Kategorija: Svijet

Kina je potvrdila da su u toku razgovori o mogućem trilateralnom sastanku predsjednika Kine Si Đinpinga, Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Rusije Vladimira Putina, koji bi mogao biti održan tokom novembra na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u kineskom gradu Šenženu.

Portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning izjavila je da Peking komunicira sa relevantnim stranama o mogućem susretu trojice državnih lidera, ali za sada nije postignut konačan dogovor o njegovom održavanju.

Prema ocjenama analitičara, eventualni sastanak mogao bi imati veliki diplomatski značaj, ali je neizvjesno da li bi doveo do konkretnih dogovora, s obzirom na različite interese tri države.

Kako prenose Nezavisne, jedan od najvećih izazova za Peking predstavlja pitanje Ukrajine. Putin želi da razgovara o ratu, dok Kina nastoji da izbjegne situaciju u kojoj bi bila uvučena u direktno posredovanje između Moskve i Vašingtona, posebno ukoliko bi razgovori bili vođeni bez učešća Kijeva.

Američki predsjednik Tramp ranije je izrazio interesovanje za razgovor sa Sijem i Putinom o kontroli nuklearnog naoružanja. Međutim, Kina do sada nije pokazala spremnost da prihvati ograničenja svog nuklearnog arsenala.

Peking smatra da bi Vašington, kao država sa znatno većim nuklearnim arsenalom od kineskog, trebalo da preuzme vodeću ulogu u inicijativama za nuklearno razoružanje. Kineski analitičari, ipak, ne isključuju mogućnost razgovora o smanjenju rizika od nuklearnog sukoba i unapređenju komunikacije između vojnih komandi.

Rusija će odgovoriti na odluku Austrije da protjera četvoricu ruskih diplomata, a mjere koje Moskva priprema biće srazmjerne, ali bolne za Beč, poručio je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Dmitrij Ljubinski.

On je za rusku novinsku agenciju TASS istakao da Moskva neće ostaviti bez odgovora poteze austrijskih vlasti koje smatra neprijateljskim.

„Neprijateljski potezi Austrije prema Rusiji uvijek su nailazili, i nailaziće, na srazmjeran odgovor ruske strane. To će neminovno biti bolno za Beč, ali to nikako nije naš izbor“, izjavio je Ljubinski.

Kako prenose Nezavisne, ruski zvaničnik nije precizirao kakve bi konkretne protivmjere Moskva mogla preduzeti.

Austrijske vlasti su 23. oktobra proglasile četvoricu ruskih diplomata nepoželjnim osobama i naložile im da napuste zemlju.

Trojica diplomata bila su angažovana u ruskoj ambasadi u Beču, dok je četvrti bio član ruske delegacije pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), gdje se bavio pitanjima vojne bezbjednosti i kontrole naoružanja.

Odluka Beča izazvala je reakciju Moskve, koja sada najavljuje uzvratne poteze prema Austriji.

Američke vlasti objavile su nagradu do 20 miliona dolara za informacije o iranskom nuklearnom programu u okviru programa Nagrade za pravdu /Rewards for Justice/ Stejt departmenta SAD.

– Traže se informacije o nuklearnim naučnicima i osoblju, tehnologijama i kapacitetima vezanim za nuklearni program, kao i povezanim organizacijama i osoblju – objavio je Stejt department.

Iz Irana je u više navrata rečeno da nemaju namjeru da razgovaraju o svom nuklearnom programu dok se sukob sa SAD ne završi, pomorska blokada ne bude ukinuta i ne bude ispunjen niz drugih uslova.

Teheran je isključio i mogućnost izvoza uranijuma u ​​druge zemlje, podsjeća RIA Novosti.

SAD i Izrael počeli su napade 28. februara na mete u Iranu, na šta je iranska strana odgovorila vojnim udarima.

Iako trenutno vlada zatišje u sukobu, on ostaje neriješen i postoji rizik da bi se neprijateljstva mogla nastaviti.

Ruska delegacija na razgovorima sa SAD i Ukrajinom naredne sedmice uključivaće pomoćnika Kremlja Vladimira Medinskog, kao i zamjenike ministra spoljnih poslova Sergeja Rjabkova i Mihaila Galuzina, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov za Interfaks rekao da će delegaciju činiti šef ruske vojne obavještajne agencije Igor Kostjukov i visoki oficir Generalštaba Jurij Žigarlovski, zajedno sa drugim visokim diplomatskim i vojnim zvaničnicima.

Trilateralni sastanak u Abu Dabiju zakazan je za 10. i 11. novembar.

Mogućnost susreta predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog lidera Si Đinpinga na jednom mjestu sve je izvjesnija, nakon što je Peking potvrdio da razgovara sa zainteresovanim stranama o organizovanju trilateralnog sastanka.

Portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning izjavila je da Kina komunicira sa relevantnim stranama o mogućem susretu trojice državnika. Prema dostupnim informacijama, sastanak bi mogao biti održan krajem novembra na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Šenženu.

Ukoliko do sastanka dođe, biće to značajan diplomatski događaj, ali analitičari ne očekuju da će trojica lidera postići konkretne dogovore o najvažnijim međunarodnim pitanjima.

„Mislim da će se sastanak održati. Pitanje je samo formata i sadržaja“, izjavila je Sun Jun, direktorka kineskog programa u Centru Stimson, dodajući da Peking želi ostvariti politički i diplomatski značaj, ali bez preuzimanja dodatnih obaveza.

Tramp bi sa Putinom i Si Đinpingom želio razgovarati o kontroli nuklearnog naoružanja, dok je ruskom predsjedniku u prvom planu rat u Ukrajini. Putin, prema procjenama analitičara, želi da o ovom pitanju razgovara sa američkim i kineskim liderom bez prisustva ukrajinskih predstavnika.

Kako prenosi BL Portal, analitičari smatraju da bi Putin mogao imati najveću diplomatsku korist od ovakvog susreta, jer bi samo pojavljivanje za istim stolom sa liderima SAD i Kine predstavljalo značajan politički uspjeh za Moskvu.

Deni Rasel, nekadašnji visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta, ocijenio je da Rusija očigledno podržava inicijativu za trilateralni sastanak i da bi Putin mogao pokušati da približi Vašington i Peking ruskim stavovima o Ukrajini.

S druge strane, Kina nema namjeru da se upušta u ozbiljnije pregovore o ukrajinskom sukobu ili kontroli naoružanja, smatra Sun Jun. Prema njenoj ocjeni, Peking će se vjerovatno zadržati na uobičajenim diplomatskim porukama o značaju mira i međunarodne stabilnosti.

Za kineskog predsjednika poseban izazov predstavlja način na koji bi susret bio predstavljen javnosti. Peking ne želi da se sastanak protumači kao dogovor tri velike sile o podjeli svijeta ili uspostavljanju njihovih interesnih sfera.

Krejg Singlton iz Fondacije za odbranu demokratija smatra da bi sastanak mogao ostati na nivou simboličnog događaja i zajedničkog fotografisanja, bez značajnijih političkih rezultata. Ipak, za Putina bi i takva slika predstavljala priliku da pokaže kako Rusija nije međunarodno izolovana.

Trampov dolazak u Kinu očekuje se u okviru samita APEC-a, a jedan od glavnih ciljeva njegovog susreta sa Si Đinpingom biće očuvanje trgovinskog primirja između dvije najveće svjetske ekonomije, koje ističe u januaru.

Uprkos diplomatskim kontaktima, trgovinske tenzije između Vašingtona i Pekinga nisu nestale. Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir pozvao je kinesku stranu da sprovede ranije preuzete obaveze, posebno kada je riječ o kupovini poljoprivrednih proizvoda i isporukama rijetkih zemnih elemenata i drugih važnih minerala.

Istovremeno, rat u Ukrajini nastavlja da opterećuje međunarodne odnose. Kijev očekuje konkretne bezbjednosne garancije zapadnih saveznika, dok bi naredne sedmice u Abu Dabiju trebalo da budu održani trilateralni pregovori predstavnika Ukrajine, Rusije i SAD.

Zbog različitih interesa trojice lidera, eventualni sastanak u Kini mogao bi imati prije svega simboličan značaj, ali bi istovremeno pokazao spremnost tri velike sile da održavaju direktne kontakte u periodu izraženih međunarodnih tenzija.

Sjedinjene Američke Države mogle bi imati značajnu ulogu u ubrzavanju evropskog puta Ukrajine, a podrška administracije predsjednika Donalda Trampa članstvu Kijeva u Evropskoj uniji mogla bi postati dio šireg dogovora o okončanju rata i budućoj bezbjednosti Evrope.

Prema analizi koju je objavio Atlantski savjet (Atlantic Council), trajan mir u Ukrajini trebalo bi da uključi jasan put ka članstvu u EU, dok bi Vašington mogao pomoći u prevazilaženju političkih i ekonomskih prepreka koje usporavaju taj proces.

Zauzvrat, SAD bi mogle ostvariti povoljnije trgovinske i bezbjednosne aranžmane, dok bi evropske države preuzele značajniju odgovornost za obnovu i dugoročnu stabilnost Ukrajine.

Iako Evropska unija načelno podržava ukrajinsko članstvo, pred Kijevom se nalazi niz ozbiljnih izazova. Neophodno je uskladiti zakonodavstvo i institucije sa evropskim pravilima, unaprijediti vladavinu prava i borbu protiv korupcije, što je dodatno otežano zbog rata i velikog opterećenja državnih resursa.

Prepreke postoje i unutar same Unije. O proširenju odlučuju države članice, pa bilateralni sporovi i unutrašnji politički interesi pojedinih vlada mogu usporiti ili blokirati napredak kandidata.

Posebno osjetljivo pitanje predstavlja raspodjela evropskog novca. Ulazak Ukrajine mogao bi značajno promijeniti finansiranje poljoprivrede, regionalnog razvoja i programa za smanjenje ekonomskih razlika među članicama.

Snažan ukrajinski poljoprivredni sektor takođe izaziva zabrinutost evropskih proizvođača, koji strahuju od dodatne konkurencije na zajedničkom tržištu.

Kako pišu Nezavisne, pozivajući se na analizu Atlantskog savjeta, američka podrška mogla bi obuhvatiti političko posredovanje, tehničku pomoć i povoljnije finansiranje, uz povezivanje finansijske podrške sa sprovođenjem konkretnih reformi u Ukrajini.

Jedan od prijedloga odnosi se i na američku podršku otkupu dijela ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda koji bi bili plasirani izvan Evropske unije. Na taj način pokušalo bi se ublažiti opterećenje evropskog tržišta, ali i otvoriti dodatne poslovne mogućnosti američkim kompanijama.

Osim političkih i trgovinskih interesa, Vašington bi mogao imati i značajne bezbjednosne koristi od približavanja Ukrajine Evropskoj uniji.

Stabilnije poslovno okruženje i pristup evropskom tržištu mogli bi privući nova ulaganja u ukrajinsku proizvodnju dronova, kritične sirovine, informacione tehnologije i poljoprivredu.

Evropske države bi, s druge strane, dobile mogućnost snažnije saradnje sa ukrajinskim odbrambenim sektorom, koji je tokom rata razvio značajna iskustva u proizvodnji bespilotnih sistema, pomorskih dronova i elektronskom ratovanju.

Takva saradnja mogla bi doprinijeti jačanju evropskih odbrambenih kapaciteta, što je jedan od prioriteta Trampove administracije.

Ipak, važno je razlikovati članstvo u Evropskoj uniji od članstva u NATO-u, jer ulazak Ukrajine u EU sam po sebi ne bi podrazumijevao iste bezbjednosne garancije koje pruža članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.

Predloženi dogovor zahtijevao bi i promjenu pristupa Vašingtona, koji bi morao djelovati kao partner u uklanjanju prepreka, a ne kao strana koja evropskim državama nameće rokove i rješenja.

Konačna odluka o proširenju ostaje u nadležnosti Evropske unije, a ostvarivanje ukrajinskog evropskog puta zavisiće od sprovođenja reformi u Kijevu i spremnosti članica da prihvate političke i ekonomske posljedice novog proširenja.

Prema ocjeni iznesenoj u analizi, povezivanje mirovnog procesa sa evropskim integracijama Ukrajine moglo bi stvoriti zajednički okvir za ostvarivanje interesa Vašingtona, Brisela i Kijeva.

Najava američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućem postizanju novog sporazuma sa Rusijom, koji bi obuhvatio ne samo Ukrajinu već i širu evropsku bezbjednost, izazvala je zabrinutost među evropskim saveznicima Vašingtona. U evropskim prijestonicama strahuju da bi SAD i Moskva mogle razgovarati o budućnosti kontinenta bez punog učešća evropskih država.

Tramp je mogućnost takvog dogovora najavio nakon sastanka sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, održanog 5. novembra u Bijeloj kući.

„Biće to veliki sporazum. Obuhvatiće više od Ukrajine, a mogao bih čak reći da bi mogao obuhvatiti cijelu Evropu“, poručio je Tramp, dodajući da očekuje da će dogovor naići na opšte odobravanje.

Ipak, američki predsjednik nije iznio konkretne detalje prijedloga, što je dodatno podstaklo pitanja među evropskim diplomatama o mogućim ustupcima Moskvi.

Osnovne ciljeve američke inicijative predstavio je Trampov zet i izaslanik Džared Kušner. Plan, između ostalog, predviđa uspostavljanje stalnih bezbjednosnih konsultacija, pouzdanih kanala komunikacije u kriznim situacijama, veću transparentnost vojnih aktivnosti i mjere za smanjenje rizika od eskalacije.

Kušner je naglasio da bi budući okvir trebalo da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet država, kao i njihovo pravo da samostalno odlučuju o bezbjednosnim savezima. Istakao je i da bi NATO zadržao ključnu ulogu u kolektivnoj odbrani Evrope.

Međutim, kako piše Nezavisne, pozivajući se na razgovore portala Politiko sa 12 diplomata NATO-a, predstavnika EU i evropskih vlada, među saveznicima postoji nepovjerenje prema stvarnim namjerama američke administracije. Posebno ih zabrinjava mogućnost da bi pregovori mogli otvoriti prostor za ruske zahtjeve koji se odnose na promjenu postojećeg evropskog bezbjednosnog poretka.

Moskva je i prije početka rata u Ukrajini 2022. godine zahtijevala da NATO odustane od daljeg proširenja i povuče vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine. Takvi zahtjevi posebno su osjetljivi za države istočne Evrope, koje članstvo u Alijansi smatraju važnom garancijom bezbjednosti.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas poručila je da Rusija ne može imati pravo veta na bezbjednosne odluke evropskih država i da Ukrajina mora biti uključena u budući evropski bezbjednosni okvir.

„Putin nema pravo veta na evropsku bezbjednost“, istakla je Kalas.

Dodatnu zabrinutost izazvala je činjenica da, prema navodima diplomata NATO-a, saveznici nisu bili unaprijed obaviješteni o američkom prijedlogu. Iako su američki predstavnici razgovarali sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u Briselu, dio partnera smatra da nije dobio dovoljno informacija o širem planu.

Jedno od najosjetljivijih pitanja odnosi se na buduće prisustvo američkih vojnika u Evropi. Revizija američkog vojnog rasporeda očekuje se u decembru, a pojedine članice NATO-a strahuju da bi eventualno smanjenje broja američkih vojnika moglo postati dio šireg dogovora sa Moskvom. Ipak, za sada nema potvrde da je takva mogućnost uključena u Trampov prijedlog.

Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda upozorio je da Evropa mora imati mjesto za pregovaračkim stolom kada se odlučuje o miru u Ukrajini i budućnosti kontinenta.

U međuvremenu, američka inicijativa dolazi uoči trilateralnih razgovora predstavnika SAD, Rusije i Ukrajine, zakazanih za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju. O očekivanjima od pregovora i odnosima sa Moskvom govorio je i poljski premijer Donald Tusk, pozivajući evropske saveznike na oprez prilikom procjene ruskih namjera.

O novoj inicijativi trebalo bi da razgovaraju i lideri Evropske unije na neformalnom sastanku naredne sedmice u Dablinu, gdje bi pitanje Ukrajine i evropske bezbjednosti moglo biti jedna od glavnih tema.

Za sada nije poznato šta bi konkretno podrazumijevao Trampov najavljeni sporazum, niti da li će pregovori sa Moskvom obuhvatiti pitanja koja se odnose na vojno prisustvo NATO-a i bezbjednosnu arhitekturu Evrope.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je da će u utorak, 10. novembra, u Abu Dabiju početi novi krug trilateralnih pregovora između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine o okončanju rata.

Putin je to saopštio tokom sastanka sa stalnim članovima Savjeta bezbjednosti Rusije, navodeći da je pozvao predstavnike ruske delegacije koji će učestvovati u razgovorima u prijestonici Ujedinjenih Arapskih Emirata.

„S obzirom na to da bi pregovori trebalo da počnu u utorak, pozvao sam kolege koji će učestvovati u tim razgovorima“, rekao je Putin, prenose ruski mediji.

Rusku delegaciju predvodiće Vladimir Medinski, savjetnik ruskog predsjednika, koji je i ranije učestvovao u pregovorima sa ukrajinskom stranom. U sastavu delegacije biće i Igor Kostjukov, Jurij Ušakov, Mihail Galuzin i Sergej Rjabkov.

Prema navodima ruskih državnih medija, pregovori bi trebalo da traju dva dana, odnosno u utorak i srijedu.

Održavanje novog kruga razgovora ranije je najavljeno nakon kontakata američkih i ruskih zvaničnika, a Vašington će posredovati u pregovorima. Specijalni izaslanik američkog predsjednika Stiv Vitkof ranije je naveo da će teme razgovora obuhvatiti bezbjednosne garancije, smanjenje tenzija, humanitarna pitanja i naredne korake ka mirnom rješenju sukoba.

Potvrđujući učešće Rusije, Putin je zahvalio rukovodstvu Ujedinjenih Arapskih Emirata na spremnosti da bude domaćin pregovora i na dosadašnjoj pomoći u humanitarnim pitanjima, uključujući razmjenu zarobljenika.

Kako prenosi Klix.ba, novi sastanak predstavlja nastavak diplomatskih napora Vašingtona da približi stavove Moskve i Kijeva i pokrene proces ka okončanju rata.

Evropska komisija otvorila je pregovore sa zemljama zapadnog Balkana o uključivanju u sistem „Rominga kao kod kuće“, čime bi građanima regiona u budućnosti bilo omogućeno da koriste mobilne usluge u Evropskoj uniji bez dodatnih troškova rominga.

Pregovori su pokrenuti sa BiH, Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom, Albanijom i vlastima u Prištini, a cilj je proširenje postojećeg evropskog sistema na zemlje zapadnog Balkana.

Kako je saopšteno, nakon postizanja bilateralnih sporazuma i potpunog usklađivanja propisa partnerskih zemalja sa pravilima Evropske unije, Evropska komisija će pozvati Savjet EU da odobri proširenje područja primjene ovog sistema.

To bi značilo da bi građani tokom putovanja između zemalja Evropske unije i zapadnog Balkana mogli da telefoniraju, šalju SMS poruke i koriste mobilni internet bez dodatnih naknada za roming.

Iz Evropske komisije podsjetili su da je Savjet EU još u junu 2026. godine dao zeleno svjetlo za pokretanje pregovora o proširenju sistema na partnere iz regiona.

Budući sporazumi trebalo bi da budu zasnovani na postojećim sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju, koji predstavljaju okvir za jačanje ekonomske integracije, regionalne stabilnosti i saradnje sa Evropskom unijom.

Pokretanje pregovora ranije je najavila predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen tokom posjete zemljama zapadnog Balkana u oktobru ove godine, prenosi RTRS.