Kategorija: Svijet

Moskva vidi dugotrajnu neodlučnost i nespremnost Evropljana da razgovaraju sa Rusijom, ocijenio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Evropljani još ne mogu ni da odluče ko može da govori u njihovo ime”, rekao je Peskov novinarima.

On je naveo da će razgovor sa Evropljanima o međusobnoj bezbjednosti biti potreban u nekom trenutku.

“Pošto ćemo na ovaj ili onaj način razgovarati o budućem sistemu bezbjednosti u Evropi, kada se budu vodili razgovori o međusobnoj bezbjednosti Rusije i Ukrajine, onda to, naravno, neće biti moguće učiniti bez Evropljana u nekom trenutku. Biće potreban razgovor sa Evropljanima”, pojasnio je Peskov.

Prema njegovim riječima, Moskva još nije dobila ideje od EU o arhitekturi evropske bezbjednosti.

Oktobar ove godine bio je najtopliji otkako se vodi evidencija, saopšteno je iz Evropske službe za klimatske promjene /Kopernikus/.

U saopštenju se navodi da je sada “sasvim sigurno da će temperatura porasti za 1,5 stepeni Celzijusovih u odnosu na predindustrijske nivoe”, prenio je Rojters.

Prema podacima Kopernikusa, ova godina je druga zaredom u kojoj se bilježi rekordna temperatura u oktobru.

Povjerenje u predsjednika Rusije Vladimira Putina ima 77,5 odsto građana te zemlje, dok njegov rad na čelu države odobrava 71,6 odsto ispitanika, pokazali su rezultati najnovijeg istraživanja Sveruskog centra za proučavanje javnog mnjenja (VCIOM).

Prema objavljenim podacima, nepovjerenje u ruskog predsjednika izrazilo je 17,4 odsto anketiranih, dok 17 odsto ne odobrava njegov rad.

Istraživanje je pokazalo i da rad ruske vlade podržava 45,4 odsto građana, dok 20,4 odsto ima suprotno mišljenje. Povjerenje u premijera Mihaila Mišustina iskazalo je 55,6 odsto ispitanika, a 20,4 odsto reklo je da mu ne vjeruje.

Kada je riječ o stranačkim opredjeljenjima, najviše ispitanika, njih 31,9 odsto, izjasnilo se da bi na parlamentarnim izborima glasalo za Jedinstvenu Rusiju.

Komunistička partija Ruske Federacije dobila bi podršku 14,5 odsto anketiranih, Liberalno-demokratska partija Rusije 10,9 odsto, dok bi za stranku Novi ljudi glasalo 10,1 odsto ispitanika. Stranku Pravedna Rusija podržalo bi 5,3 odsto građana.

Rezultate istraživanja objavio je RTRS, pozivajući se na Tanjug.

Anketa je sprovedena od 26. oktobra do 1. novembra na uzorku od 1.600 građana Rusije starijih od 18 godina. Istraživanje je realizovano kombinovanom metodom, tako što je polovina ispitanika anketirana telefonom, a druga polovina metodom uzorka po unaprijed utvrđenoj ruti.

Maksimalna statistička greška uzorka iznosi 2,5 odsto.

Kamion koji je prevozio azotnu kiselinu prevrnuo se tokom noći na auto-putu A57 kod njemačkog grada Krefelda, nakon čega je došlo do curenja opasne materije. Zbog rizika po zdravlje stanovništva izdato je upozorenje najvišeg stepena opasnosti, a škole i vrtići u ugroženom području ostali su zatvoreni.

U nesreći je povrijeđen vozač kamiona, koji je prevezen u bolnicu, saopštio je portparol vatrogasne službe.

Nadležne službe upozorile su građane na ozbiljne zdravstvene posljedice koje može izazvati azotna kiselina, zbog čega je putem njemačkog sistema za hitno upozoravanje Nina izdato upozorenje na ekstremnu opasnost.

Stanovnicima ugroženog područja preporučeno je da odmah uđu u zatvorene prostorije, zatvore prozore i vrata, te isključe ventilacione sisteme i klima-uređaje.

Prema informacijama koje su objavile Nezavisne, pozivajući se na njemačke medije i Tanjug, nesreća se dogodila na području auto-puta A57, a prostor oko mjesta udesa obezbijeđen je u krugu od jednog kilometra.

U sanaciji posljedica učestvuje oko 150 pripadnika vatrogasnih službi, koji rade na zaustavljanju curenja i pretakanju kiseline iz oštećenog kamiona. Angažovane su i specijalizovane jedinice za intervencije u slučaju opasnih materija.

Zbog vanredne situacije djelimično je obustavljen željeznički saobraćaj u dijelu pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, dok su pojedine saobraćajnice zatvorene.

Azotna kiselina je snažno korozivna industrijska hemikalija koja se, između ostalog, koristi u proizvodnji vještačkih đubriva i eksploziva. Njeno nekontrolisano oslobađanje može predstavljati ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi.

Američki državni sekretar Marko Rubio odbacio je danas navode da će napustiti tu funkciju kako bi se kandidovao na predstojećim predsjedničkim izborima u 2028. godine.

On je u intervjuu za Njujork tajms istakao da mu je plan “oduvijek” bio da do kraja mandata američkog predsjednika Donalda Trampa bude u administraciji.

– Јednostavno, više neću govoriti o 2028. – rekao je Rubio.

Republikanski predsjednik Donald Tramp ne može da se kandiduje na predstojećim predsjedničkim izborima, jer je trenutno obavlja predsjedničku funkciju po drugi put.

Rubio je član Republikanske stranke, a prije nego što je preuzeo funkciju državnog sekretara, bio je senator savezne države Floride.

Na međuizborima za američki Kongres održanim ranije ove sedmice, demokrate su osvojile većinu u oba doma – 241 mjesto u Predstavničkom domu, gdje je republikancima pripalo 162, a u Senatu su dobile 54 mjesta, naspram 44 za republikance, prenosi RTRS.

Više od 575.000 ljudi učestvovalo je u protestima širom Francuske, organizovanim zbog zahtjeva za povećanje plata i očuvanje kupovne moći stanovništva, dok je tokom demonstracija uhapšeno skoro 500 osoba.

Prema podacima francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova, u četvrtak je održano 193 protestna skupa, a samo u Parizu okupilo se oko 65.000 demonstranata. Proteste je organizovala koalicija sindikata, koja je tražila bolje uslove rada i veća primanja u uslovima rasta troškova života.

Kako prenosi RTRS, francuske vlasti naknadno su korigovale prvobitne procjene broja učesnika, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo da je širom zemlje zabilježeno ukupno 430 odvojenih protestnih akcija.

Do 18 časova uhapšeno je 448 osoba, povrijeđena su 53 pripadnika snaga reda, a vatrogasne i druge nadležne službe intervenisale su 86 puta zbog požara. Vlasti su naglasile da su podaci privremeni i da će konačni bilans biti utvrđen naknadno.

U pojedinim gradovima protesti su prerasli u sukobe demonstranata i policije. U Lionu je na čelu protestne kolone zabilježeno nasilje, a procjene broja učesnika razlikovale su se između policije i sindikata.

Francuske vlasti procijenile su da je u tom gradu protestovalo oko 30.000 ljudi, dok je sindikat CGT naveo brojku od 55.000. Slična razlika zabilježena je i u Renu, gdje se, prema različitim procjenama, okupilo između 20.000 i 35.000 demonstranata.

Demonstracije su organizovane u trenutku nezadovoljstva zbog rasta životnih troškova, plata i penzija koje ne prate poskupljenja, kao i sve većeg broja otpuštanja radnika.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa proširila je ekonomski pritisak na Kubu, uvodeći nove mjere koje bi mogle zahvatiti važne sektore kubanske privrede, ali i kompanije iz Kine koje sarađuju s tamošnjim vlastima.

Američki Stejt department najavio je proširenje sankcija na oblasti elektronike, proizvodnje, pomorstva i tehnologije. Riječ je o dijelu šire strategije Vašingtona usmjerene na povećanje pritiska na kubansko rukovodstvo i podsticanje političkih promjena u Havani.

Kako prenosi Klix, nove mjere dolaze u trenutku kada se Kuba suočava s ozbiljnom ekonomskom i energetskom krizom, obilježenom nestašicama i dugotrajnim prekidima u snabdijevanju električnom energijom.

Američki državni sekretar Marko Rubio optužio je kubansko rukovodstvo da resurse zemlje koristi za vlastito bogaćenje, dok se stanovništvo suočava s nestašicama i sve težim životnim uslovima.

„Kubanska vladajuća elita gomila ostrvske energetske, brodarske i tehnološke resurse radi vlastitog bogaćenja, ostavljajući kubanski narod da se nosi s nestancima struje, nestašicama i stagnirajućom ekonomijom“, poručio je Rubio.

Na američkoj listi sankcionisanih našlo se osam pravnih lica i dvije osobe. Među njima su i dvije kineske kompanije – China National Electronic Import and Export Company i Beijing H&C Technologies, koje Vašington optužuje za isporuku oružja i opreme za nadzor i bezbjednost kubanskim vlastima.

Pritisak SAD na Havanu pojačan je tokom posljednjih mjeseci, uz međusobne optužbe predstavnika dvije zemlje u Ujedinjenim nacijama i na društvenim mrežama. Generalna skupština UN-a je prošle sedmice 34. godinu zaredom usvojila rezoluciju kojom se osuđuje američki ekonomski embargo Kubi, ali je ovogodišnje glasanje obilježilo i to što je više država nego ranije glasalo protiv rezolucije ili se uzdržalo od učešća u odlučivanju.

Dodatni pritisak na kubansku energetsku situaciju predstavlja i Trampova prijetnja da će uvesti carine državama koje prodaju ili isporučuju naftu Kubi. Zbog smanjenih zaliha goriva i problema sa zastarjelom elektroenergetskom mrežom, prekidi u snabdijevanju električnom energijom na pojedinim područjima ostrva sada traju duže od 24 časa.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja šireg međunarodnog sporazuma koji bi, osim Rusije i Ukrajine, mogao obuhvatiti i druge evropske zemlje, pa čak i cijeli kontinent.

Tramp je tokom razgovora s novinarima u četvrtak potvrdio da se u Bijeloj kući sastao s Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika, ali nije želio iznositi detalje razgovora. Ipak, nagovijestio je da se razmatra dogovor koji bi imao znatno širi značaj od okončanja ukrajinskog sukoba.

„Obuhvatiće više od Ukrajine. Mogao bih čak reći da bi mogao obuhvatiti cijelu Evropu“, poručio je Tramp, izražavajući očekivanje da bi rat mogao biti okončan u skorije vrijeme.

Prema pisanju Klixa, o ciljevima američke administracije govorio je i Trampov zet Džared Kušner, koji je istakao da je namjera Vašingtona da odgovori na bezbjednosne zabrinutosti svih uključenih strana.

Kušner je na društvenoj mreži Iks naveo da bi rješenje trebalo biti zasnovano na praktičnim dogovorima prihvatljivim za obje strane, čime bi se smanjila mogućnost izbijanja novih sukoba.

U Bijeloj kući je istovremeno održan i sastanak ruskih i ukrajinskih zvaničnika, koji je organizovala prva dama SAD Melanija Tramp. Razgovarano je o humanitarnom primirju u Oleškama, gradu u Hersonskoj oblasti koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

Primirje je potpisano 23. oktobra, a stupilo je na snagu 27. oktobra i trajalo do 1. novembra. Tokom njegovog trajanja omogućeno je dopremanje humanitarne pomoći i evakuacija civila iz područja u kojem su zbog ratnih dejstava nedostajali hrana i osnovne potrepštine.

Iako Tramp nije predstavio konkretne elemente najavljenog sporazuma, njegove izjave ukazuju na to da bi eventualni dogovor mogao predstavljati širi bezbjednosni okvir, čiji bi značaj prevazilazio odnose Moskve i Kijeva.