Kategorija: Svijet

  • Prošle godine ozonska rupa manja nego u proteklim decenijama

    Prošle godine ozonska rupa manja nego u proteklim decenijama

    Ozonska rupa iznad Zemlje tokom protekle godine bila je najmanjeg promjera u proteklih nekoliko decenija, saopšteno je danas iz Svjetske meteorološke organizacije /SMO/.

    U svom izvještaju objavljenom povodom Svjetskog dana ozona, SMO ističe da je drugi put zaredom dubina i širina ozonske rupe značajno manja nego što je to bilo u periodu od 1990. godine do 2010. godine.

    Prema podacima SMO, prošle godine ozonska rupa je bila četiri do pet puta manja nego 1992. godine.

    “To je djelimično zbog prirodne atmosferske pojave koja je dovela do godišnje varijacije. Međutim, odlučujući faktor je u proteklim decenijama smanjenje, urušavanje ozona supstancama koje je proizveo čovjek, poput hlorofluorougljenika /CFC/ koji se nekad koristio u frižiderima, klima uređajima, protivpožarnoj pjeni i spreju za kosu”, ističe se u saopštenju.

    Generalni sekretar SMO Selest Saulo istakla je da je to uspješna ekološka priča, prenosi njemačka DPA.

    Ona je naglasila da se od 2000. godine ozonski omotač oporavlja i potpun oporavak se može očekivati u narednim decenijama.

  • Brisel planira zabranu upotrebe društvenih mreža za mlađe od 13 godina

    Brisel planira zabranu upotrebe društvenih mreža za mlađe od 13 godina

    Evropska komisija planira da zabrani upotrebu društvenih mreža djeci mlađoj od 13 godina, rekla je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

    “Svjesna sam da mnogi smatraju da je moć velikih tehnoloških kompanija i ogromna i da je nemoguće suprostaviti im se, ali nisam saglasna sa tim mišljenjem”, istakla je Fon der Lajenova u obraćanju poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu.

    Prema planu Evropske komisije, djeca će od 13. godine imati pristup društvenim medijima pod nadzorom roditelja, ali će moći da formiraju lični profil kada napune 15 godina.

    Velike platforme društvenih mreža postavile su minimalnu starosnu dob od 13 godina u svojim uslovima pristupa.

    Regulatorne agencije EU su u više navrata bile na meti kritika, jer nisu uspjele da u dijelo sprovedu ograničenje starosne dobi.

    Njemačka agencija DPA javila je da bi sutra trebalo da bude predstavljen detaljniji nacrt zakona.

  • U Francuskoj najmanje 817 smrtnih slučajeva usljed vrućine

    U Francuskoj najmanje 817 smrtnih slučajeva usljed vrućine

    Francuska je registrovala najmanje 817 smrtnih slučajeva od 27. jula do 20. avgusta, kada je zemlju zahvatio toplotni talas, saopštila je nacionalna zdravstvena agencija.

    Time je ukupan broj smrtnih slučajeva zabilježenih od juna, kada je počela serija toplotnih talasa, dostigao gotovo 8.000.

    Ova brojka obuhvata sve smrtne slučajeve, bez obzira na uzrok, i predstavlja procjenu zasnovanu na izvodima iz matične knjige umrlih izdatim tokom tog perioda.

    Najveći dio umrlih u tom periodu činile su osobe stare 75 godina i više.

    Evropa se ove godine suočila sa ekstremnim zagrijavanjem što je povezano sa klimatskim promjenama izazvanim ljudskim djelovanjem u mnogo većoj mjeri nego bilo koji drugi kontinent.

  • Potres jačine pet stepeni pogodio Filipine

    Potres jačine pet stepeni pogodio Filipine

    Zemljotres magnitude pet stepeni po Rihterovoj skali pogodio je istočnu obalu Mindanaoa, drugog najvećeg ostrva na Filipinima, saopštio je Evromediteranski seizmološki centar.

    Potres je registrovan na dubini od 53 kilometra, sa epicentrom oko 112 kilometara sjeveroistočno od Matija, grada sa približno 105.000 stanovnika.

    Za sada nema informacija o žrtvama ili pričinjenoj šteti, niti je izdato upozorenje na cunami, objavio je portal “Baha”.

  • Lavrov: Ako Evropa napadne Rusiju, rat će biti veoma kratak

    Lavrov: Ako Evropa napadne Rusiju, rat će biti veoma kratak

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izrazio je danas nadu da su evropske zemlje čule njegovo upozorenje da bi, u slučaju napada Evrope na Rusiju, uslijedio “veoma kratak rat”.

    – Ako Evropa, koja svakodnevno govori o pripremama za rat protiv Rusije, napadne Rusku Federaciju, to će već biti potpuno drugačiji rat i biće veoma kratak. Nadam se da su ovo upozorenje čuli u evropskim prestonicama i strukturama koje sada pokušavaju da se predstave kao ujedinjena Evropa – rekao je Lavrov na Međunarodnom festivalu mladih u Јekaterinburgu, prenose RIA Novosti.

    Govoreći o Evropi, Lavrov je rekao da je mnogi posmatraju kao “izvor zla” imajući u vidu, kako je naveo, stradanja i razaranja koja je tokom istorije nanijela svijetu.

    U intervjuu na Prvom kanalu, Lavrov je rekao da su Evropljani tokom prethodnih 500 godina živjeli na račun drugih, navodeći kolonijalizam i ropstvo, kao i da je politika evropskih zemalja dovela do izbijanja dva svjetska rata.

    On je podsjetio i na Napoleonovu i Hitlerovu invaziju na Rusiju, u kojima su, prema njegovim riječima, učestvovali predstavnici cijele Evrope. Lavrov je rekao da je “ideja o nanošenju strateškog poraza Rusiji” i dalje u središtu, kako je naveo, težnji Zapada prema Ruskoj Federaciji. Govoreći o situaciji u Ukrajini, Lavrov je rekao da za Rusiju rješavanje sukoba podrazumijeva ispunjavanje zadataka koje je Moskva postavila na početku specijalne vojne operacije i uklanjanje, kako je naveo, “osnovnih uzroka krize”.

    On je, takođe, optužio ukrajinske vlasti da su “jedini režim na sveijtu koji je zabranio čitav jedan jezik”, tvrdeći da je ruski jezik u Ukrajini zakonski ograničen od 2017. godine. Lavrov je ocijenio i da evropske zemlje žele da na vlasti u Ukrajini zadrže, kako je rekao, “otvoreno nacistički i rusofobni režim” i da razmatraju planove za razmještanje određenih snaga na teritoriji pod kontrolom ukrajinskih vlasti.

    Međunarodni festival mladih održava se od 11. do 17. septembra u Јekaterinburgu, prenosi RTRS.

  • Amerikanci priznali: Vojne baze širom Bliskog istoka razorene iranskim udarima

    Amerikanci priznali: Vojne baze širom Bliskog istoka razorene iranskim udarima

    Nove fotografije do kojih je ekskluzivno došao CBS News po prvi put otkrivaju obimna oštećenja i razaranja objekata i vozila na više američkih položaja širom Bliskog istoka. Riječ je o posljedicama iranskih napada raketama i dronovima. Slike su ovoj medijskoj kući dostavili pripadnici vojske koji su trenutno na dužnosti, pod uslovom anonimnosti, zbog strogih vojnih propisa o komunikaciji s medijima.

    „Riječ je o ozbiljnim oštećenjima naših baza za koja američka javnost nije čula. Stojimo ovdje zatvorenih očiju dok primamo udarce u lice“, rekao je za CBS jedan pripadnik vojske raspoređen na Bliskom istoku.

    Na jednoj fotografiji, snimljenoj u vazduhoplovnoj bazi Princ Sultan u Saudijskoj Arabiji, vidi se direktan pogodak u zadnji dio aviona Boing E-3 Sentri sa četiri motora. Repni dio je odvojen od ugljenisanog trupa, u kojem se nalazio i rotirajući radar – ključna komponenta za prikupljanje obavještajnih podataka tokom leta.

    Druge fotografije iz baze prikazuju uništene zgrade i barake, čije prazne ljušture stoje pored neoštećenih betonskih barijera u obliku slova T. Te barijere smatrane su ključnom zaštitom od raketnih i minobacačkih napada, ali su se pokazale potpuno neefikasnim protiv vazdušnih udara.

    Slični prizori zabilježeni su u kampu Bjuring u Kuvajtu, ključnoj polaznoj tački za američke kopnene snage, oklopna vozila i pojedine vazduhoplovne kapacitete. Ove nedjelje generalni inspektor Ministarstva odbrane objavio je novi izvještaj o ratu s Iranom, u kojem se navode gubici opreme vrijedni i do 3,7 milijardi dolara, uključujući gotovo 60 letjelica.

    U tom prvom izvještaju te vrste, sačinjenom po nalogu Kongresa, generalni inspektor je naveo da je Centralna komanda SAD izvijestila o iranskim napadima na američke baze u Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, UAE, Saudijskoj Arabiji, Iraku, Omanu i Jordanu.

    „Ovdje nije riječ o pojedinačnim projektilima koji su se provukli“, dodao je vojnik, osvrćući se na izraz koji je upotrijebio ministar odbrane Pit Hegset nakon smrtonosnog napada 1. marta na luku Šuaiba u Kuvajtu, u kojem je poginulo šest američkih vojnika. „Mi ne branimo te baze. Samo gledamo kako bivaju uništene“, prenosi B92.

  • Vens o Trampu i Netanjahuu: Partnerstvo, ali ne i slaganje u svemu

    Vens o Trampu i Netanjahuu: Partnerstvo, ali ne i slaganje u svemu

    Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je danas na konferenciji koju je organizovao All-In Podcast da spoljna politika SAD-a na Bliskom istoku ne smije biti podređena Izraelu.

    Govoreći o odnosima Vašingtona i Izraela, Vens je rekao da je Izrael važan partner u vojnoj tehnologiji i razmjeni obavještajnih podataka, ali da se Sjedinjene Države ne slažu uvijek s izraelskom vladom.

    Za predsjednika Donalda Trampa rekao je da je, više nego bilo koji predsjednik u posljednjih 40 godina, pokazao spremnost da se raziđe s Benjaminom Netanjahuom kada smatra da se interesi američkog naroda razlikuju od interesa izraelske vlade.

    „Donald Tramp je jedini predsjednik u posljednjih 40 godina koji je bio spreman reći: Znate šta, da, Bibi je dobar partner, ali Bibi i ja imamo drugačije mišljenje o ovome, ili Bibi nije u pravu oko ovoga, ili možda Bibi je u pravu iz perspektive Izraela, ali američki narod treba da idemo u drugom smjeru“, rekao je Vens.

    Ocijenio je da odnos s Izraelom, kao i druge saveze, treba zasnivati na američkom interesu kako bi se o spoljnoj politici vodio racionalan razgovor. Isti princip, dodao je, važi i za NATO.

    „Imamo mnogo važnih odnosa, mnogo važnih partnerstava u NATO-u, ali to ne znači da ćemo našu evropsku spoljnu politiku potpuno podrediti NATO-u, na isti način na koji ne možemo dozvoliti da naša bliskoistočna spoljna politika bude podređena Državi Izrael“, poručio je.

    Na kraju je rekao da će Vašington sarađivati kada postoje zajednički interesi, a da će se razilaziti kada stavovi nisu isti, uz poruku da je vođenje politike u interesu Sjedinjenih Američkih Država jedini racionalan pristup, prenosi Klix.

  • Talibani poručili: Afganistan nije bio povezan s napadima 11. septembra

    Talibani poručili: Afganistan nije bio povezan s napadima 11. septembra

    Glasnogovornik talibana Abdul Kahar Balhi izjavio je da Afganistan nije bio povezan s terorističkim napadima koji su se 11. septembra 2001. dogodili u Sjedinjenim Američkim Državama. Odbacio je tvrdnje o bilo kakvoj umiješanosti Afganistana ili afganistanskih državljana.

    „Mi nismo bili uključeni u incident koji se dogodio u Sjedinjenim Američkim Državama 11. septembra. U njemu nije bilo uključenih afganistanskih državljana. Nije bilo nikakve povezanosti s tim napadom u Afganistanu“, kazao je Balhi.

    Govoreći o tadašnjim događajima i američkoj reakciji, ocijenio je da su šire geopolitičke okolnosti u to vrijeme utjecale na poteze Vašingtona. „U tom trenutku istorije geopolitika je zahtijevala određene poteze. Sjedinjene Američke Države su postupile u skladu s tim“, rekao je Balhi, prenosi Klix.

  • Saudijska Arabija prekinula dio isporuka nafte Evropi nakon napada na naftovod

    Saudijska Arabija prekinula dio isporuka nafte Evropi nakon napada na naftovod

    Nakon napada bespilotnim letjelicama na ključni naftovod Istok-Zapad Saudijska Arabija obustavila je dio isporuka sirove nafte evropskim kupcima. Iznenadni prekid izazvao je novi val nestabilnosti na globalnom tržištu, a vodeće evropske energetske kompanije primorane su u kratkom roku pronaći zamjenske izvore.

    Za napade na infrastrukturu zvanični Rijad optužuje iračke paravojne grupe, zbog čega je do daljnjeg zaustavljen i utovar u luci Janbu na Crvenom moru. Kako bi održala izvozne kapacitete, Saudijska Arabija se sada okreće takozvanim „tajnim pošiljkama“ kroz rizični Hormuški moreuz, prateći model koji već primjenjuju Ujedinjeni Arapski Emirati i Irak.

    Ta praksa omogućava plasman između sedam i devet miliona barela dnevno, što predstavlja 30 do 40 posto predratnog obima. Visoki troškovi i nesigurnost transporta odmah su pogurali cijene naviše. Fjučersi nafte Brent skočili su blizu 108 dolara, dok je referentna cijena na fizičkom tržištu u Evropi premašila 122 dolara po barelu.

    Poremećaj je najteže pogodio poljski naftni gigant Orlen, koji je nakon 2022. zamijenio rusku naftu saudijskom i time pokrivao čak 40 posto svojih ukupnih potreba. Kompanija sada intenzivno kupuje zamjenske količine na promptnom tržištu kako bi osigurala rad rafinerija u Poljskoj, Litvaniji i Češkoj.

    Nabavka je primarno usmjerena na sjevernomorske tipove nafte Grane, Johan Sverdrup i Johan Kastberg, dok su ponude poslane i za američki VTI Midland te kazahstanski CPC Blend, uz dodatne tendere za sirovine iz Alžira i Gvajane. Iz Orlena uvjeravaju da aktivno upravljaju zalihama i da se prerada u njihovim pogonima za sada odvija bez zastoja.

    Baltičke luke Gdanjsk i Butinge do sada su dnevno primale više od 220.000 barela saudijske nafte, pa preusmjeravanje nabavnih lanaca ostaje jedan od najvećih logističkih i finansijskih izazova za evropski energetski sektor, piše Klix.

  • Proizvodnja i radna mjesta iz Njemačke se sele u Kinu

    Proizvodnja i radna mjesta iz Njemačke se sele u Kinu

    Njemačke kompanije značajno su povećale ulaganja u Kinu u prvoj polovini godine, pokazalo je istraživanje Njemačkog ekonomskog instituta (IW). Od januara do juna uložile su oko 5,6 milijardi evra, što je otprilike za trećinu više nego u istom periodu prošle godine, zaključili su stručnjaci IW-a na osnovu analize podataka njemačke centralne banke.

    Godišnje poređenje pokazuje snažan rast, ali je taj iznos zapravo na nivou prosjeka za period od 2020. do 2025. godine.

    „Nemačkim kompanijama ne preostaje ništa drugo nego da nastave da ulažu u Kinu“, rekao je ekonomista IW-a Jirgen Mateš, istakavši da je azijski gigant važno tržište, ali i „fitnes centar“ za konkurentnost.

    Proizvodnja u Kini je „veštački“ jeftina jer država subvencionira kompanije, dok se vrijednost juana održava na niskom nivou kako bi kineska roba u inostranstvu bila jeftina. „Ko želi da opstane u žestokoj svetskoj konkurenciji cenama i da se nadmeće sa kineskim kompanijama, mora tamo više da proizvodi i sam izvuče korist iz narušene tržišne utakmice“, napominje Mateš.

    „Za Nemačku to, međutim, znači da se proizvodnja i radna mesta sele u Kinu“, upozorio je Mateš. Istakao je da bi EU trebalo da zaustavi „tu nepoštenu utakmicu“ i uvede kompenzacione carine na uvoz robe iz Kine, prenosi B92.