Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija da su se Sjedinjene Američke Države “vratile” i da su snažnije nego ikada ranije.

– Zavide nam na ekonomiji, vojska je najmoćnija na svijetu, tehnologija je najbolja, i vodimo u gotovo svim oblastima. Naše gorivo napaja planetu. Našoj zemlji ide bolje nego ikada, budućnost je svjetla – rekao je Tramp u svom govoru na Generalnoj debati u okviru 81. zasjedanja Generalne skupštine UN.

Prema njegovim riječima, više Amerikanaca je danas zaposleno nego ikada, a siromaštvo među građanima SAD, uključujući Afroamerikance i Hispanoamerikance, je na istorijskom minimumu.

– Moja adminsitaracija radi na svim nepotrebnim propisima. Snizili smo poreze i više imamo investicija nego bilo koja zemlja u istoriji – rekao je Tramp.

On je izjavio da “ne vjeruje u to da se problemima treba dozvoliti da se pogoršaju”, pošto ih je tada samo teže riješiti.

– Dakle, dok su drugi samo pričali, ja sam djelovao. Dok su drugi govorili o miru, ja sam ga ostvario. Dok su drugi zanemarivali prijetnje, ja sam im se suprotstavio. Dok su drugi govorili o hrabrosti, Amerika ju je pokazala. Dok su drugi obećavali snagu, ja sam je iskoristio da učinim Ameriku najmoćnijom zemljom na svijetu. U saradnji sa mnogim nacijama prisutnim u ovoj sali, rješavamo decenijske, teško rješive izazove i okončavamo poslove koji su godinama stajali nedovršeni. I to radimo uspješno – istakao je Tramp.

U Njujorku je počela generalna debata u okviru 81. zasjedanja Generalne skupštine UN koja će okupiti gotovo 130 svjetskih lidera, prenosi RTRS.

Slovački premijer Robert Fico kritikovao je EU zbog inertnosti da djeluje na visoke cijene goriva, opisavši to kao znak nesposobnosti Unije da efikasno koordiniše zajedničke mjere.

“Od članica se očekuje da nadomjeste astronomske cijene goriva na štetu zdravstva, školstva, penzionog sistema, kao i privrede i blagostanja građana”, naveo je Fico u video-obraćanju na “Iksu”.

Prema njegovim riječima, postupci Brisela u vezi sa ulaganjem stotina milijardi evra u ukrajinski sukob, dok svoje građane poziva na štednju pod prijetnjom sankcijama, apsurdni su i cinični.

“EU nema nikakav uticaj na ishod ratova širom svijeta. Unija nema ni snagu ni autoritet da bilo koji sukob zaustavi ili spriječi, ali zato plaća nastavak rata u Ukrajini, koji joj direktno nanosi štetu”, rekao je Fico.

On je za nagli rast cijena benzina i dizela okrivio pohlepu naftnih kompanija i rafinerija, kao i geopolitičke tenzije, uključujući rat u Iranu i nestabilnost širom Bliskog istoka.

Fico je pozvao na održavanje vanrednih sastanaka Evropske komisije radi izrade rješenja na nivou cijele EU i najavio da će slovačka Vlada sutra odlučiti o narednim koracima u vezi sa cijenama goriva.

Širenje tehnologija vještačke inteligencije /VI/ i prijetnje povezane s tim predstavljaju ozbiljan izazov u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Jedan od najozbiljnijih izazova u informaciono-komunikacionoj sferi jeste brzo širenje tehnologija vještačke inteligencije i s tim povezane prijetnje. S tim u vezi, neophodno je uspostaviti savremene standarde i pravila usmjerena na obezbjeđivanje pouzdane zaštite i povjerljivosti informacija, kao i povećanje efikasnosti suprotstavljanja digitalnim rizicima”, rekao je Putin u obraćanju na početku četvrtog međunarodnog foruma “Dijalog o lažnim vijestima” u Moskvi.

Forum “Dijalog o lažnim vijestima” predstavlja globalnu platformu za razmatranje metoda suprotstavljanja dezinformacijama i razvoja tehnologija za provjeru činjenica. Događaj organizuje Globalna mreža za provjeru činjenica, podsjeća TASS.

Poljske vlasti saopštile su da su podigle optužnicu protiv muškarca povezanog sa neonacističkim grupama, zbog, između ostalog, pripremanja napada na školu i džamiju.

Tužilaštvo je navelo da je u petak, 18. septembra, priveden poljski državljanin Pavel G. rođen 2009. godine.

Poljska Agencija za unutrašnju bezbjednost saopštila je da je do njegovog hapšenja došlo nakon prethodnog pritvaranja dvojice šesnaestogodišnjaka sa kojima je bio u kontaktu putem interneta, u okviru ekstremističkih i neonacističkih krugova na platformama “Telegram” i “Diskord”.

“On je učestvovao u diskusijama o prošlim terorističkim napadima i njihovim počiniocima. Neki razgovori su se doticali i planiranja potencijalnih napada, učesnici su analizirali metode koje su koristili teroristi i posmatrali počinioce kao izvor inspiracije”, naveli su iz Agencije.

Ministar pravde Valdemar Žurek potvrdio je da su mete napada uključivale džamiju i školu.

“U Poljskoj nema i neće biti bilo kakve tolerancije prema fašizmu, mržnji ili planiranju krvavih napada”, napisao je Žurek na “Iksu”.

Pavelu G. prijeti kazna zatvora do 15 godina.

Dvojica šesnaestogodišnjaka, Kasper K. i Viktor S, smještena su u popravne domove za maloljetnike.

Rusija se protivi korišćenju informacija u svojstvu oružja, izjavio je Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Ruske Federacije i podsjetio na provokacije 1999. godine, organizovane zarad pokretanja agresije protiv Јugoslavije.

– To je posebno potrebno danas, kada informacije burnim prilivom popunjavaju prostor i život čovjeka. Uz korišćenje savremenih tehnologija, bilo koja novost, čak i neprovjerena ili otvoreno lažna, može da postane dostupna za milione, ako ne i milijarde ljudi. To odavno i često zloupotrebljavaju oni na Zapadu koji pokušavaju da zasmetaju formiranju pravednog multipolarnog svetskog poretka. To nije počelo ni danas ni juče. Dovoljno je setiti se 1999. godine, kada je organizovana, uz pomoć američkih saradnika OEBS-a, otvorena provokacija na teritoriji Srbije kako bi se započela agresija NATO-a protiv Јugoslavije – rekao je Lavrov na forumu “Dijalog o lažnim vestima”.

Kako je dodao, svi se sjećaju “poznatog performansa” američkog državnog sekretara Kolina Pauela u Savjetu bezbjednosti 2003. godine kada je “ponosno i teatralno mahao epruvetom sa bijelim prahom” i tvrdio da je to biološko oružje. To je bio navodni dokaz da Sadam Husein posjeduje hemijsko oružje i uvod u razaranje Iraka.

– Ispostavilo se da je, kao što znate, sve to bila laž – rekao je ruski ministar.

Kada je u pitanju informacioni rat protiv Rusije, istakao je da je on počeo mnogo pre početka Specijalne vojne operacije u Ukrajini. Prema njegovim riječima, počeo je odmah nakon što je predsjednik Vladimir Putin počeo da oslobađa Rusiju od neokolonijalističkih oblika saradnje sa Zapadom i da vodi nezavisnu politiku. Tada su, naglasio je ministar, Rusiju počeli da obuzdavaju.

– Ovo obuzdavanje je eskaliralo do sadašnje situacije, gdje je protiv nas proglašeno preko 30.000 sankcija, rekordan broj u poređenju sa svim drugim zemljama svijeta – istakao je šef ruske diplomatije, prenosi RT Balkan.

U okrugu Turgutlu u Manisi, neidentifikovana osoba otvorila je vatru ispred srednje škole. Nakon prijave, brojne policijske i medicinske ekipe poslate su na mesto događaja. Ministar pravde Akin Girlek saopštio je da je u oružanom napadu povrijeđeno 11 učenika, od kojih dvoje teško.

U saopštenju se navodi da su nakon prijave pucnjave brojne policijske i medicinske ekipe poslate na mjesto događaja, kao i da je policija privela napadača, prenosi Hurijet.

Povrijeđeni su kolima hitne pomoći prevezeni u državnu bolnicu u Turgutluu.

Na snimku bezbjednosne kamere vidi se osumnjičeni kako hoda ulicom sa sačmaricom u ruci, a zatim ubrzo bježi sa mjesta događaja sa oružjem.

Ministar Girlek je u saopštenju na svom nalogu na društvenim mrežama naveo je da nijedan nemar koji ugrožava bezbjednost djece neće proći nekažnjeno.

– Duboko smo ožalošćeni oružanim napadom koji se dogodio ispred školske zgrade, na ulici gdje naši učenici idu u školu, u okrugu Turgutlu u Manisi, u kojem je povrijeđeno 11 naših učenika, od kojih su dvoje u teškom stanju. Želimo brz oporavak našoj povrijeđenoj djeci i izražavamo saučešće njihovim porodicama, prijateljima i cijeloj obrazovnoj zajednici. Odmah nakon incidenta, Kancelarija glavnog javnog tužioca u Turgutluu pokrenula je sveobuhvatnu istragu, dva javna tužioca su dodijeljena pod koordinacijom glavnog javnog tužioca, a maloljetni počinilac napada je brzo uhapšen i pritvoren, prenosi RTRS.

Huti su u naletu koji je trajao samo 18 sati preuzeli kompletnu jemensku obalu Crvenog mora i izbili na ključni plovni prolaz Bab el Mandeb. Tim potezom su sukob sa Saudijskom Arabijom i Izraelom podigli na novi nivo i nanijeli težak udarac jemenskoj vladi koju podržava Rijad. Analitičari taj pomak ocjenjuju najznačajnijim regionalnim razvojem događaja otkako su SAD i Izrael u februaru izveli napade na Iran.

Korijeni sukoba s Rijadom sežu u 2004. godinu, kada je šiitski pokret Ansar Alah, poznatiji kao Huti, prvi put dignuo oružje protiv tadašnjeg jemensog predsjednika Alija Abdulaha Saleha i optužio Saudijsku Arabiju da finansira i usmjerava obračun s njihovom zajednicom u sjevernoj provinciji Sada. Nakon što su 2014. iskoristili talas nezadovoljstva korupcijom i zauzeli glavni grad Sanu, prisilivši predsjednika na bijeg u Aden, Saudijska Arabija je ušla u rat na čelu koalicije arapskih država. Zvanični cilj bio je vraćanje priznate vlade na vlast, a stvarni i strah od iranskog uporišta na južnoj granici te želja da se osigura nadzor nad Bab el Mandebom, ključnim izvoznim koridorom za vlastitu naftu. Taj rat ostao je u zastoju puno desetljeće, uprkos primirju iz 2022, a sadašnja eskalacija predstavlja njegov najintenzivniji nastavak.

Drugi front, onaj s Izraelom, ima drugačije ishodište. Huti su gotovo od osnivanja pokreta devedesetih usvojili parolu poznatu kao „al-Sarha“ (Krik) – „Bog je najveći, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Jevrejima, pobjeda islamu“ – kao dio šire antiimperijalističke i anticionističke ideologije bliske iranskoj revolucionarnnoj retorici, no do 2023. ta je parola ostala uglavnom simbolička. To se promijenilo nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, kada su Huti počeli ispaljivati rakete i dronove prema izraelskom lučkom gradu Eilatu te napadati brodove u Crvenom moru, u znak, kako tvrde, solidarnosti s Gazom. Tokom idućih mjeseci pogodili su Tel Aviv jednim projektilom koji je usmrtio jednu osobu, dok su ostale projektile presrele izraelska, američka i francuska protivvazduhoplovna odbrana. Taj se obrazac ponavljao u talasima. Primirje u Gazi u oktobru 2025. privremeno je smirilo napade, no borbe između Izraela i Irana, koje su ponovo izbile ove godine, potaknule su hutiste da u junu obnove blokadu brodova povezanih s Izraelom, uvlačeći time jemenski sukob dublje u širi regionalni rat.

Ta dva fronta danas se prepliću. Iskustvo i oružje stečeno u ratu s Izraelom i napadima na brodove u Crvenom moru, uključujući balističke projektile i dronove nabavljene uz iransku pomoć, omogućili su Hutima da vojno nadmaše rascjepkane snage jemenske vlade i preuzmu cijelu obalu u munjevitom napadu. Analitičar Mohamad Elmasri s katarskog Doha instituta ocijenio je da je riječ o „borbenoj sili naprednijoj od one s kojom su se Saudijci sukobljavali prije desetak godina“, dodajući da je pristup iranskom oružju hutistima omogućio izgradnju impresivnog arsenala.

Bab el Mandebom, kojim dnevno prolazi oko 12 odsto ukupne svjetske trgovine, dodatno je dobio na važnosti otkako je Iran zatvorio Ormuski moreuz, kojim je prije rata godišnje prolazilo oko petine svjetskih energetskih zaliha. Saudijska Arabija je nakon toga do maksimuma povećala kapacitet naftovoda koji sirovu naftu prebacuje s polja Abkaik do luke Janbu na Crvenom moru – s pet na sedam miliona barela dnevno – zbog čega sada čak 21 odsto više saudijske nafte ide prema Bab el Mandebu nego prije rata. Upravo je to učinilo moreuz metom: promet saudijske sirove nafte kroz njega pao je u augustu na oko 400.000 barela dnevno, broj plovidbi pao je za 60 do 70 odsto otkako brodari izbjegavaju rutu, a najnovija eskalacija donijela je dodatni pad od 46 odsto. Tržišta su reagovala munjevito.

Helima Kroft, analitičarka „RBC Kapital marketsa“, upozorila je da je „pomorski promet kroz Bab el Mandeb ozbiljno ugrožen napredovanjem hutista“, ocijenivši da bi puni rat mogao Brent gurnuti do gotovo 122 dolara do kraja godine. Slične projekcije dijele i druge investicione banke: „Goldman Saks“ vidi mogućnost rasta prema 120 dolara ako se sukob oduži u 2027, dok „Bank ov Amerika“ očekuje raspon od 95 do 125 dolara do kraja godine. Međunarodna agencija za energiju saopštila je da će globalna ponuda nafte ove godine pasti više nego što je ranije predviđala, dok je OPEC istovremeno peti put zaredom smanjio prognozu rasta globalne potražnje za 2026. Prema podacima IEA, Saudijska Arabija i Rusija, drugi i treći najveći svjetski proizvođači nafte, u augustu su zajedno crpile oko 5,5 miliona barela dnevno manje nego u januaru, što je kombinovani učinak rata s Iranom i rata u Ukrajini.

Za Teheran ishod na terenu ima gotovo simboličku vrijednost. „To u suštini znači da Iran sada kontroliše Ormuski moreuz, plus još nešto“, ocijenio je Alam Saleh, profesor međunarodnih odnosa na Australijskom nacionalnom univerzitetu, dodajući da je Iran time „odigrao kartu“ globalnih cijena nafte i energetske bezbjednosti. Andreas Krieg, vanredni profesor na londonskom Kraljevskom koledžu, ipak upozorava da su Huti „užasni“ u upravljanju osvojenim područjima i da je malo vjerovatno da će moći dugoročno održati blokadu. Saudijska Arabija konstantno ispaljuje desetine projektila na područja pod kontrolom hutista, ali zasad bez vidljivog učinka, prenosi ATV.

Prijestolonasljednik Mohamed bin Salman dvaput je telefonom zatražio od predsjednika Trampa direktne američke vazdušne udare na hutiste, no Tramp je zahtjev odbio, nudeći umjesto toga obavještajnu podršku. Tramp je ujedno priznao da je malo vjerovatno da će rat završiti prije američkih međuizbora u novembru, a prema „Volstrit džurnalu“, njegovi savjetnici u internim razgovorima već spominju tek 2029. kao godinu završetka sukoba.

Američki vojni lideri podijeljeni su oko toga treba li se predsjednik Donald Tramp miješati u sukob Saudijske Arabije i hutskih pobunjenika u Jemenu koje podržava Iran, kažu dva američka zvaničnika.

NBC News, pozivajući se na izvore u Bijeloj kući, piše da su Saudijci tražili da američka vojska preduzme akciju protiv Huta. Zahtjev je postao hitniji posljednjih dana jer pobunjenici tvrde da su oborili saudijski F-15 i da brzo napreduju prema provinciji Marib, gdje su najveća jemenska naftna i gasna polja.

Neki lideri u Pentagonu i pred administracijom smatraju da je otvaranje još jednog fronta loša ideja zbog smanjenih zaliha odbrambenog i dalekometnog oružja. Napominju i da Huti ne napadaju američke brodove.

Drugi se zalažu za udare, da Rijad uzvrati na napade u Saudijskoj Arabiji i na tvrdnju o F-15, što je izazov saudijskoj vazdušnoj nadmoći nad Jemenom. Privatno izražavaju zabrinutost da bi nedjelovanje bilo izdaja važnog saveznika.

Jedan visoki američki vojni lider u regionu upozorio je da bi akcija protiv Huta mogla da poveća rizik za američke trupe na Bliskom istoku i za misiju prema Iranu, uključujući pomorsku blokadu i operacije u Hormuškom moreuzu. Isti lider je, prema zvaničnicima, rekao i da snage mogu da vode iransku misiju i da udare na Hute uz ublažavanje dijela rizika.

Podjela pokazuje težak položaj predsjednika: SAD su u ratu s Iranom koji teško završavaju i suočavaju se s nedostatkom ključnog oružja. Saudijci su bili ključni saveznik tokom tog rata. Tramp je vikendom za Fox News rekao da odlučuje hoće li eskalirati rat s Iranom.

U maju je Rijad iznenadila najava da će SAD pomagati brodovima kroz Hormuški moreuz, pa je suspendovao korištenje baza i vazdušnog prostora. Tramp je odluku naglo izmijenio.

SAD već pomažu dijeljenjem obavještajnih podataka, planiranjem, savjetnicima i djelimično logistikom. Saudijci više puta traže i udare na Hute.

Od četvrtka su Trampu nekoliko puta predstavljene opcije za slabljenje Huta i zaustavljanje njihovog napredovanja. Pentagon, prema zvaničniku, ima dovoljno sredstava u regionu da djeluje ako dobije naređenje, piše Klix.

Huti su preuzeli kontrolu nad Jemenom u građanskom ratu 2014. protiv koalicije koju je podržavala Saudijska Arabija. Krhko primirje s vladom koju podržavaju UN postignuto je 2022.

Tramp je lani najavio prekid vatre s Hutima poslije sedmica udara. SAD su obustavile vojne akcije, Huti napade na američke brodove. Nedavno je rekao da je administracija razgovarala s Hutima, bez detalja.

„Huti su nas pozvali i ne žele se boriti s nama. Mnogo bi radije da nas ne uključuju“, rekao je Tramp.

Ujedinjene nacije preživjele su još jednu godinu uprkos crnim prognozama, nedostatku novca, američkim prijetnjama istupanjem i optužbama da više nisu relevantne. Dok se lideri okupljaju u Njujorku, organizacija je, uprkos krizi, u boljem stanju nego u najgorim godinama Hladnog rata.

„Teško je i zamisliti tako zastrašujući scenario kao ovaj sa kojim se sada suočavamo“, rekao je generalni sekretar Antonio Gutereš, čiji se drugi mandat završava krajem godine.

Lista je duga: rat Ukrajine i Rusije, rat Amerike i Irana, ofanziva Huta na Crvenom moru, građanski rat u Sudanu, pobuna islamista u Maliju, energetska kriza i alarm zbog brzog razvoja tehnologija.

UN biraju novog šefa, koji u januaru ulazi u zgradu na Ist Riveru. Poslije tri kruga preliminarnog glasanja u Savjetu bezbjednosti još nije jasno ko nasljeđuje Gutereša. Bivša čileanska predsjednica Mišel Bačele povukla se poslije trećeg kruga u petak.

Ostalo je sedam kandidata: Karolin Rodriges Birket iz Gvajane, Rebeka Grinspan iz Kostarike, šef IAEA Rafael Grosi, Marija Fernanda Espinosa iz Ekvadora, Meki Sal iz Senegala, Olara Otunu iz Ugande i Ivona Baki. Konsenzusa u Savjetu još nema.

Sadašnji sastav Savjeta bio je prvi ozbiljan vanjskopolitički poraz njemačkog kancelara Fridriha Merca: Njemačka prvi put nije dobila mjesto nestalne članice iz grupe zapadnoevropskih država. Umjesto nje početkom juna sjeli su Austrijanci i Portugalci.

Kad je Gutereš prije deset godina zamijenio Ban Ki-muna, niko nije zamišljao da će 2026. svijet uzdrmati serija sukoba, posljedice globalnog zagrijavanja i neobuzdani razvoj vještačke inteligencije. Ovogodišnje okupljanje nazvano je „Obnova povjerenja, upravljanje promjenama: Ujedinjene nacije koje doprinose svima“.

Povjerenje je uzdrmano sukobima u čijem rješavanju diplomate UN slabo ili nimalo ne učestvuju — od Gaze, sukoba Trampove administracije s Teheranom, haosa na Crvenom moru do kriza u Africi. SAD su u posljednjih godinu dana dvaput vetom zaustavile rezolucije o Palestini, Rusi i Kinezi isto u iranskom slučaju.

Slobodni pad koji su veterani diplomatije predviđali lani nije se desio, ali organizacija iz godine u godinu gubi značaj jer ne može da djeluje u najvećim krizama.

Donald Tramp govori pred Generalnom skupštinom u utorak prijepodne. Očekuje se oštra kritika. „Ulažemo velike nade u UN, ali nisu dobro vođene. Iskreno, ne rade baš najbolje. Moraju da se sabere“, rekao je u februaru.

Pred 81. zasjedanje Amerikanci su uplatili 725 miliona dolara u budžet UN i još 102 miliona za mirovne misije. „SAD još uvijek duguju 1,3 milijarde dolara“, rekao je portparol UN Farhan Hak, piše RTS.

Tokom samita Tramp će se, prvi put od povratka u Ovalni kabinet, sastati s Guterešom. U ovih devet mjeseci, tvrde obje strane, nisu razgovarali ni telefonom.

Gutereš će izvijestiti o reformi UN, koje prati glas preskupe, korumpirane i neefikasne organizacije. Potpuno nove UN, kako je najavio lani, trebalo bi uspješnije da se uhvate u koštac s tenzijama, ratovima u Ukrajini i Gazi, nejednakošću, zagrijavanjem i tehnologijom. Od tada je otkaz dobilo hiljade zaposlenih, a teret su osjetile izbjeglice jer je bilo manje hrane, vakcina i šatora.

Pozivajući lidere, Gutereš je krajem prošle sedmice najavio „proslavu postignutih rezultata i onoga što se očekuje“.

Nakon debakla Hrišćansko-demokratske unije na izborima u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji pokrajinski lider stranke Danijel Peters podnio je ostavku.

Odluku je donio poslije sastanka pokrajinskog ogranka i rekao da snosi posljedice ubjedljivog poraza. CDU je osvojio 4,9 odsto i nije prešao cenzus, što na tom području do sada nije zabilježeno.

Filip Amtor, državni ministar za saradnju između saveznih država u Kabinetu kancelara, privremeno preuzima predsjedavanje do konferencije državnih stranaka početkom sljedeće godine. Generalna sekretarka CDU-a Keti Hofmajster takođe je podnijela ostavku na sastanku državnog izvršnog odbora. An Kristin fon Alverden već je ranije otišla s mjesta jedne od četiri potpredsjednice, javlja RTRS.

Amtor je rekao da bi više volio da Peters i Hofmajster ostanu na odgovornim pozicijama. Poraz je veoma bolan jer je pokrajinu od ujedinjenja oblikovao CDU.

„Međutim, takođe znamo da ovo nije poraz Danijela Petersa. CDU-u u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji sada je potrebno neko vrijeme da obradi ovaj rezultat, da ga prihvati. S obzirom na situaciju i veličinu ovog istorijskog poraza, ne bi bilo prikladno odmah predstaviti analizu ili čak izvući zaključke o budućoj strategiji.“

Reorganizacija treba da ide mirno, kroz okružna udruženja. „Ciljamo na konferenciju državne stranke, ne odmah u narednih nekoliko sedmica, već početkom sljedeće godine.“ Na pitanje hoće li ostati poslije privremenog rješenja odbio je da odgovori. „To trenutno nije predmet rasprave.“

Premijeri pokrajina iz CDU-a održali su tajni sastanak bez kancelara Fridriha Merca, duže od dva sata, skoro do 23 časa, piše Štern.

Merc je već dan poslije poraza u Meklenburgu i Berlinu stavio do znanja da želi da zadrži funkcije kancelara i lidera CDU i da nastavi reformski kurs.