove suspenzije.

Pregovarači su u tekst unijeli i takozvanu klauzulu o prestanku važenja, prema kojoj bi sporazum istekao u decembru 2029. godine, gotovo godinu nakon što bi Tramp trebalo da napusti Bijelu kuću.

Sporazum uključuje i zaštitne mjere koje obavezuju Komisiju da istraži, na sopstvenu inicijativu ili na zahtjev tri članice EU, da li uvoz predstavlja ozbiljnu prijetnju domaćoj industriji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Kine Si Đinping počeli su danas, 20.maja, razgovore u Pekingu, a Putin je, na početku zvaničnih razgovora u Velikoj sali naroda, sagovornika nazvao “dragim prijateljem”, ističući da su odnosi između Rusije i Kine dostigli neviđeni nivo i da predstavljaju model “istinskog sveobuhvatnog partnerstva i strateške interakcije”.

“Poštovani gospodine predsjedniče, gospodine Si Đinping, dragi prijatelju, bilo bi prikladno upotrebiti kinesku poslovicu. Koliko znamo, u Kini kažu: ‘Nismo se videli jedan dan, a čini se kao da su prošle tri jeseni'”, rekao je Putin, prenosi agencija RIA Novosti.

Putin je kazao da je trgovina između Rusije i Kine porasla 30 puta za 25 godina.

“Trgovinski promet je porastao više od 30 puta u posljednjih četvrt vijeka. Već nekoliko godina zaredom je samouvjereno prelazio granicu od 200 milijardi dolara”, istakao je Putin.

Osnova za saradnju

Rekao je i da sporazum sa Kinom o dobrosusjedstvu, prijateljstvu i saradnji predstavlja temelj za razvoj saradnje u svim oblastima.

“Prije 25 godina, naše zemlje su potpisale ugovor o dobrosusjedstvu, prijateljstvu i saradnji. Ovaj fundamentalni međudržavni dokument služi kao osnova za razvoj saradnje u svim oblastima i ostaje u potpunosti relevantan”, rekao je Putin tokom sastanka.

Ruski predsjednik je najavio da će Rusija i Kina nastaviti bezvizni režim za građane dvije zemlje.

“Dodatni podsticaj za proširenje humanitarnih kontakata bilo je uvođenje, na vašu inicijativu, dragi prijatelju, recipročnog bezviznog režima za građane naših zemalja. Svakako ćemo nastaviti ovu praksu”, rekao je Putin tokom razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom.

Ruska uloga

Putin je kazao i da Rusija zadržava svoju ulogu pouzdanog dobavljača energije usred krize na Bliskom istoku.

“Pokretačka snaga ekonomske saradnje je rusko-kineska interakcija u energetskom sektoru. Usred krize na Bliskom istoku, Rusija nastavlja da održava svoju ulogu pouzdanog dobavljača resursa, a Kina kao odgovornog potrošača tih resursa”, rekao je Putin.

On je dodao da Rusija i Kina teže izgradnji demokratskijeg svjetskog poretka.

“U toku je složen proces formiranja policentričnog svijeta zasnovanog na ravnoteži interesa svih njegovih učesnika. Zajedno sa našim kineskim prijateljima, branimo kulturnu i civilizacijsku raznolikost i poštovanje suvjerenog razvoja država, i težimo izgradnji pravednijeg i demokratskijeg svjetskog poretka”, istakao je Putin.

Kazao je i da Rusija i Kina jačaju saradnju u Ujedinjenim nacijama, BRIKS-u i Šangajskoj organizaciji za saradnju (ŠOS).

“U trenutnoj napetoj međunarodnoj situaciji, naša bliska saradnja je posebno potrebna. Jačamo koordinaciju u UN, BRIKS-u, G20 i drugim okvirima. Nastavićemo aktivnu saradnju sa Šangajskom organizacijom za saradnju. Uvjeren sam da ćemo zajedno ove godine dostojanstveno proslaviti 25. godišnjicu ŠOS-a , koji je postao odličan primjer pravednog rješavanja problema i promocije integracije u ogromnom zajedničkom regionu”, istakao je Putin.

On je ocijenio da je saradnja između Rusije i Kine u spoljnoj politici “jedan od glavnih stabilizacionih faktora u međunarodnim odnosima”.

Putin je tokom razgovora sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom potvrdio spremnost da prisustvuje samitu Azijsko-pacifičke saradnje (APEK) u Šenženu ove jeseni.

“U potpunosti podržavamo aktivnosti kineskog predsedavanja Forumom za saradnju Azije i Pacifika ove godine. Sa svoje strane, želio bih da potvrdim spremnost da učestvujem na samitu ovog formata u Šenženu ovog novembra”, rekao je Putin.

Poziv u Rusiju

On je pozvao Si Đinpinga da posjeti Rusiju 2027. godine.

Kako je najavljeno, Putin i Si Đinping će prvo održati privatni sastanak kako bi razgovarali o najvažnijim i najosetljivijim pitanjima bilateralne agende, a rusko-kineski razgovori će se potom nastaviti u proširenom formatu uz učešće delegacija.

Učesnici razgovora

Sa ruske strane u razgovoru učestvuju ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, prvi potpredsjednik vlade Denis Manturov, potpredsjednici vlade Tatjana Golikova, Aleksandar Novak, Jurij Trutnjev, Dmitrij Černišenko, zamenik šefa predsjedničke administracije Ruske Federacije Maksim Oreškin, pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov i ambasador Rusije u Kini Igor Morgulov, prenosi RIA novosti.

U razgovorima učestvuju i ministar finansija Anton Siluanov , guvernerka Centralne banke  Elvira Nabiulina, direktor Federalne službe za vojno-tehničku saradnju Dmitrij Šugajev, rukovodioci Rosnjefta i Gasproma Igor Sečin i Aleksej Miler, biznismen Genadij Timčenko i zamenik ministra odbrane Vasilij Osmakov.

Topovska paljba

Prije početka razgovora, Putin je dočekan počasnom topovskom paljbom na pekinškom trgu Tjenanmen, a dočekao ga je Si Đinping lično ispred Velike kuće naroda.