Kategorija: Svijet

Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je na potencijalnu eskalaciju tenzija između Moskve i Zapada zbog odluke SAD da rasporede više trupa u Poljskoj.

Ona je u obraćanju novinarima rekla da Rusija “nema razloga da bude zadovoljna tom viješću, s obzirom na uslove koji su uz nju povezani”.

Zaharova je pozvala na potpuno povlačenje američkih trupa iz Evrope, opisujući to kao “racionalan i opravdan korak”.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pohvalio je potez Vašingtona, istovremeno pozivajući druge članice Alijanse da pojačaju svoje napore u tom smjeru.

Evropska komisija kaznila je danas kinesku platformu Temu sa 200 miliona evra zbog kršenja evropskog Zakona o digitalnim uslugama (DSA), navodeći da kompanija nije dovoljno kontrolisala bezbjednost i zakonitost proizvoda koji se prodaju preko platforme.

Evropska komisija saopštila je da postoji velika vjerovatnoća da potrošači u Evropskoj uniji na platfomi Temu mogu da naiđu na nelegalne ili nebezbjedne proizvode.

Brisel posebno zamjera kompaniji način na koji procjenjuje rizike i kontroliše ponudu proizvoda na platformi.

Prema navodima Komisije, Temu koristi opšte smjernice za elektronsku trgovinu umjesto detaljne procjene rizika specifičnih za sopstvenu platformu.

Evropske vlasti navele su i da sistem promocija i marketinga koji koristi Temu dodatno povećava rizik od širenja nelegalnih proizvoda.

Istraga je pokazala ozbiljne probleme sa bezbjednošću određenih artikala koji se prodaju preko platforme.

Veliki broj testiranih punjača nije prošao osnovne bezbjednosne provjere, dok su pojedine igračke za decu sadržale hemikalije iznad dozvoljenih granica ili predstavljale rizik od gušenja zbog sitnih dijelova.

Temu ima rok do 28. avgusta da predstavi plan mjera kojim bi ispravio uočene propuste. Ukoliko Evropska komisija prihvati plan, kompanija će dobiti dodatni rok za sprovođenje promena, dok će se u suprotnom suočiti sa dodatnim novčanim kaznama, navodi se na veb stranici Evropske komisije.

Američki državni sekretar Marko Rubio upozorio je danas, 27. maja, da Sjedinjene Američke Države moraju da spriječe ulazak bilo kakvih slučajeva ebole u zemlju iz Demokratske Republike Kongo, gdje je prijavljeno već 220 sumnjivih smrtnih slučajeva i 900 zaraženih.

“Ne možemo i nećemo dozvoliti da bilo koji slučaj ebole uđe u SAD. Stejt department i druge agencije predstavljene ovdje, Centri za kontrolu bolesti, HHS, drugi, rade veoma, veoma naporno kako bi obuzdali ovu krizu u zemljama u kojima se trenutno nalazi, posebno u Demokratskoj Republici Kongo. Zato smo povećali pomoć kako bismo bili sigurni da je tamo suzbijena”, rekao je Rubio američkom predsjedniku Donaldu Trampu na sastanku Kabineta, prenosi Rojters.

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) su prošle nedjelje uveli ograničenja ulaska na 30 dana putnicima koji su bili u DR Kongu, Ugandi i Južnom Sudanu u prethodnih 20 dana, uključujući zakonite stalne stanovnike – nosioce zelene karte, dodajući da će provjeravati ljude koji putuju iz tih zemalja na tri američka aerodroma, prenosi Tanjug.

Dok su se diplomate iz gotovo cijelog svijeta tokom maja okupile u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku kako bi razgovarale o budućnosti globalnog režima nuklearnog neširenja, Sjedinjene Američke Države i Rusija poslale su potpuno drugačiju poruku – demonstraciju sopstvene strateške sile.

Rusija je 12. maja izvela probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete “Sarmat”, jednog od najmoćnijih sistema u svom arsenalu, prenosi “ResponsibleStateCraft”. Predsjednik Vladimir Putin potom je najavio da će raketa do kraja 2026. godine biti uvedena u operativnu upotrebu.

Samo nekoliko dana kasnije, 20. maja, američko ratno vazduhoplovstvo testiralo je nenaoružanu raketu “Minuteman III”. Iako je riječ o sistemu koji je u upotrebi još od 1970. godine, Vašington ga i dalje koristi zbog kašnjenja razvoja njegove zamjene – programa “Sentinel”, koji je već godinama izvan planiranog budžeta i rokova.

Analitičari upozoravaju da ovakve demonstracije ne doprinose bezbjednosti, već dodatno urušavaju ionako krhku diplomatsku atmosferu. Posebno je problematično što su lansiranja izvedena upravo tokom završnice Konferencije o reviziji Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

Konferencija završena bez konsenzusa
Jedanaesta konferencija članica Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja završena je bez usvajanja završnog dokumenta – treći put zaredom da države nisu uspjele postići konsenzus.

Glavni spor izbio je između SAD-a i Irana. Vašington je insistirao da završni tekst direktno prozove Teheran zbog njegovih nuklearnih aktivnosti, dok je Iran odbio takvu formulaciju i zahtijevao da se osude nuklearne sile koje su ranije napadale njegovu teritoriju.

Predsjedavajući konferencije, vijetnamski ambasador Do Hung Viet, na kraju nije ni stavio posljednju verziju dokumenta na glasanje, procijenivši da podrška ne postoji.

Još prije početka konferencije upozorio je da bi novi neuspjeh mogao ozbiljno narušiti kredibilitet samog sporazuma.

Sporazum o neširenju nuklearnog oružja, koji je stupio na snagu 1970. godine, smatra se temeljem globalnog sistema kontrole nuklearnog naoružanja. Njegova osnovna logika zasniva se na dogovoru da države bez nuklearnog oružja odustanu od razvoja bombi, dok se nuklearne sile obavezuju na postepeno razoružanje i saradnju u mirnodopskoj upotrebi nuklearne energije.

Kritike na račun nuklearnih sila
Brojne organizacije za kontrolu naoružanja ocijenile su da su nuklearne sile propustile priliku da potvrde ozbiljnu posvećenost razoružanju.

Direktor američkog Udruženja za kontrolu naoružanja Deril Kimbol upozorio je da države članice nisu uspjele ni formalno reafirmisati ključne principe sporazuma u trenutku kada je rizik od nuklearne eskalacije veći nego godinama unazad.

Posebne kritike izazvala je činjenica da nacrt završnog dokumenta nije sadržavao jasan poziv nuklearnim silama da hitno pokrenu pregovore o razoružanju, iako takva obaveza već postoji u okviru člana VI NPT-a.

Istovremeno, dio država optužen je da pokušava ublažiti ili ukloniti formulacije koje se odnose na humanitarne posljedice upotrebe nuklearnog oružja.

Ipak, djelimičan uspjeh oko zabrane nuklearnih testova
Uprkos dubokim podjelama, pojedine zemlje uspjele su u završni nacrt unijeti podršku Sporazumu o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (CTBT), kao i protivljenje obnovi nuklearnih testiranja.

To pitanje postalo je posebno osjetljivo nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ranije nagovijestio mogućnost obnove testiranja, dok je Moskva poručila da bi odgovorila recipročnim potezima.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš upozorio je da svijet danas ulazi u period ozbiljnog nuklearnog rizika. Prema njegovim riječima, broj nuklearnih bojevih glava ponovo raste, a pojedine države sve otvorenije razmatraju nabavku nuklearnog oružja.

Diplomatiju zamjenjuje demonstracija sile
Posljednjih mjeseci sve više stručnjaka upozorava da međunarodni sistem kontrole naoružanja ubrzano slabi.

Rusija je tokom maja organizovala i velike vojne vježbe nuklearnih snaga, predstavljene kao odgovor na, kako Moskva tvrdi, provokativne poteze NATO-a.

Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov upozorio je da raste opasnost direktnog sukoba između Rusije i NATO saveza, uz “potencijalno katastrofalne posljedice”.

Iako većina analitičara smatra da neposredna opasnost od nuklearnog rata nije realna, problem vide u urušavanju prostora za dijalog. Čak i rutinska testiranja raketa danas se sve češće doživljavaju kao političke prijetnje i demonstracije sile.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je početkom februara istekao sporazum “New START”, posljednji veliki ugovor koji je ograničavao strateško nuklearno naoružanje SAD-a i Rusije. Iako obje strane tvrde da se i dalje neformalno pridržavaju ranijih ograničenja, više ne postoji pravno obavezujući mehanizam kontrole i verifikacije.

Budućnost sporazuma pod znakom pitanja
Uprkos neuspjehu konferencije, većina država i dalje smatra da je NPT nezamjenjiv temelj globalne bezbjednosti. Međutim, sve je više upozorenja da sporazum gubi kredibilitet jer nuklearne sile modernizuju arsenale, dok od drugih država traže strogo poštovanje pravila.

Analitičari podsjećaju da su istorijski gotovo sve velike trke u naoružanju na kraju završavale novim sporazumima o kontroli oružja – ali tek nakon opasnih eskalacija i ozbiljnih međunarodnih kriza.

Pitanje koje sada dominira međunarodnim krugovima glasi: koliko će svijet još puta morati doći na ivicu katastrofe prije nego što ozbiljni pregovori ponovo postanu prioritet?

Američka vojska izvela je tokom noći nove udare na vojne lokacije u Iranu, a oborena su i četiri iranska borbena drona koji su predstavljali prijetnju oko Ormuskog moreuza, izjavio je američki zvaničnik.

Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je za Rojters da je u vazdušnom udaru pogođena iranska kopnena kontrolna stanica u gradu Bandar Abas, odakle je trebalo da se lansira peti dron.

“Ove akcije su bile odmjerene, isključivo odbrambene i imale su za cilj održavanje primirja”, rekao je zvaničnik, prenosi Tanjug.

Tramp odbacio tvrdnje o zajedničkoj kontroli Ormuskog moreuza

Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je juče izvještaj iranskih državnih medija, da će Iran i Oman zajednički upravljati saobraćajem kroz Ormuski moreuz kao dio mirovnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da će taj plovni put ostati otvoren.

SAD su prethodno izvele odbrambene udare na Iran u ponedjeljak, što je Iran nazvao kršenjem primirja koje je na snazi od 8. aprila.

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) tada je saopštila da su među američkim ciljevima bili čamci koji su pokušavali da postave mine i mjesta za lansiranje raketa, koje su predstavljale prijetnju američkim snagama.

IRGC tvrdi da je gađana američka baza

Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je danas, 28.maja, da je gađao američku vazduhoplovnu bazu u 4.50 sati po lokalnom vremenu, nakon američkog napada u blizini aerodroma Bandar Abas.

IRGC nije saopštio gdje se nalazi američka baza koja je bila meta napada, prenijela je agencija Mehr.

Iranske snage su navele da bi svako ponavljanje agresije na tu zemlju izazvalo “odlučniji” odgovor, kao i da odgovornost za posljedice leži na “agresoru”.

“Nekoliko sati ranije, američki tanker za prevoz nafte pokušao je da prođe kroz Ormuski moreuz nakon što je isključio sistem za praćenje.

Međutim, nakon brzog i odlučnog odgovora mornarice IRGC-a, uključujući upozoravajuću vatru usmjerenu ka plovilu, tanker je bio primoran da se zaustavi i povuče”, navodi se u saopštenju IRGC-a koje prenosi iranska televizija Pres.

Dodaje se da su, kao odgovor, američke snage pucale na otvoreno polje u blizini iranskog lučkog grada Bandar Abas.

Predsjednik SAD Donald Tramp pojačao je pritisak na Iran, poručivši da Vašington neće odustati od pokušaja da postigne sporazum, ali i upozorivši da je vojna opcija i dalje na stolu. Tokom sjednice američkog kabineta Tramp je izjavio da SAD nisu zadovoljne dosadašnjim tokom pregovora sa Teheranom, dok je istovremeno zaprijetio Omanu zbog situacije oko Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih plovnih puteva za transport nafte.

– Iran veoma želi da napravi dogovor, ali ga još nema. Nismo zadovoljni time, ali bićemo. Ili će biti tako ili ćemo morati da završimo posao – rekao je Tramp.

Državni sekretar Marko Rubio ocijenio je da ipak postoji određeni napredak u razgovorima sa Iranom i naveo da će naredni dani pokazati da li je moguće postići značajniji iskorak u pregovorima o mirovnom sporazumu.

Paralelno sa pritiskom na Teheran, Tramp je govorio i o Ormuskom moreuzu, koji je Iran blokirao još krajem februara, što je izazvalo ozbiljne poremećaje na energetskom tržištu i dodatno podiglo strahovanja za svjetsku ekonomiju. Moreuzom se inače transportuje oko petine svjetskih zaliha nafte.

Američki predsjednik izjavio je da SAD žele da moreuz bude otvoren za međunarodni saobraćaj i upozorio da nijedna država neće imati kontrolu nad njim.

– Moreuz će biti otvoren za sve. Niko ga neće kontrolisati. Mi ćemo ga nadgledati – rekao je Tramp, komentarišući izvještaje da Iran i Oman razgovaraju o zajedničkom sistemu naplate prolaza brodovima kroz ovaj strateški prolaz.

U posebno oštroj izjavi Tramp je zaprijetio Omanu ukoliko ne bude sarađivao sa američkim planovima.

– Oman će se ponašati kao i svi ostali. U suprotnom ćemo ih morati dići u vazduh. Oni to razumiju. Biće dobro – rekao je Tramp.

Prema pisanju američkih medija i agencije Asošijeted Pres, Teheran pokušava da uvjeri Oman, saveznika SAD u regionu, da podrži mehanizam naplate taksi za brodove koji prolaze kroz moreuz.

Istovremeno, situacija na Bliskom istoku dodatno se komplikuje nakon novih američkih vazdušnih udara na iranske položaje u blizini Ormuskog moreuza, izvedenih rano jutros. Sukobi između SAD i Irana ponovo su eskalirali, dok Tramp tvrdi da Teheran pokušava da odugovlači pregovore i dočeka izbore na sredini mandata u SAD.

Njegove najave mogućeg sporazuma izazvale su i kritike unutar Republikanske stranke. Predsjedavajući Senatskog odbora za oružane snage Rodžer Viker ocijenio je da bi eventualno „60-dnevno primirje“ predstavljalo „katastrofu“, upozoravajući da bi to Iranu moglo dati dodatni prostor za jačanje pozicija.

Američka vojska izvela je tokom noći nove udare na vojne lokacije u Iranu, a oborena su i četiri iranska borbena drona koji su predstavljali prijetnju oko Ormuskog moreuza, izjavio je američki zvaničnik.

Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je za Rojters da je u vazdušnom udaru pogođena iranska kopnena kontrolna stanica u gradu Bandar Abas, odakle je trebalo da se lansira peti dron.

– Ove akcije su bile odmjerene, isključivo odbrambene i imale su za cilj održavanje primirja – rekao je zvaničnik.

Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je juče izvještaj iranskih državnih medija da će Iran i Oman zajednički upravljati saobraćajem kroz Ormuski moreuz kao deo mirovnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da će taj plovni put ostati otvoren.

SAD su prethodno izvele odbrambene udare na Iran u ponedjeljak, što je Iran nazvao kršenjem primirja koje je na snazi od 8. aprila.

Centralna komanda američke vojske tada je saopštila da su među američkim ciljevima bili čamci koji su pokušavali da postave mine i mjesta za lansiranje raketa, koje su predstavljale prijetnju američkim snagama.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je hitan apel američkom predsjedniku Donaldu Trampu i Kongresu SAD, upozoravajući da Ukrajina ima kritičan nedostatak protivvazdušne odbrane i antibalističkih raketa, dok ruski napadi postaju sve intenzivniji.

Zelenski je poslao danas, 27. maja, hitno pismo Trampu u kojem je zatražio pomoć od njega i Kongresa Sjedinjenih Američkih Država zbog nedostatka opreme potrebne za protivvazdušnu odbranu u Ukrajini.

„Kada je riječ o protivvazdušnoj odbrani od raketa, oslanjamo se na naše prijatelje. Kada je riječ o odbrani od balističkih raketa, oslanjamo se gotovo isključivo na Sjedinjene Američke Države“, navodi se u pismu Zelenskog u koje je Kijev independent imao uvid, prenosi Tanjug.

Kako se navodi, poruka odražava rastuću zabrinutost Kijeva zbog poteškoća u obezbjeđivanju oružja putem programa Liste prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL), koji omogućava saveznicima NATO-a da finansiraju kupovinu američkog oružja za Ukrajinu.

„Trenutni tempo isporuka putem programa PURL više ne prati stvarnost prijetnje s kojom se suočavamo. Molim vas za pomoć u zaštiti ukrajinskog neba od ruskih raketa. U ime ukrajinskog naroda, s poštovanjem molim predsjednika i američki Kongres da ostanu angažovani i da nam pomognu da obezbijedimo ovo vitalno sredstvo zaštite od ruskog terora – rakete Patriot PAC-3 i dodatne sisteme – kako bismo zaustavili ruske balističke rakete i druge ruske raketne napade“, naveo je Zelenski u pismu.

Dodao je i da bi nebo iznad Ukrajine moglo biti zaštićeno, a većina ruskih raketa zaustavljena.

Portal navodi i da je ukrajinska ambasadorka u SAD Olga Stefanišina proslijedila pismo Bijeloj kući, predsjedavajućem Predstavničkog doma Majku Džonsonu i drugim članovima Kongresa.

U ruskom napadu na Kijev 24. maja ubijene su tri, a povrijeđene 92 osobe.

Oštećeno je oko 300 objekata, uključujući gotovo 150 stambenih zgrada.

Tokom tog napada Rusija je koristila 90 raketa i 600 bespilotnih letjelica.