Kategorija: Svijet

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa priprema se da uvede sankcije velikih razmjera Međunarodnom krivičnom sudu, što bi moglo ozbiljno da ograniči njegov rad, piše Volstrit džurnal pozivajući se na američke zvaničnike i dokumenta.

Novim ograničenjima biće zabranjena većina transakcija koje uključuju MKS poslije prelaznog perioda od šest do sedam mjeseci, objavio je list, javlja RTRS.

Konkretno, MKS bi mogao da izgubi mogućnost obavljanja transakcija u dolarima, što će znatno ograničiti njegov pristup globalnom finansijskom sistemu.

Liderka Alternative za Njemačku Alis Vajdel oglasila se poslije rezultata izbora u dvije njemačke pokrajine, na kojima je njena stranka ostvarila drugu uzastopnu pobjedu.

„Zamijenili smo CDU kao narodnu stranku“, rekla je Vajdel.

Tvrdi da je Hrišćansko-demokratska unija slaba upravo zato što odbija saradnju s AfD-om.

„Birači su dosljedno birali opciju desnog centra. CDU je odavno mogao da formira vladu sa AfD-om, kako na pokrajinskom, tako i na saveznom nivou. Ljudi žele političke promjene i Fridrih Merc mora iz toga izvući neophodne zaključke. Naš cilj je, naravno, da vodimo dugoročne koalicione pregovore sa CDU-om, ali nipošto nećemo praviti kompromise sa svojim principima“, dodala je, prenosi B92.

Ponovo je spomenula potrebu za ruskim gasom. „Ponovo nam trebaju fosilna goriva“, rekla je u emisiji Berliner runde. Na pitanje moderatorke Dijane Cimerman „Ruski gas?“ odgovorila je: „Naravno! To je naš poslovni model decenijama, zato nam je potreban mirovni sporazum.“

Prema projekcijama, AfD će u Berlinu osvojiti 16 odsto, najbolji rezultat ikad na izborima za pokrajinski parlament, i biti treća stranka poslije Ljevice (25,3 odsto) i CDU-a (19,1 odsto).

U Meklenburgu AfD, prema trenutnim rezultatima, ima 37,9 odsto i pobjedu ispred SPD-a (35,7 odsto), čime prekida 28-godišnju vladavinu te stranke. AfD je prethodno pobijedio u Saksoniji-Anhalt sa 43,8 odsto glasova.

U Rusiji je završeno glasanje na izborima za Državnu dumu. Posljednja biračka mjesta zatvorena su u Kalinjingradskoj oblasti. Prema prvim rezultatima, najviše glasova osvojila je vladajuća Jedinstvena Rusija.

Ta stranka osvaja 57,54 odsto glasova, pokazuju prvi obrađeni zapisnici, saopštila je Centralna izborna komisija Rusije, piše BL Portal.

Na drugom mjestu je Komunistička partija Rusije sa 13,80 odsto. Treći su Novi ljudi sa 7,96 odsto, četvrta Pravedna Rusija sa 5,16 odsto.

Preliminarna izlaznost do završetka glasanja, prema podacima u 20.55 po moskovskom vremenu, iznosila je 56,66 odsto.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, govoreći o ratu s Iranom, da Vašington razmatra nekoliko pravaca: od nastavka snažnih vojnih udara i ekonomskog pritiska do sporazuma s Teheranom. Posljednjih dana ponovio je da uskoro mora donijeti „veliku odluku“ o daljem toku sukoba.

Ostavio je otvorenu mogućnost diplomatskog rješenja. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan trebalo bi da prisustvuje zasjedanju Generalne skupštine UN u Njujorku ove sedmice, a Iran je preko Katara prenio SAD uslove za okončanje rata, pišu Nezavisne.

Istovremeno nastavlja oštru retoriku prema Teheranu i razmatra mogućnost novih napada. U nedavnom intervjuu rekao je da mora odlučiti želi li krenuti u dalje uništavanje iranskog režima ili odabrati drugačiji put.

Govoreći o drugim žarištima na Bliskom istoku, Tramp je ranije kazao da SAD poslije prethodne vojne kampanje nisu imale većih problema s Hutima. Najnoviji razvoj dolazi u trenutku kada je ta grupa proširila kontrolu na strateški važnom području oko moreuza Bab el Mandeb.

Krajnje desna Alternativa za Njemačku ostvarila je snažan rezultat na pokrajinskim izborima u Berlinu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji i time potvrdila rast podrške poslije nedavnog uspjeha u Saksoniji-Anhalt.

U Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji AfD je, prema prvim projekcijama, vodio tijesnu borbu sa Socijaldemokratskom partijom, dok je CDU kancelara Fridriha Merca ostvario istorijski loš rezultat od oko 5,5 odsto glasova. To je najslabiji učinak CDU-a u toj pokrajini poslije Drugog svjetskog rata i novi politički udarac za Merca, čija se vlada suočava s nezadovoljstvom zbog ekonomskih problema i planiranih reformi.

Uoči izbora AfD je u toj pokrajini imao podršku od oko 36 odsto, praktično izjednačenu sa SPD-om premijerke Manuele Švezig. Glavni kandidat AfD-a bio je bivši radijski voditelj Leif-Erik Holm.

U Berlinu je Ljevica osvojila najviše glasova. CDU je s oko 20 odsto završio drugi, a AfD je i u prijestonici zabilježio rast podrške, pišu Nezavisne.

Izbori u dvije pokrajine održani su samo dvije sedmice nakon što je AfD u Saksoniji-Anhalt osvojio oko 44 odsto i postao ubjedljivo najjača opcija, ostavši ipak bez apsolutne većine u parlamentu.

Rast AfD-a posljednjih mjeseci povezuje se, između ostalog, s nezadovoljstvom dijela birača zbog migracija, ekonomskih prilika i socijalne nejednakosti. Ostale velike njemačke partije i dalje odbijaju saradnju s tom strankom.

Rezultati povećavaju pritisak na Merca, koji je poručio da namjerava ostati na funkciji kancelara i nastaviti ekonomske reforme uprkos teškim izbornim rezultatima svoje stranke.

Američki predsjednik Donald Tramp predložio je da se planirana Trijumfalna kapija u Vašingtonu pretvori u vojni kompleks sposoban za smještaj dronova i snajperista.

Tramp je objavio na mreži “Trut sošl” da je donio ovu odluku na zahtjev vojske SAD.

On je dodao da će “vrhunski vojni kompleks” služiti za skladištenje i brzu upotrebu velikog broja dronova, snajperista, kako na krovu, tako i na trgu, kao i za skladištenje velike količine snajperske municije.

Tramp je naglasio da nigdje u svijetu neće biti sličnog objekta, prenosi Srna.

Balistička raketa kratkog dometa koju je lansirala Sjeverna Koreja preletjela je oko 450 kilometara, saopštio je Generalštab južnokorejske vojske.

U saopštenju se navodi da je lansiranje detektovano iz oblasti Vonsan oko 15.00 časova po lokalnom vremenu, prenijela je agencija Јonhap.

Јužnokorejski savjet za nacionalnu bezbjednost osudio je lansiranje rakete kratkog dometa i pozvao Pjongjang da odmah prekine raketne aktivnosti.

Savjet je upozorio da je testom direktno prekršena rezolucija Savjeta bezbjednosti UN.

Raketa je lansirana sa istočne obale Sjeverne Koreje, a japanski javni servis NHK prenio je da je projektil pao izvan ekskluzivne ekonomske zone Јapana, prenosi Srna.

Ovo je bio drugi sjevernokorejski raketni test u posljednjih desetak dana, nakon što je Pjongjang optužio SAD da podstiču tenzije na Korejskom poluostrvu nizom vojnih vježbi.

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev ocijenio je da privremeno upravljanje imovinom kompanija iz „neprijateljskih“ zemalja nije dovoljno. Predložio je da se ta imovina trajno oduzme, po uzoru na mjere sovjetskih vlasti poslije Oktobarske revolucije.

„Vrijedilo bi se podsjetiti prvih akata sovjetske vlasti, na osnovu kojih su strane fabrike i preduzeća prinudno i bez naknade oduzimani i prelazili u državno vlasništvo. I niko nikome ništa nije vratio“, napisao je na Telegramu, prenosi B92.

Ocijenio je da zapadne zemlje vode „direktan rat protiv Rusije“ podržavajući Ukrajinu svim što mogu, od raketa i obavještajnih podataka do finansiranja kijevskih vlasti. Kritikovao je i evropske kompanije koje, kako kaže, i dalje posluju i zarađuju u Rusiji dok njihove vlade pooštravaju sankcije.

Izjavu je dao poslije odluke predsjednika Vladimira Putina da imovinu švajcarske kompanije Nestle i francuskih Ašan, FM Lodžistik i Lemana Pro stavi pod privremeno upravljanje Rusije. Upravljanje je povjereno kompaniji L.E.V. Menadžment, na čijem je čelu zvaničnik Ministarstva unutrašnjih poslova Andrej Krajuškin.

Kremlj je odluku obrazložio time da kompanije potiču iz „neprijateljskih“ zemalja koje su „trenutno najaktivnije uključene u vojne aktivnosti“ protiv Rusije, uključujući napade na objekte ekonomske infrastrukture.

Nestle je saopštio da razmatra dalje poteze i da će preduzeti mjere radi zaštite prava i nastavka poslovanja u interesu svih strana, posebno zaposlenih. Ašan, Lemana Pro i FM Lodžistik naveli su da od ruskih vlasti još nisu dobili zvanična objašnjenja i da rade uobičajeno.

Više od 1.000 stranih kompanija, među njima Mekdonalds i Mercedes-Benc, napustilo je Rusiju od početka rata u Ukrajini, prodajom biznisa, prenosom na lokalne menadžere ili odustajanjem od imovine. Desetine firmi ruske vlasti stavile su pod privremeno upravljanje na osnovu ukaza koji je Putin donio u proljeće 2023, kao odgovor na zapljenu ruske imovine u inostranstvu i postupke „neprijateljskih“ zemalja.

Iran je Sjedinjenim Američkim Državama poslao sedam uslova za početak bilo kakvih pregovora, objavio je Mohsen Rezai, sekretar iranskog Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost. Potpuni spisak zasad nije objavljen.

„Teheran je Vašingtonu prenio sedam uslova za početak bilo kakvih pregovora. Poruka Teherana jasna je i nedvosmislena: ako Vašington želi izaći iz močvare koju je sam stvorio i izbjeći da se još dublje u nju uvuče, nema drugog izbora nego prihvatiti prava i uslove Irana“, napisao je Rezai na Iksu, piše ATV.

Nekoliko sati ranije, u intervjuu za Al Džaziru, otkrio je tri zahtjeva za okončanje rata: prekid rata na svim frontovima, oslobađanje zamrznute iranske imovine i ukidanje američke pomorske blokade.

„Naši uslovi su okončanje rata na svim frontovima, oslobađanje naše zamrznute imovine i okončanje pomorske blokade“, rekao je. Preostala četiri uslova nije otkrio.

Katar je, prema njegovim riječima, kao posrednik već prenio zahtjeve Vašingtonu, a Teheran čeka odgovor Donalda Trampa. „Ostajemo u kontaktu s posrednikom Katarom, koji je Vašingtonu prenio naše uslove s ciljem okončanja rata. Čekamo odgovor predsjednika Trampa.“

Istovremeno je upozorio da je Teheran spreman za nastavak sukoba ako pregovori ne uspiju. „U interesu je Vašingtona da prihvati ove uslove. Trampove prijetnje neće postići nikakav rezultat. Spremni smo za odlučujući rat.“

Rezai je rekao da Iran novi američki udar smatra realnim i da je poslije ranijih sukoba promijenio vojne planove. Posebnu pažnju, tvrdi, usmjerava na američke pomorske snage u Persijskom zalivu, Omanskom zalivu i Arapskom moru. Te tvrdnje nisu nezavisno potvrđene.

Katar i Pakistan posljednjih sedmica pokušavaju da ponovo uspostave pregovore nakon što je prošlog mjeseca istekao raniji memorandum. Rat je počeo krajem februara američkim i izraelskim napadima na Iran, zatim je uslijedilo višemjesečno međusobno raketiranje i širenje sukoba na pomorske pravce. Diplomatski kanali nisu potpuno prekinuti, a Katar je jedna od država koje posreduju.

Rezai je poručio da Iran istovremeno nastavlja diplomatske kontakte i pripreme za moguću novu rundu sukoba.