Kategorija: Svijet

Gotovo 260.000 ljudi na jugozapadu Japana dobilo je naređenje za evakuaciju zbog snažnog tajfuna Delfin, koji je zahvatio područje Okinave i Amamija.

Otkazano je više od 500 letova, a vlasti upozoravaju na razorne udare vjetra, obilne padavine, poplave i klizišta.

Japanska meteorološka agencija (JMA) upozorila je da bi vjetar mogao biti toliko snažan da ošteti ili čak sruši pojedine kuće.

Prema podacima meteorologa, maksimalna brzina vjetra u blizini centra tajfuna iznosila je oko 144 kilometra na čas, dok su udari dostizali 198 kilometara na čas.

Očekuju se i još snažniji udari. Na Okinavi i području Amamija mogli bi dostizati čak 216 kilometara na čas, zbog čega je stanovništvu upućen poziv da ostane na sigurnom.

Evakuacija gotovo 260.000 ljudi
Vlasti su izdale naredbe za evakuaciju za gotovo 260.000 stanovnika prefektura Kagošima i Okinava.

Više od 500 letova je otkazano, dok je japanski automobilski gigant Tojota (Toyota) obustavio rad u devet fabrika.

Tajfun je zahvatio i veliki dio Kjušua, najjužnijeg od četiri glavna japanska ostrva.

Posebno je teška situacija u prefekturi Kumamoto, koja se još oporavlja od prošlonedjeljnog zemljotresa magnitude 7,1.

Oko 6.700 stanovnika Kumamota i dalje boravi u evakuacionim centrima nakon što su brojne kuće srušene u zemljotresu.

Tri osobe povrijeđene na Okinavi
Prema podacima japanske Agencije za upravljanje požarima i katastrofama i drugih nadležnih institucija, najmanje tri muškarca u sedamdesetim godinama lakše su povrijeđena na Okinavi.

Među zabilježenim incidentima su padovi izazvani snažnim vjetrom.

Prema podacima objavljenim u petak u devet časova po lokalnom vremenu, Delfin se nalazio oko 30 kilometara jugoistočno od ostrva Okinoerabu u prefekturi Kagošima i kretao se prema zapadu brzinom od oko 25 kilometara na čas.

Pritisak u centru tajfuna iznosio je 950 hektopaskala.

Prijete poplave i klizišta
Veliku opasnost, osim vjetra, predstavljaju obilne padavine.

Meteorolozi upozoravaju da bi mogao da se formira takozvani linearni kišni pojas, odnosno uzak pojas izuzetno intenzivnih padavina i grmljavine. Takva pojava može za veoma kratko vrijeme izazvati poplave i znatno povećati opasnost od klizišta.

Na području Okinave u roku od 24 časa očekuje se do 200 milimetara kiše, dok bi na ostrvima Mijako moglo pasti do 120 milimetara, a na području Jaejame do 100 milimetara.

Japanska meteorološka agencija pozvala je stanovnike Okinave i Amamija na najviši stepen opreza zbog snažnog vjetra, visokih talasa, klizišta, poplava u nižim područjima i mogućeg izlivanja rijeka.

Opasnost od visokih talasa postoji i duž pacifičke obale zapadnog i istočnog Japana.

Udari vjetra mogli bi dostići 216 kilometara na čas
Prognoze pokazuju da će Delfin nastaviti da se kreće prema zapadu preko Istočnog kineskog mora, zadržavajući veliku snagu.

Područje glavnog ostrva Okinava moglo bi biti izloženo olujnom vjetru sve do kasnih sati 8. avgusta, dok se na području ostrva Mijako pogoršanje vremena očekuje od ranih jutarnjih časova u subotu.

Stanovništvu je posebno skrenuta pažnja da ne izlazi napolje tokom najjačih udara vjetra.

Uz tajfun, pojedinim dijelovima Japana prijeti i potpuno drugačija vremenska opasnost. Meteorološka agencija upozorila je na povećan rizik od toplotnog udara jer bi temperature u nekim područjima mogle dostići 36 stepeni Celzijusa.

Tajfun Delfin prijeti i Tajvanu
Tajfun se kreće prema zapadu i očekuje se da prođe sjeverno od Tajvana, čije vlasti takođe podižu nivo pripravnosti.

Tajvanska Centralna meteorološka administracija najavila je mogućnost izdavanja pomorskog upozorenja zbog približavanja Delfina, dok bi upozorenje za kopno moglo biti izdato za ostrva Macu.

Iako se očekuje da centar tajfuna prođe uz sjevernu obalu Tajvana i potom nastavi prema Kini, široki kišni pojasevi i relativno sporo kretanje oluje mogli bi donijeti dugotrajnije padavine.

To predstavlja dodatnu opasnost za područja koja su već bila pogođena obilnim kišama tokom tajfuna Bavi u julu.

Sve veće italijanske gradove danas, 6.avgusta, je zahvatio najviši stepen upozorenja zbog ekstremnih vrućina, dok je Austrija zabilježila najvišu temperaturu u istoriji mjerenja, a toplotni talas širom Evrope izaziva požare, probleme u energetici, saobraćaju i plovidbi, javljaju evropski mediji.

Temperature su u više evropskih zemalja premašile 40 stepeni Celzijusa, zbog čega su vlasti izdale zdravstvena upozorenja za milione građana, prenosi Juronjuz.

Od Mediterana do centralne Evrope vlasti se suočavaju sa posljedicama ekstremnih vrućina – od zdravstvenih upozorenja u Italiji i rekordnih temperatura u Austriji do suše koja remeti proizvodnju električne energije i rječni saobraćaj, kao i velikih šumskih požara, prenosi Tanjug.

Svih 27 italijanskih gradova pod crvenim alarmom

Italijansko Ministarstvo zdravlja stavilo je svih 27 gradova obuhvaćenih nacionalnim sistemom za praćenje vrućina pod crveni alarm, što je prvi put ove godine da je čitava mreža istovremeno na najvišem stepenu upozorenja.

Crveni alarm obuhvata gradove od Trsta na sjeveroistoku do Palerma na Siciliji i označava zdravstveni rizik za cjelokupno stanovništvo, a ne samo za osjetljive grupe poput starijih osoba i hroničnih bolesnika.

Vlasti su pozvale građane i turiste da izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, ostanu u zatvorenom prostoru kada god je to moguće i unose dovoljno tečnosti, dok se temperature u pojedinim područjima približavaju 40 stepeni.

Zbog vrućina prilagođen je i rad najpoznatijih turističkih znamenitosti. Ministarstva turizma i kulture produžila su večernje radno vrijeme lokaliteta poput Koloseuma i Panteona u Rimu, dok su na ulazima u

Koloseum postavljeni rashladni uređaji sa vodenom maglom i dodatne medicinske ekipe.

Austrija izmjerila najvišu temperaturu u istoriji

Najviša temperatura izmjerena je u Austriji, gdje je u mjestu Bad Dojč-Altenburg, nedaleko od granice sa Slovačkom, živa juče dostigla 41,2 stepena Celzijusa, saopštila je meteorološka služba GeoSfer Austrija. To je najviša temperatura ikada izmjerena u Austriji. Zemlja se istovremeno suočava i sa ozbiljnom sušom.

Količina padavina od januara do kraja juna bila je 27 odsto ispod dugogodišnjeg prosjeka na nivou cijele zemlje, dok su pojedini dijelovi istoka Austrije dobili tek polovinu uobičajenih padavina.

Klimatolog Aleksander Orlik rekao je da pojedini dijelovi zemlje nisu bili tako suvi još od 1885. godine.

Nizak vodostaj Dunava ugrozio proizvodnju električne energije

Dugotrajna suša i rekordno nizak vodostaj Dunava ozbiljno su pogodili jedinu mađarsku nuklearnu elektranu Paks, koja koristi rječnu vodu za hlađenje reaktora. Proizvodnja električne energije u elektrani smanjena je na oko 10 odsto uobičajenog nivoa, zbog čega je vlada uvela vanredne mjere štednje. Vlasti su pozvale industriju i domaćinstva da smanje potrošnju električne energije, naročito između 17 i 22 časa, kada je potrošnja najveća.

U tom periodu obustavljen je teretni željeznički saobraćaj, a ugašena je i dekorativna rasvjeta znamenitosti u Budimpešti.

Više velikih kompanija, među kojima su energetska kompanija Mol, farmaceutska kompanija Gedeon Rihter, kao i proizvođači automobila Suzuki, Mercedes-Benz, Audi i BMW, najavili su smanjenje potrošnje električne energije.

Vlada je ove sedmice otkazala i zasjedanja parlamenta radi uštede energije.

Toplotni talas oborio je brojne temperaturne rekorde, u Budimpešti je u noći između utorka i srijede izmjerena najviša minimalna temperatura otkako postoje mjerenja – 28 stepeni Celzijusa.

Suša otežava plovidbu Rajnom i ugrožava lance snabdijevanja

U Njemačkoj raste zabrinutost zbog uticaja suše na saobraćaj i industriju, pošto vodostaji Rajne i drugih rijeka nastavljaju da opadaju. Ministar saobraćaja Štefen Bilger upozorio je da nizak vodostaj predstavlja veliki izazov za rječni transport, industriju i lance snabdijevanja.

Ekološka organizacija BUND pozvala je vlasti da, osim ekonomskih posljedica, veću pažnju posvete prilagođavanju rijeka klimatskim promjenama, zadržavanju vode u prirodi i smanjenju zahvatanja vode tokom sušnih perioda.

Visok rizik od novih požara na jugoistoku Francuske

Na jugoistoku Francuske vatrogasci su i dalje raspoređeni u regionu Var, gdje je veliki šumski požar stavljen pod kontrolu, ali vlasti upozoravaju da postoji opasnost od njegovog ponovnog razbuktavanja.

Požar, koji je izbio 20. jula, zahvatio je više od 60 kvadratnih kilometara i najveći je zabilježen u tom regionu u posljednjih nekoliko decenija.

Francuske vlasti upozorile su da snažan vjetar i izuzetno suvo vrijeme održavaju veoma visok rizik od izbijanja novih šumskih požara na jugoistoku zemlje.

Voditelj vodećeg ruskog proizvođača dronova teško je povrijeđen u eksploziji automobila bombe u blizini Jekaterinburga, što je, čini se, najnoviji u nizu pokušaja atentata usmjerenih na osobe povezane s ratom u Ukrajini.

Vladimir Tkačuk, osnivač privatnog proizvođača dronova Uraldronzavod, kojeg nazivaj kralj dronova, hitno je prevezen u bolnicu u srijedu, 6. avgusta, nakon što je eksplodirala bomba postavljena ispod njegovog mercedesa.

Njegov tjelohranitelj poginuo je u eksploziji, a ruska novinska agencija TASS izvijestila je da je Tkačuk u kritičnom stanju i da se ljekari i bore za njegov život, dok sadržaj koji kruži društvenim mrežama prikazuju olupinu mercedesa.

Po čemu je poznata fabrika

Uraldronzavod je jedan od nekoliko privatnih proizvođača dronova koji su se pojavili u Rusiji nakon potpune invazije na Ukrajinu. Kompanija je najpoznatija po proizvodnji Upyra (Ghoul), jeftinog kamikaza drona s pogledom iz prvog lica (FPV), proizvedenog korištenjem 3D tehnologije ispisa u njihovom pogonu u Jekaterinburgu i široko korištenog kod ruskih snaga u Ukrajini.

Vladimir Putin, ruski predsjednik, 2024. godine posjetio je fabriku, gdje ga je Tkačuk poveo u obilazak, piše Guardian.

Uraldronzavod i Tkačuk pod sankcijama su zapadnih vlada zbog njihove uloge u podržavanju ruskog rata. Tkačuk je takođe osnivač popularnog proratnog Telegram kanala Obsessed with War, koji ima više od 500.000 pratilaca i koristi se za prikupljanje sredstava i nabavku vojne opreme za ruske vojnike koji se bore na frontu.

Mnogi na meti ukrajinskih obavještajaca

Od početka invazije velikih razmjera ukrajinske obavještajne agencije ciljale su desetine visokih ruskih vojnih oficira i ruskih funcionera, optužujući ih za umiješanost u ratne zločine.

Ukrajinske obavještajne službe prethodno su koristile niz taktika u operacijama unutar Rusije, uključujući postavljanje eksplozivnih naprava ispod vozila koje se mogu daljinski detonirati.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je u srijedu da će pregovori o sporazumu s Iranom biti složeni i da će zahtijevati vrijeme, dok je Teheran istovremeno negirao da vodi pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Vens je u intervjuu za Foks njuz rekao da će pregovori biti „neuredni“ i da će trajati neko vrijeme, ocijenivši da su „Iranci izuzetno teški ljudi“ i da imaju „fragmentiran sistem“.

Dodao je da je posao američke administracije da kroz takve okolnosti dođe do najboljeg ishoda za američku javnost i predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

– Mislim da će se na kraju desiti to da će cijene nafte, koje su danas bile 79 dolara, pasti i ostati niske. Iran nikada neće imati nuklearno oružje, a Sjedinjene Američke Države će biti u jačoj poziciji – rekao je Vens.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada Iran odbacuje tvrdnje da pregovara s Vašingtonom. Iranski zamjenik ministra spoljnih poslova Kazem Garibabadi rekao je ranije u srijedu da Teheran još nije odlučio da li će nastaviti ka sprovođenju memoranduma o razumijevanju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Vens se osvrnuo i na izvještaje o susretu s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom prošle sedmice u Vašingtonu.

Negirao je tvrdnje da ga je Netanjahu suočio s kritikama zbog njegovih ranijih izjava o Izraelu i rekao:

– Nije me suočio s tim. Imali smo dobar i iskren razgovor.

Prema navodima američkih i izraelskih zvaničnika, sastanak je protekao u korektnoj atmosferi i bio je posvećen bliskoistočnim pitanjima važnim za obje zemlje.

S druge strane, Vens je dodao da Izrael smatra „sjajnim partnerom“, ali je naglasio da interesi Vašingtona i Tel Aviva nisu uvijek isti te da je njegov posao da zastupa isključivo interese Sjedinjenih Američkih Država.

Do kraja naredne godine gotovo 49 miliona ljudi u nekim od najugroženijih dijelova svijeta moglo bi se suočiti sa problemom gladi usljed klimatskog fenomena “El Ninjo”, saopšteno je iz Svjetskog programa za hranu.

Na osnovu analize 45 zemalja koje bi mogle biti pogođene negativnim efektima “El Ninja”, Svjetski program hrane procjenjuje da bi broj ljudi koji se suočavaju sa akutnom nesigurnošću hrane mogao porasti na ukupno 274 miliona ljudi, što je za 22 odsto više od populacije koja to već doživljava.

Očekuje se da će centralna Amerika sa 83 odsto i južna Afrika sa 75 odsto biti među najteže pogođenim regionima, sa porastom broja ljudi koji nemaju dovoljno hrane.

Јužna Afrika, kao i Јužna Amerika i Karibi, mogli bi da se suoče sa više od 12 miliona ljudi sa nesigurnim pristupom hrani.

Svjetski program hrane navodi da trenutne prognoze ukazuju na deficit padavina u dijelovima istočne Afrike, Sahela, centralne Amerike i Kariba, dok bi rizik od poplava mogao da poraste u Somaliji i susjednim područjima.

Značajni uticaji mogući su širom južne i jugoistočne Azije, gdje bi rizici od suše, neravnomjerni monsuni i lokalizovane poplave mogli da poremete poljoprivrednu proizvodnju.

U izvještaju se navodi da postoji 81 odsto mogućnosti za veoma jak “El Ninjo”.

“El Ninjo”, periodično zagrijavanje temperature površine okeana u Pacifiku, mijenja globalne vremenske obrasce i često se povezuje sa sušom u južnoj Africi, odloženim monsunima u dijelovima Azije i neredovnim padavinama na drugim mjestima.

– Ovo su događaji koji su u prošlosti izazvali glad velikih razmjera – rekao je direktor Službe za analizu bezbjednosti hrane i ishrane Svjetskog programa hrane Žan-Martin Bauer.

Agencija je naglasila da prognoze ostaju neizvjesne i da će se uticaji razlikovati u zavisnosti od regiona, ali je upozorila da vlade i agencije za pomoć moraju da se pripreme.

Specijalizovana vijeća u Hagu produžila su pritvor jednom od bivših vođa terorističke tzv. OVK Hašimu Tačiju u predmetu u kojem mu se sudi zbog ometanja pravde i pokušaja uticaja na svjedoke.

Sudija je utvrdio da i dalje postoje rizici da bi optuženi mogao da ometa tok postupka ili da izvrši nova krivična djela, objavljeno je na sajtu Specijalizovanih vijeća.

U ovom predmetu optuženi su još četvorica bivših pripadnika tzv. OVK – Baškim Smakaj, Isni Kiljaj, Fadilj Fazljiju i Hajredin Kuči.

Prema optužnici, u periodu od 12. aprila do 2. novembra 2023. godine, tokom odvojenih, nepriviligovanih posjeta u pritvorskom objektu, Hašim Tači je pružio Smakaju, Kiljaju, Fazljijuu i Kučiju povjerljive informacije o svjedocima tužilaštva u odvojenom predmetu koji se protiv Tačija vodi po optužnici za ratne zločine, naložio im da utiču na svjedočenje svjedoka tužilaštva i davao im detaljna uputstva kako to da učine, prenosi Tanjug.

Tači se tereti u tri tačke za pokušaj ometanja službenog lica u vršenju službene dužnosti učestvovanjem u zajedničkom djelovanju grupe, u četiri tačke za povredu tajnosti postupka i u četiri tačke za nepoštovanje suda.

Njemu i još trojici bivših vođa tzv. OVK – Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju – sudi se u odvojenom postupku po optužnici za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, a izricanje presude u tom predmetu zakazano je za 16. septembar.

Teroristička tzv. OVK je tokom 1998. i 1999. godine izvršila brojne zločine, ubistva i otmice nad pripadnicima vojske i policije tadašnje Jugoslavije, Srbima i drugim nealbancima, kao i Albancima koji nijesu prihvatili da budu njeni pomagači ili pripadnici.

Sjedinjene Američke Države, Iran i Oman približavaju se privremenom sporazumu o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, a SAD nameravaju da danas objave detalje tog sporazuma, izjavila su dva regionalna izvora i jedan američki zvaničnik za Aksios.

Pored razgovora između Omana i Irana, katarski, pakistanski i saudijski zvaničnici su takođe učestvovali kao posrednici u postizanju sporzuma, kazali su izvor.

Prema regionalnim izvorima, Bela kuća je bila aktivno uključena u pregovore, a poslednjih nekoliko dana izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof razgovarao je telefonom nekoliko puta sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem i omanskim ministrom spoljnih poslova Badr el Busaidijem.

Dva regionalna izvora su rekla da se Aragči u principu složio sa sporazumom tokom vikenda, ali da je i dalje potrebno odobrenje iranskog vrhovnog vođe, Modžtabe Hamneija, i Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost.

Američki zvaničnik i regionalni izvor su rekli da je iransko rukovodstvo u utorak završilo proces odobravanja sporazuma.

Sporazum, o kome se pregovara već nekoliko nedelja, ima za cilj da obnavi prekid vatre između SAD i Irana, i da ponovno pokrene pregovore o nuklearnom sporazumu.

Prema dva regionalna izvora, sporazum o kome se raspravlja uspostavlja 60-dnevni privremeni aranžman između Omana i Irana u Ormuskom moreuzu, koji bi mogao da bude produžen.

Sav dolazni saobraćaj brodova kroz Ormuski moreuz i u Persijski zaliv išao bi severnim koridorom, kroz iranske vode, a sav odlazni saobraćaj kroz moreuz i u Arabijsko more išao bi južnim koridorom kroz omanske vode, u koordinaciji sa Iranom.

Prema sporazumu, o kome se pregovara, tokom perioda od 60 dana ne bi se naplaćivale putarine niti takse, a strane bi radile na uklanjanju pomorskih mina iz srednje trake moreuza u roku od 30 dana.

Nakon što se srednji deo Ormuskog moreuza očisti, koristio bi se za dolazni i odlazni saobraćaj pod uslovima stalnog aranžmana koji će biti dogovoren između Omana i Irana.

Američka vojska je tokom sukoba sa Iranom navodno potrošila gotovo 80 odsto zaliha presretača THAAD i oko polovinu raketa Patriot, zbog čega su visoki vojni zvaničnici upozorili na kritično smanjenje municije.

Prije rata SAD su, prema procjenama Centra za strateške i međunarodne studije, raspolagale sa oko 452 presretača THAAD i približno 2.200 raketa iz dvije najnaprednije varijante sistema Patriot, ali tačni podaci o sadašnjim zalihama nisu javno potvrđeni.

Izvori navode da su gotovo iscrpljene i zalihe raketa ATACMS i PrSM, dok je potrošena približno polovina američkih krstarećih raketa Tomahawk.

Zabrinutost zbog moguće iranske odmazde i nedostatka presretača navodno je uticala na odluku predsjednika Donalda Trampa da zaustavi nove napade, nakon upozorenja zalivskih saveznika da bi na meti mogla biti regionalna energetska infrastruktura.

Pentagon odbacuje tvrdnje o nespremnosti

Glavni portparol Pentagona Šon Parnel poručio je da američka vojska ima sve što joj je potrebno za djelovanje u vrijeme i na mjestu koje predsjednik odabere, dok je Bijela kuća saopštila da su postojeće zalihe dovoljne za ostvarivanje Trampovih strateških ciljeva.

Vojni analitičari ipak upozoravaju da bi, uz sadašnju proizvodnju od oko 15 raketa Tomahawk i 20 presretača Patriot mjesečno, obnova pojedinih zaliha mogla trajati godinama i oslabiti sposobnost SAD da istovremeno odgovore na krize u Evropi, Aziji i na Bliskom istoku, navodi “Novinite”.