Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je odustao od planiranih novih vojnih udara na Iran nakon razgovora sa liderima Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su ga pozvali da pruži još jednu priliku diplomatskom rješenju sukoba.

Prema njegovim riječima, američka vojska bila je spremna da izvede, kako je opisao, “najveći napad od Drugog svjetskog rata”, ali je operacija obustavljena nakon konsultacija sa saudijskim prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom i drugih posredničkih kontakata sa Teheranom.

Tramp je izjavio da su strane dostigle “okvire sporazuma” koji bi mogao da otvori put ka okončanju petomjesečnog rata, dodajući da bi nastavak pregovora mogao uslijediti već narednih dana.

On je naglasio da bi budući dogovor trebalo da obuhvati ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta kroz koju prolazi veliki dio globalne trgovine naftom i prirodnim gasom, kao i rješavanje američkih zabrinutosti u vezi s iranskim nuklearnim programom.

Pregovori bez konačnog sporazuma

Ipak, iz Teherana stižu znatno opreznije poruke. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghaei poručio je da se Hormuški moreuz neće vratiti u stanje kakvo je bilo prije početka sukoba, navodeći da Iran o budućem režimu plovidbe razgovara sa Omanom, ali da trenutno nema odluke o potpunom ponovnom otvaranju tog strateškog prolaza.

Istovremeno, iranski ministar odbrane istakao je da zemlja ostaje u punoj pripravnosti i da neće biti iznenađena eventualnim novim američkim potezima.

Prema informacijama regionalnih zvaničnika uključenih u posredovanje, nacrt prijedloga predviđa povratak Vašingtona i Teherana za pregovarački sto, obustavu napada širom regiona, uključujući djelovanje proiranskih milicija, kao i ukidanje američke pomorske blokade Irana uz mogućnost nastavka izvoza iranske nafte.

Ipak, zvaničnici naglašavaju da konačan sporazum još nije postignut i da se intenzivni diplomatski razgovori nastavljaju.

Saudijska Arabija je, prema navodima izvora upoznatih sa razgovorima, upozorila Bijelu kuću da bi nova američka ofanziva mogla izazvati snažan odgovor Irana i ugroziti bezbjednost cijelog Persijskog zaliva, ali i globalnu ekonomiju.

Tramp je priznao da je upravo razgovor sa saudijskim prestolonasljednikom imao važnu ulogu u njegovoj odluci da odustane od planiranih udara, ocijenivši da su šanse za diplomatski dogovor trenutno veće nego za vojnu eskalaciju, navodi “KoreaTimes”.

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bagei izjavio jeda se Ormuski moreuz nikada neće vratiti na stanje pre rata.

Bagei tvrdi da razgovori koji se vode između Irana i Omana o Ormuskom moreuzu nisu ni u kakvoj vezi sa otvaranjem ili zatvaranjem tog plovnog puta,

prenela je iranska novinska agencija Fars.

On je rekao da je zatvaranje Ormuskog moreuza bilo posledica, kako je naveo, “američke sabotaže i pomorske blokade Irana”.

“Islamska Republika Iran deluje u skladu sa interesima zemlje i neće promeniti svoju odluku pod uticajem pretnji i zastrašivanja od strane drugih”, poručio je Bagei.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u nedelju da su pregovori između Irana i Omana u vezi sa upravljanjem Ormuskim moreuzom u završnoj fazi, prenosi Irna.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je u subotu da su Sjedinjene Američke Države odustale od planiranog napada na Iran kako bi dale prostor diplomatiji.

Tramp je rekao da je otkazao veliki napad na Iran nakon što su ga Teheran i druge zemlje Bliskog istoka uverili da je postignut okvir za dogovor o potpunom ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza i, kako je naveo, “prekidanju iranske nuklearne pretnje”.

Američka vojna komanda zatražila je od svojih analitičara nove i nekonvencionalne prijedloge za vršenje pritiska na Iran, u trenutku kada se administracija predsjednika Donalda Trampa suočavala sa sve manjim brojem dostupnih opcija i neposredno prije odustajanja od planiranih napada.

Neobičan zahtjev stigao je putem interne elektronske poruke visokog oficira iz obavještajnog odjela Centralne komande SAD (CENTCOM), u kojoj je zatraženo da se ponude nove ideje za djelovanje prema Teheranu.

– Potrebne su nam ideje. Tražimo nove, kreativne i nekonvencionalne načine za vršenje pritiska i kažnjavanje Irana – navedeno je u poruci koju je oficir poslao širokom krugu vojnih analitičara, prema navodima izvora upoznatog sa sadržajem komunikacije.

Još jedan izvor potvrdio je da je visoki američki vojni zvaničnik tokom prošle sedmice uputio sličan zahtjev, tražeći prijedloge o tome kako se nositi sa Iranom, prenio je CNN.

Ovakav način prikupljanja prijedloga putem masovne elektronske poruke vojni zvaničnici ocijenili su kao neuobičajen. Prema njihovim riječima, ovaj potez pokazuje da administracija u Vašingtonu ima ograničen izbor mogućnosti ukoliko želi da primora Iran na postizanje sporazuma pod uslovima koje zagovara predsjednik Tramp.

U pokušaju da pronađe alternativna rješenja, zvaničnik CENTCOM-a pokrenuo je internu razmjenu ideja kako bi provjerio postoje li drugačiji pristupi prema Iranu. Drugi izvor naveo je da Centralna komanda razmatra sve raspoložive opcije i da je spremna da preispita dosadašnju strategiju.

Portparol CENTCOM-a kapetan Timoti Hokins izjavio je da ova komanda ima dugu tradiciju inovativnog razmišljanja i pronalaženja novih rješenja.

Ovaj zahtjev uslijedio je prije nego što je Tramp zaprijetio pokretanjem novih napada na Iran, ali je kasnije odustao od te odluke nakon intervencije regionalnih zvaničnika. Među njima je bio i saudijski prestolonasljednik, koji je razgovarao sa američkim predsjednikom i pozvao na smirivanje tenzija.

Tramp je potom saopštio da obustavlja planirani napad na Iran ukoliko dvije strane brzo postignu dogovor. Tvrdio je da su pregovori ostvarili napredak, uključujući i mogućnost ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.

Ipak, iranski državni mediji nisu objavili informacije koje bi ukazivale da je Teheran tražio obustavljanje napada ili da je promijenio stav o ovom strateški važnom pomorskom prolazu.

Velika Britanija mogla bi se u narednom periodu suočiti sa ozbiljnim nestašicama pojedinih životnih namirnica zbog ekstremne suše koja je pogodila zemlju. Poljoprivrednici širom države nalaze se u veoma teškoj situaciji, jer su nakon zimskih poplava, koje su uništile usjeve i otežale proljećnu sjetvu, sada suočeni sa nedostatkom vode i ograničenjima za navodnjavanje.

Riječ je o trećoj velikoj suši u posljednjih pet godina, zbog čega stručnjaci upozoravaju da ekstremni vremenski uslovi postaju nova realnost za britansku poljoprivredu.

Posljedice su već vidljive na njivama. Proizvođači pšenice navode da su usjevi upola niži nego što je uobičajeno, dok su visoke temperature dovele do najranije žetve otkako se vodi evidencija. Mnogi poljoprivrednici na jugu i istoku Engleske završili su žetvu dvije do tri sedmice prije uobičajenog roka.

Predsjednik Nacionalne unije poljoprivrednika (NFU) Tom Bredšo pozvao je premijera da hitno reaguje i upozorio da bi posljedice mogle biti ozbiljne.

– Klima se mijenja, ne samo u Velikoj Britaniji, već i u zemljama iz kojih uvozimo hranu. Sve je izvjesnije da bi moglo doći do nestašice prehrambenih proizvoda. Vrijeme je da damo prednost domaćoj proizvodnji hrane i pomognemo poljoprivrednicima – poručio je Bredšo.

On smatra da bi Vlada trebalo da uvede poreske olakšice kako bi proizvođači mogli da ulažu u rezervoare i druge sisteme za skladištenje vode.

Probleme dodatno pogoršava finansijska situacija u kojoj se nalazi veliki broj farmi nakon ukidanja subvencija koje su ranije stizale iz Evropske unije. Prema posljednjim podacima, gotovo trećina britanskih poljoprivrednika posluje sa gubitkom ili jedva uspijeva da održi proizvodnju.

Meteorološki zavod saopštio je da je u Engleskoj tokom jula palo svega osam odsto prosječne količine padavina, što ovaj mjesec čini najsušnijim julom od početka mjerenja. U pojedinim dijelovima zemlje kiša nije pala više od mjesec dana.

Zbog dugotrajne suše, oko 23 miliona stanovnika Engleske i Velsa obuhvaćeno je zabranom korišćenja crijeva za zalivanje bašta, pranje automobila i druge aktivnosti koje troše velike količine vode.

Suvo zemljište i dugotrajne visoke temperature već su izazvali više velikih požara na otvorenom, među kojima je i nedavni požar u Safolku.

Ukrajina je tokom noći izvela napad dronovima na ruske ciljeve na anektiranom poluotoku Krimu, a eksplozije su se čule u Feodosiji, Simferopolju i Kerču, prenose ukrajinski mediji.

Prema navodima Telegram kanala “Krimski vjetar”, u Simferopolju su se oko jedan sat iza ponoći čule najmanje dvije snažne eksplozije. Istovremeno su ruske snage pokušavale oboriti ukrajinske dronove, a jedan od njih navodno je pogodio područje lokalnog skladišta nafte.

Eksplozije su zabilježene i u Kerču, gdje je najveća aktivnost dronova prijavljena u području planine Mitridat i gradske luke. Lokalni stanovnici prijavili su i požar u blizini luke.

Ukrajinski mediji navode da su u napadu pogođena dva željeznička mosta, skladište bespilotnih plovila te jedinica za radioelektronsko izviđanje ruske Crnomorske flote na Krimu.

Zbog noćašnjih napada ruske vlasti privremeno su obustavile saobraćaj preko Krimskog mosta.

Tvrdnje o razmjerama napada i pogođenim ciljevima za sada nije bilo moguće nezavisno potvrditi.

Egipat je danas pogodio zemljotres jačine 5,2 stepena po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

Epicentar zemljotresa bio je blizu Sueckog kanala, na dubini od 10 kilometara i udaljen 38 kilometara od grada Sueca.

Prema izjavama očevidaca, objavljenim na veb sajtu EMSC, potres se osjetio snažno i pratio ga je jak zvuk nalik eksploziji. Stanovnici Sueca kažu da se sve treslo i da je osjećaj bio zastrašujuć.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u nedjelju u razgovoru sa novinarima u predsjedničkom avionu da će se danas nastaviti razgovori sa Iranom i potvrdio da je naredio da se otkaže “masovni napad” na tu zemlju.

– Znali su obim napada jer su vidjeli kako se pripremamo. Sada radimo na tome da razgovaramo sa njima, da pregovaramo i to počinje u ponedjeljak popodne. Vidjećemo – rekao je Tramp.

Tramp je rekao da su ga saveznici poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, ali i Iran, zamolili da otkaže planirani napad.

– Bili smo potpuno spremni, ali kada su saveznici zamolili da se otkaže, mi smo rekli ‘ok, vidjećemo’. Razlog zašto su tražili otkazivanje je taj što misle da postoji dogovor – rekao je Tramp i dodao da postoji dogovor oko Ormuskog moreuza, a zatim će biti dogovora i oko nuklearnog programa, tj. kako je rekao “denuklearizacije Irana”.

Saudijski krunski princ Muhamed bin Salman razgovarao je telefonom sa Trampom i pozvao na deeskalaciju sukoba, saopštila je u nedjelju saudijska državna novinska agencija.

Ranije su neimenovani izvori rekli da je saudijski princ tokom tog poziva izrazio zabrinutost zbog planova za napad na Iran. Iranski državni mediji negirali su da su tražili od Trampa da zaustavi planirane napade.

Prema novinskoj agenciji Mehr, Kanal 13 izraelske televizijske mreže emitovao je izveštaj u kojem se pominje mogućnost nestašice raketa-presretača u Sjedinjenim Državama i da bi ovo pitanje moglo da bude razlog Trampove odluke o povlačenju iz sukoba sa Iranom.

Požar u zapadnoj Atici stigao je do naselja Agija Skepi, prenijeli su danas grčki mediji njavodeći da je u borbi sa vatrenom stihijom angažovano sedam aviona i 450 vatrogasaca.

Požar u zapadnoj Atici bjesni već treći dan, a plamen je prošao kroz naselje Agija Skepi dok se vatra približava Psati uz jak miris dima u cijelom području, prenosi portal Prototema.

U područjima Atika, Beotija i Evija na snazi je narandžasto upozorenje na požare.

Major wildfires near Athens – and across southern Europe

A large wildfire that started Friday near Agios Vasileios in Boeotia has been burning western Attica for two days. It spread through Porto Germeno, scorched big parts of Mount Kithairon and southern Mount Pateras, and… pic.twitter.com/DB8z8HI6OD

— Thinking Humanity (@ThinkingHumanit) August 2, 2026

Kako navode grčki mediji do sada je u požarima u Beotiji i Atici izgorelo više od 111.000 hektara. Grčka policija je sprovela preliminarnu istragu okolnosti i uzroka sudara dva iznajmljena helikoptera marke BEL, koji se dogodio u nedjelju, 2. avgusta 2026. godine tokom operacije gašenja šumskog požara u oblasti Psata, na Atici.

Prema pisanju grčkih medija, u sudaru helikoptera poginule su dvije osobe, danski pilot i grčki koordinator, a povrijeđena posada drugog helikoptera, britanski pilot i njegov grčki koordinator. Po nalogu nadležnog tužioca, u toku su sve predviđene preeliminarne istražne radnje radi prikupljanja podataka i provere tačnih okolnosti pod kojima se incident dogodio.

Svi životni putevi su jedinstveni. Ali onaj Mirze Hodžića možda je, ipak, malo posebniji. Imao je svega 10 godina kada je napustio ratom zahvaćenu Bosnu i Hercegovinu i svoje selo Šatorovići.

Put ga je odveo u Francusku, gdje je izgradio novi život i pronašao strast prema tradicionalnim, vjekovnim zanatima. Nastanio se u oblasti Pontalije.

Mirza je postao dio kolektiva, tačnije ateljea, koji je specifičan po tome što koristi drevne alate i tradicionalne tehnike ručne obrade drveta koje se prenose vijekovima.

A, onda je uslijedio poziv koji se ne odbija. Nakon nevjerovatnog požara, koji je 2019. godine zahvatio čuvenu katedralu Notr Dam, Mirza i njegove kolege su dobile poziv da urade jedan dio obnove.

“Radili smo srednjovjekovni dio, koji datira iz 1180. godine“, objašnjava Mirza. „Napravili smo dvanaest sekundarnih drvenih greda.“

Rad na obnovi Notr Dama

Upravo zbog vladanja tim istorijskim vještinama sječenja i obrade drveta, Mirza Hodžić je zajedno sa kolegama izabran da rekonstruiše drvene dijelove i masivne krovne grede Notr Dama. Francuska država je insistirala da se katedrala obnovi korišćenjem originalnih, drevnih metoda, zbog čega su majstori poput Mirze postale ključni akteri ovog monumentalnog projekta.

Rad na obnovi Notr Dama je možda i najveći ponos za ovog mladog čovjeka, koji je u Francusku stigao kada je imao samo 10 godina.

Njegov životni put predstavlja izuzetan primjer spoja teške životne priče i vrhunskog svjetskog uspjeha u očuvanju kulturne baštine.

Inače, njegova priča je u Francuskoj privukla veliku pažnju medija, poput regionalnih mreža France 3 i lista L'Est Républicain, koji su njegov životni put istakli kao nevjerovatan primjer od dječaka, koji je pobjegao od rata, do vrhunskog majstora koji obnavlja jedan od najvećih simbola svjetske civilizacije.

Izraelski ministar energetike Eli Koen izjavio je da Izrael, koji prema njegovim tvrdnjama trenutno kontroliše 70 odsto Gaze, mora da preuzme potpunu kontrolu nad tim područjem.

Koen je u svom obraćanju istakao da trenutno ne postoji nikakav zvaničan sporazum o obustavi vojnih napada na Pojas Gaze.

Ovakva izjava svrstava ga među izraelske zvaničnike koji otvoreno izražavaju snažan otpor prema mirovnom sporazumu sa Hamasom, koji se pokušava postići uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Cilj predloženog sporazuma jeste razoružavanje ove palestinske grupe u zamjenu za prekid neprijateljstava.

Da unutar izraelskog rukovodstva postoji ozbiljno neslaganje sa planovima Vašingtona, potvrdio je i ministar nacionalne bezbjednosti, krajnje desničar Itamar Ben-Gvir.

On je ranije odlučno odbacio ponuđeni nacrt sporazuma o prekidu vatre, ocijenivši ga kao potpuno neprihvatljiv za Izrael.

Ove izjave dodatno dovode u pitanje mogućnost skorog okončanja sukoba, s obzirom na to da ključni članovi izraelske vlade ne pokazuju spremnost na kompromise koje predlaže međunarodna zajednica.