VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kadirov peti put izabran za lidera Čečenije sa 99,85 odsto glasova

    Kadirov peti put izabran za lidera Čečenije sa 99,85 odsto glasova

    Lider Čečenske Republike Ramzan Kadirov, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, izabran je peti put za čelnika te ruske republike sa gotovo 100 odsto glasova, saopštila je Centralna izborna komisija Rusije.

    CIK precizira da je Kadirov u Čečeniji osvojio 99,85 odsto, neznatno više nego 99,73 odsto na prethodnim izborima 2021, pišu Nezavisne.

    Kadirov redovno ističe ličnu odanost Putinu i mjesto Čečenije u sastavu Ruske Federacije. Od početka sukoba 2022. mobilisao je znatne čečenske snage u borbama na ukrajinskom ratištu.

    U Rusiji su juče završeni trodnevni izbori za Državnu dumu, kao i za regionalne parlamente i guvernere.

  • Peskov: Moskva se nada nastavku trilateralnih pregovora

    Peskov: Moskva se nada nastavku trilateralnih pregovora

    Rusija se nada nastavku trilateralnih pregovora o Ukrajini, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    On je na medijskom forumu Organizacije novinskih agencija Azije i Pacifika naglasio da još nema bilo kakvog pomaka u vezi sa nastavkom pregovora.

    Peskov je istakao da Rusija nastavlja specijalnu vojnu operaciju.

  • Snažan tajfun približava se obali Japana na Tihom okeanu

    Snažan tajfun približava se obali Japana na Tihom okeanu

    Snažan tajfun “Dudžuan” približava se obali Japana na Tihom okeanu i donosi obilne padavine, snažne vjetrove i pojačan rizik od pokretanja klizišta širom oblasti Kanto i drugih dijelova istočnog Japana, saopšteno je iz Japanske meteorološke agencije.

    Iz Agencije su upozorili da bi se uslovi mogli naglo pogoršati, te da se očekuje da će tajfun tokom dana proći blizu metropolskog područja Tokija i susjednih prefektura.

    Organizatori Azijskih igara u prefekturi Aiči su zbog tajfuna do sutra odgodili takmičenja u disciplinama jahanja, nakon što su vlasti upozorile na obilne padavine koje bi mogle da dovedu do poplava i drugih prirodnih katastrofa.

    Premijer Japana Sanae Takaiči odgodila je let u Njujork za nekoliko časova. Takaičijeva će u Njujorku prisustvovati zasjedanju Generalne skupštine UN.

  • Fico: Zapad traži povod za vojni sukob s Rusijom

    Fico: Zapad traži povod za vojni sukob s Rusijom

    Zapad traži povod za sukob s Rusijom i time prikriva nesposobnost da riješi sopstvene probleme, ocijenio je slovački premijer Robert Fico.

    „Vojna retorika Zapada i potraga za povodom za vojni sukob sa Rusijom imaju za cilj da prikriju nesposobnost liberalnog svijeta da se suoči sa tako fundamentalnim izazovima kao što su cijene i snabdijevanje energentima i gorivom, kao i ilegalne migracije“, napisao je Fico na Fejsbuku, javljaju Nezavisne.

    Napomenuo je da neće dozvoliti da slovačke trupe budu uvučene u bilo kakav vojni sukob koji bi izazvala neka članica NATO-a.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je ranije da NATO, povećavanjem vojnih budžeta, podstiče globalnu militarizaciju i trku u naoružanju. Ocijenio je da je to podstaknuto lažnim tvrdnjama o navodnoj ruskoj prijetnji — narativima koje zapadne elite koriste da izvuku novac od poreskih obveznika i opravdaju sopstvene ekonomske promašaje.

  • Altman: Na berzu 2026. ne idemo zbog zabrinutosti za sigurnost AI

    Altman: Na berzu 2026. ne idemo zbog zabrinutosti za sigurnost AI

    OpenAI očekuje negativan slobodni novčani tok od 278 milijardi dolara između 2026. i 2030, objavio je Financial Times pozivajući se na prezentaciju kompanije koja je procurila u javnost.

    Najveći dio troškova odnosiće se na računarsku snagu i infrastrukturu potrebnu za treniranje i pokretanje modela vještačke inteligencije, navodi Reuters.

    Do kraja 2030. OpenAI planira potrošiti oko 856 milijardi dolara upravo na tu stavku, piše Klix.

    Istovremeno očekuje snažan rast prihoda. Projekcija predviđa da će prihodi porasti deset puta, sa 36 milijardi dolara ove godine na 350 milijardi 2030, dok bi kumulativni prihod do kraja decenije mogao dostići 840 milijardi dolara.

    Procjene ukazuju na potrebu za novim kapitalom. Financial Times je ranije izvijestio da je kompanija s investitorima razgovarala o finansiranju koje bi joj, uoči mogućeg izlaska na berzu, moglo dati vrijednost od oko 1,2 biliona dolara.

    OpenAI je u junu povjerljivo podnio dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu, ali je izvršni direktor Sem Altman u subotu rekao da kompanija neće izaći na berzu 2026. zbog zabrinutosti za sigurnost vještačke inteligencije.

    U martu je prikupio 122 milijarde dolara uz procijenjenu vrijednost od 852 milijarde, ali bi taj novac mogao biti iscrpljen do 2028.

  • Šef Nvidije: Nula posto šanse da 2030. bude kraj svijeta

    Šef Nvidije: Nula posto šanse da 2030. bude kraj svijeta

    Izvršni direktor Nvidije Džensen Huang oštro je odbacio tvrdnje da bi vještačka inteligencija mogla dovesti do izumiranja čovječanstva u narednoj deceniji. Takva upozorenja nazvao je „narativima sudnjeg dana“ i neodgovornim zastrašivanjem javnosti.

    „2030. godina neće biti kraj svijeta. Postoji nula posto šanse da će to biti kraj svijeta“, poručio je u intervjuu za CBS News, dodavši da je plašenje ljudi potpuno nepotrebno i neodgovorno.

    Upozorenja istraživača o rizicima posljednjih sedmica eskalirala su u debatu o sigurnosti AI. Diskusiju su rasplamsale objave bivšeg istraživača Džejkoba Koksona, u kojima tvrdi da pojedini istraživači vjeruju da bi tehnologija mogla „sve nas ubiti do kraja decenije“. To je navelo rukovodioce Anthropica i OpenAI-a da pozovu na usporavanje razvoja modela.

    Huang naglašava da takva predviđanja „nisu utemeljena u nauci“ i da je u najboljem interesu kompanije odgovoran razvoj.

    „Uspjeh naše kompanije direktno je povezan sa sigurnim korištenjem proizvoda i usluga. Ako to ne nastavimo raditi, naša vrijednost će opasti“, rekao je, piše Klix.

    Sugerisao je da kompanije koje glasno pozivaju na usporavanje možda zapravo traže zaštitu od pravne odgovornosti za štetu koju bi njihovi proizvodi mogli da prouzrokuju.

    „Čitajte između redova. Oni zapravo ne traže više zakona. Traže da budu oslobođeni zakona koje već imamo, i mislim da je to problem“, upozorio je šef Nvidije, čija kompanija proizvodi najsavremenije mikročipove za AI modele.

  • Bivši šef Googlea Erik Šmit: Isključite vještačku inteligenciju

    Bivši šef Googlea Erik Šmit: Isključite vještačku inteligenciju

    „Isključite je.“ To je bio odgovor bivšeg izvršnog direktora Googlea Erika Šmita na pitanje o budućnosti u kojoj bi sistemi vještačke inteligencije postali toliko napredni da ljudi više ne bi mogli razumjeti šta rade.

    Šmit ističe tri pravca koji već mijenjaju AI: znatno veći kontekstualni prozori, AI agenti i sistemi koji tekstualne upute pretvaraju u funkcionalan softver. Te promjene, vjeruje, mogle bi omogućiti da vještačka inteligencija prestane samo da odgovara na pitanja i počne da rješava izuzetno složene zadatke.

    Očekuje da će za pet godina AI moći da obrađuje „recepte“ od hiljadu koraka u nauci, medicini, istraživanju materijala i klimatskim promjenama.

    „U roku od pet godina AI bi mogla obrađivati beskonačan kontekst, koristiti logičko zaključivanje za rješenja od 1.000 koraka i upravljati milionima agenata koji rade zajedno. S vremenom će razviti vlastiti jezik i više nećemo razumjeti šta rade“, izjavio je, pišu Nezavisne.

    Sistemi sve bolje pamte ogromne količine informacija i koriste rezultat jednog zadatka kao polazište za sljedeći. Na primjeru recepta: AI ponudi korak, primi potvrdu da je završen, pa odredi šta dalje. Takvo zaključivanje moglo bi da provede proces od hiljadu koraka.

    Druga promjena biće uspon specijalizovanih agenata koji uče temu, razvijaju ideje i potencijalno ih testiraju. Agent bi mogao da proučava hemiju, postavlja hipoteze, radi laboratorijske testove i nadograđuje znanje. S vremenom bi se mogli pojaviti milioni takvih agenata i platforme na kojima bi ih ljudi pronalazili.

    Treći pravac Šmit naziva tekstualnom akcijom: korisnik opiše šta želi da softver radi, umjesto da sam piše kod. Već su jaki u jezicima poput Pythona. Veća promjena nastupila bi kad sistemi budu kontinuirano radili na softverskim zadacima.

    Kombinacija velikih kontekstualnih prozora, agenata i programiranja uz AI mogla bi da omogući saradnju različitih sistema. Spekulativnija mogućnost: da agenti razviju vlastiti jezik. Tu bi ljudi prestali da razumiju šta rade.

    „U jednom trenutku ovi će sistemi postati dovoljno moćni da ćete moći uzeti agente, a oni će početi raditi zajedno“, rekao je. „Znate li šta bismo trebali učiniti? Isključiti je.“

    Savjet stiže dok i inženjeri iz vodećih laboratorija otvorenije govore o opasnostima. Džejkob Kokson, koji je tri godine radio na predtreningu modela u OpenAI-ju i Anthropicu, podnio je ostavku uz poruku da se tehnološki divovi ponašaju neodgovorno i „kockaju našim životima u nekontrolisanoj trci prema superinteligenciji“.

    Upozorenje je podržao Anthropicov stručnjak za bezbjednost Evan Hubinger, procijenivši da postoji više od 10 odsto šanse da bi vještačka inteligencija u sljedećih deset godina mogla dovesti do uništenja čovječanstva.

    Šef Anthropica Dario Amodei javno je pozvao na usporavanje razvoja, a apel su podržali Sem Altman iz OpenAI-ja i Ilon Mask. Amodei je priznao da sistemi ulaze u fazu rekurzivnog samounapređivanja, u kojoj postojeći AI samostalno piše kod, testira i ubrzava stvaranje moćnijih nasljednika. Upozorio je i na incidente u kojima su se autonomni agenti udruživali i izvodili hakerske napade koje im inženjeri nisu zadali.

    Skeptici tvrde da divovi šire paniku da strogom regulacijom izbace manje konkurente. Drugi podsjećaju da slična upozorenja godinama ponavljaju i očevi mašinskog učenja, nobelovci Džefri Hinton i Džošua Bengio.

    Ključni rizik, napominju upućeni, ne mora biti odbjegli Terminator s vlastitom voljom, nego autonomni agenti koji u nizanju koraka zaobilaze nadzor ili postaju oružje u rukama zlonamjernih aktera.

  • EU priprema novu bezbjednosnu strategiju: Zapadni Balkan ključan

    EU priprema novu bezbjednosnu strategiju: Zapadni Balkan ključan

    EU sprema novu bezbjednosnu strategiju u kojoj će važno mjesto pripasti zemljama zapadnog Balkana. Brisel ih vidi kao ključne za evropsku bezbjednost.

    Iako nema direktne veze između te strategije i nedavno završene vježbe EUFOR-a u BiH, radi se o kompatibilnom pristupu. Misija Althea strateški je dogovor EU i NATO-a o zajedničkoj odgovornosti za bezbjednost kontinenta.

    U ključnim evropskim dokumentima poslije početka rata u Ukrajini proširenje se sve manje tretira kao širenje demokratije, a sve više kao bezbjednosna nužnost.

    U dokumentu o budućoj evropskoj bezbjednosnoj strategiji, koji je Evropski parlament objavio početkom mjeseca, ukazano je na nagomilane neriješene sporove u regionu.

    „Tu uključujemo i teritorijalno-ekspanzionističke politike povezane s ustavnim problemima BiH i zastojem u pregovorima Beograda i Prištine o statusu Kosova. Činjenica da BiH i Srbija ne priznaju Kosovo doprinosi fragmentaciji zajedničkog bezbjednosnog prostora zapadnog Balkana na suprotstavljene blokove“, navodi se, pišu Nezavisne.

    Kad je riječ o usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, jedino su Albanija i Crna Gora, kao članice NATO-a, u potpunosti usklađene još sredinom prošle decenije. Sjeverna Makedonija uskladila je obaveze 2020, kad je riješila pitanje imena s Grčkom.

    „BiH, koja ima status partnera NATO-a sa unaprijeđenom saradnjom, u potpunosti je usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU od 2024. godine. Prepoznajući ozbiljne bezbjednosne posljedice ruske invazije na Ukrajinu, ove četiri zemlje koje teže članstvu u EU su 2023. godine, na sopstvenu inicijativu, pokrenule platformu 100 odsto usklađenosti sa CFSP-om. Kosovo, koje zbog pitanja svog statusa nije pristupilo NATO-u, dobrovoljno se usklađuje.“

    Srbija, koja vodi politiku vojne neutralnosti, selektivno se usklađuje i odbija sankcije Rusiji poslije aneksije Krima 2014. i invazije na Ukrajinu 2022, kao i restriktivne mjere EU.

    „Ograničena usklađenost Srbije sa CFSP-om, koja je u maju 2026. iznosila 63 odsto, dovela je do zastoja u njenim pristupnim pregovorima i istovremeno pokrenula intenzivnu raspravu o tome da li treba zamrznuti sredstva iz Plana rasta EU, za čije je korištenje usklađenost sa CFSP-om jedan od uslova.“

    U međunarodnim vojnim misijama u regionu prednjači Albanija. „Albanija je najveći učesnik i po broju angažovanih pripadnika i po raznovrsnosti misija, a posebno se ističe raspoređivanjem oko 250 naoružanih pripadnika u vojnoj misiji NATO-a KFOR na Kosovu. Srbija je značajan učesnik u vojnim misijama UN i drugim multilateralnim misijama, posebno sa oko 180 pripadnika vojske u UNIFIL-u u Libanu, dok u misijama CSDP-a učestvuje tek marginalno. Slijede Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Moldavija, tim redoslijedom. BiH i Kosovo najmanje su aktivni u takvim misijama.“

    Na sajtu Ministarstva odbrane Italije navedeno je da je glavni cilj nedavne vježbe EUFOR-a bio testirati brzinu dovlačenja novih snaga u BiH u slučaju krize. Procjena je obuhvatila i transport opreme. Brod San Giorgio italijanske mornarice prevezao je opremu i materijal kopnene vojske morskim putem, kao alternativu vazdušnom prevozu.

  • Indoneziju pogodio zemljotres jačine 5,5 stepeni

    Indoneziju pogodio zemljotres jačine 5,5 stepeni

    Zemljotres jačine 5,5 stepena Rihterove skale pogodio je danas, 21. septambra, indonežansko ostrvo Flores, saopštio je Evropesko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

    Epicentar zemljotresa bio je na dubini od deset kilometara, na kopnu, nedaleko od morske obale.

    Nije izdato upozorenje na opasnost od cunamija.

    Za sada nema izveštaja o povređenima ili materijalnoj šteti.

    Prošlog meseca, taj region pogodio je zemljotres jačine 7,7 stepeni Rihterove skale i tada je život izgubilo najmanje 100 ljudi dok je više od 180.000 raseljeno, prenose “Nezavisne“.

  • Zelenski i Tramp oči u oči u Njujorku: Na stolu primirje

    Zelenski i Tramp oči u oči u Njujorku: Na stolu primirje

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će se tokom boravka u Njujorku sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Ocijenio je da bi razgovor mogao imati značajan uticaj na diplomatski napor za okončanje rata u Ukrajini.

    Jedna od tema biće mogućnost prekida ruskih i ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu, kao i potencijalno primirje u Crnom moru.

    „Otvoreni smo za pomorsko primirje, kao i za energetsko primirje. Planiram o svemu tome razgovarati“, poručio je Zelenski, pišu Nezavisne.

    Smatra da bi ograničavanje napada na ključnu infrastrukturu moglo biti prvi korak ka deeskalaciji, ali sumnja da bi se Rusija pridržavala takvog dogovora bez odgovarajućih garancija partnera.

    Najava dolazi nakon što je Tramp objavio da su Rusija i Ukrajina pristale da ne napadaju međusobna energetska postrojenja. Kijev to nije potvrdio i navodi da čeka detalje od američke strane.

    Zelenski je ranije naglasio da teritorijalno pitanje ostaje jedna od najtežih tačaka i da se tako složene odluke mogu donositi samo na nivou državnih lidera. Kijev insistira na snažnim bezbjednosnim garancijama koje bi spriječile novi rat, na očuvanju jake ukrajinske vojske i na ekonomskim garancijama za obnovu.

    Sastanak se očekuje na marginama Generalne skupštine UN. Ukrajinski predsjednik najavio je i susret s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

    Američki posrednici Stiv Vitkof i Džared Kušner prethodno su u Kijevu s Zelenskim razgovarali o obnavljanju pregovora, bezbjednosnim garancijama i mogućnostima trajnijeg mirovnog okvira.