Kategorija: Svijet

Predsjednik Rusije Vladimir Putin istakao je da je jedinstvo svih naroda koji žive u Ruskoj Federaciji od presudnog značaja za očuvanje suvereniteta i nezavisnosti države, naglašavajući da ruski jezik i narod predstavljaju temelj ruske državnosti.

Obraćajući se na plenarnoj sjednici međunarodne manifestacije „Sedmica naroda Rusije“, Putin je poručio da se ruska država kroz istoriju razvijala zahvaljujući međusobnom prožimanju različitih naroda, etničkih grupa, jezika i običaja.

• Jedinstvo naroda je noseća konstrukcija suvereniteta i nezavisnosti Rusije. Rusija se kroz istoriju razvijala putem međusobnog prožimanja naroda, etničkih grupa, jezika i običaja, srasli smo jedni s drugima – rekao je Putin.

Ruski predsjednik je povodom Dana narodnog jedinstva, koji se obilježava 4. novembra, uputio čestitke građanima i upozorio na značaj očuvanja međunacionalne harmonije.

Istakao je da su međunacionalni odnosi posebno osjetljiva oblast i da se svi pokušaji podsticanja mržnje moraju zaustaviti.

Posebno je naglasio ulogu ruskog jezika i naroda u očuvanju državnog identiteta, ocjenjujući da podrška ruskoj kulturi i jeziku ima strateški značaj.

Putin je dodao da etnička i kulturna raznolikost predstavlja izvor snage i konkurentsku prednost Rusije, te izrazio uvjerenje da će zajedništvo naroda omogućiti zemlji da ostvari postavljene ciljeve, prenosi RTRS.

Veliki korupcijski skandal potresa bezbjednosni sektor Ukrajine nakon što su antikorupcijski istražioci optužili više visokih zvaničnika Službe bezbjednosti Ukrajine (SBU), policije i tužilaštva da su primali mito kako bi štitili kriminalnu organizaciju.

Prema saopštenju Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU), osumnjičeni su, osim zaštite kriminalnih aktivnosti, navodno učestvovali i u planiranju napada i otmica.

SBU je potvrdio da istražioci pretresaju prostorije pojedinih zaposlenih, ističući da sarađuje sa nadležnim organima. Policija je saopštila da je suspendovala službenike obuhvaćene istragom, ali je upozorila da ne treba donositi preuranjene zaključke.

Iz Kancelarije državnog tužioca poručili su da su spremni na saradnju sa istražiocima, ali da nisu upoznati sa nezakonitim aktivnostima o kojima je izvijestio NABU.

Istraga je otkrila da je kriminalna mreža, prema sumnjama istražilaca, obuhvatala desetine pozivnih centara sa oko 2.700 zaposlenih, koji su varali građane Ukrajine i stranih država. U nezakonite aktivnosti, kako navodi NABU, spadali su i prodaja supstanci povezanih sa kanabisom, kao i falsifikovanje cigareta i novčanica.

Sumnja se da je kriminalna organizacija imala najmanje 12 članova, a najnovija otkrića dodatno su proširila istragu o korupciji koja je prvi put obznanjena u septembru.

Ovaj slučaj mogao bi dodatno zaoštriti odnose između Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine i moćne Službe bezbjednosti (SBU), koja odgovara direktno ukrajinskom predsjedniku. NABU je i ranije optuživao pojedine pripadnike SBU za korupciju i zastrašivanje.

Istraga je prethodno dovela i do ostavke bivšeg državnog tužioca Ruslana Kravčenka, nakon što su vlasti optužile njemu podređenu osobu da je upravljala pozivnim centrima. Kravčenko, međutim, nije optužen za krivično djelo, prenosi B92.

Američki potpredsjednik DŽejms Dejvid Vens izjavio je da je Republikanska stranka izgubila na izborima za Kongres zbog sukoba u Iranu.

“Razlog zbog kojeg smo izgubili je rat, što je i sam predsjednik Donald Tramp izjavio sinoć”, naveo je Vens u objavi na društvenoj mreži “Iks”.

Tramp je rekao da je rat sa Iranom jedan od razloga zbog kojih su izgubili na izborima, ali je istakao da je sukob i dalje opravdan.

Demokrate su na izborima za američki Kongres osvojile većinu u oba doma.

U Predstavničkom domu osvojili su 229 poslaničkih mjesta, a republikancima su pripala 163 mjesta. U Senatu je Demokratska stranka dobila 54 mjesta, a Republikanska 43.

Svjetska zdrastvena organizacija /SZO/ odobrila je kliničke probe za dvije nove vakcine protiv ebole.

“Probe su počele proteklog mjeseca sa vakcinom `Ervebo` koja je odobrena u borbi protiv virusa ebole, ali ne i za vrstu `Bundibugjo` koji se širi u Kongu. Stručna grupa SZO danas je preporučila da se dodaju dvije vakcine za probu”, rekao je generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus.

Napomenuo je da su vakcine moćno oruđe ali nisu zamijena za dokazane mjere za spašavanje života, a to su rana dijagnoza i njega, praćenje kontakata, izolacija, bezbjedne i dostojanstvene sahrane i iskreno ophođenje sa zajednicama.

Iz afričkog Centra za kontrolu i prevenciju oboljenja početkom sedmice je saopšteno da je od ebole umrlo 5.300 osoba, od čega većina u Demokratskoj Republici Kongo.

Potvrđena su 10.444 slučaja ebole uz stopu smrtnosti većom od 50 odsto, prenosi AFP.

 Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Francuskoj upozorila je na sutrašnje protese i svojim državljanima savjetovala da izbjegavaju veća okupljanja.

“Protesti, demonstracije i mitinzi nastavljaju se širom Francuske. Štrajk je najavljen za sutra u više sektora i obuhvatiće prosvjetne i radnike u zdravstvu te državne službenike i javni saobraćaj širom Francuske”, navodi se u saopštenju.

Istaknuto je da bi se protesti mogli proširiti i van predviđenih ruta te da bi mogli biti nastavljeni i tokom vikenda.

Evropu je tokom jeseni zahvatio talas protesta zbog rasta troškova života.

Demonstracije u Francuskoj počele su sredinom septembra kada su učenici srednjih škola iz predgrađa Pariza izašli na ulice sa zahtjevom za bolje uslove obrazovanja.

Potom su im se pridružili razni sindikati i protesti su se potom proširili na druge regione u Francuskoj i Evropi.

Donald Tramp je i dalje predsjednik SAD, poručili su danas iz Bijele kuće.

“Obavještenje za javnost: Tramp je i dalje vaš predsjednik”, navedeno je u objavi Bijele kuće na “Iksu”.

Objava je uslijedila nakon što su prvi rezultati izbora u Kongresu SAD pokazali da su demokrate osvojile većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu.

Mađarske vlasti objavile su bazu podataka sa desetinama hiljada dosijea tajne policije iz perioda komunizma, čime je javnosti omogućen uvid u obimnu mrežu doušnika koja je decenijama nadzirala građane tokom jednopartijskog sistema.

Objavljivanje dokumenata predstavlja ispunjenje jednog od obećanja premijera Mađarske Petera Mađara, koji je najavio suočavanje zemlje sa totalitarnom prošlošću i otvaranje arhiva tajnih službi.

Mađar je na konferenciji za novinare rekao da je za sada objavljeno oko 60.000 imena, ističući da se time, više od 36 godina nakon pada komunizma, konačno sprovodi obećanje dato tokom promjene političkog sistema.

Dodatna dokumentacija trebalo bi da bude objavljena do februara 2027. godine, ali arhiva neće biti potpuna. Značajan dio dokumenata uništen je tokom antisovjetskog ustanka 1956. godine, kao i u periodu 1988. i 1989. godine.

Prema pisanju Nezavisnih, Mađar je pozvao građane da se prema objavljenim informacijama odnose dostojanstveno i sa razumijevanjem, upozoravajući da bi otkrivanje identiteta saradnika tajnih službi moglo teško pogoditi brojne porodice, posebno kada je riječ o preminulim članovima.

Komunistička vlast u Mađarskoj okončana je 1989. godine, ali je potpuno otvaranje arhiva decenijama odgađano zbog nedostatka političke volje prethodnih vlada.

Tokom Hladnog rata, tajne policije u istočnoevropskim državama koristile su široku mrežu saradnika među stanovništvom, a pojedinci su na saradnju pristajali pod pritiskom ucjena i prijetnji ili zbog ponuđenih nagrada.

Tema je ponovo dospjela u žižu javnosti nakon što je bivši mađarski premijer Viktor Orban izjavio da su komunističke tajne službe pokušale da ga angažuju kao doušnika tokom služenja vojnog roka. Orban tvrdi da je tu ponudu odbio, nakon čega je postao predmet pojačanog policijskog nadzora.

Moskva se nada da će predsjednik SAD Donald Tramp nastaviti da ulaže napore za očuvanje mira, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Predsjednik Tramp nastavlja svoj mandat. Iskreno se nadamo da će nastaviti svoje napore za očuvanje mira. Postoje pomaci. Uskoro će uslijediti još jedan krug trilateralnih pregovora”, rekao je Peskov.

On je ukazao na uspješne mirovne i humanitarne napore prve dame SAD Melanije Tramp.

“Nadamo se da će se sve nastaviti”, rekao je Peskov.

Melanija Tramp je posredovala u proglašenju prekida vatre u gradu Oleški, na prvoj liniji fronta, iz kojeg je evakuisano blizu 800 civila.

Demokratski senator iz Džordžije Džon Osof našao se u centru pažnje američke političke javnosti nakon pobjede nad republikanskim kandidatom Majkom Kolinsom, kojeg je podržao Donald Tramp. Njegov izborni rezultat dodatno je podgrijao spekulacije da bi upravo ovaj 39-godišnji političar mogao postati jedan od kandidata Demokratske stranke za predsjednika SAD na izborima 2028. godine.

Osof je na izborima održanim 3. novembra uspio da zadrži mjesto u Senatu u saveznoj državi u kojoj je Tramp pobijedio na predsjedničkim izborima 2024. godine. Njegov uspjeh privukao je pažnju američkih i evropskih medija, a pojedini ga već izdvajaju kao potencijalno novo lice demokrata u trci za Bijelu kuću, prenose Nezavisne.

Posebnu pažnju izazvao je predizborni skup održan 28. oktobra, na kojem je Osofa podržao bivši američki predsjednik Barak Obama. Tom prilikom Obama se našalio na račun njegovog izgleda, uporedivši ga sa nekadašnjim predsjednikom Džonom Kenedijem.

„I nije to samo zato što je tako uglađen. Nije ni zato što na snimcima izgleda poput Kenedija, tako zgodan“, rekao je Obama, izazvavši oduševljenje prisutnih.

Osim političke podrške, Osof privlači pažnju i svojim prisustvom na društvenim mrežama. Njegov odmjeren javni nastup, izgled i komunikacija sa mlađim biračima doprinijeli su popularnosti na internetu, a pojedini komentatori već povlače paralele sa političkom harizmom porodice Kenedi.

Njegov politički profil, međutim, ne zasniva se samo na medijskoj popularnosti. Prije ulaska u Senat radio je kao producent istraživačkih dokumentaraca, dok se u Kongresu istakao ispitivanjem zvaničnika administracije Donalda Trampa, posebno u vezi sa korupcijom, zloupotrebom državnih ovlaštenja i radom saveznih institucija.

Istovremeno, Osof nastoji da se predstavi kao političar usmjeren na svakodnevne probleme građana, uključujući troškove zdravstvene zaštite, cijene lijekova i funkcionisanje javnih službi.

Njegov uspon primijetio je i američki analitičar Nejt Silver, koji ga je u razgovoru za podkast „The Powers That Be“ izdvojio kao svoj prvi izbor među potencijalnim demokratskim kandidatima za predsjedničke izbore 2028. godine.

Ipak, sam Osof odbacuje mogućnost da se u ovom trenutku kandiduje za predsjednika. Tokom oktobarske debate poručio je da ga takva ambicija ne zanima i da mu je cilj novi šestogodišnji mandat u Senatu.

„Nemam nikakvog interesa da se kandidujem za predsjednika. Ne kandidujem se za predsjednika, kandidujem se za novi mandat u Senatu“, izjavio je Osof.

Obećao je i da će odraditi puni mandat u Senatu, ali američki mediji podsjećaju na političku putanju Baraka Obame. On je 2006. godine takođe odbacivao mogućnost predsjedničke kandidature, da bi nekoliko mjeseci kasnije ipak ušao u trku za Bijelu kuću, koju je osvojio 2008. godine.

Do narednih predsjedničkih izbora ostale su dvije godine, a Demokratska stranka tek treba da definiše kandidate i pravac svoje kampanje. Osofova pobjeda u Džordžiji dodatno je otvorila pitanje njegove političke budućnosti, iako senator zasad insistira da mu je prioritet ostanak u Senatu.

Dok se posljedice rata u Iranu osjećaju širom Bliskog istoka, Oman se izdvaja kao jedna od država koja bi iz sukoba mogla ostvariti značajne ekonomske koristi. Zahvaljujući povoljnom geografskom položaju, diplomatskoj politici i sprovedenim reformama, ova zalivska zemlja bilježi pozitivne ekonomske pokazatelje uprkos regionalnoj nestabilnosti.

Oman, država sa oko 5,4 miliona stanovnika, uglavnom je izbjegao posljedice iranskih napada koji su pogodili druge zemlje regiona. Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozira da će omanska privreda ove godine ostvariti realni rast od 4,1 odsto, navodi se u analizi Blumberga koju prenosi Tanjug.

Direktor MMF-a za Bliski istok Džihad Azur ocijenio je da su geografski položaj i razvijena lučka infrastruktura omogućili Omanu da bude manje izložen posljedicama sukoba, ali i da iskoristi nove ekonomske mogućnosti.

Posebnu prednost predstavljaju luke Dukm, Sohar i Salala, koje imaju izlaz na Omanski zaliv i Arapsko more, izvan Ormuskog moreuza. Oman zbog toga nastoji da se pozicionira kao važno logističko čvorište za trgovinu između Azije, Afrike i Evrope.

Ekonomski pokazatelji već ukazuju na povoljne trendove. Referentni berzanski indeks Omana porastao je oko 24 odsto od početka godine, dok su vodeći indeksi Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije zabilježili pad.

Dodatni podsticaj predstavljaju reforme kojima su smanjeni javni dug i zaduženost zemlje, čime je ojačana makroekonomska stabilnost. Oman istovremeno nastoji da privuče strane investicije u luke, finansijski sektor i industriju vještačke inteligencije.

Vlasti u Maskatu rade i na razvoju međunarodnog finansijskog centra, čiji se početak punog rada očekuje 2027. godine. Planirana je i izgradnja velikog centra za obradu podataka namijenjenog vještačkoj inteligenciji u Salali, u saradnji sa britanskom kompanijom Jamna.

Diplomatski položaj Omana dodatno je dobio na značaju tokom sukoba. Ta zemlja je posljednjih mjeseci razgovarala sa Iranom o upravljanju Ormuskim moreuzom, dok je kineski predsjednik Si Đinping nedavno ugostio omanskog sultana Hajthama bin Tarika u Pekingu.

Ipak, ekonomski stručnjaci upozoravaju da prednosti koje Oman trenutno ostvaruje ne moraju biti trajne. Ukoliko nakon završetka rata dođe do normalizacije pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, dio logističkih i trgovinskih prednosti mogao bi oslabiti.

Uprkos tome, pojedine kompanije već su odlučile da svoje izvozne kapacitete namijenjene tržištima Indije i Afrike premjeste u Oman, što bi moglo doprinijeti dugoročnom jačanju njegove pozicije u regionalnoj trgovini, prenosi B92.