Kategorija: Svijet

Rumunski predsjednik Nikušor Dan izjavio je da je ruski dron, koji je pogodio stambenu zgradu u rumunskom gradu Galac i povrijedio dvije osobe, prethodno pogođen od strane ukrajinske protivvazdušne odbrane, što je dovelo do promjene njegove putanje.

Kako prenosi rumunska televizija Digi24, predsjednik je naglasio da, bez obzira na te okolnosti, isključivu odgovornost za ovaj incident snosi Rusija.

„Dok su dronovi letjeli iznad ukrajinske teritorije, neki od njih su pogođeni od strane ukrajinske protivvazdušne odbrane. Jedan od njih, vjerovatno pogođen iznad ukrajinskog grada Reni, promijenio je putanju i krenuo prema Galacu“, objasnio je Dan.

Predsjednik je najavio da će Rumunija nastaviti pregovore sa svojim saveznicima o jačanju odbrambenih kapaciteta protiv dronova.

„Na narednom sastanku NATO-a razgovaraće se o opremi koja je Rumuniji potrebna. Rusija je nesumnjivo odgovorna za ovu situaciju. Riječ je o dugoročnom procesu koji Rumunija sprovodi kako bi nastavila da se brani“, dodao je predsjednik.

Iz rumunske vojske su zvanično pojasnili da nisu bili u mogućnosti da obore dron zbog nedostatka vremena za reakciju, ali i zbog niza zakonskih ograničenja koja važe u mirnodopskim uslovima.

Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije ocijenilo je incident kao „ozbiljnu i neodgovornu eskalaciju“ od strane Rusije. Šefica diplomatije Oana-Silvija Coju istakla je da ovaj noćni incident sa dronom spada u kategoriju događaja koji opravdavaju pokretanje Člana 4 Sjevernoatlantskog ugovora. Ovaj član predviđa hitne konsultacije zemalja članica NATO-a kada jedna od njih smatra da su joj ugroženi teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili bezbjednost.

Iako, prema navodima Digi24, do aktiviranja Člana 4 najvjerovatnije ipak neće doći, Rumunija je odlučila da povuče konkretne diplomatske poteze. Pored pozivanja ruskog ambasadora na razgovor, Rumunija će zatvoriti ruski konzulat u gradu Konstanca, a tamošnjeg ruskog konzula proglasiti personom non grata.

Podsjećamo, ostaci ruskih dronova već su izazvali štetu u Galacu u aprilu ove godine. Krhotine su tada oštetile električni stub i jedan pomoćni objekat. To je bio prvi slučaj od početka rata u Ukrajini da je sličan incident prouzrokovao materijalnu štetu na teritoriji Rumunije.

Član 4 se u slučaju opasnosti koristi kao prvi korak ka zajedničkom rješavanju situacije među članicama NATO-a. On ne podrazumijeva automatsku vojnu reakciju, kao što je to slučaj sa Članom 5, već predstavlja mehanizam za ozbiljne političke konsultacije između svih članica Alijanse.

Ruski predsjednik Vladimir Putin osvrnuo se na incident s dronom koji je navodno pao na teritoriju Rumunije, kritikujućo pritom reakcije iz Evropske unije i nudeći provođenje ruske istrage pod određenim uslovima.

“Prva reakcija u EU na bilo koji dron je da ga proglase ruskim, a onda se ispostavi da nije”, izjavio je.

Vezano za konkretan slučaj, poručio je da je Moskva spremna istražiti okolnosti pada letjelice ako za to dobije potrebne informacije.

“Ako dobijemo objektivne podatke o padu drona u Rumuniji, provešćemo objektivnu istragu”, rekao je Putin.

Rusija odbacuje optužbe

Prije Putinove izjave oglasila se i portparolka ruskog ministarstva spoljnjih poslova Marija Zaharova, koja je odbacila tvrdnje da su ruski dronovi odgovorni za incidente iznad evropske teritorije.

“Sve optužbe koje čujemo, posebno o bespilotnim letjelicama negdje u zemljama Evropske unije, posve su neutemeljene, nije predočena nijedna činjenica, materijal niti dokaz”, rekla je Zaharova, prenosi ruska novinska agencija RIA.

Tvrdnje Bukurešta

Njena izjava dolazi nakon što su vlasti Rumunije objavile da je dron koji je tokom noći pogodio stambenu zgradu u Galațiju bio ruskog porijekla te da je nosio eksploziv.

Bukurešt je incident nazvao ozbiljnim kršenjem svojeg suvereniteta i vazdušnog prostora, dok su NATO i brojni evropski zvaničnici izrazili podršku Rumuniji, prenosi Index.

Simbolično, prije tačno 12 godina, 29. maja 2014. godine, ovdje u Astani je potpisan Sporazum o osnivanju Evroazijskog ekonomskog saveza, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku Višeg evroazijskog ekonomskog savjeta u Astani u proširenom sastavu.

– Korak po korak, formira se punopravan i sveobuhvatan jedinstven ekonomski prostor – naglasio je ruski lider, piše RT Balkan.

EAES uspješno funkcioniše i nastavlja dalje da se razvija, naglasio je Putin i podvukao da su uspostavljena zajednička tržišta usluga, kapitala i radne snage, kao i da se širi višestrana saradnja u njraznim oblastima.

– Trgovinski tokovi između država našeg saveza dostigli su 95 milijardi dolara prošle godine – istakao je predsjednik RF.

On je dodao da se vidi rast u većini ekonomskih sektora.

– Želeo bih posebno da istaknem, imajući u vidu specifičnost sadašnje situacije, da tesna evroazijska integracija ipak donosi realnu korist svakoj od državi članici našeg saveza. Ona doprinosi povećanju prihoda biznisa, poboljšanju kvaliteta života i blagostanja stanovništva naših zemalja. Praktično svi trgovinski obračuni među našim zemljama odvijaju se u nacionalnim valutama – naglasio je ruski predsjednik i dodao da su na taj način uzjamne izvozne i uvozne operacije zaštićene od spoljnih uticaja i negativnih tendencija na svetskim tržištima.

Putin je naglasio da mnoge strane države i velike regionalne strukture, kao što su ZND, ŠOS, Asocijacija država jugoistočne Azije, pokazuju interesovanje za saradnju sa EAES-om.

– Sa svoje strane EAES je dosljedno otvoren za uzajamno korisnu i ravnopravnu saradnju sa konstruktivno nastrojenim državama i udruženjima, a krug preferencijalnih partnera petorke iz godine u godinu se u potpunosti širi – istakao je ruski predsjednik.

Putin je napomenuo da su do 2025. godine zaključeni trgovinski sporazumi sa Mongolijom, UAE i Indonezijom, te da su pregovori sa Indijom intenzivirani.

Ključni makroekonomski pokazatelji zemalja EAEU imaju pozitivnu i stabilnu dinamiku, dodao je

– To govori samo za sebe. Ukupna industrijska proizvodnja u Evroazijskoom savezi porasla je za 1,6 odsto, poljoprivredna proizvodnja za 4,6 odsto, a građevinarstvo za 4,2 odsto – precizirao je ruski predsjednik.

On je takođe naveo da je u okviru EAES pokrenut mehanizam povlašćenog sufinansiranja perspektivnih industrijskih projekata.

– Krediti za te namene odobravaju se po kamatnim stopama koje su znatno niže od tržišnih. Trenutno se već aktivno realizuju dva zajednička industrijska projekta, za tri su odobreni zahtjevi za finansiranje, dok se još 14 nalazi u fazi razrade u Evroazijskoj ekonomskoj komisiji – pojasnio je.

Putin je posebno istakao rad EAES na promociji supstitucije uvoza.

– Zahvaljujući širenju industrijske saradnje, naše zemlje su stvorile efikasne lance dodatne vrijednosti, unapređuju procese supstitucije uvoza i uvode digitalne tehnologije i inovacije – podvukao je.

Zemlje EAEU zajedničkim naporima teže da se samostalno obezbjeđuju vitalnim poljoprivrednim proizvodima sopstvene proizvodnje, istakao je ruski lider.

– Naglasiću da je produbljivanje savezničkih odnosa sa svim državama Evroazijskog ekonomskog saveza bezuslovni prioritet za Rusiju. Namjeravamo da i dalje na sve načine doprinosimo razvoju integracionih procesa na celom evroazijskom prostoru – zaključio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na kraju svog govora.

Predsjednik Rumunije Nikušor Dan je za danas, 29.maja, sazvao Vrhovni savjet nacionalne odbrane kako bi se razmotrile implikacije pada drona na stambeni blok, najozbiljnijeg incidenta koji je pogodio rumunsku teritoriju od početka ruske agresije na Ukrajinu, prenose rumunski mediji.

Rumunski premijer osudio pad drona

Vršilac dužnosti premijera Ilie Boložan osudio je jutros incident u gradu Galacu, gdje se dron srušio na stambeni blok, i saopštio da je u kontaktu sa ministrom odbrane i da su preduzete sve mjere za zaštitu stanovništva, prenosi Ađerpres.

Saveznici i partneri odmah obaviješteni

“Tokom noći, ruski dron se srušio na stambeni blok u opštini Galac, izazvavši požar i lakše povrijedivši dvije osobe. Bio sam u kontaktu sa ministrom odbrane i odmah su preduzete sve mjere za zaštitu stanovništva, dok su, na diplomatskom frontu, obaviješteni saveznici i partneri Rumunije”, rekao je Boložan.

Bukurešt incident nazvao neprihvatljivim

On je dodao da je ova situacija “neprihvatljiva” i da predstavlja “još jedno kršenje vazdušnog prostora izazvano neodgovornim i neopravdanim nastavkom agresije u Ukrajini od strane Rusije”, prenosi Tanjug.

“Ovaj rat nastavlja da utiče na bezbjednost Rumunije i država na istočnom krilu. Nedvosmisleno osuđujem ove ozbiljne akcije i čvrsto pozivam Rusiju da ih odmah obustavi“, napisao je rumunski premijer na društenoj mreži Facebook.

Boložan je dodao i da rumunski odbrambeni odgovor bio ograničen nivoom raspoložive opreme.

“Ovo je još jedan dokaz važnosti programa EU Sigurnosna akcija za Evropu (SAFE)  kroz koji ćemo obezbijediti sveobuhvatnu opremu za borbu protiv dronova za rumunsku vojsku. Ugovor će biti potpisan u narednim satima. Isporuka kapaciteta za borbu protiv dronova počeće u roku od nekoliko mjeseci”, izjavio je rumunski premijer.

Inače, portparol rumunskog Ministarstva nacionalne odbrane (MApN) Kristijan Popoviči objasnio je danas zašto vojska nije oborila bespilotnu letjelicu koja je noćas udarila u desetospratnicu u centru rumunskog grada Galac.

Naveo je da Rumunija “ne može da rizikuje da stvori veću opasnost od one koju sprečava“ i da vojska ima “vrlo stroga ograničenja“ u takvim situacijama, piše Digi24.ro.

Zašto rumunska vojska nije oborila dron koji je udario u zgradu?

Novinari su pitali zašto bespilotna letjelica nije oborena.

“To je legitimno pitanje i građani moraju da znaju da činimo sve što možemo, ali vojska u ovakvoj situaciji ima vrlo stroga ograničenja jer ne možemo da rizikujemo da stvorimo veću opasnost od one koju sprečavamo. Zakon nam dozvoljava otvaranje vatre na ove objekte korišćene u sukobu u Ukrajini, ali pod uslovom da se time štite životi stanovništva i imovina“, izjavio je Popoviči.

Iz Ministarstva odbrane su takođe precizirali da su “piloti aviona tokom cijelog trajanja uzbune imali ovlašćenje za djelovanje po ciljevima“.

Desetine incidenata od početka rata

Ministarstvo odbrane saopštilo je da su od početka rata u Ukrajini u 47 navrata pronađeni fragmenti bespilotnih letelica na teritoriji Rumunije. Samo ove godine zabilježeno je 12 takvih slučajeva.

Dron se jutros srušio na stambenu zgradu u gradu Galac na istoku Rumunije, nakon čega je došlo do eksplozije i požara u stanu na 10. spratu. U incidentu su dvije osobe lakše povrijeđene i prebačene u bolnicu, prenose rumunski mediji.

Prije pada drona, rumunske vlasti izdale su upozorenje putem sistema RO-Alert za šire područje gradova Galac, Braila i Tulča, zbog pojačane aktivnosti bespilotnih letjelica u pograničnom regionu. U vazduh su podignuta i dva borbena aviona F-16 iz baze Fetešti, uz podršku helikoptera rumunskih vazduhoplovnih snaga.

Prema navodima Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije, piloti su tokom cijelog perioda uzbune imali ovlašćenje da djeluju na potencijalne mete. Ipak, dron nije oboren prije udara.

Portparol Ministarstva Kristijan Popoviči objasnio je da su odluke u ovakvim situacijama ograničene strogim pravilima, te da vojska ne može da preduzme akcije koje bi mogle izazvati veću opasnost za civilno stanovništvo.

„Ne možemo da rizikujemo da stvorimo veću opasnost od one koju sprečavamo“, naveo je Popoviči, dodajući da je dron u jednom trenutku izgubio visinu i nestao sa radara neposredno prije pada na zgradu.

Grad Galac nalazi se u blizini granice s Ukrajinom i Moldavijom, a s druge strane granice nalazi se ukrajinski Izmail, važna riječna luka na Dunavu, koja je često meta ruskih napada. Gotovo u isto vrijeme kada je došlo do incidenta u Rumuniji, ukrajinske vlasti su saopštile da je područje Izmaila bilo pod napadom ruskih dronova.

Rumunske vlasti podsjećaju da su od početka rata u Ukrajini u više navrata zabilježeni incidenti u kojima su dronovi ili njihovi fragmenti završili na teritoriji Rumunije. Prema podacima Ministarstva odbrane, takvi slučajevi su zabilježeni desetine puta, uključujući i ovu godinu.

Rumunija, kao članica NATO-a i Evropske unije, pojačala je nadzor vazdušnog prostora u pograničnim područjima zbog učestalih incidenata povezanih s ratom u Ukrajini.

Tokom sukoba koji se desio u srijedu, 27. maja, teško je povrijeđen 22-godišnji Srbin, koji se nalazi u životnoj opasnosti.

Kako prenose mediji, do sukoba je došlo u Beč–Brigitenau kada je Srbin zadobio višestruke teške povrede od uboda nožem.

Nakon medicinske pomoći koju je pružila bečka služba hitne pomoći, muškarac je u kritičnom stanju prebačen u bolnicu, saopštila je policija.

Žrtva sama pozvala policiju

Kako stoji u policijskom saopštenju, 21-godišnji osumnjičeni iz Avganistana bio je zajedno sa trojicom prijatelja oko 19.50 časova u Stromštrase, kada je grupa naišla na 22-godišnjeg poznanika.

Iz prvobitne verbalne rasprave navodno se razvio fizički sukob.

Nakon toga, 21-godišnjak izvukao nož i izbo 22-godišnjaka.

Neposredno nakon napada, grupa je pobjegla sa lica mjesta.

Povrijeđeni je sam obavijestio policiju.

Policija je odmah krenula u potjeru za napadačima i u oblasti Fridrih-Engels-Placa uhapsili 21-godišnjeg Avganistanca. Kako su saopštili iz policije, on se skrivao se između dva vozila.

Tokom saslušanja, Avganistanac je priznao krivično djelo.

U neposrednoj blizini mjesta napada policija je pronašla i bokser, koji je pripadao napadačima.

Sjedinjene Američke Države još nisu postigle sporazum s Iranom, ali su blizu dogovora, izjavio je novinarima potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.

Prema njegovim riječima, SAD je u poziciji iz koje može značajno unazaditi nuklearni program Teherana.

Njegovi komentari uslijedili su nakon što su američki mediji u subotu izvijestili da su američki i iranski pregovarači još u utorak postigli načelni dogovor, za koji se još uvijek čeka odobrenje predsjednika Donalda Trampa.

Čeka se Trampovo odobrenje

Izjava Vensa prva je reakcija nekog visokog američkog zvaničnika na medijske napise o postignutom dogovoru.

U međuvremenu, jedan arapski zvaničnik rekao je za američku mrežu NBC News kako je odgoda “frustrirajuća” jer je memorandum o razumijevanju dogovoren još prije tri dana u Dohi.

Na novinarsko pitanje o pregovorima u Bijeloj kući se osvrnuo i ministar financija Skot Besent, koji je rekao da se razgovori nastavljaju.

Besent je dodao kako je Donald Tramp “vrlo jasno poručio da postoji nekoliko crvenih linija”.

Prema tim uslovima, Iran mora predati svoj visoko obogaćeni uran i ne smije doći u posjed nuklearnog oružja.

“Ormuski zaliv mora ostati slobodan i otvoren kao i prije”, naglasio je Besent i zaključio: “Sve ovisi o tome šta predsjednik odluči”.

(Index.hr)