Kategorija: Svijet

Oružane snage pobunjeničke grupe Huti, koje kontrolišu sjever Jemena, saopštile su da su izvršile dvije vojne operacije i gađale mete u Rijadu i postrojenja naftne kompanije Saudi Aramko na zapadu Saudijske Arabije.

„Prva vojna operacija bila je usmjerena protiv strateški važnih objekata u glavnom gradu saudijskog neprijatelja, Rijadu, a druga protiv objekata kompanije Aramko u Janbuu“, objavio je na Telegramu Jahja Sari, vojni portparol Huta, prenosi RTRS.

Dodao je da su operacije izvršene kao odgovor na napad u Sani, glavnom gradu Jemena.

Nekoliko sati ranije u blizini glavnog gradskog aerodroma u Rijadu viđeni su plamen i veliki oblak dima. Na Rojtersovim snimcima izgleda da gore rezervoari za gorivo.

Saudijska Arabija je tokom noći slala upozorenja na potencijalnu opasnost oko Rijada.

Ruska vojska odbila je najveći ukrajinski napad dronova na Moskvu, saopštio je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.

„Od juče je presretnuto više od 1.600 bespilotnih letjelica na svim frontovima. Od njih se 450 približavalo Moskvi“, napisao je na platformi Maks, prenosi RTRS.

Napomenuo je da su ukrajinske oružane snage pokušale da poremete izbore za Državnu dumu, ali da nisu uspjele.

Nekoliko dronova stiglo je do moskovske rafinerije nafte, a jedan je pogodio stambenu zgradu. Nije bilo žrtava, izvijestio je Sobjanjin.

Guverner Moskovske oblasti Andrej Vorobjov ranije je saopštio da su dvije osobe poginule, a nekoliko povrijeđeno u masovnom napadu dronovima u regionu. Oštećene su stambene zgrade i privatne kuće, prenose RIA Novosti.

Rusija ulazi u posljednji, treći dan izbora za donji dom parlamenta. Predsjednica Centralne izborne komisije Ela Pamfilova naglasila je da protivnici neće moći da poremete glasanje.

Muškarac i žena poginuli su kada su dronovi pogodili stambene objekte u Moskovskoj oblasti, izjavio je guverner Andrej Vorobjov.

Guverner je rekao da je jedna osoba povrijeđena u Lenjinskom okrugu.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je da je izvršen najveći napad na Moskvu do sada i da je od juče presretnuto više od 1.600 dronova na svim odbrambenim linijama glavnog grada Rusije.

“Najmasovniji neprijateljski napad dronovima je odbijen. Od juče je presretnuto više od 1.600 bespilotnih letjelica na svim odbrambenim linijama. NJih 450 zaustavljeno je na prilazu Moskvi”, objavio je Sobjanjin na servisu “Maks”.

On je ocijenio da je veliki napad ukrajinskih oružanih snaga na Moskvu planiran s ciljem da se poremete izbori, ali je dodao da “neprijatelj u tome nije uspio”.

Sobjanjin je naveo da je dron udario u zgradu u blizini Orehovog bulevara u južnom dijelu Moskve i da službe hitne pomoći rade na licu mjesta.

Izbori za rusku Državnu dumu i regionalni izbori počeli su 18. septembra, a glasanje traje tri dana.

Neki zapadni političari žele da dođe do sukoba između NATO-a i Rusije, tako što će isprovocirati konflikt između njih usled kraha strategije podrške Ukrajine, smatra slovački premijer Robert Fico.

– Pred nama je smrtna opasnost. Krah strategije za uništenje Rusije uz pomoć rata u Ukrajini dovodi neke političare do uvjerenja da ako ne postignu uspjeh posredstvom ukrajinske vojske i njene apsolutne podrške, onda je neophodno učiniti sve da dođe do sukoba NATO-a i Rusije. Ovdje je neko izgubio razum – rekao je on u obraćanju preko društvenih mreža, prenosi RTRS.

Fico je naglasio da je nemoguće pobijediti Rusiju u konvencionalnom ratu.

– Samo nuklearnim oružjem, a ko zna kakav je nuklearni arsenal Rusije zna šta bi to zapravo značilo – zaključio je Fico.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će osnovati službu za vještačku inteligenciju /VI/ koja će nadgledati regulaciju VI i da će, kako je naveo, u bliskoj budućnosti imenovati “cara” za ovu tehnologiju.

– Ni na koji način nećemo ometati ili gušiti rast ove nevjerovatne industrije. Umjesto toga, njegovaćemo je, pomagati joj i paziti na nju dok raste! Međutim, takođe ćemo tražiti ono što je loše, a to možemo da učinimo veoma lako, uz naš već postojeći krivični i građanski pravosudni sistem – objavio je Tramp na mreži “Trut sošl”.

Tramp je ranije ove sedmice rekao da je stvorena “bolesna zavjera” protiv VI i centara za podatke.

Odbacio je pozive za nova federalna pravila o VI, rekavši da je Americi potreban samo jak predsjednik koji će regulisati ovu tehnologiju.

Američki zvaničnici su izjavili da će pokrenuti temu VI u razgovorima sa Kinom, dok se američki predsjednik sprema za sastanak sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom sljedeće sedmice.

Evropa ne drži korak s razvojem ratovanja dronovima i vazdušnih borbi u Ukrajini, a većina zemalja NATO-a ne bi mogla da odbije napad ruskim raketama ako bi se sukob proširio, rekao je predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs za Gardijan.

Tehnološki napredak u ratovanju dronovima u Ukrajini ide „munjevitom brzinom“, istakao je, pa bi današnji napori za pripremu vazdušnog rata mogli zastarjeti već do sredine naredne godine.

„Vidimo da sistemi protivvazdušne odbrane, odbrane od dronova i protivbalističke odbrane imaju ozbiljne probleme“, rekao je. „I budimo iskreni: taj problem ima Ukrajina, ali ga imaju i cijela Evropa i NATO.“

Ako bi Rusija odlučila da upotrijebi nekoliko raketa na toj teritoriji, mnoge zemlje bi se danas suočile s ozbiljnim izazovom da odgovore, dodao je, prenosi B92.

Ukrajina i evropski saveznici kasne s isporukom ključnih raketa za sisteme Patriot i drugih sredstava PVO. Prema analizi Kancelarije Kongresa za budžet, SAD su potrošile skoro dvije trećine zaliha ključnih presretača, a za obnovu bi trebalo najmanje pet godina.

SAD su razmatrale prebacivanje proizvodnje Patriota u Ukrajinu i Evropu, ali dogovora još nema. „Odluka je na vladi SAD i na samoj kompaniji“, rekao je Rinkevičs, napominjući da razgovori traju i da ima poteškoća oko licenciranja.

„Imamo određene kapacitete u Evropi, ali budimo realni: Patrioti su i dalje jedni od najboljih, ako ne i najbolji sistemi za rješavanje ovog problema.“ Očekuje se da Donald Tramp sljedeće nedjelje, tokom zasjedanja Generalne skupštine UN u Njujorku, održi sastanke s visokim evropskim liderima, dok saveznici iz NATO-a pojačavaju upozorenja da bi Rusija mogla eskalirati rat u Ukrajini.

Poljski premijer Donald Tusk upozorio je u četvrtak da bi Rusija u narednim mjesecima mogla da izvede napade dronovima ili raketama na zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, kako bi testirala posvećenost Članu 5. Rekao je da će Moskva nastojati da „naruši integritet NATO-a“ i pokaže da je „Član 5 više teorijski nego praktičan“, te da će incidente predstaviti kao slučajne.

Na pitanje o toj zabrinutosti Tramp je odgovorio: „Mislim da su oni već napali saveznike Ukrajine. Oni napadaju saveznike Ukrajine već otprilike pet godina.“ Zatim je skrenuo na podršku poljskom predsjedniku Karolu Navrockom: „Imate sjajnog predsjednika, on je veliki Trampov obožavalac… radi fantastičan posao i drži situaciju pod kontrolom.“

Baltičke zemlje ublažile su upozorenja, navodeći da nema naznaka da Moskva teži konvencionalnom ratu radi ponovnog zauzimanja teritorija koje je nekad držao Sovjetski Savez.

Rinkevičs ipak kaže da će Rusija poslije lokalnih izbora pojačati mobilizaciju, zimi pokušati „prodor“ u Ukrajini i učiniti sve da odvrati zemlje koje pomažu Kijev. Sabotaže, sajber-napadi i incidenti s dronovima i raketama, prema njemu, pokazuju da Moskva testira odlučnost Evrope.

„Isključio bih mogućnost konvencionalnog vojnog upada, ali moramo biti veoma oprezni kada je riječ o svim drugim mogućnostima“, izjavio je.

Avion NATO-a u utorak je oborio ruski dron iznad Litvanije. Poljska je u četvrtak podigla borbene avione i zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu zbog ruskog napada na zapadnu Ukrajinu.

Rinkevičs je izrazio sumnju da su evropski saveznici na putu da ostvare cilj od 5 odsto BDP-a za odbranu, mjerilo Bijele kuće za nastavak podrške Trampove administracije NATO-u. Razgovori o većem evropskom teretu odbrane postaju „konstruktivniji“, ali za stvarne kapacitete treba vrijeme.

„Naša poruka je upravo to – potrebno nam je vrijeme. To se ne može postići za mjesec dana ili za godinu dana.“

Načelnik Centralne komande američke vojske admiral Bred Kuper izjavio je da su američke snage omogućile da više od milijardu barela sirove nafte izađe iz Persijskog zaliva kroz Ormuski moreuz posljednjih mjeseci.

„Snage Centralne komande (CENTCOM) podržale su izvoz više od milijardu barela sirove nafte iz Zaliva. To je milijarda barela sirove nafte kroz Ormuski moreuz u posljednjih nekoliko mjeseci. Dostigli smo ovu značajnu prekretnicu dok smo pomagali preko 2.000 komercijalnih brodova da prođu kroz moreuz pružajući koordinisanu zaštitu“, rekao je Kuper u video-izjavi na Iksu, prenosi RTRS.

Kazao je da su glavne tranzitne trase u moreuzu oslobođene mina koje su postavile iranske snage i da je hiljade brodova prošlo kroz moreuz.

„Preko milijardu barela sirove nafte je isporučeno partnerima iz Zaliva kroz Ormuski moreuz, a Iran nije izvezao nijedan barel zahvaljujući našoj čvrstoj blokadi“, kazao je.

Dodao je da je količina sirove nafte, tereta i tečnog prirodnog gasa prevezena kroz moreuz u posljednje dvije nedjelje veća nego u bilo kom trenutku u proteklih šest mjeseci.

„Takođe sarađujemo sa svakim partnerom u regionu, poboljšavajući njihovu protivvazdušnu odbranu, formirajući novu koalicionu jedinicu za dronove za napade i održavajući Ormuski moreuz i okolne vode otvorenim i čistim“, zaključio je Kuper.

Rusija sve češće koristi dronove s mlaznim pogonom za udare na ukrajinske putničke vozove i time ugrožava željezničku mrežu od ključnog značaja za ekonomiju, vojnu logistiku i kretanje stanovništva, piše Politiko.

Od početka ruske invazije 2022. oštećeno je ili uništeno više od 500 lokomotiva, a više od 60 odsto tih udara zabilježeno je u posljednjih osam mjeseci. Ukrajinske željeznice trenutno gube između 37 i 40 lokomotiva mjesečno.

Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je napade na vozove i naveło da su udari dio strategije uništavanja logistike kojom se prevozi strana vojna pomoć. Ukrajinski zvaničnici tvrde da je cilj širi.

„Rusi žele da izoluju naše zajednice na frontu, da među već iscrpljenim stanovništvom izazovu paniku i strah i da parališu ekonomiju“, rekao je Oleksandr Percovski, predsjednik uprave državnog operatera Ukrzaliznjica, prenosi B92.

Prema njegovim riječima, Rusija je prošle jeseni intenzivnije počela da lovi putničke vozove pošto je nabavila antene za umrežavanje dronova. Ta tehnologija omogućava letjelicama da prenose signal međusobno ili da se povežu s predajnicima na tlu u Bjelorusiji i na dijelovima Ukrajine pod ruskom kontrolom. Operateri tako u realnom vremenu, i pored elektronskog ometanja, gađaju pokretne ciljeve, uključujući vozove.

„Prošle jeseni pogodili su voz u blizini Lozove, grada u Harkovskoj oblasti, pri čemu je poginulo šest ljudi. Od tada smo pokrenuli protokole za evakuaciju. Uspijeva da spasimo većinu ljudi, ali Rusi i dalje uništavaju naše lokomotive“, rekao je Percovski.

Protiv vozova se prvenstveno koriste mlazni dronovi, na koje Ukrajina još nije našla potpuno efikasan odgovor. Ministarstvo odbrane radi s proizvođačima sistema za borbu protiv dronova.

Većina napada do sada bila je u krugu od oko 200 kilometara od linije fronta ili ruske granice, uglavnom na istoku i jugu. U posljednje vrijeme, tvrde ukrajinski zvaničnici, šire se i zona i izbor ciljeva.

„Sada Rusi koriste antene i repetitore u Bjelorusiji kako bi napadali i zapadne regione Ukrajine“, rekao je Percovski.

Širenje se vidjelo prošlog vikenda blizu poljske granice. Ruski dron pogodio je jedan voz ubrzo nakon što je sa iste stanice krenuo drugi, u kojem su bili evropski bezbjednosni savjetnici i bivši lideri, među njima i nekadašnji britanski premijer Boris Džonson.

Napadi na željezničku infrastrukturu sve više opterećuju Ukrajinu, jer željeznica snabdijeva vojsku, drži privredu i prevozi milione ljudi.

Saudijski državni energetski gigant “Saudi Aramko” obavijestio je evropske rafinerije da u oktobru neće dobiti sirovu naftu, prenijeli su mediji.

“Aramko” je već otkazao neke isporuke za Evropu planirane za septembar nakon što su jemenski Huti napali dronovima i oštetili naftovod “Istok-Zapad” i zaustavili utovar u luci Јanbu na Crvenom moru, izvijestili su mediji. Sada je obustava izvoza produžena i za oktobar i odnosi se na sve evropske kupce.

Sukobi između koalicije predvođene Saudijskom Arabijom i Huta ponovo su se rasplamsali sredinom jula, nakon što je Saudijska Arabija izvela napad na aerodrom u Sani kako bi spriječila sletanje iranskog putničkog aviona. Posljednjih nedjelja, Huti su ostvarili teritorijalne dobitke u borbi protiv snaga koje podržava Saudijska Arabija i pojačali napade na strateške ciljeve unutar kraljevine.

Naftovod “Istok-Zapad”, dug 1.200 kilometara, povezuje glavna saudijska naftna polja na istoku zemlje sa lukom Јanbu, omogućavajući izvoz sirove nafte zaobilaženjem moreuza Ormuz, gdje je saobraćaj i dalje ozbiljno poremećen zbog američkog rata protiv Irana.

Naftovod je zatvoren nakon što su napadi dronovima oštetili tri pumpne stanice. Saudijska Arabija navodno nastoji da obnovi dio kapaciteta, ali bi potpuno ponovno puštanje u rad moglo da potraje i do šest nedelja.

“Saudi Aramko” nije komentarisao navode o otkazivanju isporuka za oktobar.

Evropa je postala sve zavisnija od alternativnih dobavljača nakon što je drastično smanjila kupovinu ruske nafte zbog sukoba u Ukrajini. EU je 2022. godine uvela embargo na uvoz većeg dijela ruske nafte, primoravajući rafinerije da pronađu druge dobavljače.

Isporuke saudijske nafte naglo su opale usred sukoba na Bliskom istoku. Proizvodnja u kraljevini pala je na 6,2 miliona barela dnevno u avgustu sa 10,9 miliona barela dnevno u februaru, prije početka rata. Naftovod “Istok-Zapad” je preusmjeravao oko 4 miliona barela dnevno (četiri posto globalne ponude) zaobilazeći blokirani Ormuz.

Nedostatak ponude primorao je evropske rafinerije da potraže alternative. Poljski državni energetski gigant “Orlen” saopštio je ranije ove nedelje da je obezbijedio 16 dodatnih isporuka iz Norveške, Velike Britanije, Alžira, Kazahstana, Azerbejdžana i sa američkog kontinenta kako bi nadoknadio manjak u snabdijevanju iz Saudijske Arabije tokom novembra.

Kompanija “Aramko” je takođe potražila alternativne izvozne rute, nudeći dodatne količine nafte azijskim rafinerijama putem pretovara sa broda na brod u blizini omanske luke Sohar.

U međuvremenu, Huti su proširili svoje pozicije duž zapadne obale Јemena i zauzeli stratešku teritoriju u blizini moreuza Bab el Mandeb, još jednog važnog pomorskog prolaza koji povezuje Crveno more i Adenski zaliv.

Rastući pritisak na snabdijevanje sa Bliskog istoka podigao je cijenu nafte iznad 100 dolara po barelu. Fjučersi nafte tipa “brent” u petak su bili oko 104 dolara, prenosi RTRS.