Kategorija: Svijet

Sredozemno more ubrzano se zagrijava, a stotine novih i invazivnih vrsta potiskuju autohtone ribe, školjke i druge organizme.

Naučnici upozoravaju da su neke promjene već nepovratne i da će ozbiljno pogoditi ribare i obalne zajednice koje generacijama zavise od mora.

“Sredozemlje naših djedova, naših starijih i starih Grka zauvijek je izgubljeno. Mnoge od tih promjena su nepovratne“, rekao je morski biolog Ernesto Azuro iz Italijanskog nacionalnog istraživačkog savjeta, prenosi AP.

Glavni uzrok zagrijevanja mora su klimatske promjene izazvane prije svega sagorijevanjem nafte, uglja i gasa. Sredozemlje je posebno ranjivo jer je gotovo zatvoren basen iz kojeg toplota ne može da se rasprši kao u otvorenim okeanima.

More bi do kraja vijeka moglo da se zagrije za šest stepeni

Sredozemlje se smatra jednom od žarišnih tačaka klimatskih promjena. Prema naučnim procijenama, temperatura njegovih voda do 2100. godine mogla bi da poraste za dva do šest stepeni, dok će morski toplotni talasi postajati sve češći i intenzivniji.

Druge procjene, u zavisnosti od scenarija emisija i posmatranog područja, predviđaju rast temperature mora od oko 1,8 do 3,5 stepeni.

Toplije more pogoduje vrstama koje u Sredozemlje uglavnom ulaze kroz Suecki kanal. Među njima su otrovna naduvača/napuhača, vatrenjača i ribe kunići, koje se ubrzano šire ka zapadu, uključujući područja uz Italiju, Francusku i Španiju.

Vatrenjača je u istočnom Sredozemlju prvi put zabilježena 2012. godine, nakon čega se brzo proširila ka zapadu. Njene otrovne bodlje mogu teško da povrijede ljude, dok je naduvača otrovna i potencijalno smrtonosna ako se pojede.

U Sredozemlju otkriveno oko 1.000 invazivnih vrsta

Prema Azuru, u Sredozemnom moru do sada je identifikovano oko 1.000 invazivnih vrsta, od kojih se približno 800 već trajno nastanilo.

Posljedice su naročito vidljive u istočnom Sredozemlju, gdje je u plitkim vodama nestalo 93 odsto populacije mekušaca. Na Kipru su vatrenjače potisnule neke autohtone vrste koje su tradicionalno bile važne ribarima, poput trlje.

Veliku štetu izazivaju i ribe kunići, koje proždiru alge sa morskog dna. Tako uništavaju staništa potrebna brojnim domaćim vrstama.

“Sredozemlje će biti još siromašnije i imaće još manje vrsta jer klimatske promjene, naročito u njegovom istočnom dijelu, stvaraju uslove koji više nisu pogodni za autohtone vrste“, rekao je Azuro.

Dagnje gotovo nestale duž dijela Jadrana

Naučnici upozoravaju i na masovno uginuće dagnji duž italijanske obale Jadrana. Temperatura mora na pojedinim mjestima prelazila je 30 stepeni, a od Venecije do Barija zabilježen je gotovo potpun pomor nekada brojnih populacija.

“Pomor je bio spektakularan. Ako ne pronađemo populacije koje mogu da prežive u novim klimatskim uslovima, budućnost dagnji, barem u Jadranskom moru, nije svijetla“, rekao je Azuro.

Promjene neće pogoditi samo prirodu. Nestankom domaćih vrsta ribari gube ulov koji njihovi kupci poznaju i traže, dok čitavi obalni krajevi moraju da se prilagode novim vrstama i drugačijem načinu života uz more.

Invazivne vrste više nije moguće potpuno ukloniti

Stručnjaci smatraju da je prekasno za potpuno zaustavljanje širenja invazivnih vrsta, ali da se posljedice mogu ublažiti.

Jedna od mogućnosti je podsticanje izlova jestivih vrsta poput vatrenjače i njihovo uvođenje u restorane i prodavnice. Ribarima bi moglo da se plaća i za hvatanje nejestivih ili otrovnih vrsta poput naduvače, koje bi potom bile bezbjedno uništavane.

Dodatno širenje moglo bi da se smanji obaveznim tretiranjem balastnih voda brodova, kojima se strane vrste prenose između mora. Prema stručnjacima, takve mjere mogu da smanje unos novih vrsta za 95 do 99 odsto. Posebni premazi na brodskim trupovima takođe mogu da spriječe prenošenje organizama.

“Znamo šta treba da uradimo. Moramo da smanjimo upotrebu fosilnih goriva. To je hitno pitanje za čovječanstvo, a rješenja su nam poznata, ali zahtijevaju zajedničku globalnu viziju“, rekao je zoolog Pjero Đenovezi Papik iz Italijanskog instituta za zaštitu životne sredine i istraživanja, prenosi Index.hr.

Njemačka danas ulazi u najintenzivniju fazu trećeg ovogodišnjeg toplotnog talasa, a meteorolozi upozoravaju da bi temperatura u pojedinim dijelovima zemlje mogla da pređe 40 stepeni Celzijusa i ugrozi nacionalni temperaturni rekord od 41,8 stepeni, objavio je list Bild.

Meteorolog Dominik Јung rekao je za list da se temperatura između 30 i 41 stepen Celzijusa očekuje prije svega na istoku i jugoistoku zemlje, a da bi najtoplije moglo da bude južno od reke Majne, posebno duž Rajne i Nekara, kao i u Gornjoj rajnskoj ravnici.

Najprijatnije vrijeme očekuje se na ostrvima u Sjevernom moru, gdje će temperature biti između 23 i 29 stepeni Celzijusa.

Nad zapadnim i sjevernim dijelovima zemlje očekuje se prodor hladnog fronta koji bi mogao da donese udare vjetra od 50 do 60 kilometara na čas, kao i lokalno jake pljuskove i grmljavinu.

Klimatolog Karsten Brant ocijenio je da postoji mogućnost obaranja njemačkog temperaturnog rekorda od 41,8 stepeni Celzijusa, posebno u južnom Hesenu, oblasti Manhajma i Ludvigshafena, Јužnom Falačkom, okolini Frajburga i Raštata, kao i u dolini rijeke Nekar.

Stručnjaci upozoravaju i na veoma visok rizik od šumskih i poljskih požara, koji je u četvrtak i petak dostigao najviši, peti stepen opasnosti.

Kako su oni naveli, dovoljne su neugašena cigareta, ostaci roštilja ili varnice sa željezničkih pruga da izazovu požare.

Toplotni talas će se nastaviti i danas.

Јužno od Majne temperatura bi ponovo mogla da dostigne oko 38 stepeni Celzijusa, dok se sjeverno od Rajne očekuje do 32 stepena.

U pojedinim dijelovima zemlje mogući su jaki pljuskovi i grmljavina, naročito na sjeveru, jugozapadu, u centralnoj Njemačkoj i Saksoniji.

Za vikend se očekuje postepeno zahlađenje usljed prodora hladnog fronta.

Na sjeveru i sjeverozapadu maksimalna dnevna temperatura kretaće se između 23 i 27 stepeni Celzijusa, dok će na jugu i istoku zemlje i dalje biti veoma toplo, od 27 do 35 stepeni, a lokalno na jugoistoku i do 37 stepeni Celzijusa, uz mogućnost novih grmljavinskih nepogoda.

Republikanski senator Džoš Holi objavio je snimak sa saslušanja bivšeg američkog zdravstvenog zvaničnika Entonija Faučija, koji prikazuje svu bizarnost saslušanja održanog u američkom Senatu.

Naime, Fauči se uoči saslušanja, koje su organizovali republikanski senatori, pozvao na Peti amandman Ustava SAD, prema kojem nijedna osoba ne može biti primorana da u bilo kojem krivičnom postupku svjedoči protiv sebe.

To je iskoristio senator Holi, koji je odlučio da Faučiju postavlja pitanja koja nisu bila povezana sa predmetom saslušanja.

Međutim, uprkos njegovom trudu, Fauči je na svako pitanje dao isti odgovor.

– Pa, ništa ne govori o poštenju kao pozivanje na Peti amandman, zar ne, doktore? Hajde da probamo nešto. Koji je danas dan u sedmici? – upitao je Holi.

Na to mu je Fauči odgovorio:

– Na savjet advokata, s poštovanjem odbijam da odgovorim na osnovu svojih prava iz Petog amandmana Ustava.

Ipak, Holi je nastavio sa pitanjima.

– Koje je boje vaša kravata? Koje je boje tepih ispred vas? – pitao je.

– Na savjet advokata, s poštovanjem odbijam da odgovorim na osnovu svojih prava iz Petog amandmana Ustava – ponovio je Fauči.

Nakon toga, Holi je rekao da Fauči ne može da se poziva na Peti amandman.

– Samo da razjasnimo jednu stvar. Nemate nikakva prava prema Petom amandmanu jer ste pomilovani, što vrlo dobro znate. Kao što je Vrhovni sud jasno utvrdio još prije više od jednog vijeka u predmetu Braun protiv Vokera iz 1896. godine, osoba koja je pomilovana ne može da se poziva na ovu privilegiju. To znate vi, a znaju i vaši advokati koji sada nervozno sjede iza vas. Ovo nije pitanje Ustava. Ovo nije pitanje zakona. Ovo je pitanje prezira. Prezira prema ovom tijelu i prema američkom narodu. Ali mislim da znam zašto to radite. Zato što ne želite da odgovarate na pitanja. Zato što ste radili razne strašne stvari. Zato što ste se obogatili tokom pandemije, zar ne? Obogatili ste se dok su ljudi umirali, stotine hiljada Amerikanaca, na kraju više od milion njih, a vi ste se obogatili. Ne samo to, već ste koristili savezne službenike i novac poreskih obveznika da biste sebi obezbijedili novčane nagrade u ukupnom iznosu većem od milion dolara. Sve ste to radili tokom pandemije, zar ne? – poručio je Holi.

Fauči je postao zaštitno lice američkog odgovora na pandemiju zahvaljujući čestim obraćanjima javnosti, dok su naučnici pokušavali što brže da dođu do novih saznanja o virusu.

Fauči i Donald Tramp često su bili u sukobu zbog načina borbe protiv pandemije, uključujući i period kada je Tramp javno promovisao nedovoljno potvrđene metode liječenja.

Prije nego što je napustio funkciju, bivši predsjednik Džo Bajden izdao je preventivno pomilovanje Faučiju, koji je obavljao dužnost njegovog glavnog medicinskog savjetnika.

Neidentifikovani objekat pao je rano jutros (30.jula) u blizini sela Tarnava-Kolonija na istoku Poljske i izazvao snažnu eksploziju, saopštile su poljske vlasti.

Selo se nalazi u Lublinskom vojvodstvu, oko 95 kilometara od granice sa Ukrajinom.

Pokrenuta istraga

Stanovnici su policiji prijavili snažnu detonaciju, nakon čega su vojska i druge službe pokrenule potragu i obezbijedile područje.

Poljske oružane snage za sada nisu saopštile o kakvom je objektu riječ niti odakle je stigao. Na mjestu pada u toku je istraga.

Ukrajinski izvori nezvanično navode da bi moglo biti riječ o ruskoj krstarećoj raketi H-101 (Kh-101), ali ta informacija nije potvrđena, a poljske vlasti još nisu identifikovale objekat.

Objekat ušao iz pravca Ukrajine

Prema trenutno dostupnim informacijama, objekat sa turbomlaznim pogonom ušao je iz pravca Ukrajine, letio na maloj visini i potom se srušio kod Tarnave-Kolonije.

Poljski mediji navode da je objekat bio uočen radarom, nakon čega je prema njemu upućen borbeni avion F-16, ali je nestao sa radara prije nego što je mogao biti identifikovan, prenosi Index.

S obzirom na to da se incident dogodio tokom velikog ruskog napada na Ukrajinu, postoji mogućnost da je neko rusko oružje, usljed kvara, skrenulo sa planirane putanje i ušlo u poljski vazdušni prostor.

Mala visina leta, prema procjenama ukrajinskih izvora, smanjuje vjerovatnoću da je riječ o ukrajinskoj protivvazdušnoj raketi koja je skrenula sa kursa nakon neuspjelog presretanja, kao što se dogodilo u Prževodovu 2022. godine.

Stanovnici takođe nisu prijavili karakterističan zvuk klipnog motora kakav proizvode dronovi tipa Šahed ili Gerbera. Zbog toga se među mogućim objašnjenjima pominju ruska raketa H-101 ili noviji dron Geran-3 sa mlaznim pogonom, ali riječ je o preliminarnim procjenama koje tek treba da potvrdi istraga.

“Niezidentyfikowany obiekt” spadł w okolicach Lublina. Dźwięk syren alarmowych obudził przed 4 rano mieszkańców wschodniej Polski. Według wojska obiekt mógł spaść w pobliżu miejscowości Tarnawa-Kolonia, gdzie wcześniej – ok. 2 km od zabudowań – odkryto gigantyczny krater w ziemi. pic.twitter.com/s8LGCY9VdR

— Ekonomat (@ekonomat_pl) July 30, 2026

Ruski napad

Incident se dogodio dok je Rusija izvodila veliki napad projektilima i dronovima na gradove širom Ukrajine.

Poljska je zbog napada tokom noći podigla borbene avione i aktivirala sisteme protivvazdušne odbrane radi zaštite svog vazdušnog prostora.

Za sada nije potvrđeno da li postoji direktna veza između ruskog napada i objekta koji je pao kod Tarnave-Kolonije.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je izvelo “masovan udar preciznim oružjem dugog dometa sa kopna, iz vazduha i sa mora”, kao i napad dronovima, navodeći da su mete bili ukrajinski vojni objekti.

Prema dosadašnjim podacima, u ruskom napadu na Ukrajinu poginulo je najmanje osam ljudi, a najmanje 30 je povrijeđeno.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nekoliko časova prije početka napada upozorio je da Rusija priprema masovan udar i pozvao građane da ne ignorišu upozorenja na vazdušnu opasnost.

Istovremeno, u ruskom gradu Penzi izbio je požar u skladištu internet trgovca Wildberries nakon ukrajinskog napada dronom. Jedna osoba je povrijeđena, a oko 200 ljudi evakuisano je iz objekta.

Јapan se suočava sa posljedicama snažnog zemljotresa koji je pogodio jugozapad zemlje. Broj žrtava raste, spasilačke ekipe tragaju za nestalima, a hiljade domaćinstava ostale su bez struje.

Situacija na licu mjesta je teška, službe rade svoj posao a uprkos tome što je japansko društvo pripremljeno za ovakve izazove žrtve su sve potresle, rekao je ambasador BiH u Јapanu Matom Zekom.

– Broj stradalih porastao je na 28 osoba. Zemljotres je bio velikog inteziteta i strah je da će biti još žrtava. Za sada potvrđen ovaj broj stradalih. Јoš nema zvaničnog saopštenja – rekao je za naš Јutarnji program ambasador BiH u Јapanu, Mato Zeko.

Mi kao BiH smo uz prijateljski narod Јapana, rekao je Zeko.

– Uništeni su autoputevi, želježnička infrastruktrta. Ovo je velika katastrofa i broj žrtava je očekivan, nažalost. Јapan poštuje sve strandarde gradnje pa je zato i šteta manja kao i broj žrtava – rekao je Zeko.

Kako je naveo, Јapan je pripremljen za ovakva stanja i stanovništvo prolazi obuke.

– Brza reakcija je takođe bila važna. Međutim, tlo se nije još smirilo – naveo je Zeko.

Nema informacija da je neko od naših građana stradao.

– Veliki je broj građana iz BiH u Јapanu ali za sada nema loših informacija o njima. Potrebno je da svi koji borave iz BiH ovdje da se jave našim predstavništvima da imamo zabilježeno, između ostalog zbog ovakvih situacija – rekao je Zeko.

U snažnom zemljotresu koji je pogodio Јapan hiljade domova ostalo je bez struje, a oštećeni su i mnogi putevi.

U prethodna 24 sata, zabilježeno je i 100 naknadnih potresa.

Јapan je jedna od zemalja svijeta sa najviše zemljotresa, i to sa oko 1.500 zemljotresa godišnje.

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je danas da je tokom protekle noći “uspješno izvršen snažan talas udara na Iran”, kao odgovor na prethodne iranske “pokušaje raketnih napada na američke snage”.

– Sredstva CENTCOM-a pogodila su desetine ciljeva Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u Iranu, uključujući vojne komandne centre, raketne i bespilotne objekte, lokacije za obalski nadzor i odbranu, kao i pomorske kapacitete – navodi se u saopštenju koje je CENTCOM objavio na platformi Iks.

U saopštenju se dodaje da je “cilj udara bio dalje smanjenje pretnji koje Iran i njegovi saveznici predstavljaju za američke snage, komercijalni brodski promet i susedne zemlje Persijskog zaliva”.

Prema CENTCOM-u, snage IRGC-a juče su “lansirale više balističkih raketa iz Irana u pokušaju iznenadnog napada na američke snage stacionirane na Bliskom istoku” a sve iranske rakete su uspješno presretnute.

– Više od 50.000 pripadnika američkih snaga trenutno je raspoređeno na Bliskom istoku i ostaju veoma budni, fokusirani, smrtonosni i spremni – zaključuje se u saopštenju.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je juče da će snažno odgovoriti na pokušaj napada Irana na američke vojne položaje na Bliskom istoku.

– Udarićemo ih veoma snažno jer je na nama red da ih udarimo – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenio je CNN.

Prema njegovim riječima, napad na američke položaje naredila je frakcija iranskog rukovodsta koja se razlikuje od one sa kojom SAD pregovaraju.

– Već su se izvinili, ali znate da moramo malo da ih udarimo – rekao je Tramp.

SAD i Saudijska Arabija izveli su juče napade na više lokacija na sjeveru i jugu Iraka, nakon napada oružanih grupa koje podržava Iran na američke snage i saudijska naftna postrojenja.

Ne smiruju se šumski požari širom Evrope, a najavljeni novi toplotni talas prijeti da dodatno pogorša situaciju.

U Francuskoj, Španiji i Italiji protekle sedmice evakuisano je oko 330 hiljada ljudi, dok zvaničnici Evropske unije upozoravaju da bi požari mogli trajati sve do početka novembra.

Vatrogasci se i dalje bore s požarima u Žirondi i regiji Bordoa, dok je najveći požar u novijoj istoriji Španije najvjerovatnije izazvan teškom mehanizacijom uprkos zabrani.

Na zapadu Turske požari su primorali vlasti da evakuišu desetine domova i dijelove bolnice.