Kategorija: Svijet

Američki senator iz redova demokrata Tim Kejn upozorio je Bijelu kuću da je američka vojska “prekoračila” ovlašćenja koja joj je dao američki predsjednik Donald Tramp prilikom napada na brodove za koje se sumnja da se koriste za krijumčarenje droge u okviru operacije protiv narkotrafikinga.

Kejn, senator iz savezne američke države Virdžinije, naveo je u pismu Trampu da je pregledao takozvani “izvršni nalog” koji je predsjednik potpisao, a koji sadrži kriterijume za izbor meta napada na brodove, prenosi ABC njuz.

On je ocijenio da su napadi na brodove u Pacifiku i na Karibima, započeti prošlog septembra, vjerovatno doveli do smrti ljudi koji “nisu bili uključeni u trgovinu narkoticima”, prenosi Tanjug.

Kejn je rekao da iz izvještaja i obavještenja dostavljenih Odboru za oružane snage Senata, čiji je on član, proizlaze informacije o metama napada.

Prema njegovim riječima, američka vojska je napadala i ubijala ljude koji nisu ispunjavali kriterijume iz predsjedničkog naloga.

“Vi ste odabrali brojne organizacije za napade”, napisao je Kejn obraćajući se Trampu.

On je naveo da je lista meta povjerljiva i da zato ne može da je objavi.

“Važno je istaći da povjerljivost te liste znači da ljudi koje ste naložili Ministarstvu odbrane da napadne nisu ni svjesni da su označeni kao mete za likvidaciju”, dodao je on.

Prema podacima ABC njuza, u tim napadima je do sada poginulo najmanje 218 ljudi.

Produženi toplotni talas i dugotrajna suša doveli su do rekordno niskih vodostaja na brojnim evropskim rijekama, među kojima su Rajna, Dunav i Po, što već izaziva ozbiljne poteškoće u riječnom saobraćaju, energetskom sektoru i poljoprivrednoj proizvodnji.

Na pojedinim mjernim mjestima u Njemačkoj i Nizozemskoj nivo Rajne spustio se na najniže vrijednosti otkako se vrše mjerenja. Posebno su pogođeni Keln i Lobit na granici dvije države, gdje je zabilježen istorijski minimum vodostaja.

Prema podacima njemačkog sistema NIWIS, krajem jula gotovo polovina mjernih stanica na Rajni registrovala je izuzetno nizak nivo vode, dok je na Dunavu takvo stanje zabilježeno na više od tri četvrtine stanica. Posebno kritična situacija je kod mjesta Kaub, nedaleko od Koblenca, gdje je dubina plovnog puta pala na svega 25 centimetara, čime je izjednačen negativni rekord iz 2018. godine.

Takvi uslovi primoravaju brodare da smanjuju količinu tereta na plovilima ili da isti teret raspoređuju na više brodova, što znatno povećava troškove prevoza i može izazvati kašnjenja u lancima snabdijevanja. Nadležni za plovne puteve navode da se potpuna obustava saobraćaja za sada ne očekuje, ali upozoravaju da će plovidba zahtijevati dodatni oprez. Trgovci ističu da u određenom trenutku prevoz postaje neisplativ zbog premalog tereta, dok dio vlasnika brodova izbjegava plovidbu kako bi spriječio moguća oštećenja plovila.

Nedostatak vode već utiče i na proizvodnju električne energije. U Srbiji je smanjen rad termoelektrana na ugalj zbog problema sa sistemima za hlađenje, dok su rumunske vlasti izvele kontrolisano miniranje stijena na Dunavu kako bi povećale dotok vode prema nuklearnoj elektrani Černavoda. Istovremeno, automobilske fabrike Dacija i Ford u Rumuniji privremeno će obustaviti proizvodnju na više od dvije sedmice kako bi se smanjila potrošnja električne energije.

Ozbiljna situacija je i u Italiji, gdje je rijeka Po krajem jula kod Kremone dostigla najniži nivo otkako postoje mjerenja. Zbog toga su vlasti za cijelu dolinu ove rijeke proglasile visok stepen upozorenja na sušu.

Stručnjaci upozoravaju da bi nastavak ovakvih vremenskih prilika mogao ugroziti i snabdijevanje pitkom vodom. Dodatni problem predstavlja prodor morske vode u korito rijeke Po, što narušava prirodni ekosistem i otežava navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Naučnici okupljeni u međunarodnoj grupi World Weather Attribution navode da u većem dijelu Evrope nema jasnog dugoročnog smanjenja količine padavina, ali da rast temperatura, izazvan klimatskim promjenama, pojačava isparavanje vlage iz zemljišta i povećava vjerovatnoću pojave dugotrajnih suša. Istovremeno, visoke temperature povećavaju potrebe za vodom u domaćinstvima, industriji i poljoprivredi, dodatno opterećujući raspoložive vodne resurse.

Najmanje pet osoba poginulo je, dok je šest povrijeđeno u jutrošnjem napadu dronovima na Moskovsku oblast, saopštio je načelnik oblasti Andrej Vorobjov.

Prema njegovim navodima, nakon napada u industrijskoj zoni Novoselki izbilo je nekoliko požara, od kojih je najveći zahvatio skladište. Požar je u međuvremenu lokalizovan i ugašen.

Vorobjov je naveo da su u napadu oštećeni i električna trafostanica te upravna zgrada, dok vatrogasne ekipe i druge hitne službe nastavljaju rad na terenu.

Ruske vlasti za napad optužuju Ukrajinu, a okolnosti incidenta za sada nisu nezavisno potvrđene. Situacija na pogođenom području i dalje se prati.

Ukrajinski ambasador u Ujedinjenom Kraljevstvu i bivši vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga Valerij Zalužni izjavio je da ne vjeruje kako će Ukrajina ikada postati članica NATO-a.

– Veoma dobro poznajem NATO. Oko 12 godina lično sam radio na tome da usvojimo NATO standarde i svake godine slušao priče da ćemo uskoro postati članica. Nažalost, nikada nećemo ući u NATO – rekao je Zalužni, prenosi Ukrajinska pravda.

On smatra da je jedna od glavnih prepreka za članstvo činjenica da je, kako je naveo, „nemoguće pristupiti organizaciji koja se vodi doktrinama iz Drugog svjetskog rata, s obzirom na sadašnje sposobnosti ukrajinskih oružanih snaga“.

Istovremeno je kritikovao i ukupne sposobnosti Alijanse, uprkos tome što su među njenim članicama države poput Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.

– Najvjerovatnije će NATO ostati u sadašnjem obliku i potrošiti još 12 godina, baš kao što je to činila Ukrajina, kako bi prešao na standarde potrebne da dostigne barem polovinu nivoa Ruske Federacije – rekao je ambasador.

Dodao je da su Ukrajini ipak potrebne tehnologije kojima raspolažu članice NATO-a, uključujući sisteme protivbalističke odbrane, svemirske kapacitete i druge napredne vojne tehnologije.

Govoreći o budućim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Zalužni je ocijenio da bi drugi savezi mogli biti efikasniji od NATO-a.

– Ukrajina će se priključiti blokovima i savezima koji će tek biti formirani. Najvjerovatnije će biti riječ o evropskom vojnom bezbjednosnom bloku – naveo je Zalužni.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su razgovori sa Iranom u toku, dodajući da oni predstavljaju posljednju priliku za Teheran da postigne povoljan sporazum.

– Razgovori su u toku upravo sada. Ovo je njihova posljednja šansa da potpišu dobar dokument – rekao je Tramp novinarima odgovarajući na pitanje o statusu pregovora.

On je naveo da se oni vode na zahtjev Irana, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara i drugih, koji su ga zamolili da ne izvrši planirani napad na Iran.

On je dodao da će ishod pregovora biti poznat danas ili sutra, ističući da će razgovori brzo biti okončani.

– Razgovaramo o moreuzu, o njegovom otvaranju, da bude u potpunosti otvoren već sutra ujutru – zaključio je Tramp.

Nakon što je Teheran saopštio da nikakvi razgovori nisu u toku, Tramp je oštro kritikovao iransko rukovodstvo za “neviđenu dvoličnost”.

U eksploziji koja je u subotu odjeknula u moskovskom restoranu Balzi Rossi poginule su tri osobe, a više od 20 je povrijeđeno.

Prema podacima Nacionalnog antiterorističkog odbora Rusije, eksplozivnu napravu u restoran je unijela dostavljačica, koja je takođe poginula, kao i pripadnik obezbjeđenja koji je pokušao da je zaustavi.

U restoranu je u tom trenutku proslavljan 55. rođendan general-pukovnika Aleksandra Čajka, komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije.

Proslavi je prisustvovao veliki dio vojnog vrha Rusije, uključujući brojne generale i druge visoke oficire.

Prema posljednjim informacijama, 17 ruskih državljana nalazi se u kritičnom stanju nakon eksplozije i prevezeni su u bolnice.

Na mjesto događaja upućene su specijalne jedinice, a novinarima je zabranjen pristup tom području.

General nije povrijeđen u napadu, a Telegram kanali bliski ruskim vlastima potvrdili su da je bio domaćin proslave, prenosi Meduza.

Ako je zaista bio meta atentata, Aleksandar Čajko jedan je od najviše rangiranih ruskih generala na kog je pokušan atentat od početka rata u Ukrajini. Za komandanta Vazdušno-kosmičkih snaga imenovan je u maju 2026. godine, a prije toga obavljao je niz ključnih vojnih dužnosti. Predvodio je ruske vojne operacije u Siriji i ofanzivu na Kijevsku oblast 2022. godine.

Protiv njega su iznesene brojne optužbe za ratne zločine. Nalazi se pod sankcijama Velike Britanije i Evropske unije, dok istovremeno nosi titulu Heroja Rusije, koju mu je Vladimir Putin dodijelio 2020. godine, prenosi Index.

Vojna karijera

Aleksandar Jurjevič Čajko rođen je 27. jula 1971. godine u Moskovskoj oblasti. Završio je Suvorovsku vojnu školu, a vojnu karijeru započeo je kao kadet. Godine 1992. služio je u Zapadnoj grupi snaga u Njemačkoj.

Po povratku u Rusiju napredovao je u Moskovskom vojnom okrugu i postao komandant Druge tamanske divizije.

Akademiju Frunze završio je 2001, a Vojnu akademiju Generalštaba 2012. godine, najvažniju ustanovu za školovanje najvišeg komandnog kadra ruske vojske. Čin general-majora dobio je 2013, a do 2017. komandovao je Prvom tenkovskom armijom, čiji su dokumenti kasnije pali u ruke ukrajinske vojske tokom povlačenja iz Kijevske oblasti.

Optužbe zbog djelovanja u Siriji

Njegovo ime najčešće se povezuje s djelovanjem u Siriji, gdje je u dva navrata – od septembra 2019. do novembra 2020. godine, te ponovo 2021. – komandovao kompletnim ruskim vojnim kontingentom.

Human Rights Watch objavio je 2020. godine izvještaj u kojem analizira djelovanje ruske vojske u Siriji, uključujući period kada je Čajko bio na njenom čelu.

Prema navodima te organizacije, tokom komandovanja Sergeja Surovikina, Aleksandra Serdjukova i Aleksandra Čajka u borbama je poginulo najmanje 1.600 civila, uglavnom u području Idliba. U izvještaju se pominju i napadi na bolnice izvedeni u vrijeme kada je Čajko komandovao ruskim snagama.

Human Rights Watch dokumentovao je 46 napada na objekte za koje nije utvrđeno vojno prisustvo, što je, prema njihovoj ocjeni, isključivalo mogućnost slučajnosti. Ipak, organizacija nije pronašla konkretne dokaze koji bi te operacije direktno povezali s Čajkovim naređenjima.

Optužbe za napade na škole i bolnice iznošene su i pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Rusija je raspolagala koordinatama bolnica koje je dobila kroz mehanizam UN za dekonflikciju, ali su ti objekti uprkos tome napadani.

Čajko je u januaru 2020. lično izvještavao Vladimira Putina i tadašnjeg ministra odbrane Sergeja Šojgua o toku operacija, zbog čega se smatra da je morao biti upoznat s djelovanjem svojih jedinica.

Po završetku misije u Siriji odlikovan je titulom Heroja Rusije, dok ga je Velika Britanija u junu 2022. godine uvrstila na listu sankcionisanih osoba zbog podrške režimu Bašara al Asada.

Uloga u Ukrajini

Čajka takođe terete i za navodne ratne zločine u Ukrajini.

General Čajko je 2022. godine komandovao Istočnom grupom snaga Rusije. Jedinice pod njegovom komandom optuživane su za masovna ubistva, mučenja i široko rasprostranjeno uništavanje civilnih objekata u Buči.

Ukrajinski tužioci navode da nemaju dokaze da je Čajko izdavao naređenja za konkretne zločine, ali ističu da su oni počinjeni dok je bio na čelu operacije.

Raniji napadi na visoke ruske oficire

U Moskvi je ranije ubijen načelnik Jedinica za radijacionu, hemijsku i biološku zaštitu Igor Kirilov. Poginuo je u blizini svoje kuće u eksploziji bombe postavljene na električni trotinet.

U ulazu svoje zgrade u Moskvi napadnut je i zamjenik načelnika ruske vojne obavještajne službe GRU Vladimir Aleksejev. Na njega je pucano iz vatrenog oružja, a prema posljednjim informacijama nalazi se u teškom stanju.

Jedina mađarska nuklearna elektrana Pakš mogla bi da bude zatvorena duže od mjesec dana, zbog pada nivoa Dunava, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar.

Mađar je za televiziju RTL u nedjelju rekao da predstoji pet najzahtjevnijih dana, zbog pada nivoa Dunava, i da je neposredni prioritet prevazilaženje ove krize, prenosi MTI.

On je dodao da se nakon toga moraju izvući lekcije, i da Mađarska mora da počne sa ulaganjima u razvoj energije vjetra.

Mađarski premijer je naveo da je u nedjelju u 1.30 sati ugašena pretposljednja turbina u nuklearnoj elektrani, i da je proizvodnja električne energije smanjena sa 2.000 megavata (MW) na samo 240 MW.

“Sada se suočavamo sa neviđenom energetskom krizom, strašnim naslijeđem, sa uslovima, bilo da se radi o vodostaju Dunava ili temperaturama, koji nikada ranije nisu viđeni, ni blizu”, zaključio je Mađar.

Mađar je ranije rekao da bi nuklearna elektrana Pakš mogla u nedjelju ili ponedjeljak, prvi put u svojoj 44-godišnjoj istoriji, u potpunosti da obustavi proizvodnju električne energije ukoliko vodostaj Dunava, koji je trenutno na rekordno niskom nivou i iznosi minus 133 centimetra, padne na minus 134 centimetara.