Kategorija: Svijet

Rusija će svoje interese u vezi sa situacijom u Ukrajini ostvariti bez obzira na dalji razvoj događaja, bilo nastavkom vojne operacije ili postizanjem mirovnog sporazuma, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je poručio da će Moskva do svojih ciljeva doći vojnim ili diplomatskim putem, ukoliko se u Kijevu pojavi politička volja za preuzimanje odgovornosti i postizanje dogovora.

„To će se dogoditi ili vojnim putem, nastavkom specijalne vojne operacije, ili mirnim putem, ukoliko se u Kijevu pronađe neko ko će pokazati političku volju i preuzeti odgovornost“, rekao je Peskov novinarima, prenosi B92.

Portparol Kremlja naglasio je da ostvarivanje ruskih interesa u vezi sa Ukrajinom ne zavisi od političke situacije u Sjedinjenim Američkim Državama, ističući da je Rusija suverena država.

Govoreći o nastavku diplomatskih aktivnosti, Peskov je potvrdio da će trilateralni pregovori delegacija Rusije, Ukrajine i SAD biti održani u Abu Dabiju 10. i 11. novembra.

Prema njegovim riječima, glavna tema razgovora biće bezbjednosne garancije za strane u sukobu.

Rusku delegaciju predvodiće pomoćnik predsjednika Rusije Vladimir Medinski, dok će konačan sastav delegacije odrediti ruski predsjednik Vladimir Putin.

Savjetnik vrhovnog vođe Irana za međunarodne poslove Ali Akbar Velajati upozorio je da Teheran neće dozvoliti da projekat „Trampov put“ (TRIPP) ugrozi bezbjednosne interese Irana, poručivši da će svako ko pređe tu granicu snositi posljedice.

Velajati je kritikovao jermenskog premijera Nikolu Pašinjana zbog podrške ovom projektu, ocjenjujući da bi njegova realizacija mogla izazvati nove podjele i dodatno zaoštriti odnose na Južnom Kavkazu.

„Ako Tramp i njegovi saveznici pokušaju da pređu ovu crvenu liniju Irana, slomićemo im noge“, poručio je Velajati, prenosi B92.

On je podsjetio da se Iran protivi uspostavljanju Zangezurskog koridora i naveo da je takav stav ranije jasno iznio i vrhovni vođa Irana na sastancima sa predsjednicima Rusije i Turske.

Velajati je istakao da Teheran Južni Kavkaz smatra važnim za sopstvenu bezbjednost i da će nastaviti da štiti svoje interese u ovom regionu.

Trampova ruta za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP) predstavlja infrastrukturni projekat koji predviđa uspostavljanje transportne veze kroz južni dio Jermenije, čime bi se kopneni dio Azerbejdžana povezao sa njegovom eksklavom Nahčivan, a preko nje i sa Turskom.

Koridor, poznat i kao Zangezurski, odnosno Sjuniški ili Megrinski, geopolitički je osjetljivo pitanje zbog strateškog položaja Jermenije i interesa regionalnih sila, među kojima je i Iran.

Demokrate u Sjedinjenim Američkim Državama najavile su pokretanje četiri velike kongresne istrage nakon preuzimanja većine u oba doma Kongresa, a među glavnim temama biće poslovanje porodice američkog predsjednika Donalda Trampa, postupanje imigracione službe ICE, korporativna korupcija i slučaj osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina.

Demokratski kongresmen Robert Garsija, koji bi u januaru trebalo da preuzme predsjedavanje Odborom za nadzor Predstavničkog doma, poručio je da će istrage početi odmah nakon preuzimanja funkcije.

„Suočićemo se s kriminalnom porodicom Tramp. Količina prevara i korupcije je bez presedana u američkoj politici“, izjavio je Garsija, predstavljajući plan na konferenciji za medije u Kaliforniji.

Prva istraga biće usmjerena na poslovne aktivnosti članova porodice američkog predsjednika. Garsija je iznio tvrdnje o poslovima Trampovih sinova i zeta Džareda Kušnera, uključujući njegove finansijske veze sa Saudijskom Arabijom, kao i poslovne aktivnosti povezane sa kriptovalutama.

Prema informacijama koje je objavio Klix, druga istraga obuhvatiće Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost i Službu za imigraciju i carine (ICE), a demokrate namjeravaju ispitati navode o zloupotrebama u radu ovih institucija, uključujući odgovornost bivše ministarke Kristi Noem i njenog savjetnika Korija Levandovskog.

Treća oblast odnosi se na poslovanje velikih kompanija, formiranje cijena na osnovu ličnih podataka potrošača i moguće trgovanje akcijama na osnovu povlašćenih informacija u Kongresu i administraciji.

Četvrta istraga biće posvećena slučaju Džefrija Epstina. Garsija je najavio da će se zalagati za javna saslušanja, umjesto razgovora iza zatvorenih vrata, te podsjetio da se više od 1.000 žena javilo kao žrtve Epstinovih krivičnih djela.

Demokrate su najavile da će nova istražna ovlašćenja Kongresa koristiti za provjeru poslovnih aktivnosti predsjednikove porodice, rada saveznih institucija i odnosa između političke vlasti i velikih kompanija.

Zemljotres magnitude pet stepeni po Rihterovoj skali registrovan je blizu obale Kalifornije, saopšteno je iz Američkog instituta za geološka istraživanja.

U saopštenju se navodi da se zemljotres dogodio na oko 110 kilometara zapadno od Petrolije u Sjevernoj Kaliforniji, na dubini od 10 kilometara.

Za sada nema izvještaja o eventualnim žrtvama niti o materijalnoj šteti.

Francuski policajci i žandarmi upotrijebili su suzavac kako bi rastjerali demonstrante koji su se nasilno ponašali na protestima u francuskom gradu Lionu, javio je novinski portal “Aktu”.

U izvještaju se navodi da su demonstranti koji su marširali kroz grad gađali kamenjem policajce i izloge, što je navelo policijske službenike da upotrijebe suzavac, prenio je TASS.

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je ranije danas da će širom Francuske biti raspoređeno 70.000 policajaca i žandarma tokom današnjih protesta koji su ranije najavljeni.

Američke demokrate pokušaće da pokrenu proces opoziva protiv predsjednika SAD Donalda Trampa, pošto je snažan Tramp posljednje što treba Demokratskoj stranci, ocijenio je zamjenik sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

“Njemu nije potreban dodatni sukob sa demokratama, koje su već popile dozu republikanske krvi. On je nepredvidiv lik – vrijeme je za ekscentričnost. Snažan Tramp je posljednje što je potrebno `plavom talasu`”, napisao je Medvedev na društvenim mrežama.

Prema preliminarnim rezultatima izbora održanih u utorak, 3. novembra, republikanci su izgubili kontrolu nad oba doma Američkog kongresa.

Tramp je javno čestitao demokratama i rekao da bi Republikanska stranka ostvarila mnogo bolje rezultate da je on bio uključen u izbore kao kandidat.

Plan američkog predsjednika Donalda Trampa o uvozu ruskog dizela suočava se sa ozbiljnim preprekama nakon što su dva od prva tri tankera, koja su prevozila rusko gorivo prema Sjedinjenim Američkim Državama, promijenila odredište i krenula prema drugim lukama.

Prema pisanju Financial Timesa, tanker „Talisman“, koji se nalazi pod američkim, britanskim i evropskim sankcijama, napustio je planiranu rutu prema SAD i zaplovio ka Sredozemnom moru, dok je brod „Leruo“ promijenio odredište i sada plovi prema Brazilu.

Treći tanker, „Agioi Fanendes“, koji je takođe natovaren ruskim dizelom, i dalje se kreće prema Njujorku, ali njegova luka istovara još nije potvrđena.

Dodatni problem predstavlja i činjenica da američke kompanije pokazuju oprez prema prihvatanju ruskog goriva zbog mogućih pravnih posljedica, sankcija i političkih pritisaka.

Tramp je dogovor o nabavci ruskog dizela postigao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a cilj je bio povećanje ponude na američkom tržištu i ublažavanje visokih cijena goriva uoči međuizbora.

Međutim, dogovor je izazvao protivljenje dijela američkih političara, uključujući i pojedine republikance, koji su upozorili da bi takav potez mogao biti u suprotnosti sa zakonima kojima je zabranjen uvoz ruskih energenata.

Guvernerka Nju Džersija Mikie Sherrill uputila je upozorenje operaterima luka i terminala u svojoj saveznoj državi da ne prihvataju tankere koji prevoze ruski dizel, zaprijetivši strogim kaznama.

„Dvije od tri pošiljke ruskog dizela namijenjene SAD sada su preusmjerene na druga odredišta“, izjavio je analitičar kompanije Kpler Met Smit.

On je ocijenio da ne bi bilo iznenađenje ukoliko i treći tanker promijeni pravac, s obzirom na neizvjesnost u vezi sa američkim propisima i spremnošću kupaca da prihvate rusko gorivo.

Problemi sa realizacijom dogovora dolaze u trenutku kada se SAD suočavaju sa ozbiljnim padom zaliha dizela. One su pale ispod 100 miliona barela, što je najniži nivo u više od dvije decenije.

Istovremeno, cijene terminskih ugovora za dizel porasle su za više od 60 odsto od početka rata u Iranu, dok je cijena na američkim benzinskim pumpama dostigla oko 6,27 dolara po galonu.

Prema podacima analitičara, smanjenje rafinerijskih kapaciteta usljed sukoba na Bliskom istoku i rata u Ukrajini dodatno je opteretilo tržište.

Uprkos pokušaju Vašingtona da kroz dogovor sa Moskvom poveća snabdijevanje, neizvjesnost oko transporta, pravnih prepreka i prihvatanja ruskog goriva dovodi u pitanje realizaciju Trampovog plana, prenosi B92.