Kategorija: Svijet

​Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas, 1. juna, da se francuska mornarica ukrcala na još jedan tanker za prevoz nafte pod međunarodnim sankcijama, “Tagor”, koji je isplovio iz Rusije.

“Naša odlučnost je nepokolebljiva i apsolutna. Ova operacija je izvedena u Atlantskom okeanu, na otvorenom moru, uz podršku nekoliko partnera, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, i uz strogo poštovanje pomorskog prava”, rekao je Makron u objavi na društvenoj mreži Iks.

Prema njegovim riječima, “neprihvatljivo je da brodovi zaobilaze međunarodne sankcije, krše pomorsko pravo i finansiraju rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine više od četiri godine”.

“Ovi brodovi, koji zanemaruju čak i najosnovnija pravila pomorske plovidbe, takođe predstavljaju prijetnju po životnu sredinu i bezbjednost svih”, zaključio je Makron.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da “Iran zaista želi da sklopi dogovor”, a kritičarima je poručio da se slobodno opuste, jer će na kraju “sve ispasti dobro, kao i uvijek”.

“Iran zaista želi da sklopi dogovor i to će biti dobar dogovor za SAD i za sve one koji su sa nama. Ali zar demokrate i razni naizgled nepatriotski republikanci ne shvataju da mi je mnogo teže da pravilno obavljam svoj posao i pregovaram kada politički hakeri stalno negativno cvrkuću na nivou koji nikada ranije nije viđen, iznova i iznova – da bi trebalo da radim brže, ili sporije, ili da uđem u rat, ili da ne uđem u rat, ili šta god”, naveo je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

On je poručio svojim kritičarima da se “samo opuste i sede mirno, na kraju će sve dobro ispasti”.

“Na kraju će sve ispasti dobro kao što uvijek ispadne dobro”, poručio je Tramp.

Situacija na Bliskom istoku ponovo se nalazi na ivici ozbiljne eskalacije nakon niza vojnih udara između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji su direktno uvukli Kuvajt u zonu sukoba i dodatno povećali tenzije u regionu.

Američka Centralna komanda (CENTKOM) saopštila je da je izvela seriju napada na iranske vojne ciljeve, uključujući radarske sisteme, lokacije za upravljanje dronovima u gradu Goruk i na ostrvu Kešm, kao i podzemnu bazu u blizini Bandar Abasa. Iz Vašingtona navode da su udari izvedeni kao odgovor na obaranje američkog drona MQ-1 u međunarodnim vodama i lansiranje pet iranskih dronova koji su, prema njihovim tvrdnjama, predstavljali prijetnju trgovačkim i vojnim brodovima u Ormuskom moreuzu.

Američke snage tvrde da su uništile iranske sisteme protivvazduhoplovne odbrane, kontrolne stanice i bespilotne letjelice prije nego što su mogle ugroziti plovidbu kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

Samo nekoliko časova kasnije uslijedio je odgovor Teherana. Islamska revolucionarna garda Irana potvrdila je da je lansirala balističke rakete i dronove prema Kuvajtu, gađajući američke vojne kapacitete u toj zemlji. Iran je saopštio da je riječ o odmazdi za američke napade izvedene sa kuvajtske teritorije.

Kuvajtske vlasti saopštile su da je protivvazduhoplovna odbrana presretala veći broj projektila, dok su građani širom zemlje prijavljivali snažne eksplozije nastale tokom presretanja raketa.

Najnovija razmjena udara dolazi u trenutku kada administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost produženja privremenog primirja sa Teheranom, koje je na snazi od aprila.

Istovremeno, analiza CNN-a pokazuje da je Iran u velikoj mjeri obnovio pristup svojim podzemnim raketnim bazama koje su bile meta prethodnih američkih i izraelskih udara. Prema dostupnim satelitskim snimcima, iranske vlasti uspjele su da deblokiraju najmanje 50 od 69 zatrpanih ulaza na 18 podzemnih raketnih lokacija.

Iran je posljednjih sedmica intenzivno koristio tešku mehanizaciju kako bi obnovio pristup dijelu arsenala zakopanog duboko pod zemljom. Iako su američke i izraelske snage često gađale upravo mašine angažovane na tim poslovima, radovi su nastavljeni, a nakon prekida vatre dodatno ubrzani.

Stručnjaci procjenjuju da Iran i dalje raspolaže sa oko hiljadu projektila uskladištenih u podzemnim objektima, što ukazuje na ograničene domete strategije koja se oslanjala na zatrpavanje tunelskih ulaza i prekid pristupa raketnim zalihama.

Sam Lair iz Centra za studije neširenja nuklearnog oružja „Džejms Martin“ ocijenio je da Iran i dalje posjeduje sposobnost za nastavak raketnih operacija u slučaju novog sukoba.

„Mogu nastaviti lansirati rakete sve dok imaju lansere i posade, čak i ako je proizvodnja zaustavljena“, rekao je Lair, dodajući da postoje značajne zalihe projektila koje još uvijek mogu biti stavljene u upotrebu.

Obnova podzemnih baza i novi raketni napadi pokazuju da, uprkos višemjesečnim vojnim operacijama i bombardovanju, Iran zadržava značajan dio svojih strateških kapaciteta, dok najnovija razmjena udara sa SAD dodatno povećava rizik od šireg regionalnog sukoba.

Državni sekretar SAD Marko Rubio razgovarao je sa libanskim predsednikom Žozefom Aunom i izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom o diplomatskim pregovorima između Izraela i Libana, i predložio je plan koji omogućava “postepenu deeskalaciju”, saopšteno je danas iz Stejt depertmenta.

Sjedinjene Američke Države su predložile da kao prvi korak proiranska libanska militantna grupa Hezbolah obustavi sve napade na Izrael, a zauzvrat bi se Izrael uzdržao od eskalacije napada na ciljeve u Libanu, prenosi Rojters.

“Ovo bi stvorilo prostor za postepenu deeskalaciju i efikasno okončanje neprijateljstava”, rekao je neimenovani, dobro upućeni američki zvaničnik i dodao da je libanski predsjednik Aun pokušao da unaprijedi prijedlog i obezbijedi sporazum.

Međutim, predsjednik libanskog parlamenta Nabi Beri, koji je ranije izjavio da može da “garantuje posvećenost Hezbolaha primirju”, prebacio je teret na Izrael, zahtijevajući da Izraelske obrambene snage (IDF) obustave sve vojne operacije, prenosi Tanjug.

Netanjahu je u nedjelju potvrdio da je naredio trupama da dublje uđu u Liban u borbi protiv Hezbolaha, uprkos primirju koje je proglašeno prije više od šest nedjelja.

U najnovijem napredovanju, izraelske trupe su zauzele 900 godina star zamak Bofor i strateški greben na jugu Libana, saopštio je IDF ranije u nedjelju.

Američki zvaničnik je rekao da SAD ne očekuju da Izrael trpi stalne napade Hezbolaha na izraelske civile.

U je nedavno lansirala aplikaciju Travel to Europe za pametne telefone koja bi trebalo da pomogne u smanjenju gužvi prilikom prelaska šengenskih granica za državljane trećih zemalja.

Šta donosi nova EU aplikacija „Travel to Europe“?

Kao što je poznato, EU je implementirala EES, novi način kontrole prelaska granica, koji podrazumijeva da putnici koji ulaze u EU budu registrovani u digitalnu bazu biometrijskih podataka, što bi trebalo da doprinese sigurnosti evropskih granica.

S obzirom na to da skeniranje lica i prstiju traje dugo, kao i provjera biometrijskih podataka uzimanjem fotografija ili skeniranjem, stvaraju se velike gužve na granicama, što je izazvalo brojne pritužbe putnika.

Zašto Hrvatska odbija primjenu ove aplikacije na granicama?

Prije mjesec dana uputili smo pitanje Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske da li će i u Hrvatskoj ova aplikacija biti dostupna.

Prema odgovoru koji smo dobili, Hrvatska do daljeg neće moći da omogući primjenu ove aplikacije, a čini se da je osnovni razlog u činjenici da se širom EU policijske agencije i granični službenici suočavaju s poteškoćama u primjeni ovog sistema.

“Aplikaciju za sada ne koristi niti jedna država EU na cestovnim graničnim prijelazima s obzirom na tehnička ograničenja pri provjeri identiteta osoba koje se nalaze u vozilima. Naime, problematično je osobu verificirati po prikazu lica dok sjedi u vozilu, naročito ako je više osoba u vozilu. Temeljna postavka i svrha EES-a je provjera osobe na kontrolnoj kućici isključivo po biometriji, a ne po dokumentima, kako bi se nedvojbeno utvrdio identitet osobe”, objasnili su nam u Odjeljenju za odnose s javnošću MUP-a Hrvatske.

Time se potvrđuje pisanje brojnih evropskih medija, žalbe turističkih agencija i primjedbe putnika da je primjena ovog sistema u praksi puno veći izazov od onoga što se u početku pretpostavljalo.

Takođe, granični službenici nezvanično se žale da sistem zna da padne, a odgovor MUP-a Hrvatske indirektno sugeriše da možda ljudi u Evropskoj komisiji nisu do kraja razmislili o praktičnim primjenama aplikacije u kontekstu prelaska kopnene granice i obaveza policijskih službenika kada obavljaju identifikaciju.

Iz odgovora MUP-a takođe se indirektno može zaključiti da je namjera da eventualno ova aplikacija prvo bude primjenjivana na međunarodnim aerodromima u Hrvatskoj, što može pomoći lakšem prelasku granice, ali neće riješiti osnovni problem gužvi koje se uglavnom pojavljuju na kopnenim graničnim prelazima.

Inače, važno je napomenuti da je primjena EES-a obaveza za države članice EU, odnosno svaka zemlja će u skladu s svojim mogućnostima implementirati ovu odluku.

Da li sistem „Travel to Europe“ funkcioniše u ostatku Evrope?

Ako se pogledaju komentari na aplikaciji Play Store, na kojoj korisnici android telefona mogu skinuti Travel to Europe, čini se da ni u drugim zemljama situacija nije puno bolja.

Na primjer, u odgovoru na jednu primjedbu korisnika da aplikacija ne funkcioniše u Portugalu, administrator aplikacije Travel to Europe objasnio je da je prilikom ulaska u Portugal moguće popuniti upitnik, ali da skeniranje pasoša ili uzimanje selfija do daljeg nije u funkciji.

Kako izgleda komplikovani proces registracije unutar aplikacije?

Na stranici Evropske komisije i Frontexa, objašnjeno je kako bi aplikacija trebalo da se koristi. Prvo je potrebno da preuzmete aplikaciju za vaš pametni telefon. U Apple ili Google Play Storeu treba da potražite aplikaciju Travel to Europe i da je preuzmete. Nakon toga treba da kreirate vaš nalog i odaberete lozinku.

Nakon što ste kreirali nalog, treba da unesete novo putovanje i da odaberete zemlju u kojoj ćete ući u EES prostor. Pritom, morate imati konstantan pristup internetu, da bi se vaši podaci mogli prenijeti na EES servere. Ove podatke morate proslijediti barem 72 sata prije putovanja, i morate unijeti mjesto i vrijeme kada očekujete da ćete doći na granični prelaz. Takođe je potrebno da skenirate podatke s vašeg pasoša i učitate biometrijski čip koji se nalazi u okviru vašeg pasoša. Za ovo učitavanje potreban vam je telefon s NFC funkcijom, odnosno telefon koji se može koristiti kao bankovna kartica. Apple telefoni ovu funkciju imaju automatski aktiviranu, dok vlasnici android telefona treba da je uključe na opciji podešavanja, beskontaktno plaćanje, ako telefon ima ugrađen predajnik.

Koja su rigorozna pravila za slanje selfija i biometrijskih podataka?

Nakon toga potrebno je da napravite selfi i da tu fotografiju proslijedite putem aplikacije. Da bi fotografija bila prihvaćena, morate je načiniti u dobro osvijetljenom prostoru sa neutralnom pozadinom, a trebalo bi da skinete naočare ili nakit ili ukrase koji sakrivaju crte vašeg lica. Potrebno je da zadržite neutralan izraz, kao kada se fotografišete za ličnu kartu ili vozačku dozvolu.

Kada ste prošli ove korake, potrebno je da odgovorite na pet pitanja koja bi vam obično postavio policijski službenik na granici i da uključite u putovanje članove vaše porodice i druga lica koja eventualno putuju s vama.

Nakon što ste podatke unijeli u sistem, aplikacija će vam poslati bar-kod, koji morate pokazati na granici, ako policijski službenici budu tražili.

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan poslao je zvanično pismo sa svojom ostavkom kancelariji iranskog vrhovnog vođe Modžtabi Hamneiju u kojem navodi da je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) preuzeo potpunu kontrolu u upravljanju tom zemljom, javlja Iran internešnel, pozivajući se na iranskog obavještajnog zvaničnika.

Zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti rekao je da je Pezeškijan u pismu, koje je poslato u posljednjih nekoliko sati, neviđenim i kritičkim tonom upozorio Hamneija da je struktura upravljanja zemljom u praksi odstupila od zvaničnih puteva i da su glavni dijelovi vlade došli pod potpunu kontrolu određene grupe komandanata Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).

Prema izvoru, Pezeškijan je naglasio da su predsjednik i vlada isključeni iz glavnog i vitalnog procesa donošenja odluka u zemlji, a vakuum koji je nastao iz ove situacije otvorio je put ekstremističkim strujama u IRGC-u da preuzmu kontrolu, prenosi Tanjug.

Prema obavještajnom zvaničniku, Pezeškijan je izjavio i da nije u stanju da vodi vladu i ispunjava svoje zakonske obaveze pod takvim okolnostima, zbog čega je pozvao Hamneija da hitno usvoji njegovu ostavku.

Mediji su ranije izvijestili da je IRGC postepeno ograničila mnoga ovlašćenja predsjedništva i da je efikasno preuzela kontrolu nad ključnim dijelovima vlade, a 28. aprila pojavili su se izvještaji o ozbiljnim neslaganjima između Pezeškijana i Ahmada Vahidija, komandanta IRGC-a, za koga se navodi da je trenutno osoba broj jedan u predsjedništvu.

Obaviješteni izvori su za Iran Internešenal rekli da je korijen ovih razlika bio “način na koji je rat vođen i njegove destruktivne posljedice po egzistenciju ljudi i ekonomiju zemlje”.

Prema ovom izvještaju, Vahidi je eksplicitno izjavio da, zbog kritičnih ratnih uslova, sve ključne i osjetljive rukovodeće pozicije treba direktno da bira i da njima upravlja IRGC, do daljnjeg.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da se Iran obavezao da neće razvijati niti nabavljati nuklearno oružje, ističući da je upravo to ključni uslov Vašingtona za postizanje sporazuma o okončanju sukoba.

Iako se posljednjih dana činilo da su dvije strane blizu dogovora, Tramp je, prema pisanju američkih medija, pooštrio uslove potencijalnog sporazuma i Teheranu uputio izmijenjeni prijedlog na razmatranje.

Prema navodima Njujork tajmsa, američki predsjednik izrazio je zabrinutost zbog pojedinih dijelova sporazuma, uključujući odmrzavanje iranskih sredstava. Tramp je ranije kritikovao bivšeg predsjednika Baraka Obamu zbog sličnih ustupaka u okviru nuklearnog sporazuma sa Iranom postignutog prije više od decenije.

Američki portal Aksios navodi da Tramp želi odlučniji stav Vašingtona o nekoliko pitanja koja smatra ključnim, posebno kada je riječ o budućnosti iranskog nuklearnog materijala i garancijama da Teheran nikada neće doći u posjed nuklearnog oružja.

U intervjuu za Foks njuz, predsjednik SAD rekao je da je od iranske strane dobio uvjeravanja da neće razvijati nuklearno oružje niti ga nabavljati na bilo koji način.

– Jedina garancija koja mi je potrebna jeste da neće biti nuklearnog oružja. Složili su se s tim. U početku su govorili da ga neće razvijati, a kada sam pitao šta ako ga kupe, odgovorili su da ga neće ni razvijati ni kupovati – rekao je Tramp.

On je ocijenio da Sjedinjene Države postepeno ostvaruju svoje ciljeve u pregovorima, ali je upozorio da bi u slučaju neuspjeha moglo doći do drugačijeg razvoja događaja.

– Ako ne dobijemo ono što želimo, stvari će se odvijati drugačije – poručio je Tramp.

Američki predsjednik je u petak proveo dva sata u Situacionoj sobi Bijele kuće sa najbližim saradnicima razgovarajući o mogućem okončanju sukoba, nakon čega nije objavljeno zvanično saopštenje.

Zvaničnik Bijele kuće izjavio je da će Tramp prihvatiti samo sporazum koji ispunjava američke uslove i garantuje da Iran nikada neće posjedovati nuklearno oružje.

Dodatni pritisak na Teheran pojačao je i američki ministar odbrane Pit Hegset, koji je upozorio da su Sjedinjene Države „više nego sposobne“ za rat protiv Irana ukoliko pregovori propadnu.

Pitanje iranskog nuklearnog programa i dalje ostaje jedna od najvećih prepreka u pregovorima između Vašingtona i Teherana o okončanju sukoba.