Kategorija: Svijet

Zamjenik pomoćnika američkog sekretara Danijel Loton svjedočio je danas pred Pododborom za Evropu Odbora za inostrane poslove Predstavničkog doma SAD i iznio ključne smjernice Vašingtona za Zapadni Balkan.

SAD, rekao je, teže stabilnom, mirnom i prosperitetnom Zapadnom Balkanu koji doprinosi regionalnoj i globalnoj bezbjednosti.

„Težimo pozitivnim odnosima sa ključnim akterima u regionu kako bismo održali stabilnost, proširili ekonomsku saradnju i suzbili prijetnje koje direktno utiču na Sjedinjene Države. Prošle godine, na obilježavanju tridesete godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, zamjenik sekretara Landau jasno je stavio do znanja da je era izvana nametnute izgradnje nacije završena“, jasan je Loton.

Poručio je da SAD ne nude neograničena sredstva za nedefinisane, neizvjesne i nerealne ciljeve. Umjesto toga pozivaju lokalne lidere da sami pronalaze lokalna rješenja za lokalne probleme. Istakao je da SAD ostaju posvećene suverenitetu BiH i stabilnosti koju je donio Dejtonski sporazum, pišu RTRS.

Predsjedavajući Pododbora za Evropu američkog Kongresa Kit Self izjavio je da nije isključena mogućnost da se BiH raspadne.

„Raspad BiH vjerovatno nije izvan domena mogućeg, posebno imajući u vidu stavove Republike Srpske“, rekao je Self na saslušanju u Kongresu o američkoj politici i bezbjednosnim izazovima na Zapadnom Balkanu.

Self je istakao da Vašington ne želi da se u BiH zadrži trajni međunarodni nadzor i ukazao da pitanje uloge i odgovornosti OHR-a i dalje izaziva podjele u zemlji. Naveo je da bi naredni visoki predstavnik morao da prihvati da je krajnji cilj zatvaranje OHR-a kada za to budu stvoreni odgovarajući uslovi. Pozicija visokog predstavnika nije trajna, podsjetio je, a cilj je bio da pripremi vlasti BiH da preuzmu punu odgovornost za vlastite poslove, bez potrebe za međunarodnim nadzorom ili upravljanjem.

Osvrćući se na djelovanje Kristijana Šmita, Self je rekao da su njegove pojedine intervencije destabilizovale BiH.

„S obzirom na probleme koje Vašington ima sa različitim evropskim organizacijama, zašto ne bismo željeli da naredni visoki predstavnik bude Amerikanac?“, upitao je Self.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Danijel Loton rekao je da američka administracija ne želi pretjerani međunarodni intervencionizam kojim se zadire u suverenitet BiH.

„Era nametnute izgradnje država spolja je završena. Pozivamo lokalne lidere da pronađu lokalna rješenja za lokalne probleme“, rekao je Loton, pišu RTRS.

Podsjetivši da se narednog mjeseca u BiH održavaju opšti izbori, Loton je rekao da je američka administracija spremna da sa novim rukovodstvom radi na zajedničkim interesima.

„SAD teže stabilnom, mirnom i prosperitetnom Zapadnom Balkanu koji doprinosi regionalnoj i globalnoj bezbjednosti“, rekao je Loton i dodao da je to važan region za američke interese. Nije isključio mogućnost da novi visoki predstavnik u BiH bude Amerikanac, podsjetivši da evropske zemlje nisu uspjele da postignu saglasnost o tome.

U Evropskoj uniji izbio je spor oko produženja sankcija Rusiji nakon što je Francuska zatražila da se milijarder Ališer Usmanov, rusko-uzbekistanski oligarh kojeg Unija smatra bliskim Vladimiru Putinu, ukloni sa crne liste. Francuski zahtjev iznenadio je diplomate u Briselu, a jedan je situaciju opisao kao „zapanjujuću“.

Zahjev su potom podržale Hrvatska i Italija kako bi se postigao kompromis i omogućilo produženje sankcija protiv ostalih pojedinaca i kompanija povezanih s Rusijom. Većina članica i dalje se protivi uklanjanju Usmanova. Čitava priča dodatno je neobična jer francuski zahtjev nije direktno vezan za Rusiju ni za rat u Ukrajini. Pariz pokušava da postigne dogovor s Azerbejdžanom o oslobađanju nekoliko francuskih državljana pritvorenih u toj zemlji, a skidanje Usmanova s evropske liste dio je tog napora.

Francuska ranije nije bila među državama koje su vršile pritisak da se oligarsima ublaže sankcije. Zvaničnici iz drugih članica privatno su se žalili da Pariz nije detaljno objasnio zašto insistira baš na Usmanovu. „Ovo ne bi samo nagradilo Rusiju, već i praksu zatvaranja evropskih građana“, rekao je jedan visoki evropski diplomata. Dio država strahuje da bi se stvorio presedan prema kojem bi treće zemlje mogle da iznude političke ustupke zatvaranjem državljana EU. Francuska je odbila da komentariše detalje navodnog sporazuma s Azerbejdžanom.

Jedan francuski diplomata rekao je samo da Francuska ima „specifični nacionalni bezbjednosni interes i želi da se sastane sa međunarodnim partnerima koji su nam se obratili u vezi sa gospodinom Usmanovim“. Istovremeno je tvrdio da Pariz ostaje „jedan od najodlučnijih aktera u povećanju pritiska na rusku ratnu mašineriju svim raspoloživim sredstvima“, pišu B92.

Da bi se režim sankcija produžio, potrebna je jednoglasna odluka svih 27 članica. Francuska i Slovačka blokirale su planirano produženje, zahtijevajući ustupke oko sankcionisanih milijardera. Da dogovor nije postignut do roka, sankcije protiv skoro 2.600 pojedinaca i pravnih lica mogle su automatski da isteknu. Članice su se u posljednjem trenutku složile oko privremenog rješenja i produžile sankcije za samo sedam dana.

Priča nije počela s Francuskom. Slovačka je već zatražila da se s liste skinu Ališer Usmanov i Mihail Fridman. Takvi zahtjevi dosad su uglavnom dolazili od vlada koje se smatraju najpromoskovskijim u Uniji, prije svega Mađarske Viktora Orbana i Slovačke Roberta Fica. Francuska se pridružila pritisku samo za Usmanova, a motiv je, prema Fajnenšel tajmsu, vezan za odnose s Azerbejdžanom.

Odnosi Pariza i Bakua posljednjih godina bili su izuzetno loši. Francuska je kritikovala akcije Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu i snažno podržala Jermeniju, a optužila Baku za pritisak i proizvoljna hapšenja francuskih državljana. Nekoliko Francuza je u azerbejdžanskim zatvorima. Usmanov je odavno imao podršku dijela zemalja u regionu; Centralna Azija lobirala je za njegovo skidanje, a turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan takođe je podržao tu ideju.

Ališer Usmanov rođen je 1953. u tadašnjem Sovjetskom Savezu, na teritoriji današnjeg Uzbekistana, i stekao bogatstvo u metalurgiji, rudarstvu, telekomunikacijama, tehnologiji i medijima. EU ga je stavila na listu 28. februara 2022, nekoliko dana nakon početka pune invazije. Unija tvrdi da ima izuzetno bliske veze s Putinom i da pripada krugu vodećih biznismena u sektorima koji ruskoj državi donose značajne prihode. Usmanov to osporava i godinama pokušava da sankcije obori pravnim putem.

Slovačka traži i skidanje Mihaila Fridmana, suosnivača Alfa grupe i jednog od ljudi koji su izgradili Alfa banku. Rođen je 1964. u Lavovu. EU ga je povezivala s ruskom političkom elitom i administracijom Putina, što Fridman odbacuje. Opšti sud EU ranije je poništio dio sankcija protiv njega zbog nedostatka dokaza, ali to nije značilo trajno skidanje s liste. Nakon što se otvorila mogućnost da Usmanov bude uklonjen, Luksemburg je poručio da bi u tom slučaju mogao da traži i skidanje Fridmana. Time se spor širi: ako jedna članica dobije uklanjanje jednog imena kao uslov za glas, druge mogu da zahtijevaju isto.

Volodimir Zelenski pozvao je evropske partnere da ne popuštaju. Posebno je pomenuo Usmanova i Fridmana. „Ruski oligarsi, bez kojih je Putinov sistem nezamisliv, moraju da osete da ne mogu biti u miru nigde u svetu dok traje ovaj rat“, rekao je Zelenski. Dodao je da su Usmanov i njegovi partneri upravo ti preduzetnici koji bi, ako se nešto želi promijeniti, morali da preduzmu konkretne korake protiv rata.

Spor više nije samo pitanje jednog milijardera. Francuski zahtjev otvorio je pitanje da li se sankcije uvedene zbog agresije na Ukrajinu mogu koristiti kao pregovarački adut za sasvim druge međunarodne sporove. Istovremeno pokazuje slabost sistema u kojem jednoglasnost omogućava svakoj članici da cijeli paket drži kao taoca. Većina članica za sada odbija da popusti.

Njemačku trese novi azilantski skandal jer su desetine migranata sa zapadnog Balkana, protiv kojih se vode istrage i za najteža krivična djela, umjesto prinudnog napuštanja zemlje ušli u program koji im omogućava ostanak. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji slučaj poprima sve veće razmjere.

Gradska uprava Kelna potvrdila je za Focus online da se od 153 migranta trenutno u gradskom programu za sticanje prava na ostanak (Bleiberechtsprogramm) protiv 76 vode krivične istrage u gotovo 100 zasebnih postupaka. Riječ je o osobama koje imaju obavezu da napuste zemlju, većinom porijeklom sa zapadnog Balkana. Među optužbama su silovanja, seksualno zlostavljanje djece, širenje dječje pornografije, oružana razbojništva, nanošenje opasnih tjelesnih povreda, trgovina kokainom i pranje novca.

Pozadina leži u takozvanoj Kesfeldskoj listi iz jeseni 2024. Centralna kancelarija za strance u Kesfeldu tada je Kelnu ponudila hitno pribavljanje zamjenskih putnih isprava za deportaciju 471 odbijenog tražioca azila sa zapadnog Balkana. Nadležni gradski odjel za pravo na ostanak ponudu je odbio, obrazlažući da osobe s dugotrajnim statusom tolerisanog boravka (Duldung) žele integrisati uz pomoć socijalnih pedagoga. Od 218 osoba s tog popisa koje su ušle u projekat, 119 je već imalo policijski dosije, prenose Nezavisne.

Kao drastičan primjer navodi se 16-godišnjak. Dok je bio u gradskom programu zaštite od izgona, protiv njega su se vodile istrage zbog sumnje na teško silovanje, nanošenje teških povreda, vožnju bez dozvole, a optužen je i za učestvovanje u oružanom sukobu klanova u kojem su četiri osobe ranjene iz vatrenog oružja i noževima.

Iz gradske uprave Kelna poručuju da sama policijska istraga ne dokazuje krivicu i da je prema pravilniku iz 2021. prepreka za ulazak u program bila isključivo pravosnažna zatvorska kazna od šest mjeseci ili duže. Ostaje otvoreno zašto vlasti nisu detaljno provjeravale dosijee prije odluka o integraciji.

Slični propusti zabilježeni su i u Ahenu. Kada se saberu podaci regionalnih kancelarija iz Kesfelda i Une, oko 2.100 osoba koje su imale zakonsku obavezu da napuste Njemačku povezuje se sa ukupno 12.000 krivičnih istraga, što je izazvalo oštre reakcije javnosti i zahtjeve za temeljnom revizijom azilantske politike.

Pomoćnik ruskog predsjednika Nikolaj Patrušev oštro je odgovorio na izjave iz Varšave i poručio da bi Poljska kao država mogla nestati u roku od nekoliko dana ukoliko se upusti u vojni sukob s Rusijom. Na tvrdnju ministra spoljnih poslova Radoslava Sikorskog da bi NATO u hipotetičkom sukobu brzo porazio Moskvu, Patrušev je tu ocjenu nazvao amaterskom i naglasio da Rusija u Ukrajini još nije aktivirala puni vojni kapacitet.

„Poljska bi mogla prestati da postoji kao država u roku od nekoliko dana ako napadne Rusiju“, upozorio je Patrušev. U nastavku je precizirao: „Kada bi Poljska ušla u vojni sukob sa Rusijom, naša zemlja bi upotrijebila čitav arsenal raspoloživih snaga i resursa, a država Poljska bi prestala da postoji u roku od dva ili tri dana.“ Optužio je Sikorskog da širi rusofobni militarizam, ignoriše istorijske pouke i stalno izlaže sopstvenu zemlju riziku umjesto da brine o njenoj sigurnosti.

Sikorski je na skupu „Jalta evropska strategija“ u Kijevu rekao da bi Poljska i saveznici imali ogromnu prednost u vazduhu. „Kada bi nas Rusija napala, a mi odbacili sva ograničenja, mislim da bismo prilično brzo porazili Rusiju“, izjavio je, uz procjenu da bi NATO za šest sedmica mogao uništiti ruske kapacitete za preradu nafte. Zamjenik ministra Aleksandar Gruško poručio je da bi Sikorskijeve pozive na agresivnije vježbe blizu Kalinjingrada trebalo da procjene „ljudi u bijelim mantilima“.

Istovremeno je premijer Donald Tusk u Bratislavi rekao da Poljska računa na mogućnost da Rusija gađa granične prelaze između Ukrajine i drugih evropskih država, pa i same Poljske. Podsjetio je da su ruski dronovi noću 8. na 9. septembar pogodili ukrajinsku stranu prelaza Tudora–Starokozache prema Moldaviji. Poginula su dva ukrajinska državljanina, sedam osoba je povrijeđeno, među njima i jedan Moldavac.

„Prošle noći, zahvaljujući saradnji naših službi i njihovih ukrajinskih kolega, spriječena je direktna prijetnja jednom od graničnih prelaza“, izjavio je Tusk bez dodatnih detalja o prirodi prijetnje. Dodao je da je Moskva već izvodila provokativne napade na prelaze i da slične akcije očekuju i prema drugim zemljama, uključujući Poljsku. Tusk je otkrio da je dobio „prilično precizan izvještaj direktno od CIA o mogućim događajima u narednim mjesecima“ i da se to poklapa s onim što mjesecima govori o ruskim provokacijama. Pozvao je Evropu da se pripremi za scenarije duž cijelog istočnog krila NATO-a, a ne samo na ukrajinskom frontu, kako piše Nezavisne.

Moldavija je napad na Tudora–Starokozache nazvala namjernim i odbacila rusko opravdanje o transportu oružja. Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je udar, tvrdeći da su gađani logistički objekti za vojni teret. Ministar za specijalne službe Tomaš Semonjak razgovarao je s direktorom CIA Džonom Retklifom o strahu od ruskog napada na NATO.

Kaja Kalas poručila je da Evropa neće dozvoliti da je ruski udari zastraše i odvrate od pomoći Kijevu, nakon što je dron pogodio putnički voz kod granice s Poljskom, ubrzo pošto je tom prugom prošao voz s visokim zvaničnicima. „Ne plašimo se“, rekla je Kalas. Ocjenila je da su napadi kod poljske granice „očigledno imali za cilj da uplaše zapadne zemlje i odvrate ih od podrške Ukrajini“ i dodala: „Treba da pokažemo da smo uz Ukrajinu i da se ne plašimo.“

Ukrajinske željeznice navele su da je moguća meta bio raniji voz ispred reda vožnje, u kojem su bili bivši britanski premijer Boris Džonson i nekadašnji direktor CIA Dejvid Petreus. Drugi udar zabilježen je blizu još jednog prelaza prema Poljskoj. Tusk je upozorio da naredne sedmice i mjeseci mogu donijeti jače ruske aktivnosti i da se ne može isključiti zahvatanje poljske teritorije, zbog čega Varšava pojačava bezbjednost na granici s Ukrajinom i konsultuje se sa saveznicima.

Dmitrij Peskov je na pitanje o napadu na voz rekao da ruske snage djeluju „na cijeloj teritoriji Ukrajine“ i da će to nastaviti. EU je osudila udare i ponovila da će Kijevu i dalje pružati pomoć.

Sjedinjene Američke Države prvi put su javno priznale da u Zemljinoj orbiti imaju svemirsko oružje i ofanzivne sposobnosti tog tipa. Sekretar Ratnog zrakoplovstva Troy Meink rekao je da je oružje u orbiti potrebno kako bi se američke snage zaštitile od neprijateljskog djelovanja.

Na konferenciji o zračnim, svemirskim i cyber sposobnostima u ponedjeljak Meink je poručio da su SAD spremne za prijetnje koje se razvijaju, ali nije iznio detalje o sposobnostima tog oružja niti kada je ono postavljeno u orbitu.

Visoki vojni zvaničnici ranije su govorili da planiraju unaprijediti vojne sposobnosti u svemiru, navodeći ruske i kineske programe razvoja načina za napad na američke satelite i ometanje njihovog rada u budućem sukobu. Trampova administracija saopćila je da su svemirske sposobnosti, kao i presretački projektili, ključni dio planiranog odbrambenog sistema „Golden Dome“, čiji je cilj zaštititi SAD od projektila i drugih prijetnji iz zraka.

Sporazumom iz 1967. godine zabranjeno je postavljanje oružja za masovno uništenje u orbitu. Od tada velike sile, uključujući SAD, Rusiju i Kinu, istražuju druge sposobnosti koje nisu obuhvaćene tim sporazumom, poput napada na satelite protivnika, koji su ključni za vojne komunikacije, nadzor i navigaciju.

Prošle godine predsjednik Donald Tramp izdao je izvršnu naredbu kojom je naglašena uloga američkih Svemirskih snaga ne samo u odbrani sredstava u svemiru već i u njihovom napadu. Taj rod vojske formiran je 2019. godine da štiti američka sredstva u svemiru, uključujući stotine satelita za komunikaciju i nadzor.

Kako prenosi Klix, glasnogovornik Svemirskih snaga za BBC je opisao šta znači kontrola svemira.

„Kontrola svemira obuhvata područja djelovanja potrebna za suprotstavljanje i kontrolu svemirskog domena, korištenjem kinetičkih i nekinetičkih sredstava kako bi se utjecalo na sposobnosti protivnika kroz ometanje, degradaciju, pa čak i uništenje, ako je potrebno. Ove sposobnosti mogu se koristiti u ofanzivne i defanzivne svrhe po nalogu borbenih komandi“, rekao je glasnogovornik Svemirskih snaga za BBC.

Početkom februara objavljeno je da su dva ruska satelita vjerovatno presrela komunikaciju najmanje desetak evropskih satelita od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Takva presretanja mogla su ruskim obavještajnim službama omogućiti da čitaju osjetljive podatke koje ti sateliti prenose ili, hipotetički, čak i da preuzmu kontrolu nad njima.

SAD su 2024. godine saopćile da je Rusija lansirala satelit za koji vjeruju da bi mogao biti sposoban napadati druge takve satelite. Rusija se javno nije oglasila o tom pitanju. Američke Svemirske snage navode da Kina razvija i koristi svemirske i protusvemirske sposobnosti u sklopu strategije vojne modernizacije, dok Rusija svemir posmatra kao domen ratovanja i smatra da će svemirska nadmoć biti odlučujući faktor u budućim sukobima.

Američki Kongres na svojoj stranici objavio je pregled gubitaka SAD u ratu s Iranom. Sukob je u februaru ove godine pokrenuo predsjednik Donald Tramp, uvjeravajući da će Iran brzo pokleknuti u kratkoj operaciji. Objavljeni podaci, koji se oslanjaju na medijske izvještaje i saopštenja američkih vojnih službi, pokazuju znatne gubitke, globalnu energetsku krizu i sukob koji još nije blizu kraja.

Uništeno je ukupno 42 letjelice sa fiksnim ili rotirajućim krilima, uključujući i bespilotne. Tri F-15E oborena su i uništena prijateljskom vatrom iznad Kuvajta. Jedan F-15E oboren je i uništen u borbenim operacijama iznad Irana. U medijskom izvještaju od 19. marta 2026. navedeno je da je jedan F-35A oštećen iranskom vatrom sa zemlje tokom operacija iznad Irana.

Na konferenciji za novinare 6. aprila 2026. predsjedavajući Združenog generalštaba, general Ratnog vazduhoplovstva Dan Kejn, izjavio je da je 3. aprila jedan A-10 pogođen neprijateljskom vatrom, nakon čega se srušio i bio uništen tokom operacije traganja i spasavanja. Pilot se katapultirao i bezbjedno je spasen.

CENTCOM je 12. marta 2026. saopštio da su dva KC-135 učestvovala u incidentu iznad prijateljskog vazdušnog prostora. Jedan avion srušio se u Iraku, pri čemu je poginulo svih šest članova posade. Drugi KC-135 prinudno je sletio na neobjavljenoj lokaciji u regionu u kojem su stacionirane američke snage. U medijskom izvještaju od 14. marta 2026. navedeno je da je pet aviona KC-135 oštećeno na zemlji u vazduhoplovnoj bazi Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji tokom iranskog napada raketama i dronovima.

U informaciji se dalje navodi da je u medijskom izvještaju od 28. marta 2026. navedeno da je jedan E-3 pogođen i oštećen na zemlji u istoj bazi tokom iranskog napada raketama i dronovima. U medijskom izvještaju od 7. maja 2026. navedeno je da je E-3 bio parkiran na nezaštićenoj rulnoj stazi.

Kako prenose Nezavisne novine, avioni su gubili i u akcijama spašavanja. U medijskom izvještaju od 5. aprila 2026. navedeno je da su dva MC-130J, koja su učestvovala u operaciji traganja i spasavanja posade oborenog F-15E, namjerno uništena na zemlji u Iranu nakon što više nisu mogla da polete. Svi članovi posade bezbjedno su evakuisani. General Kejn je 6. aprila izjavio da je 5. aprila jedan HH-60W oštećen vatrom iz pješadijskog naoružanja tokom podrške istoj operaciji spašavanja u Iranu.

U medijskom izvještaju od 9. aprila 2026. navedeno je da je američka vojska izgubila 24 letjelice MQ-9 Reaper od početka operacija protiv Irana. U medijskom izvještaju od 14. aprila 2026, koji se poziva na dokument Ratne mornarice SAD, navedeno je da se jedan MQ-4C srušio usljed operativnog incidenta.

Kongres upozorava na posljedice.

„Nije jasno u kojoj mjeri bi gubici letjelica mogli uticati na sposobnost Ministarstva odbrane da ispuni postojeće operativne zahtjeve, održava globalni raspored snaga i odgovori na nepredviđene krizne situacije. Kongres može procijeniti da li gubici određenih veoma traženih platformi, koje su pritom stare i dostupne u ograničenom broju, poput E-3 Sentryja, stvaraju nedostatke u sposobnostima ili povećavaju rizik na drugim ratištima“, navedeno je u informaciji.

Dodaju da bi gubici mogli pokazati koliko američke letjelice preživljavaju tamo gdje protivnik osporava nadmoć.

„Kongres može procijeniti da li prijavljeni gubici odražavaju promjene u nivou prijetnje ili sposobnostima protivnika. Takođe može procijeniti da li eventualne promjene prijetnji ukazuju na potrebu za prilagođavanjem američkih operativnih koncepata, taktika, tehnika, procedura ili načina razmještanja snaga“, navedeno je.

Obilne padavine izazvane tropskim ciklonom i hladnim vazduhom zahvatile su južnu kinesku provinciju Hajnan, a vlasti su evakuisale više od 42.000 ljudi.

U okrugu Vužišan, dnevna količina padavina dostigla je 429,9 milimetara, oborivši rekord svih vremena, javila je Kineska centralna televizija-

Crveni meteo-alarm izdat je u regionu zbog prijetnje od poplava i klizišta.

Nastava u školama je obustavljena u 13 gradova i okruga, uključujući tri glavna turistička centra, dok je u nekoliko oblasti primjenjen poseban protokol, čime je obustavljen rad saobraćaja, preduzeća i turističkih atrakcija.

EU planira da predloži nova pravila kojima bi se djeci mlađoj od 15 godina ograničio pristup društvenim mrežama i platformama za dijeljenje video-sadržaja.

Ovo je dio šireg prijedloga zakona o djeci, čije se predstavljanje očekuje u četvrtak, 17. septembra, objavio je “Politiko”, pozivajući se na nacrt dokumenata.

Evropska komisija bi od platformi društvenih mreža, servisa za onlajn igre i čet-botova zasnovanih na vještačkoj inteligenciji zahtijevala uvođenje mjera za provjeru uzrasta, kako bi se spriječilo da mlađi tinejdžeri pristupaju njihovim uslugama.

Nacrt, takođe, predviđa obavezu kompanija da primjene zaštitne mjere protiv zloupotrebe i ponašanja koje izaziva zavisnost.

Predlaže se sistem sa više nivoa, prema kojem bi djeca mogla da pristupaju određenim servisima društvenih mreža i prije navršenih 15 godina, ali uz nadzor roditelja.

Austrija, Grčka, Australija, Francuska, Španija i Velika Britanija već su preduzele mjere za ograničavanje pristupa djece društvenim mrežama.