Kategorija: Svijet

Najmanje 20 ljudi poginulo je u napadu na pijacu u jugozapadnom Jemenu, dok je još 15 osoba povrijeđeno, saopštili su predstavnici jemenskih Huta, koji za napad optužuju Saudijsku Arabiju.

Prema navodima portparola zdravstvenog ministarstva Huta Aneesa Alsabahija, tri vazdušna udara pogodila su pijacu Al Hadara u oblasti Al Vazija, u provinciji Taiz, oko sedam časova ujutro.

On je naveo da su napad izveli saudijski avioni, dodajući da bi broj poginulih mogao biti veći, jer potraga za stradalima i povrijeđenima još traje.

Snimci koje je emitovala televizija Al Masira, bliska Hutima, prikazuju gust dim iznad mjesta napada, oštećene objekte, uništena vozila i razbacane ostatke robe i građevinskog materijala.

Međutim, odgovornost za napad osporile su lokalne vlasti u provinciji Taiz, koje su potvrdile da je na prometnoj pijaci bilo žrtava, ali su demantovale da su izvedeni vazdušni udari. One su za incident optužile Hute, navodeći da njihovi neselektivni raketni napadi ugrožavaju civilno stanovništvo.

Kako prenosi Klix, suprotstavljene tvrdnje o odgovornosti za napad za sada nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Saudijska Arabija se nije odmah oglasila povodom optužbi.

Napad se dogodio u vrijeme pojačanih sukoba između Huta i snaga jemenske vlade, koju podržava Saudijska Arabija. Provincija Taiz ima veliki strateški značaj zbog položaja na putu prema jugu zemlje i blizine moreuza Bab el Mandeb.

Sukobi u ovoj oblasti dodatno su pogoršali humanitarnu situaciju, a stanovništvo se suočava sa nestašicom hrane i vode. Huti su posljednjih mjeseci pojačali pritisak na grad Taiz, koji je pod kontrolom međunarodno priznate jemenske vlade i nalazi se pod njihovom opsadom.

Prošlog mjeseca Huti su balističkim projektilima napali vojni kamp u provinciji Šabva, kada je, prema dostupnim podacima, poginulo najmanje 75 vojnika, dok je oko 200 osoba povrijeđeno.

Ukoliko se potvrdi odgovornost za najnoviji napad, riječ bi bila o jednom od najsmrtonosnijih incidenata od obnove sukoba između Huta i snaga jemenske vlade.

Kandidatkinja za predsjednika Francuske Marin Le Pen kritikovala je aktuelnog predsjednika Emanuela Makrona, ocijenivši da završetak njegovog mandata obilježavaju politički neuspjesi i problemi u funkcionisanju vlasti.

Le Pen, koja dolazi iz stranke Nacionalno okupljanje, izjavila je da je Makron oborio brojne rekorde, među kojima je posebno izdvojila odbacivanje nacrta budžeta, za koji nije glasao nijedan poslanik, uključujući i predstavnike njegove političke opcije.

„Emanuel Makron je zaista oborio sve rekorde, uključujući i odbacivanje nacrta budžeta, koji nije dobio nijedan glas, čak ni od njegovih poslanika. Sve ovo pokazuje da kraj njegovog mandata izgleda, iskreno govoreći, pomalo žalosno“, poručila je Le Pen novinarima.

Njena izjava dolazi uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj, čiji je prvi krug zakazan za april naredne godine. Tačan datum još nije utvrđen, ali glasanje mora biti održano u periodu od 20 do 35 dana prije 13. maja, kada ističe Makronov predsjednički mandat.

Kako prenosi BL Portal, Le Pen je svoju ocjenu iznijela komentarišući političku situaciju u Francuskoj i probleme sa usvajanjem budžeta.

Prema pisanju ruske novinske agencije TASS, izborna kampanja za predsjedničke izbore ulazi u period u kojem će političke stranke nastojati da predstave svoje kandidate i programe za naredni mandat.

Dodatna licenca koju su američke vlasti izdale mađarskoj kompaniji MOL predstavlja novi korak ka mogućem preuzimanju većinskog ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS), ali konačni završetak transakcije i dalje zavisi od odobrenja nadležnih institucija.

Iz mađarske naftne kompanije potvrđeno je da je Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) izdala dodatnu licencu kompanijama MOL i MOL Serbia Investment Kft, sa rokom važenja do 28. februara naredne godine.

Licenca omogućava obavljanje određenih transakcija neophodnih za prenos hartija od vrijednosti koje je izdala Rusija na kompaniju MOL Serbia Investment Kft, kao i povezane aktivnosti, uključujući pribavljanje potrebnih odobrenja ruskih državnih organa.

Profesor na FEFA fakultetu i bivši generalni sekretar Nacionalnog naftnog komiteta Srbije Goran Radosavljević ocijenio je da je riječ o pozitivnom pomaku u procesu koji traje gotovo deset mjeseci.

„Licenca podrazumijeva davanje saglasnosti MOL-u da obavlja određene radnje u pravcu promjene vlasništva, što u prevodu znači da se sad nalazimo u nekom drugom koraku“, objasnio je Radosavljević za Tanjug.

Ipak, upozorio je da izdavanje dodatne licence ne znači da je cijela transakcija završena, jer je za to neophodno konačno odobrenje OFAC-a.

„Ovo jeste jedan korak ka rješenju, ali meni mnogo više signalizira da će se ovaj proces završiti izjava visokih zvaničnika mađarske vlade, koji kažu da očekuju da se čitav ovaj proces završi do sredine decembra“, naveo je Radosavljević.

Prema njegovoj ocjeni, najvažnije je da američke vlasti budu uvjerene da je riječ o stvarnoj kupovini i konačnom izlasku ruskog kapitala iz NIS-a, a ne o nekom drugom obliku poslovnog aranžmana.

Kako prenosi RTRS, OFAC je dodatnu licencu izdao 5. novembra, nekoliko dana nakon što su produžene tri postojeće dozvole do 11. decembra. One se odnose na rad rafinerije NIS-a u Pančevu, pregovore MOL-a o preuzimanju kompanije i transport sirove nafte putem JANAF-a.

Radosavljević smatra da je specifičnost ovog procesa u tome što MOL preuzima kompaniju koja je pod sankcijama, zbog čega mađarska strana nastoji da osigura da sankcije budu konačno ukinute nakon završetka kupovine.

S druge strane, OFAC želi da se uvjeri da dogovor zaista podrazumijeva potpuni izlazak ruske strane iz vlasništva NIS-a.

Ministarka spoljnih poslova Mađarske Anita Orban ranije je izjavila da Budimpešta očekuje postizanje dogovora o preuzimanju ruskog udjela u NIS-u do 11. decembra, te da sve uključene strane nastoje da pregovore okončaju prije isteka tog roka.

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja velikog sporazuma o okončanju rata u Ukrajini, koji bi, prema njegovim riječima, mogao da obuhvati i šira bezbjednosna pitanja na evropskom kontinentu.

Tramp je potvrdio da se u četvrtak, 5. novembra, u Bijeloj kući sastao sa Kirilom Dmitrijevim, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, izrazivši uvjerenje da je kraj sukoba sve bliži.

“Doći će do sporazuma. Biće to veliki sporazum i obuhvatiće mnogo više od Ukrajine. Mogao bih čak da kažem da bi mogao da uključi cijelu Evropu. Biće to veliki, izvanredan sporazum i svi će biti oduševljeni”, izjavio je Tramp obraćajući se novinarima.

Istovremeno je otkrio da se nije sastao sa ukrajinskim zvaničnicima koji su se takođe nalazili u Bijeloj kući povodom događaja koji je organizovala prva dama SAD Melanija Tramp. Američki predsjednik nije iznio detalje razgovora sa Dmitrijevim, niti je objasnio zbog čega nije razgovarao sa ukrajinskom delegacijom.

Trampova najava dolazi u vrijeme intenziviranja diplomatskih aktivnosti usmjerenih na okončanje rata. Dok je ruski izaslanik boravio u Vašingtonu, američki predstavnici razgovarali su sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u sjedištu NATO-a u Briselu o bezbjednosnim garancijama za Kijev i budućem bezbjednosnom uređenju Evrope.

Prema pisanju Nezavisnih, razgovori u Briselu bili su usmjereni na pronalaženje rješenja koja bi omogućila okončanje sukoba i uspostavljanje dugoročne stabilnosti. Među američkim predstavnicima bio je i Trampov zet Džared Kušner, koji je sastanke ocijenio kao produktivne i sadržajne.

Kušner je naveo da su u središtu razgovora bila dva pitanja: bezbjednosne garancije za Ukrajinu i stvaranje šireg evropskog bezbjednosnog sistema.

“Intenzivno radimo sa svim stranama kako bismo pronašli praktična rješenja koja bi mogla da okončaju ovaj rat i postave temelje za trajni mir”, poručio je Kušner.

Naredne sedmice u Abu Dabiju očekuje se sastanak delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Ukrajine, što bi bili prvi trilateralni mirovni pregovori od februara.

Tramp je u prethodnom periodu više puta kritikovao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, pripisujući mu odgovornost za usporavanje pregovora zbog odbijanja da prihvati teritorijalne i druge ustupke.

Ipak, za sada nije poznato šta konkretno podrazumijeva sporazum koji bi mogao da obuhvati cijelu Evropu, niti da li se razgovara o promjenama u odnosima Rusije i NATO-a. Takođe ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri će evropski saveznici biti uključeni u eventualni širi dogovor.

NATO nema mogućnost da obezbijedi stopostotnu zaštitu od ruskog naoružanja, uključujući bespilotne letjelice i raketne sisteme, izjavio je general Ingo Gerharts, vrhovni komandant savezničkih snaga zadužen za odbranu centralne i istočne Evrope.

Gerharts je upozorio na tempo proizvodnje ruskog naoružanja, ističući da količina i raznovrsnost sredstava koja Rusija razvija predstavljaju ozbiljan izazov za odbrambene kapacitete Alijanse.

„Pogledajte tempo proizvodnje ruskih mlaznih dronova, krstarećih i balističkih raketa. Od njih ne možemo da se odbranimo stoprocentno“, rekao je Gerharts za medije.

Njegova izjava ukazuje na ograničenja postojećih sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane NATO-a, posebno u okolnostima u kojima se istovremeno može koristiti veći broj različitih vrsta projektila i bespilotnih letjelica.

O izjavi komandanta NATO-a izvijestio je RTRS, pozivajući se na rusku novinsku agenciju Sputnjik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je izjavio da se Moskva ne priprema za vojni sukob sa evropskim državama i da za takve tvrdnje ne postoje osnove.

Putin je ocijenio da zapadni političari upozorenjima o navodnoj ruskoj prijetnji nastoje da izazovu strah među stanovništvom i skrenu pažnju sa unutrašnjih problema.

Takođe je kritikovao povećanje vojnih budžeta članica NATO-a, tvrdeći da takva politika podstiče globalnu militarizaciju i novu trku u naoružanju.

Moskva smatra da se upozorenja o ruskoj vojnoj prijetnji koriste i kao opravdanje za izdvajanje dodatnog novca poreskih obveznika za odbrambene potrebe.

Kanarska ostrva suočavaju se sa novim snažnim migrantskim talasom, nakon što je za prvih šest dana novembra na ovaj španski arhipelag stiglo više od 3.200 migranata, zbog čega su regionalne vlasti upozorile da postojeći kapaciteti za prihvat i zbrinjavanje više nisu dovoljni.

Prema podacima španskih pomorskih spasilačkih službi, tokom prvih šest dana novembra spasena je 3.261 osoba, a predsjednik regionalne vlade Kanarskih ostrva Fernando Klavijo upozorio je da se broj dolazaka približava rekordnim vrijednostima zabilježenim 2024. godine.

„Situacija na ostrvu El Hiero je apsolutno neodrživa“, izjavio je Klavijo, ukazujući na sve veći pritisak na lokalne službe i nedostatak kapaciteta za prihvat novopridošlih migranata.

Samo tokom noći između četvrtka i petka na tri ostrva – El Hiero, Gran Kanariju i Lanzarote – iskrcana je 1.021 osoba, od kojih je jedna preminula. Migranti su stigli u pet čamaca, a spasilačke službe nastavile su potragu i pružanje pomoći drugim plovilima.

Prema izvještaju koji prenosi B92, spasilačke ekipe su prethodne večeri iz dva čamca na području ostrva El Hiero izvukle oko 500 ljudi, dok je na stotine migranata nakon dolaska bilo smješteno u luci La Restinga.

Situacija je posebno teška na ostrvu El Hiero, koje ima oko 11.400 stanovnika i predstavlja jednu od glavnih ulaznih tačaka za migrante koji iz zapadne Afrike pokušavaju da stignu do španske teritorije.

Klavijo je upozorio da priliv migranata ozbiljno opterećuje zdravstvene i transportne kapacitete. Autobusi su preusmjereni za potrebe migrantskih operacija, dok je medicinsko osoblje sa drugih ostrva upućeno u La Restingu kako bi pomoglo lokalnim službama.

Regionalni predsjednik zatražio je hitan sastanak sa španskim premijerom Pedrom Sančezom, uz poziv centralnim vlastima da obezbijede dodatnu podršku i uključe evropske institucije u rješavanje problema.

Tokom posljednjih nekoliko sedmica najmanje devet migranata izgubilo je život na putu prema Kanarskim ostrvima, dok je teško bolesna beba nakon dolaska prebačena helikopterom u bolnicu.

Atlantska migrantska ruta, koja povezuje zapadnu Afriku sa Kanarskim ostrvima, smatra se jednom od najopasnijih na svijetu. Migranti je prelaze u pretrpanim i često neadekvatnim plovilima, izloženi jakim morskim strujama, velikim udaljenostima i promjenljivim vremenskim uslovima.

Iako je broj dolazaka u prvih deset mjeseci 2026. godine bio gotovo 61 odsto manji nego u istom periodu 2024. godine, aktuelni porast izaziva zabrinutost zbog mogućnosti novog rekordnog talasa.

Klavijo je kao jedan od razloga za povećan broj polazaka naveo povoljnije vremenske prilike na Atlantskom okeanu, koje migrantima olakšavaju pokušaje prelaska prema španskom arhipelagu.

Veliki izborni poraz Republikanske stranke na izborima za Kongres SAD otvorio je pitanje ko će preuzeti njeno političko vođstvo nakon odlaska Donalda Trampa iz Bijele kuće, a među imenima koja se već izdvajaju nalaze se aktuelni potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i guverner Floride Ron DeSantis.

Iako rezultati izbora održanih 3. novembra još nisu bili u potpunosti obrađeni, politička pažnja u Vašingtonu već se usmjerila prema predsjedničkoj trci 2028. godine. Tramp, zbog ustavnog ograničenja, neće moći da se kandiduje za treći mandat, pa republikance očekuje izbor novog predsjedničkog kandidata.

Poraz na izborima dodatno je zakomplikovao položaj stranke, koja će u narednom periodu morati da preispita dosadašnju politiku i pronađe način da povrati podršku birača.

Vens između nasljeđa Trampove politike i potrebe za promjenama

Džej Di Vens, aktuelni potpredsjednik SAD, do sada se smatrao jednim od glavnih kandidata za preuzimanje republikanskog pokreta nakon Trampa. Ipak, izborni rezultati mogli bi mu otežati taj put, s obzirom na njegovu neposrednu povezanost sa aktuelnom administracijom.

U prvoj reakciji nakon poraza, Vens je ukazao na rat u Iranu, rast cijena energenata i nezadovoljstvo dijela birača zbog odstupanja od principa „Amerika na prvom mjestu“. Pomenuo je i odnos Vašingtona prema Izraelu.

Takva poruka otvorila je prostor za tumačenja da Vens pokušava da se distancira od pojedinih odluka administracije i izgradi vlastiti politički profil pred naredni izborni ciklus.

Međutim, pred njim je složen zadatak. Ukoliko se previše udalji od Trampa, mogao bi izgubiti podršku njegovog pokreta MAGA, dok bi prevelika povezanost sa aktuelnom administracijom mogla predstavljati prepreku u pridobijanju nezavisnih i umjerenijih birača.

Rubio između umjerenog republikanizma i pokreta MAGA

Drugo značajno ime je Marko Rubio, aktuelni državni sekretar SAD, koji je prije dolaska u administraciju proveo 14 godina u Senatu predstavljajući Floridu.

Tokom senatorske karijere bio je poznat i po spremnosti na saradnju sa demokratama, kao i po umjerenijim stavovima unutar Republikanske stranke. Međutim, dolaskom u Trampovu administraciju značajno je promijenio politički pristup i približio se pokretu MAGA.

Rubio se nakon izbornog poraza nije javno oglašavao na način na koji je to učinio Vens, što mu ostavlja određeni prostor da zadrži podršku različitih struja unutar stranke.

Njegov potencijalni problem bio bi pronalaženje ravnoteže između odbrane politike aktuelne administracije i potrebe da se predstavi kao kandidat koji može privući širi krug birača. Direktna kritika Trampa mogla bi ugroziti njegov položaj među republikanskim pristalicama, dok bi potpuno poistovjećivanje sa njegovom politikom moglo otežati pridobijanje nezavisnih glasača.

DeSantis pokušava da se nametne kao alternativa

Među potencijalnim kandidatima nalazi se i Ron DeSantis, guverner Floride čiji se mandat približava kraju.

DeSantis je već učestvovao u republikanskoj predsjedničkoj trci 2024. godine, ali je u januaru te godine odustao od kandidature i podržao Trampa.

Nakon najnovijeg izbornog poraza, u javnim nastupima je isticao rezultate republikanaca na Floridi, dok je istovremeno ukazivao na probleme u načinu vođenja stranačke kampanje i udaljavanje od prosječnih birača.

Njegova prednost u odnosu na Vensa i Rubija jeste to što nije bio dio Trampove administracije, pa nema istu neposrednu odgovornost za njene odluke. Ipak, ostaje pitanje koliko bi mogao proširiti politički uticaj izvan Floride, gdje je izgradio svoju biračku bazu.

DeSantis je već imao iskustvo nacionalne kampanje, ali njegov prethodni pokušaj da postane republikanski kandidat pokazao je koliko je teško izgraditi podršku na nivou cijele zemlje bez podrške Trampa.

Demokrate imaju širi izbor potencijalnih kandidata

Pored pitanja ko bi mogao naslijediti Trampa, izborni rezultati ukazali su i na razlike u kadrovskoj strukturi dvije najveće američke stranke.

Demokrate su uspjele da osvoje značajna politička uporišta u saveznim državama koje su tradicionalno bile naklonjene republikancima, čime su otvorile prostor za veći broj potencijalnih kandidata za predsjedničke izbore 2028. godine.

Među imenima koja bi mogla imati značajnu ulogu u narednom ciklusu pominju se guverner Kentakija Endi Bešir, senator Džon Os of iz Džordžije, kao i drugi političari koji su ostvarili rezultate u republikanskim uporištima.

Republikanci, s druge strane, nemaju jednako razvijenu mrežu političara na visokim funkcijama u saveznim državama koje tradicionalno glasaju za demokrate, što bi moglo predstavljati dodatni izazov u nastojanju da prošire biračku podršku.

Naredne dvije godine biće obilježene borbom za političko nasljeđe Donalda Trampa, ali i pokušajima da se definiše pravac kojim će Republikanska stranka krenuti nakon njegovog odlaska iz Bijele kuće.

Kako navodi Klix, pitanje nasljednika neće biti samo izbor pojedinca koji će predstavljati stranku na predsjedničkim izborima, već i odluka o tome koliko će republikanci zadržati dosadašnji Trampov politički kurs, a koliko će pokušati da ga promijene.

Evropska komisija optužila je “Tiktok” za kršenje pravila o sadržaju na internetu zbog efekta beskonačnog skrolovanja, što je rezultat rada algoritma ove platforme.

Komisija je ocijenila da je algoritam programiran tako da privlači pažnju korisnika neprestanim tokom sličnih video-snimaka.

Kineski vlasnik “Tiktoka”, kompanija “Bajtdens”, rizikuje da sljedeće godine dobije kaznu u iznosu do šest odsto svog globalnog godišnjeg prometa ukoliko ne riješi problem.

Evropska komisija, koja deluje kao tehnološki regulator EU, saopštila je da je objavila optužbe u formi preliminarnih nalaza protiv “Tiktoka” zato što kompanija nije provela srazmjerne, razumne i efikasne mjere za ublažavanje problema.

U obrazloženju se navodi da beskrajno i ponovljeno izlaganje sadržaju o tuzi, izolaciji ili slikama tijela može da ima štetan uticaj na mentalno zdravlje korisnika.

Društvene mreže su pod pritiskom da modifikuju algoritme povodom rastuće zabrinutosti širom svijeta da njihove platforme doprinose krizi mentalnog zdravlja među djecom, što je navelo pojedine vlade da uvedu zabrane društvenih mreža za maloljetne korisnike.

Ukupno četiri škole i dva vrtića zatvoreni su u Krefeldu, na zapadu NJemačke, zbog curenja azotne kiseline nakon prevrtanja kamiona.

Na licu mjesta je oko 200 vatrogasaca, koji pokušavaju da savladaju curenje kiseline.

Kamion je navodno prevozio 23 tone visoko korozivne kiseline kada se prevrnuo jutros oko 3.00 časa po lokalnom vremenu na auto-putu 57.

Vlasti su upozorile na “ekstremnu opasnost” u radijusu od jednog kilometra od mjesta incidenta i pozvale stanovnike u tom području da ostanu u zatvorenom prostoru i drže prozore zatvorenim. To upozorenje je kasnije ublaženo.

“Veći dio prosute azotne kiseline je sada lokalizovan. Trenutno se oko jedne tone opasne supstance nalazi na ulici”, izvjestili su službe za hitne intervencije.

Nadležni organi saopštili su da je iz vozila vjerovatno procurilo oko 10 tona kiseline.

Vozač kamiona je povrijeđen i prebačen u bolnicu, navodi Dojče vele.

Auto-put 57 je privremeno zatvoren, a željeznički saobraćaj između Duizburga i Krefelda je obustavljen.

Američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost pokretanja nove vojne kampanje protiv Irana, a američka vojska već privodi kraju pripreme za eventualni nastavak velikih operacija. Prema informacijama koje su prenijeli američki mediji, jedan od mogućih termina za nove napade je 9. novembar.

Tramp se juče sastao sa članovima svog tima za nacionalnu bezbjednost kako bi razmotrili naredne korake u vezi sa Iranom, potvrdili su visoki američki zvaničnici za Foks njuz. Sastanci o mogućem nastavku vojnih aktivnosti održani su u Bijeloj kući tokom prethodna dva dana.

Američki predsjednik poručio je da će Vašington uskoro odlučiti da li će nastaviti napade, uz mogućnost dodatnog razaranja iranske teritorije. Govoreći pred novinarima u Ovalnom kabinetu, Tramp je postavio pitanje da li je potrebno nastaviti vojnu kampanju kako bi se osiguralo da iranski nuklearni program bude potpuno uništen i da ne može ponovo biti obnovljen.

„Radije ne bih uništio ostatak zemlje ako je moguće, ali možda ću morati. Uskoro ćete saznati“, rekao je Tramp.

Prema navodima koje prenosi B92, pozivajući se na informacije američkih zvaničnika i izvještaje portala Aksios, Centralna komanda američke vojske (CENTCOM), nadležna za operacije na Bliskom istoku, privodi kraju pripreme za potencijalni nastavak velikih vojnih operacija protiv Irana.

Ipak, američka komanda za sada nije dobila novu naredbu iz Vašingtona kojom bi bilo odobreno pokretanje napada.

Posebnu pažnju u vojnim pripremama privlači 9. novembar, kada na Bliskom istoku nastupa mlad Mjesec. Zbog toga bi tokom noći bilo vrlo malo ili nimalo mjesečine, što bi moglo pružiti povoljnije uslove za izvođenje vojnih operacija.

U međuvremenu, irački premijer Ali Faleh Al Zaidi razgovarao je telefonom sa Trampom i upozorio da teritorija Iraka ne smije biti korišćena za pokretanje napada na susjedne države.

„Premijer je potvrdio stav Iraka da se mora poštovati suverenitet država i da se iračka teritorija ne smije koristiti kao polazište za agresiju na susjedne zemlje“, navedeno je u saopštenju kancelarije iračkog premijera objavljenom na društvenoj mreži Iks.