Kategorija: Svijet

Francuska liderka krajnje desnice Marin le Pen želi da demontira, ili da bar drastično smanji diplomatski uticaj Evropske unije, ako pobijedi na predsjedničkim izborima koji će se u toj zemlji održati naredne godine, saopštila su danas četvorica zvaničnika njene stranke Nacionalno okupljanje.

Zvaničnici Nacionalnog okupljanja su za Politiko rekli da bi smanjenje institucija EU uključivalo i odsijecanje krila Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS), na čijem je čelu Kaja Kalas.

– Realnost je da je korisnost (Kalas) veoma ograničena i da ona duplira diplomatiju država članica. Niko ne priznaje njen legitimitet, posebno ne Sjedinjene Države, niti Kina – rekao je savjetnik predsjednika Nacionalnog okupljanja DŽordana Bardele, Šarl-Anri Galoa.

Stav unutar Nacionalnog okupljanja je da diplomatska služba EU nije samo gubljenje novca poreskih obveznika, već i da ometa evropske nacije da pokažu svoju snagu na svjetskoj sceni.

Le Pen je do sada svoje najžešće napade usmjerila protiv predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koju krajnja desnica dugo optužuje da prekoračuje ovlašćenja.

– Francuska više neće prihvatiti da Komisija vrši diplomatske nadležnosti, a još manje vojne ili obavještajne – rekla je Marin le Pen novinarima, tokom nedavne posjete Briselu, obećala je da će smanjiti Evropsku uniju ako dođe na vlast.

Evropska služba za spoljne poslove (EEAS) je oštro uzvratila na kritike, navodeći da je “širom Evrope krajnja desnica protiv same ideje evropske saradnje”.

– Diplomatija EU brani evropske interese, uključujući i interese Francuske. Globalna mreža delegacija EU je glavna strateška prednost – rekao je portparol EEAS za Politiko, kao odgovor na komentare Marin le Pen, prenosi RTRS.

Bivši premijer Mađarske Viktor Orban ocijenio je da su nove vlasti privele njegovog brata Arona Orbana kako bi došle do njega, te da je on prava meta, a ne njegov brat Aron.

“Vlasti danas treba da odgovaraju pred Odborom za državnu bezbjednost zbog upravljanja policijskim arhivama iz komunističkog perioda. Međutim, umjesto da se suoče sa provjerom, one koriste političko gonjenje za skretanje pažnje”, napisao je Orban na “Iksu”.

On je naglasio da ono što se dešava u Mađarskoj nije pozivanje na odgovornost, već politički lov na vještice, te da se vlasti Mađarske okreću taktici policije iz doba komunizma svaki put kada se nađu u neprijatnoj situaciji.

“Cilj te prljave političke igre je da se eliminišu protivnici i da se stvori jednopartijska država. Ja sam stvarna meta. Mog mlađeg brata jednostavno koriste da bi došli do mene”, zaključio je Orban.

Premijer Mađarske Peter Mađar objavio je ranije da su mediji u Mađarskoj prenijeli informaciju da je Aron Orban priveden zbog navodne umiješanosti u trgovinu ljudima.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su Rusija i Ukrajina veoma blizu postizanja dogovora o okončanju rata, izrazivši uvjerenje da bi sukob mogao biti završen u bliskoj budućnosti.

Tramp je novinarima rekao da se u narednim danima očekuje održavanje veoma važnog sastanka, koji bi mogao predstavljati značajan korak ka pronalaženju rješenja za rat u Ukrajini.

„Vjerujem da smo veoma blizu postizanja dogovora“, poručio je američki predsjednik, dodajući da očekuje da će se rat završiti uskoro.

Ipak, nagovijestio je da bi Ukrajina nakon završetka sukoba mogla izgledati drugačije nego prije rata.

„Ukrajina će imati nešto drugačiji oblik“, rekao je Tramp, ne iznoseći dodatne detalje o tome na šta se konkretno odnosi njegova izjava.

Kako prenosi RTRS, pozivajući se na Sputnik, trilateralni sastanak predstavnika Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine zakazan je za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Očekuje se da će razgovori biti usmjereni na mogućnosti okončanja sukoba i pronalaženje političkog rješenja prihvatljivog za uključene strane.

Tramp komentarisao i probleme sa Starlinkom

Američki predsjednik osvrnuo se i na ranije probleme sa funkcionisanjem satelitskog internet sistema Starlink u Ukrajini, koji su se pojavili sredinom oktobra.

Na pitanje novinara da li zna ko stoji iza ograničenja u radu ovog sistema, Tramp je odgovorio da nema saznanja o tome.

„Ne, ne znam. Ali jedno znam – kada sam čuo za to, sistem je proradio“, rekao je američki predsjednik.

Starlink, kojim upravlja kompanija SpaceX Ilona Maska, predstavlja važan komunikacijski sistem za ukrajinske oružane snage i druge korisnike u zemlji.

Irak je postigao dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama koji će omogućiti nastavak izvoza iračke nafte kroz Hormuški moreuz, i to pomorskom rutom u blizini obale Omana, izjavio je irački ministar spoljnih poslova Fuad Husein.

On je u intervjuu za Al Džaziru rekao da su ekonomske posljedice rata u Iranu i poremećaja u izvozu nafte već dostigle oko 60 milijardi dolara, što predstavlja veliki udarac za iračku privredu.

Husein je istakao da Bagdad vodi kontinuirane razgovore sa Vašingtonom kako bi se spriječile dodatne posljedice po ekonomiju zemlje, posebno imajući u vidu značaj trgovinskih odnosa dvije države.

Prema pisanju RTRS-a, američko Ministarstvo finansija zvanično je zatražilo od Iraka zatvaranje graničnih prelaza sa Iranom, uz mogućnost da ostanu otvorena samo dva prelaza – jedan u iračkom regionu Kurdistana i drugi u ostatku zemlje.

Irački ministar upozorio je da bi sprovođenje takvih zahtjeva moglo imati direktne posljedice po bilateralnu trgovinu, čija se godišnja vrijednost procjenjuje na između 15 i 18 milijardi dolara.

Dogovor sa Turskom o vodi i energentima

Husein se osvrnuo i na nedavnu posjetu iračkog premijera Alija el Zubaidija Turskoj, navodeći da su tokom razgovora postignuti konkretni dogovori o upravljanju vodnim resursima u zamjenu za nastavak energetskog protoka.

Prema njegovim riječima, sporazum predviđa da turske kompanije ili državne institucije upravljaju projektima u oblasti vodosnabdijevanja u Iraku, s ciljem ublažavanja posljedica suše.

Zauzvrat bi bio omogućen kontinuitet izvoza iračke nafte putem naftovoda prema Turskoj. Količine nafte koje se transportuju ovom rutom postepeno su povećavane – sa početnih 20.000 na 30.000, a potom na oko 260.000 barela dnevno.

Govoreći o situaciji u Siriji, Husein je ocijenio da su odnosi Bagdada i Damaska značajno unaprijeđeni i da se trenutno zasnivaju na zajedničkim interesima, nezavisno od spoljnog uticaja.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da se samo šalio kada je objavio da je izvršnom direktoru UFC-a Dani Whiteu ponudio funkciju sekretara za medije Bijele kuće, čime je povukao raniju najavu koja je izazvala brojne reakcije.

Tramp je novinarima na Floridi rekao da njegova objava na društvenim mrežama nije predstavljala ozbiljnu ponudu, iako smatra da se Whiteu dopala ideja o preuzimanju jedne od najistaknutijih komunikacijskih funkcija u američkoj administraciji.

„Šalio sam se, ali mislim da se Dani sviđa ideja i on je veoma sposoban čovjek“, rekao je Tramp prije polaska za Vašington.

Američki predsjednik je prethodno na društvenoj mreži Truth Social objavio da je Whiteu ponudio mjesto portparola Bijele kuće, opisujući ga kao velikog borca i ratnika. Uz to je sugerisao da bi White mogao dovesti i nekoliko poznatih UFC boraca kao svoje saradnike.

Prema pisanju Klixa, Tramp je objasnio da je i sam sadržaj objave trebalo da ukaže na šaljiv karakter ponude, posebno zbog spominjanja poznatih boraca koji bi navodno mogli biti dio njegovog tima u Bijeloj kući.

White, dugogodišnji Trampov prijatelj i politički saveznik, najavio je da će u ponedjeljak posjetiti Bijelu kuću. Iako je prvobitno rekao da će nakon sastanka imati više informacija o ponudi, Tramp je sada poručio da će razgovarati o drugim pitanjima.

Do ove neobične epizode dolazi u trenutku kada američki predsjednik mijenja sastav svoje administracije nakon loših rezultata republikanaca na nedavnim međuizborima, na kojima su demokrate osvojile kontrolu nad oba doma Kongresa.

Tramp je u petak imenovao dugogodišnjeg saradnika Stephena Millera za novog šefa kabineta Bijele kuće, na mjesto Susie Wiles.

Funkcija sekretara za medije Bijele kuće trenutno je upražnjena. Katie Zacharia, kojoj je Tramp prethodno povjerio tu dužnost, napustila je položaj nakon svega pet dana.

U Poljskoj danas počinje velika vojna vježba u kojoj će učestvovati 2.800 pripadnika oružanih snaga iz 11 evropskih zemalja, a čiji je cilj priprema multinacionalnih snaga za eventualno raspoređivanje u Ukrajini nakon završetka rata.

Vježbu pod nazivom „KOALICJA 26.2“ zajednički predvode Velika Britanija i Francuska, a trajaće do 22. novembra. Osim u Poljskoj, aktivnosti će biti organizovane i u Francuskoj i Turskoj, dok američki vojnici neće učestvovati u ovoj operaciji.

U vježbi će, uz dvije vodeće zemlje i Poljsku, učestvovati Belgija, Estonija, Njemačka, Litvanija, Holandija, Španija, Švedska i Turska. Riječ je o prvoj velikoj provjeri operativne spremnosti Multinacionalnih snaga za Ukrajinu (MNF-U), koje djeluju u okviru Koalicije voljnih.

Prema informacijama koje je objavio Klix, pozivajući se na saopštenja ministarstava odbrane Velike Britanije i Francuske, tokom vježbe biće testirani načini premještanja, zaštite i snabdijevanja multinacionalnih snaga, kao i sistemi komandovanja i koordinacije različitih vojnih jedinica.

Planirana misija trebalo bi da obuhvati podršku obnovi Oružanih snaga Ukrajine, obuku ukrajinskih vojnika, zaštitu vazdušnog prostora i uklanjanje pomorskih mina u Crnom moru. Ove aktivnosti zamišljene su kao dio šireg paketa bezbjednosnih garancija za Ukrajinu.

Britanski ministar odbrane Ves Striting izjavio je da vježba predstavlja pripremu za period nakon završetka sukoba, naglašavajući da se ne radi samo o hipotetičkom planu, već o stvaranju snaga koje bi mogle pružiti konkretnu podršku Ukrajini kada borbe prestanu.

Raspoređivanje tek nakon primirja

Jedan od ključnih uslova za angažovanje multinacionalnih snaga jeste prethodni prekid neprijateljstava. Prema dostupnim planovima, MNF-U bi u Ukrajinu ušao isključivo nakon uspostavljanja primirja i na zahtjev ukrajinskih vlasti.

Ove snage neće imati klasičan mirovni mandat, niti će biti zadužene za nadgledanje primirja. Takođe, neće djelovati u okviru komandne strukture NATO-a.

Velika Britanija u vježbu šalje 300 vojnika, dok će Poljska, pored uloge domaćina i koordinacije logistike, angažovati gotovo 2.000 svojih pripadnika. Ipak, Varšava je ranije najavila da njeni vojnici neće biti raspoređeni na teritoriji Ukrajine.

Francuska će učestvovati sa stotinama vojnika, uključujući jedinicu opremljenu sa oko 50 dronova. Turska će, s druge strane, u Istanbulu organizovati pomorsku komponentu vježbe, tokom koje će biti provjeravane mogućnosti uklanjanja mina i uspostavljanja uslova za bezbjedan povratak trgovačkih brodova u ukrajinske luke.

Komandant MNF-U, britanski general-potpukovnik Tom Bejtman, istakao je da je cilj pokazati da multinacionalne snage imaju kapacitete i spremnost za brzo angažovanje.

Neizvjesnost oko budućeg raspoređivanja

Iako su London i Pariz ranije izrazili spremnost da za eventualnu misiju izdvoje po oko 5.000 vojnika, konačan broj pripadnika multinacionalnih snaga još nije utvrđen.

Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) procijenio je da bi za minimalno vojno prisustvo u Ukrajini bilo potrebno između 10.000 i 25.000 vojnika, dok bi zbog sistema rotacije stvarne potrebe mogle biti znatno veće.

Mogućnost dolaska stranih vojnika u Ukrajinu već je naišla na protivljenje Moskve. Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je odbacio takvu opciju, upozoravajući da bi zapadne snage na ukrajinskoj teritoriji bile legitimna vojna meta.

Početak vježbe dolazi uoči najavljenog sastanka američkih, ruskih i ukrajinskih pregovarača u Abu Dabiju, planiranog za 10. i 11. novembar, što dodatno usmjerava pažnju na mogućnost diplomatskog pomaka u vezi sa okončanjem sukoba.

Iranski brigadni general Ali Balali izjavio je da stručnjaci te zemlje proučavaju i pokušavaju da kopiraju tehnologiju sa američke vojne opreme koja je dospjela u njihove ruke tokom 40-dnevnog rata. Prema njegovim riječima, taj proces trebalo bi da doprinese razvoju domaće odbrambene industrije i jačanju vojnih kapaciteta Irana.

Balali, savjetnik komandanta Vazdušno-svemirskih snaga Iranske revolucionarne garde (IRGC), rekao je da su zarobljeni različiti dijelovi vojne opreme i druga sredstva, a da stručnjaci trenutno rade na njihovom proučavanju i obrnutom inženjeringu.

Kako prenosi Klix, Balali je naveo da je cilj ovih aktivnosti iskorištavanje dostupnih tehnologija za unapređenje znanja i osposobljavanje iranske industrije za proizvodnju sličnih sistema.

On je istovremeno odbacio tvrdnje američkih i izraelskih zvaničnika da su iranske vojne sposobnosti oslabljene, ocijenivši ih kao propagandu i pokušaj psihološkog djelovanja.

Prema njegovim riječima, Iran je nakon rata povećao količinu raspoložive vojne opreme i resursa, ali i intenzivirao domaću proizvodnju naoružanja. Posebno je istakao da zemlja raspolaže kapacitetima za samostalnu proizvodnju raketa, bespilotnih letjelica i drugih sredstava potrebnih za odbranu.

„Za razliku od nekih zemalja koje se za svoju sigurnost oslanjaju na strane izvore, Islamska Republika Iran ne traži uvezenu sigurnost“, poručio je Balali, naglašavajući da će se razvoj domaće vojne industrije nastaviti.

Iranski general uputio je i upozorenje da su oružane snage spremne da odgovore na eventualne nove prijetnje. Tvrdi da Iran raspolaže zalihama naoružanja dovoljnim za odbranu zemlje tokom više godina.

Balali je zaključio da bi svaka pogrešna procjena ili neprijateljski potez prema Iranu izazvao „oštar i razoran“ odgovor.

Novinar ga je podsjetio na govor Erike Kirk, udovice ubijenog konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka, koja je na komemoraciji govorila o hrišćanskom oproštaju i potrebi da ljudi oproste svojim neprijateljima. Tramp je nakon njenog obraćanja tada izjavio da mrzi svoje političke protivnike i da im ne želi dobro.

Dautat ga je zato upitao da li bi mogao oprostiti ljudima poput bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija i nekadašnje predsjednice Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi, ukoliko bi to bilo neophodno za ulazak u raj.

„Pa, onda ne bih bio iskren, zar ne?“, odgovorio je Tramp, dodajući da te ljude smatra izuzetno nepoštenim i štetnim za Sjedinjene Američke Države.

Kada ga je novinar direktno upitao da li je odgovor negativan, američki predsjednik nije ostavio prostor za drugačije tumačenje.

„Odgovor je ne. Želim da budem iskren, ne“, rekao je Tramp.

Dautat ga je potom podsjetio da je imao izuzetno uspješan život i upitao kako je moguće da pred Božjim sudom ne bi mogao pronaći snagu da oprosti svojim protivnicima.

„Mogu li biti iskren? Vjerovatno ne mogu to da uradim, jer mrzim neke od svojih neprijatelja i uvijek ću ih mrziti“, odgovorio je američki predsjednik.

Ovaj dio razgovora izazvao je pažnju zbog direktnog sukoba između hrišćanskog načela oproštaja i Trampovog otvorenog priznanja da ne namjerava oprostiti pojedinim političkim protivnicima.

Kako prenosi Srpskainfo, Tramp je tokom intervjua govorio i o tome kako zamišlja život poslije smrti. Na pitanje šta misli da se događa nakon smrti, odgovorio je da se nada da će ljudima nedostajati.

Govoreći o mogućnosti odlaska u raj, rekao je: „Ja sam religiozna osoba, tako da, u teoriji, idem u raj. Nadam se tome. Ne želim u pakao.“

U nastavku razgovora Tramp je ponovo kritikovao svoje političke protivnike, optužujući ih da su koristili institucije protiv njega. Kao primjere naveo je istrage, optužnice i dva procesa opoziva tokom njegovog političkog djelovanja.

Na kraju intervjua, na pitanje po čemu bi želio da bude zapamćeno njegovo predsjednikovanje, Tramp je odgovorio: „Da sam ponovo učinio Ameriku velikom.“