Kategorija: Svijet

Sjedinjene Američke Države namjeravaju da značajno ubrzaju proces povlačenja svojih trupa iz evropskih baza. Predlozi za ovu izmjenu biće predstavljeni saveznicima NATO-a već sljedećeg mjeseca, kako je danas prenio njemački list Velt am Zontag, pozivajući se na neimenovani izvor iz Pentagona.

Vašington je još u maju najavio planove za povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke. Ovaj potez mnogi analitičari smatraju direktnom posljedicom razdora između američkog predsjednika Donalda Trampa i evropskih sila, prije svega zbog neslaganja oko rata u Iranu.

Pentagon je ranije saopštio da se kompletno povlačenje očekuje u roku od šest do dvanaest mjeseci. Međutim, Velt am Zontag nije pružio konkretne detalje o tome koliko će ubrzanje biti značajno, niti koje će lokacije osim Njemačke biti obuhvaćene ovim planom. Postoji neizvjesnost oko toga koje bi baze mogle biti dio ovih promjena.

Njemačka u fokusu: Najveće prisustvo američkih trupa u Evropi

U Njemačkoj je trenutno raspoređeno oko 35.000 aktivnih američkih vojnika, što predstavlja najveće američko vojno prisustvo na evropskom tlu, prenio je Rojters. Svaka izmjena ove brojke imaće značajan uticaj na bezbjednosnu arhitekturu kontinenta.

Za sada se Pentagon nije zvanično oglasio povodom ovih novih navoda o ubrzanju povlačenja, što dodatno podstiče spekulacije u medijima i među analitičarima, prenosi Glas Srpske.

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da ostaje na snazi američka pomorska blokada Irana.

Govoreći na Šangri-La dijalogu u Singapuru, Hegset je rekao da svaki ishod tekućih pregovora mora garantovati slobodnu plovidbu kroz Ormuski moreuz.

Hegset je napomenuo da ovaj plovni put treba da ostane otvoren za globalnu plovidbu bez ograničenja ili taksi, odbacujući iranske tvrdnje o kontroli nad strateškim prolazom, prenosi Srna.

On je dodao da je američki vojni pritisak ojačao poziciju Vašingtona u pregovorima i rekao da Teheran razumije uslove potrebne za dogovor.

Hegset je upozorio da je Vašington spreman da ponovo upotrijebi vojnu silu ako diplomatija ne uspije da spriječi Teheran da dobije nuklearno oružje.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pooštrio je uslove potencijalnog sporazuma o okončanju rata sa Iranom i poslao izmijenjeni prijedlog Teheranu na razmatranje, rekli su zvaničnici za Njujork tajms.

Prema navodima dvojice zvaničnika, Tramp je izrazio zabrinutost zbog dijelova dogovora koji bi podrazumijevali odmrzavanje iranskih sredstava, dok je ranije oštro kritikovao bivšeg američkog predsjednika Baraka Obamu zbog sličnih ustupaka u nuklearnom sporazumu sa Iranom sklopljenom prije više od decenije.

Tramp želi da sporazum bude postignut što prije, ali insistira na dodatnom jačanju pojedinih odredbi koje smatra ključnim, posebno onih koje se odnose na iranski nuklearni program, rekli su izvori za Axios.

Američki predsjednik je u petak proveo dva sata u Situacionoj sobi Bijele kuće sa najvišim saradnicima razgovarajući o mogućem okončanju sukoba, ali nakon sastanka nije objavljeno zvanično saopštenje.

Poslije sastanka, zvaničnik Bijele kuće rekao je novinarima da će Tramp “prihvatiti samo sporazum koji je dobar za Ameriku, ispunjava njegove crvene linije i garantuje da Iran nikada neće posjedovati nuklearno oružje”.

Napetost na Bliskom istoku je sve veća, nakon što su Sjedinjene Američke Države raketom pogodile trgovački brod u Omanskom zalivu koji je, kako tvrde, pokušao da probije blokadu iranskih luka. Teheran poručuje da zadržava kontrolu nad Ormuskim moreuzom i upozorava na posljedice svakog kršenja pravila plovidbe.

Na jugu Libana nastavljeni su sukobi između izraelske vojske i Hezbolaha. Izraelska avijacija i artiljerija izvele su udare u blizini zamka Bofor, dok su u više naselja izdata upozorenja za evakuaciju stanovništva. Libanski zvaničnici ocenjuju da je riječ o ozbiljnoj eskalaciji i pozivaju na hitno primirje.

U Pojasu Gaze u jednom od novih izraelskih vazdušnih napada poginula je jedna medicinska sestra, prenose lokalni izvori.

Napetost na Bliskom istoku nastavlja da raste, nakon što su Sjedinjene Američke Države raketom pogodile trgovački brod u Omanskom zalivu koji je, kako tvrde, pokušao da probije blokadu iranskih luka.

Teheran poručuje da zadržava kontrolu nad Ormuskim moreuzom i upozorava na posljedice svakog kršenja pravila plovidbe.

Predsjednik SAD Donald Tramp sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost razmatrao je “konačnu odluku” o sporazumu sa Iranom. Međutim, sastanak u Situacionoj sobi Bijele kuće završen je bez “konačne odluke”, javljaju američki mediji.

Iranske vlasti ističu da ne vjeruju nikome na riječ, već da će suditi po djelima.

Poljski premijer Donald Tusk reagovao je na objavu bivšeg ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva koji je na mrežama napisao da je “mirni san građana EU završen”, upozorivši da bi sve zemlje NATO-a trebalo konačno da počnu ozbiljno da shvataju ovakve riječi.

“Poljska, Baltičke države, a sada Rumunija. Sve je više i više ruskih provokacija. Juče je bivši ruski predsednik Medvedev kazao da je mirni san građana EU završen. Svi u NATO-u bi najzad trebalo da počnu ozbiljno da shvataju ovakve činjenice i reči”, naveo je Tusk u objavi na mreži X.

Prethodno je zamjenik predsednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije, Dmitrij Medvedev, na platformi X napisao da bi građani EU trebalo da shvate da su vlasti njihovih zemalja unilateralno ušle u rat sa Rusijom.

“Zato budite oprezni i nemojte se ničim iznenaditi”, napisao je on.

Kako prenosi agencija RIA Novosti, Medvedev je ranije izjavio da su lideri EU odgovorni za smrt ruskih civila usljed napada, uključujući i, kako je rekao, teroristički napad u Starobiljsku.

Ljekar američkog predsjednika Donalda Trampa, Šon Barbabela, izjavio je da je predsjednik u odličnom zdravstvenom stanju, iako ima blagi otok potkoljenice i benigne modrice na rukama, navedeno je u memorandumu Bijele kuće.

U dokumentu je pojašnjeno da su modrice na rukama uobičajene i benigne, kao i da su povezane sa manjom iritacijom mekog tkiva usljed čestog rukovanja i upotrebe aspirina u okviru kardiovaskularne prevencije.

Barbabela je u memorandumu naveo da je Tramp u odličnom zdravstvenom stanju, sa snažnom srčanom, plućnom, neurološkom i opštom fizičkom funkcijom, prenosi Rojters.

“Predsfednik Tramp je potpuno sposoban da obavlja sve dužnosti vrhovnog komandanta i šefa države”, istakao je Barbabela.

Memorandum je objavljen nakon Trampove posfete Nacionalnom vojno-medicinskom centru “Volter Rid” u utorak, a u njemu se navodi da je zabilježen napredak u odnosu na prošlu godinu kada je riječ o blagom otoku potkoljenice.

U memorandumu nije naveden razlog dermatološkog tretmana kojem je Tramp bio podvrgnut u martu zbog promjena na vratu, niti je precizirano da li je nakon oktobra prošle godine ponovo obavio pregled magnetnom rezonancom.

Tramp, koji će u junu napuniti 80 godina, često ističe da je fizički spremniji i energičniji od svog prethodnika, bivšeg predsjednika SAD DŽozeFa Bajdena, koji je funkciju napustio prošle godine u 82. godini, nakon višemjesečnih spekulacija o njegovoj sposobnosti da obavlja predsjedničku dužnost.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je sinoć da situacija na frontu u Ukrajini daje osnova za tvrdnju da se sukob približava kraju.

„Što se tiče moje izjave da, po mom mišljenju, sukob ide ka svom kraju – ja to nisam rekao tek tako, već polazeći od analize situacije na frontu“, rekao je Putin na konferenciji za novinare nakon završetka zvanične posjete Kazahstanu, prenosi Sputnjik.

On je naveo da nije moguće precizno odrediti rokove za okončanje sukoba u uslovima borbenih dejstava, te da je ruska vojska u ofanzivi ana svim dijelovima fronta u Ukrajini. Putin je dodao da zapadni političari žele nastavak sukoba sa Rusijom, ocjenjujući da su izjave evropskih zvaničnika o pripremama za rat s Rusijom zbog navodno agresivnih planova Moskve „besmislice“.

„To je laž, to je gruba, drska laž. Kao što je govorio Gebels, što je laž nevjerovatnija, to će prije u nju povjerovati“, rekao je Putin.

„Zapad nas prevario“

Prema njegovim riječima, Rusija nikada nije prijetila evropskim državama i ne vodi agresivnu politiku prema Zapadu. Istakao je da je Rusija i dalje spremna za mirno rješavanje ukrajinskog sukoba, kao i ranije.

Dodao je da Evropa zasad ne predlaže posrednika u pregovorima sa Rusijom, ali da bi se o tome moglo razgovarati ukoliko do takvog prijedloga dođe. Naveo je i da se u slučaju Gerharda Šredera radi o osobi kojoj bi se moglo vjerovati u takvoj ulozi.

Putin je ocijenio da su zapadne zemlje prevarile Rusiju, tvrdeći da NATO neće širiti svoje prisustvo prema istoku.

Govoreći o napadu na školski internat u Starobeljsku, Putin je poručio da bi se, kako je rekao, evropski mediji trebali stidjeti zbog toga što o tom događaju ne izvještavaju.

„Ni riječi, jednostavno ni jedne jedine riječi o tragediji u Starobeljsku, o tome da su djeca poginula. Ni riječi, kao da to ne postoji. Šta je to? Jesu li to sredstva informisanja? Ne, to su sredstva masovnog zaluđivanja“, rekao je Putin.

Naveo je da je ruski udar na kijevski region bio odgovor na ukrajinski napad na Starobeljsk, te da se ukrajinski napadi nastavljaju.

Komentarišući prijetnje iz baltičkih država da bi ruske baze protivvazdušne odbrane u Kalinjingradskoj oblasti mogle biti uništene, Putin je poručio da Rusija raspolaže svim sredstvima da odgovori na takve poteze.

Takođe je naveo da sva mjesta sa kojih dolazi direktna vojna prijetnja Rusiji predstavljaju legitimne mete.

„Sva mjesta odakle dolazi direktna vojna prijetnja za Rusiju predstavljaju legitimne ciljeve“, zaključio je Putin.

Sjedinjene Američke Države spremne su da ponovo pokrenu napade na Iran ukoliko pregovori dvije zemlje ne rezultiraju postizanjem sporazuma, izjavio je američki ministar odbrane Pit Hegset.

Govoreći na bezbjednosnom forumu Šangri-La, koji okuplja zvaničnike iz oblasti odbrane, vojske i diplomatije, Hegset je rekao da su SAD „više nego sposobne“ za takvu opciju i da raspolažu dovoljnim zalihama naoružanja.

• Nalazimo se u veoma dobroj poziciji – poručio je Hegset, prenosi Rojters.

On je istakao da aktuelni pregovori sa Iranom nisu uticali na američko prisustvo u Azijsko-pacifičkom regionu.

• Možemo da radimo dvije stvari istovremeno. Jačamo našu odbrambenu industrijsku bazu kako bismo uskoro proizvodili dva, tri ili četiri puta više municije – rekao je Hegset.

Prema njegovim riječima, predsjednik SAD Donald Tramp i dalje teži postizanju „velikog sporazuma“ kojim bi se osiguralo da Iran ne dođe u posjed nuklearnog oružja.

U međuvremenu, sastanak predsjednika Trampa sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost, posvećen mogućem sporazumu sa Iranom, završen je bez konačne odluke.

Kako prenosi „Njujork tajms“, pozivajući se na visokog zvaničnika američke administracije, razgovori su trajali oko dva časa, a pregovori su i dalje blizu dogovora. Ipak, određena pitanja ostaju neriješena, uključujući pitanje odmrzavanja iranskih finansijskih sredstava.