Kategorija: Svijet

U Solomjanskom okrugu oštećena je petospratna stambena zgrada nakon pada krhotina, a izbio je i požar. Spasioci su evakuisali 35 ljudi sa viših spratova, dok su dvije osobe poginule, a osam je povrijeđeno, među njima i dvoje djece.

U Darnickom okrugu poginulo je sedam ljudi, a još 14 je povrijeđeno. Prema navodima hitnih službi, napad je izazvao požare i oštetio kuće, vozila, jednu administrativnu i jednu poslovnu zgradu.

Požar je ugašen i u zgradi u Ševčenkivskom okrugu, dok nije bilo novih informacija nakon ranijih tvrdnji lokalnih vlasti da su ljudi ostali zarobljeni u drugoj stambenoj zgradi. Šteta na poslovnim i stambenim objektima prijavljena je i u još dva gradska okruga.

Napad je uslijedio dva dana nakon velikog ruskog raketnog i dronskog udara širom Ukrajine, u kojem je poginulo deset civila, a više od 50 ih je ranjeno. Tada je jedna ruska raketa ušla i u poljski vazdušni prostor.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je zatražio dodatne američke i zapadne sisteme Patriot za odbranu od balističkih projektila. Nakon razgovora sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom, rekao je da je pitanje presretača za sisteme Patriot i dalje prioritet.

– Ruski vazdušni udari na našu zemlju se nastavljaju, a protivvazdušna odbrana, posebno presretači za sisteme Patriot protiv balističkih raketa, ostaje glavni prioritet – rekao je Zelenski.

Stanovnica Kijeva Ljudmila Nakonečna, koja se sklonila u podrum tokom novog vazdušnog alarma, opisala je kako ju je probudila snažna eksplozija oko 1.30 časova.

– Sve je gore iz dana u dan. Dok je ranije napad bio jednom u dvije sedmice, ili možda jednom sedmično, sada se to dešava praktično svaki dan. Psihološki je to nevjerovatno teško podnijeti – kazala je.

Britanska agencija za pomorske trgovinske operacije saopštila je da je nepoznatim projektilom pogođen tanker koji se nalazio oko 11 nautičkih milja sjeveroistočno od Lime u Omanu.

Prema navodima agencije United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO), u incidentu je oštećen pogon broda, zbog čega tanker više nije bio upravljiv.

Za sada nije saopšteno o kakvom je projektilu riječ niti ko stoji iza napada. U dostupnim informacijama nisu navedeni detalji o eventualno povrijeđenima, kao ni dodatne okolnosti incidenta.

Britanska pomorska trgovinska organizacija (UKMTO) saopštila je u subotu rano ujutro da je tanker pogođen nepoznatim projektilom kod obale Omana, pri čemu je oštećena strojarnica, a plovilo ostalo bez kontrole.

Incident se dogodio usred pojačanih bezbjednosnih tenzija oko Hormuškog moreuza nakon vojnog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Iako precizan obim operacije i tačne mete još nisu potpuno jasni, zvaničnici upozoravaju da je situacija i dalje promjenljiva te da bi planirani napadi u posljednjem trenutku mogli biti otkazani.

Govoreći na sastanku kabineta u petak, američki predsjednik Donald Tramp nije skrivao frustraciju zbog neuspjeha dosadašnjih diplomatskih napora. Otvoreno je najavio obnovu vojnih udara, šaljući oštru poruku Teheranu.

– Udarićemo ih veoma snažno. U jednom trenutku će reći: „Jednostavno više ne možemo izdržati“ – rekao je Tramp.

Kako navode izvori CNN-a, Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) već je pripremila opcije koje uključuju proširenje sukoba. Među najradikalnijim scenarijima je teško, dvonedjeljno bombardovanje iranskih raketnih položaja.

Ubrzane su i vojne pripreme za direktne napade na iransku nuklearnu infrastrukturu. Iako se planovi ne ograničavaju samo na jednu lokaciju, kao jedna od ključnih meta navodi se jako utvrđeno podzemno postrojenje „Planina Pikeks“, smješteno južno od glavnog grada Teherana.

Zvaničnici ističu da se razmatraju i napadi na iranska energetska postrojenja, ali administracija u Vašingtonu za sada postupa s velikim oprezom. Glavna zabrinutost leži u mogućoj odmazdi Irana na infrastrukturne ciljeve u regionu Persijskog zaliva, što bi moglo izazvati ozbiljan šok na globalnim energetskim tržištima koja su već pod snažnim pritiskom ratnih dešavanja.

Ovakav pristup Sjedinjenih Američkih Država kosi se sa željama Izraela. Ranije ove sedmice, izraelski ministar odbrane Izrael Kac otvoreno je priznao da bi udar na iransku naftnu i energetsku infrastrukturu bio ključan za ekonomsko iscrpljivanje Teherana.

– Zaista želimo da napadnemo iranske energetske ciljeve, ali Sjedinjene Američke Države to trenutno ne odobravaju – izjavio je Kac.

Prema dostupnim informacijama, trenutno nema nikakvih naznaka da će se Izrael direktno priključiti predstojećem talasu američkih napada.

Na upite novinara o izvještajima da je Tramp već naredio novu rundu napada za vikend, iz Bijele kuće nisu željeli da ulaze u operativne detalje, ali su naglasili da Vašington neće tolerisati poteze Teherana.

Istaknuto je da predsjednik neće „stajati po strani“.

– Iran će nastaviti da plaća cijenu dok ne sjedne za pregovarački sto na, kako predsjednik Tramp smatra, smislen način – zaključila je u zvaničnom saopštenju sekretarka za štampu Bijele kuće Karolina Livit.

​Rat u Ukrajini natjerao je milione ljudi da potraže sigurnost u inostranstvu, ali sve je više mladih koji, nakon godina provedenih u drugim zemljama, grade novi život i ne planiraju skori povratak.

Mnogi su u međuvremenu završili studije, pronašli posao i stekli profesionalno iskustvo u državama poput Njemačke, Velike Britanije, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država, zbog čega im je odluka o povratku postala znatno teža.

Iako brojni sagovornici ističu da Ukrajinu i dalje smatraju svojim domom, navode da ih od povratka odvraćaju rat, neizvjesna bezbjednosna situacija i želja za profesionalnim razvojem.

Demografski izazov za budućnost zemlje

Ukrajina se i prije početka sukoba s Rusijom suočavala s padom broja stanovnika, niskim natalitetom i iseljavanjem mladih, a rat je dodatno produbio taj problem.

Procjene Centra za ekonomsku strategiju iz Kijeva pokazuju da bi čak 68 odsto izbjeglica uzrasta od 18 do 34 godine moglo ostati u inostranstvu i nakon završetka rata.

Takav scenario predstavlja ozbiljan izazov za obnovu zemlje jer Ukrajina rizikuje da izgubi veliki broj mladih stručnjaka, poreskih obveznika i budućih porodica koje bi trebalo da budu nosioci ekonomskog razvoja.

Država pokušava da motiviše povratak

Ukrajinske vlasti već su pokrenule platformu Dodomu, koja građanima u inostranstvu nudi informacije o zapošljavanju, obrazovanju, stanovanju i administrativnim procedurama za povratak.

Paralelno s tim razvijaju se programi poput Create Ukraine, namijenjeni angažovanju mladih obrazovanih stručnjaka u državnim institucijama, reformama i projektima obnove zemlje.

Međutim, stručnjaci smatraju da to nije dovoljno te da će biti potrebni plaćeni pripravnički programi, stipendije, lakše priznavanje stranih diploma i konkurentni poslovi kako bi se mladi uvjerili da u Ukrajini mogu graditi sigurnu i uspješnu budućnost.

Sagovornici ističu da, osim ekonomskih prilika, važnu ulogu imaju i nastavak evropskih integracija, jačanje demokratskih institucija, vladavina prava i društvena inkluzija, jer upravo od tih faktora zavisi da li će se jednog dana odlučiti na povratak u svoju zemlju, navodi “Cepa”.