Kategorija: Svijet

Iranska Revolucionarna garda potvrdila je ukidanje dosadašnjeg ograničenja dometa balističkih raketa od 2.000 kilometara, što bi moglo značajno promijeniti strateške odnose na Bliskom istoku i otvoriti mogućnost razvoja projektila sposobnih da dosegnu znatno udaljenije ciljeve.

Portparol Revolucionarne garde, brigadni general Hosein Mohebi, izjavio je na konferenciji za novinare u Teheranu da ovo ograničenje više ne važi za Iran.

„To ograničenje je za nas ukinuto“, rekao je Mohebi odgovarajući na pitanje o promjeni dosadašnje politike u vezi sa dometom iranskih raketa.

On, međutim, nije precizirao da li Iran već raspolaže balističkim projektilima čiji domet premašuje ranijih 2.000 kilometara, ističući da će vojne sposobnosti zemlje biti demonstrirane na terenu, a ne kroz javne izjave.

Odluka dolazi nekoliko dana nakon što je vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei upozorio da će svaka prijetnja iz SAD ili Izraela biti dočekana odgovorom bez geografskih ograničenja.

Hamnei je, prema navodima iranskih medija, zatražio i sveobuhvatno ažuriranje vojne baze ciljeva, kako bi se u njoj našla sva materijalna i nematerijalna imovina protivnika.

Dosadašnje ograničenje od 2.000 kilometara Iran je predstavljao kao samonametnutu mjeru, a takav domet već omogućava pokrivanje velikog dijela Bliskog istoka, cijelog Arapskog poluostrva, Levanta, većeg dijela Egipta, kao i dijelova Grčke i Balkana.

Ipak, Iran zasad nije poznat po posjedovanju balističkih raketa koje mogu letjeti dalje od te udaljenosti. Američki zvaničnici ranije su upozoravali da bi tehnologija razvijena u okviru iranskog svemirskog programa mogla biti iskorišćena za razvoj interkontinentalnih balističkih projektila.

O ukidanju ograničenja i mogućim posljedicama za bezbjednosnu situaciju u svijetu izvijestio je i Klix.

Mohebi je naglasio da Iran raspolaže različitim mogućnostima za odgovor na eventualne napade, uključujući asimetrično ratovanje i udare na ciljeve za koje protivnik ne očekuje da bi mogli biti ugroženi.

Istovremeno, bezbjednosne tenzije u regionu dodatno su pojačane nakon novih američkih vojnih aktivnosti protiv Irana. Američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da su američke snage izvele ograničene udare na iranski sistem protivvazdušne odbrane.

Američka Centralna komanda saopštila je da nastavlja sprovođenje pomorske blokade iranskih luka, a najavljeno je i formiranje nove operativne grupe čiji je zadatak sprečavanje transporta naprednog naoružanja i drugih materijala preko kopnenih granica Irana i Kaspijskog mora.

Iranska vojska je, s druge strane, saopštila da su dva tankera u području Ormuskog moreuza udarila u mine i zapalila se. Iranski državni mediji izvijestili su i o eksplozijama na ostrvu Kešm i u luci Džask, ali uzrok tih događaja zasad nije razjašnjen.

Ukidanje ograničenja dometa raketa predstavlja značajnu promjenu u javno deklarisanoj iranskoj vojnoj politici, ali ostaje otvoreno pitanje da li Teheran već posjeduje operativne projektile koji mogu dosegnuti ciljeve izvan dosadašnjeg dometa.

U kući napadača iz Krakova pronađena su tijela njegovih roditelja, 53-godišnjeg oca, 52-godišnje majke, kao i 21-godišnje sestre, potvrđeno je iz policije Poljske.

Policija navodi da su povrede na tijelima procijenjene kao prostrjelne rane.

Ističu da su u toku analize i pretrage i da nisu ograničene samo na stan u kojem su tijela pronađena.

Napadač je juče otvorio vatru na prolaznike u centru Krakova i ubio šest ljudi, podsjeća Bi-Bi-Si.

Predsjednik Izraela Isak Hercog odlučio je da mandat za formiranje nove vlade povjeri lideru stranke Jašar Gadi Ajzenkotu, čime je dosadašnji premijer Benjamin Netanjahu doživio novi politički udarac nakon parlamentarnih izbora.

Hercog je odluku donio nakon konsultacija sa predstavnicima političkih stranaka koje su osvojile mandate u novom sazivu Kneseta, a Ajzenkot će formalno preuzeti mandat na ceremoniji u predsjedničkoj rezidenciji u Jerusalimu.

Ajzenkot je tokom konsultacija dobio preporuke predstavnika stranaka koje imaju ukupno 67 poslaničkih mjesta, dok je Netanjahu dobio podršku predstavnika sa 46 mandata. Sedam poslanika nije podržalo nijednog kandidata.

Kako prenosi ATV, odluka dolazi nakon što nijedan politički blok na izborima nije uspio da obezbijedi samostalnu većinu u parlamentu, zbog čega će formiranje nove vlade zahtijevati složene pregovore.

Ajzenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske, imaće 28 dana da obezbijedi podršku najmanje 61 poslanika u Knesetu i sastavi novu vladajuću koaliciju. Predsjednik Izraela može mu odobriti i dodatnih 14 dana ukoliko bude potrebno.

Iako je dobio veći broj preporuka, put do formiranja vlade neće biti jednostavan. Opozicioni blok koji podržava Ajzenkota nema samostalnu većinu, pa će za obezbjeđivanje parlamentarne podrške biti neophodni dodatni politički dogovori.

Posebno osjetljivo pitanje predstavlja eventualna saradnja sa arapskim strankama, čiji su predstavnici takođe podržali Ajzenkota, ali njihova preporuka ne znači automatski i ulazak u buduću vladajuću koaliciju.

Netanjahuova stranka Likud osvojila je najveći pojedinačni broj poslaničkih mjesta, ali je blok koji je podržavao dosadašnjeg premijera ostao bez parlamentarne većine.

Ukoliko Ajzenkot ne uspije da formira vladu u predviđenom roku, mandat bi mogao biti povjeren drugom kandidatu, a neuspjeh svih pokušaja mogao bi dovesti do raspisivanja novih parlamentarnih izbora.

Zemljotres magnitude 5,7 stepeni po Rihteru pogodio je ostrvo Honšu u centralnom Japanu i pritom su najmanje 24 osobe povrijeđene, prenosi televizijska mreža Fudži.

Većina povreda nastala je zbog razbijenog stakla, a prijavljena je i šteta u stambenom bloku u Tojohaši Sitiju u prefekturi Aiči.

Potres se dogodio oko 1.00 časa po lokalnom vremenu, a hipocentar je bio na dubini od 41 kilometra.

Potres je poremetio lokalni željeznički saobraćaj, što je izazvalo kašnjenja vozova.

Obustavljen je željeznički saobraćaj na dionici Nagoja-Tojohaši glavne linije Tokaido.

U Poljskoj su danas i sutra dani žalosti zbog ubistva devetoro ljudi u Krakovu. Poljski ministar odbrane Vladislav Košinjak-Kamiš naveo je da je riječ o terorističkom napadu. Ministar unutrašnjih poslova Marćin Kjervinski naveo je da je istraga u toku, a da sve ukazuje na to da je osumnjičeni bio fasciniran ekstremno desničarskim ideologijama. U cijeloj zemlji zastave su na pola koplja, a otkazani su svi zabavni događaji.

Najmanje šest osoba je poginulo, a 12 je povrijeđeno, uključujući policajce, u pucnjavi koja se juče dogodila u centru Krakova na jugu Poljske. Osumnjičeni za napad je ranjen i uhapšen, a u njegovoj kući pronađena su tijela još tri osobe.

Predsjednik Poljske Karol Navrocki je za dane žalosti proglasio 8. i 9. novembar. Zastave su od ponoći spuštene na pola koplja, a otkazani su svi događaji zabavnog karaktera.

Među ubijenima britanski državljanin, ranjeno petoro stranaca

U napadu u Krakovu ubijeno je devet osoba, među kojima je i jedan britanski državljanin, saopštili su poljski zvaničnici.

Među 16 povrijeđenih je pet stranih državljana i to iz Austrije, Nemačke, Portugalije, Rusije i Velike Britanije.

Poljski vicepremijer i ministar odbrane Vladislav Košinjak-Kamiš izjavio je da je pucnjava u centru Krakova bila teroristički akt usmeren protiv stanovnika i turista, dok je ministar unutrašnjih poslova Marćin Kjervinski naveo da je osumnjičeni imao veoma radikalne, najvjerovatnije krajnje desničarske stavove.

– Došlo je do atentata, napada, do terorističkog akta usmerenog protiv stanovnika i turista koji su boravili u Krakovu – rekao je Košinjak-Kamiš na konferenciji za novinare u Krakovu, izražavajući saučešće porodicama žrtava, prenosi Polsat njuz.

Povrijeđeni su zbrinuti u Univerzitetskoj klinici u Krakovu

On je demantovao informacije da je osumnjičeni na bilo koji način bio povezan sa vojskom, ističući da nadležni moraju da iznose isključivo proverene informacije.

Kjervinski je rekao da je brzom reakcijom policije sprečen veći broj žrtava i da su policajci prve hice prema napadaču ispalili svega tri minuta nakon prijave incidenta.

Prema njegovim riječima, vatrogasci i ekipe hitne pomoći stigli su na mesto događaja takođe za oko tri minuta.

Kjervinski: Sve ukazuje na to da je osumnjičeni bio fasciniran ekstremno desničarskim ideologijama Kjervinski je naveo da je osumnjičeni poljski državljanin, rođen 2002. godine, koji je živeo u Svetokriškom vojvodstvu.

Ministar unutrašnjih poslova Poljske Marćin Kjervinski

– Sve ukazuje na to da je bio fasciniran ekstremno desničarskim ideologijama, ali to će biti predmet istrage – rekao je poljski ministar policije, dodajući da je u automobilu kojim je napadač došao pronađena veća količina oružja.

Kjervinski je naveo i da je jedna od istražnih pretpostavki da je osumnjičeni oružje uzeo iz porodične kuće, s obzirom na to da je njegov otac posedovao dozvolu za nekoliko komada oružja. Ipak, kako je naveo, “prerano je za zaključke o porijeklu oružja”, prenosi RTRS.

Širom Francuske održani su masovni protesti na kojima je, prema podacima omladinskih sindikata, učestvovalo oko 250.000 ljudi, objavio je list „Figaro“.

Broj demonstranata znatno je premašio očekivanja francuskih vlasti, koje su procjenjivale da će na ulicama biti najviše 170.000 ljudi.

Protesti su počeli sredinom septembra, kada su srednjoškolci izašli na ulice u pariskim predgrađima, tražeći poboljšanje uslova u obrazovnim ustanovama.

Demonstracije su se potom proširile na ostatak zemlje i prerasle u masovne proteste, od kojih su mnogi obilježeni nasiljem.

Kako prenosi RTRS, eskalacija protesta primorala je francuske vlasti da pojačaju bezbjednosne mjere, dok su tokom demonstracija privedene stotine ljudi.

Najveći protesti od početka ovog talasa nezadovoljstva održani su 17. oktobra, kada se, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Francuske, na ulicama okupilo oko 550.000 ljudi.

Francuska policija tada je koristila suzavac, šok-bombe i vodene topove kako bi rastjerala demonstrante.

Sjedinjene Američke Države žele da vide ruskog predsjednika Vladimira Putina na samitu Grupe 20, koji će u decembru biti održan u Majamiju, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Pankin.

Pankin je istakao da je Vašington u više navrata izrazio želju da Putin prisustvuje ovom međunarodnom skupu.

„Vašington je više puta isticao da bi želio da vidi Putina u Majamiju“, rekao je Pankin za rusku novinsku agenciju TASS, a prenosi RTRS.

On je naveo da Rusija planira aktivno učešće na samitu, dok će sastav delegacije biti utvrđen dan prije njegovog održavanja.

Prema njegovim riječima, bez obzira na okolnosti, Rusija će na sastanku biti predstavljena na visokom nivou.

Premijer Poljske Donald Tusk uputio je apel političarima nakon pucnjave u centru Krakova, u kojoj je šest osoba izgubilo život, a 15 je povrijeđeno, pozivajući ih da tragediju ne koriste za međusobne političke obračune.

Tusk je izrazio saučešće porodicama stradalih i pohvalio policijske službenike koji su rizikovali vlastite živote tokom intervencije i hapšenja napadača.

„Najdublje saučešće porodicama i bližnjima žrtava tragičnog napada u Krakovu. Najveće pohvale herojskim policajcima koji su rizikovali svoje živote. I iskren apel političarima svih opredjeljenja – ne igrajte se ovom tragedijom. Razjasnićemo sve okolnosti ovog zločina“, napisao je Tusk na društvenoj mreži Iks.

Kako prenose Nezavisne, poljski premijer je najavio da će otputovati u Krakov kako bi se upoznao sa situacijom i radom nadležnih službi.

Prema dosadašnjim informacijama, napadač je automobilom ušao na glavni gradski trg i otvorio vatru na građane. U napadu je stradalo šest osoba, četiri žene i dva muškarca, dok je 15 ljudi povrijeđeno.

Osumnjičeni je poljski državljanin, a policija ga je ranila i uhapsila nakon razmjene vatre. U njegovom vozilu pronađeni su dodatno oružje i municija. Među povrijeđenima su i dvojica policajaca.

Tusk je poručio da će sve okolnosti napada biti istražene, dok su nadležne službe nastavile rad na utvrđivanju motiva i drugih detalja ovog događaja.

Američke snage izvele su nove udare na iransko ostrvo Kešm u Persijskom zalivu, a predsjednik SAD Donald Tramp potvrdio je da je meta bila iranski protivvazdušni sistem, koji je, prema njegovim riječima, uništen za svega nekoliko minuta.

Tramp je novinarima na Floridi rekao da je riječ o ograničenoj vojnoj akciji, tokom koje je uništen uređaj za protivvazdušnu odbranu koji je Iran nedavno postavio.

„Oni su izgradili mali protivavionski uređaj, a mi smo ga uništili za oko 15 minuta, možda i pet“, izjavio je Tramp.

Prema navodima koje prenosi Klix, iranski državni mediji prethodno su izvijestili o dvije raketne eksplozije u području Suze na ostrvu Kešm, koje se nalazi u blizini Ormuskog moreuza.

Iranska državna televizija IRIB objavila je i saopštenje vojske prema kojem su iranski sistemi protivvazdušne odbrane presreli i uništili američku bespilotnu letjelicu MQ-9 iznad ostrva. Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je situacija na tom području relativno mirna, ali nije iznijela dodatne detalje o napadu.

Ovo je još jedna američka vojna akcija na području Kešma, nakon što su ranije tokom sedmice prijavljene eksplozije na istom ostrvu.

Kešm ima strateški značaj zbog svog položaja uz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte.

Uprkos novim vojnim akcijama, Tramp je ponovio da Vašington razgovara sa Teheranom i izrazio uvjerenje da je postignut značajan napredak u pregovorima.

„Mnogo smo napredovali sa Iranom“, rekao je američki predsjednik, ne iznoseći detalje o mogućem dogovoru.

Istovremeno, Katar je odbacio tvrdnje da su pregovori između dvije strane propali, ističući da diplomatski napori i dalje traju kako bi se spriječila dalja eskalacija sukoba.