Kategorija: Svijet

Ursulu fon der Lajen, predsednika Evropske komisije, uopšte ne zanima Evropa, njoj su jedino važni banderovska klika i sankcije.

Ali, Rusija će svakako pobijediti, izjavio je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsednika Savjeta bezbjednosti Rusije.

– Starica Ursula na svom profilu na društvenim ima ukrajinske zastave. To znači da je baš briga za Evropu – jedino što je važno jesu banderovska klika i sankcije. Јer, stvari u EU idu tako dobro, zar ne? Šta god da ona kaže, Rusija će svakako pobijediti – napisao je Medvedev na svom nalogu na mreži Iks.

Iran i Oman veoma su blizu postizanja dogovora o novoj pomorskoj ruti kroz Ormuski moreuz, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.

On je rekao da će dogovor podrazumijevati određene uslove, uključujući nadoknadu štete zbog onoga što Teheran smatra kršenjem memoranduma o razumevanju iz Islamabada od strane Sjedinjenih Američkih Država, prenose mediji.

Arakči je kazao da Iran i Oman razmatraju uspostavljanje privremene pomorske rute dok se ne riješe tehnička i pravna pitanja u vezi sa uspostavljanjem trajne rute.

Portparol Iranske revolucionarne garde Sardar Mohebi izjavio je da otvaranje Ormuskog moreuza zavisi od “posebnih mehanizama i uslova” koje postavlja Iran i da nije povezano sa pregovorima koji se vode sa Omanom, navodi Tasnim.

– Za nas Ormuski moreuz nije samo ekonomski plovni put, već komponenta geografske i strateške moći – rekao je Mohebi.

On je dodao da je otvaranje moreuza uslovljeno time da SAD “u potpunosti prihvate iranske uslove i prestanu da se miješaju u regionalne pregovore”.

– Kada god SAD prihvate iranske uslove, Ormuski moreuz će definitivno biti otvoren –  rekao je Mohebi.

Iran i Oman su se dogovorili o okviru za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, koji bi imao rok trajanja od 60 dana i imao bi za cilj da se obnovi pomorski saobraćaj, kao i da za to vreme počnu tehnički razgovori o trajnom rješenju, izjavio je juče visoki zvaničnik koji je upućen u to pitanje.

Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan, rekao je da bi postignut dogovor o otvaranju Ormuskog moreuza mogao da bude objavljen u roku od nekoliko dana. Prema riječima visokog zvaničnika, sporazum koji je postignut između Teherana i Muskata i dalje treba da odobri Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana.

Okvirni sporazum predviđa da bi brodovi koji ulaze u Ormuski moreuz koristili pomorski koridor koji je najbliži Iranu, dok bi brodovi koji napuštaju moreuz koristili koridor koji je najbliži Omanu.

Memorandumom o razumijevanju iz Islamabada, koji su Iran i SAD postigli u junu, predviđene su obaveze obje strane u vezi sa nuklearnim programom Teherana, ublažavanjem američkih sankcija i bezbjednošću plovidbe kroz Ormuski moreuz.

Više od 240 ljudi širom Evrope ove godine je zaraženo virusom zapadnog Nila, koji je sve rašireniji na ovom kontinentu, saopštio je Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti /ECDC/.

Centar je od početka sezone dokumentovao ukupno 241 slučaj zaraze, prenosi agencija DPA.

ECDC je saopštio da je 139 slučajeva prijavljeno u Italiji, a 61 u Grčkoj. Ostale infekcije registrovane su u Španiji /17/, Sjevernoj Makedoniji /13/, Rumuniji /6/, Francuskoj /4/ i jedna u NJemačkoj.

Krajem prošlog mjeseca Svjetska zdravstvena organizacija /SZO/ pozvala je na povećanu budnost nakon nekoliko slučajeva groznice zapadnog Nila u zemljama južne Evrope.

SZO navodi da se virus zapadnog Nila obično prenosi između komaraca i ptica, a zaraženi komarci mogu da ugrizu ljude i zaraze ih, najčešće između jula i septembra.

Tijelo indijskog penjača Dordžea Morupa, koje već 30 godina leži zamrznuto na Mont Everestu, moglo bi konačno da bude vraćeno njegovoj porodici, pošto Indija traži specijalizovani tim za spasavanje na velikim nadmorskim visinama koji bi izveo složenu i rizičnu operaciju izvlačenja tijela sa oko 8.500 metara nadmorske visine, prenio je danas, 8. avgusta, BBC.

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) ponovo pokušava da ograniči državljanstvo po rođenju u Sjedinjenim Američkim Državama, nešto više od mjesec dana nakon što je Vrhovni sud odbacio njegov prethodni, znatno širi pokušaj.

Tramp je potpisao dvije nove izvršne uredbe kojima njegova administracija cilja određene kategorije stranaca i takozvani “turizam radi porođaja”, odnosno dolazak u SAD prvenstveno kako bi dijete rođenjem na američkom tlu steklo državljanstvo.

Nove mjere su uže od Trampove prethodne uredbe, kojom je pokušao da uskrati automatsko državljanstvo djeci rođenoj u SAD čiji roditelji ilegalno ili privremeno borave u zemlji.

Vrhovni sud je 30. juna odbacio tu uredbu i potvrdio da djeca rođena u SAD roditeljima koji ilegalno ili privremeno borave u zemlji imaju državljanstvo po rođenju. Odluka je donesena rezultatom 6:3, pri čemu je pet sudija zaključilo da to pravo garantuje 14. amandman, dok je sudija Bret Kavano (Brett Kavanaugh) do istog ishoda došao na osnovu saveznog zakona.

Tramp: “Veoma nesrećna odluka”

Tramp nije krio nezadovoljstvo odlukom najvišeg američkog suda.

“Imali smo veoma nesrećnu odluku Vrhovnog suda u vezi sa državljanstvom po rođenju”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnoj kancelariji.

Novim potezima Bijela kuća pokušava da djeluje unutar znatno užeg pravnog prostora koji je ostao nakon odluke Vrhovnog suda.

Jedna uredba usmjerena je na posebne kategorije stranaca i pokušava da proširi primjenu postojećih izuzetaka od državljanstva po rođenju. Druga je usmjerena na takozvani “turizam radi porođaja”.

Na meti “turizam radi porođaja”

Posebnu pažnju privukla je uredba kojom Trampova administracija želi da pooštri borbu protiv prakse u kojoj strankinje dolaze u SAD prvenstveno radi porođaja kako bi njihovo dijete dobilo američko državljanstvo.

Zamjenik šefa kabineta Bijele kuće Stiven Miler (Stephen Miller), jedan od glavnih kreatora Trampove imigracione politike, predstavio je novu uredbu kao zabranu “turizma radi porođaja”.

Međutim, takva praksa već je ograničena američkim viznim pravilima. Američki propisi omogućavaju odbijanje turističke vize kada konzularni službenik utvrdi da je primarna svrha putovanja porođaj u SAD radi sticanja američkog državljanstva za dijete.

Zbog toga ostaje pitanje koliko će nova uredba u praksi proširiti postojeće mehanizme. Prema izvještaju Axios-a, administracija takođe želi da pojača borbu protiv komercijalne industrije koja organizuje ovakva putovanja.

Vrhovni sud već povukao jasnu granicu

Najveća prepreka Trampovoj politici ostaje odluka Vrhovnog suda od 30. juna.

U predmetu “Trump v. Barbara”, sud je razmatrao da li Ustav garantuje državljanstvo djeci rođenoj u SAD čiji roditelji ilegalno ili privremeno borave u zemlji.

Klauzula o državljanstvu iz 14. amandmana propisuje da su osobe rođene ili naturalizovane u SAD i pod njihovom jurisdikcijom državljani Sjedinjenih Američkih Država i savezne države u kojoj žive.

Većina sudija zaključila je da djeca rođena u SAD roditeljima koji ilegalno ili privremeno borave u zemlji jesu pod američkom jurisdikcijom i stiču državljanstvo rođenjem.

Roberts: “Pravo da imate prava”

Predsjednik Vrhovnog suda Džon Roberts (John Roberts) u odluci je snažno branio istorijsko značenje državljanstva po rođenju.

“Državljanstvo je tada, kao i sada, bilo pravo da imate prava”, napisao je Roberts.

Većina je zaključila da su tvorci 14. amandmana to obećanje proširili na osobe rođene na američkom tlu i da sud tu garanciju mora da sačuva.

Odluka je predstavljala veliki poraz za Trampovu administraciju, jer je prethodna uredba predviđala da djeca rođena u SAD ne dobijaju automatski državljanstvo ako su njihovi roditelji u zemlji ilegalno ili samo privremeno, uključujući određene nosioce privremenih viza.

Postoje samo veoma uski izuzeci

Pravo na državljanstvo po rođenju nije apsolutno, ali su izuzeci veoma ograničeni.

Američka pravna tradicija dugo priznaje, između ostalog, izuzetke povezane sa djecom stranih diplomata, a sudska praksa poznaje i istorijski izuzetak koji se odnosi na djecu neprijateljskih snaga tokom neprijateljske okupacije.

Upravo na postojeće izuzetke Trampova administracija pokušava da se osloni novim, znatno užim pristupom. Jedna od uredbi odnosi se, između ostalog, na određene osobe koje administracija svrstava u kategoriju “neprijateljskih stranaca”, kao i na druge specifične kategorije, prenosi CNN.

Konzervativne sudije bile podijeljene

Iako je Tramp izgubio slučaj rezultatom 6:3, odluka je pokazala ozbiljne razlike među konzervativnim sudijama Vrhovnog suda.

Sudije Klarens Tomas (Clarence Thomas), Semjuel Alito (Samuel Alito) i Nil Gorsuč (Neil Gorsuch) nisu se složile sa većinom. Tomas i Gorsuč posebno su osporavali tumačenje prema kojem 14. amandman tako široko štiti državljanstvo djece stranaca rođene u SAD.

Kavano je, s druge strane, glasao da Trampova uredba ne može opstati, ali je svoj zaključak zasnovao na saveznom zakonu, a ne na istom ustavnom obrazloženju kao petočlana većina.

Nova pravna bitka na pomolu

Nove uredbe su pažljivije ograničene od Trampovog prethodnog pokušaja, ali to ne znači da će izbjeći sudske sporove.

Administracija sada pokušava da se kreće unutar uskih izuzetaka koje američko pravo već priznaje i da istovremeno pooštri mjere protiv “turizma radi porođaja”.

Axios navodi da se očekuju novi pravni izazovi, dok će ključno pitanje biti da li Trampove uredbe samo sprovode postojeća ograničenja ili pokušavaju da ih prošire mimo granica koje je Vrhovni sud upravo postavio.

Kineski obavještajni i akademski krugovi izražavaju sumnju da je izraelska obavještajna služba Mossad imala ulogu u nedavnoj migrantskoj krizi u španskoj enklavi Ceuta.

Kako prenosi španski list El Mundo, pozivajući se na procjene koje kruže u Pekingu, smatra se da je Mossad, koristeći bliske veze sa Marokom, organizovao operaciju hibridnog djelovanja protiv Španije kao odgovor na stav Madrida prema ratu u Gazi.

Prema tim procjenama, nagli dolazak velikog broja migranata na špansku granicu nije bio spontan, već pažljivo planirana akcija usmjerena na destabilizaciju španske vlade, sprovedena uz posredovanje Maroka.

Kineski analitičari ovu teoriju povezuju sa pogoršanjem odnosa između Španije i Izraela, koje je uslijedilo nakon što je Madrid otvoreno kritikovao izraelske vojne operacije u Gazi i priznao palestinsku državu.

Egipatska politikološkinja Nadija Helmi, stručnjak za kinesko-izraelske odnose, navela je da bezbjednosni analitičari u Pekingu dešavanja u Ceuti posmatraju kao organizovanu kampanju pritiska na vladu španskog premijera Pedra Sančeza.

– Kineski obavještajni analitički centri detaljno su pratili pogoršanje političkih i diplomatskih odnosa između Španije i Izraela. Iz tog ugla posmatrano, narušeni bilateralni odnosi mogli su biti motiv za uključivanje Mossada u migrantsku krizu između Maroka i Španije, uz dodatno podsticanje haosa i nezadovoljstva među marokanskim stanovništvom – izjavila je Helmi.

Optužbe i van kineskih krugova

Pretpostavke o mogućoj ulozi Izraela nisu prisutne samo među kineskim analitičarima. O toj temi, navodi se, razgovara se i među diplomatama bliskim kineskom državnom vrhu, koji dovode u vezu vrijeme migrantskog talasa sa promjenom spoljne politike Španije prema Bliskom istoku.

– Od normalizacije odnosa 2020. godine, Maroko i Izrael razvili su blisko partnerstvo i značajno unaprijedili saradnju u oblasti odbrane i obavještajnog rada – izjavio je jedan diplomata upoznat sa situacijom.

Slične optužbe iznio je i predsjednik Kolumbije Gustavo Petro, koji je javno optužio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da stoji iza migrantskog talasa u Ceuti.

Petro tvrdi da je Netanjahu finansirao organizovanje migrantskog kretanja prema Španiji, optužujući istovremeno vlasti u Rabatu da su se stavile u službu izraelskih geopolitičkih interesa kao odgovor na kritike koje pojedine države upućuju izraelskim vojnim operacijama na Bliskom istoku.

Za razliku od ovih procjena, zvanični kineski državni mediji nisu u svojim izvještajima iznosili tvrdnje o mogućoj ulozi Mossada. Mediji poput CGTN-a i Sinhue fokusirali su se na angažovanje španske vojske i probleme migracione politike Evropske unije koji traju još od migrantske krize 2015. godine.

Na kineskim društvenim mrežama brojni korisnici izrazili su iznenađenje zbog toga koliko je lako probijena španska granica, što, kako se ocjenjuje, odražava snažan fokus kineske javnosti na pitanja nacionalne bezbjednosti i zaštite granica.

Peking ovu krizu ne posmatra samo kroz političku prizmu, već i iz geostrateškog ugla. Zapadni Mediteran smatra se jednim od najvažnijih čvorišta pomorskih puteva, energetskih tokova i lučke infrastrukture od velikog značaja za kineske globalne interese.

Maroko je u međuvremenu postao jedan od ključnih kineskih partnera u Africi. Dvije zemlje intenzivno razvijaju ekonomsku saradnju, dok kineske državne kompanije ulažu značajna sredstva u marokansku željezničku mrežu, energetski sektor i lučku infrastrukturu, posebno u luku Tanger Med, koja predstavlja jedno od glavnih logističkih čvorišta kineskih lanaca snabdijevanja prema evropskim i zapadnim tržištima.

Gotovo 260.000 ljudi na jugozapadu Japana dobilo je naređenje za evakuaciju zbog snažnog tajfuna Delfin, koji je zahvatio područje Okinave i Amamija.

Otkazano je više od 500 letova, a vlasti upozoravaju na razorne udare vjetra, obilne padavine, poplave i klizišta.

Japanska meteorološka agencija (JMA) upozorila je da bi vjetar mogao biti toliko snažan da ošteti ili čak sruši pojedine kuće.

Prema podacima meteorologa, maksimalna brzina vjetra u blizini centra tajfuna iznosila je oko 144 kilometra na čas, dok su udari dostizali 198 kilometara na čas.

Očekuju se i još snažniji udari. Na Okinavi i području Amamija mogli bi dostizati čak 216 kilometara na čas, zbog čega je stanovništvu upućen poziv da ostane na sigurnom.

Evakuacija gotovo 260.000 ljudi
Vlasti su izdale naredbe za evakuaciju za gotovo 260.000 stanovnika prefektura Kagošima i Okinava.

Više od 500 letova je otkazano, dok je japanski automobilski gigant Tojota (Toyota) obustavio rad u devet fabrika.

Tajfun je zahvatio i veliki dio Kjušua, najjužnijeg od četiri glavna japanska ostrva.

Posebno je teška situacija u prefekturi Kumamoto, koja se još oporavlja od prošlonedjeljnog zemljotresa magnitude 7,1.

Oko 6.700 stanovnika Kumamota i dalje boravi u evakuacionim centrima nakon što su brojne kuće srušene u zemljotresu.

Tri osobe povrijeđene na Okinavi
Prema podacima japanske Agencije za upravljanje požarima i katastrofama i drugih nadležnih institucija, najmanje tri muškarca u sedamdesetim godinama lakše su povrijeđena na Okinavi.

Među zabilježenim incidentima su padovi izazvani snažnim vjetrom.

Prema podacima objavljenim u petak u devet časova po lokalnom vremenu, Delfin se nalazio oko 30 kilometara jugoistočno od ostrva Okinoerabu u prefekturi Kagošima i kretao se prema zapadu brzinom od oko 25 kilometara na čas.

Pritisak u centru tajfuna iznosio je 950 hektopaskala.

Prijete poplave i klizišta
Veliku opasnost, osim vjetra, predstavljaju obilne padavine.

Meteorolozi upozoravaju da bi mogao da se formira takozvani linearni kišni pojas, odnosno uzak pojas izuzetno intenzivnih padavina i grmljavine. Takva pojava može za veoma kratko vrijeme izazvati poplave i znatno povećati opasnost od klizišta.

Na području Okinave u roku od 24 časa očekuje se do 200 milimetara kiše, dok bi na ostrvima Mijako moglo pasti do 120 milimetara, a na području Jaejame do 100 milimetara.

Japanska meteorološka agencija pozvala je stanovnike Okinave i Amamija na najviši stepen opreza zbog snažnog vjetra, visokih talasa, klizišta, poplava u nižim područjima i mogućeg izlivanja rijeka.

Opasnost od visokih talasa postoji i duž pacifičke obale zapadnog i istočnog Japana.

Udari vjetra mogli bi dostići 216 kilometara na čas
Prognoze pokazuju da će Delfin nastaviti da se kreće prema zapadu preko Istočnog kineskog mora, zadržavajući veliku snagu.

Područje glavnog ostrva Okinava moglo bi biti izloženo olujnom vjetru sve do kasnih sati 8. avgusta, dok se na području ostrva Mijako pogoršanje vremena očekuje od ranih jutarnjih časova u subotu.

Stanovništvu je posebno skrenuta pažnja da ne izlazi napolje tokom najjačih udara vjetra.

Uz tajfun, pojedinim dijelovima Japana prijeti i potpuno drugačija vremenska opasnost. Meteorološka agencija upozorila je na povećan rizik od toplotnog udara jer bi temperature u nekim područjima mogle dostići 36 stepeni Celzijusa.

Tajfun Delfin prijeti i Tajvanu
Tajfun se kreće prema zapadu i očekuje se da prođe sjeverno od Tajvana, čije vlasti takođe podižu nivo pripravnosti.

Tajvanska Centralna meteorološka administracija najavila je mogućnost izdavanja pomorskog upozorenja zbog približavanja Delfina, dok bi upozorenje za kopno moglo biti izdato za ostrva Macu.

Iako se očekuje da centar tajfuna prođe uz sjevernu obalu Tajvana i potom nastavi prema Kini, široki kišni pojasevi i relativno sporo kretanje oluje mogli bi donijeti dugotrajnije padavine.

To predstavlja dodatnu opasnost za područja koja su već bila pogođena obilnim kišama tokom tajfuna Bavi u julu.

Sve veće italijanske gradove danas, 6.avgusta, je zahvatio najviši stepen upozorenja zbog ekstremnih vrućina, dok je Austrija zabilježila najvišu temperaturu u istoriji mjerenja, a toplotni talas širom Evrope izaziva požare, probleme u energetici, saobraćaju i plovidbi, javljaju evropski mediji.

Temperature su u više evropskih zemalja premašile 40 stepeni Celzijusa, zbog čega su vlasti izdale zdravstvena upozorenja za milione građana, prenosi Juronjuz.

Od Mediterana do centralne Evrope vlasti se suočavaju sa posljedicama ekstremnih vrućina – od zdravstvenih upozorenja u Italiji i rekordnih temperatura u Austriji do suše koja remeti proizvodnju električne energije i rječni saobraćaj, kao i velikih šumskih požara, prenosi Tanjug.

Svih 27 italijanskih gradova pod crvenim alarmom

Italijansko Ministarstvo zdravlja stavilo je svih 27 gradova obuhvaćenih nacionalnim sistemom za praćenje vrućina pod crveni alarm, što je prvi put ove godine da je čitava mreža istovremeno na najvišem stepenu upozorenja.

Crveni alarm obuhvata gradove od Trsta na sjeveroistoku do Palerma na Siciliji i označava zdravstveni rizik za cjelokupno stanovništvo, a ne samo za osjetljive grupe poput starijih osoba i hroničnih bolesnika.

Vlasti su pozvale građane i turiste da izbjegavaju boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana, ostanu u zatvorenom prostoru kada god je to moguće i unose dovoljno tečnosti, dok se temperature u pojedinim područjima približavaju 40 stepeni.

Zbog vrućina prilagođen je i rad najpoznatijih turističkih znamenitosti. Ministarstva turizma i kulture produžila su večernje radno vrijeme lokaliteta poput Koloseuma i Panteona u Rimu, dok su na ulazima u

Koloseum postavljeni rashladni uređaji sa vodenom maglom i dodatne medicinske ekipe.

Austrija izmjerila najvišu temperaturu u istoriji

Najviša temperatura izmjerena je u Austriji, gdje je u mjestu Bad Dojč-Altenburg, nedaleko od granice sa Slovačkom, živa juče dostigla 41,2 stepena Celzijusa, saopštila je meteorološka služba GeoSfer Austrija. To je najviša temperatura ikada izmjerena u Austriji. Zemlja se istovremeno suočava i sa ozbiljnom sušom.

Količina padavina od januara do kraja juna bila je 27 odsto ispod dugogodišnjeg prosjeka na nivou cijele zemlje, dok su pojedini dijelovi istoka Austrije dobili tek polovinu uobičajenih padavina.

Klimatolog Aleksander Orlik rekao je da pojedini dijelovi zemlje nisu bili tako suvi još od 1885. godine.

Nizak vodostaj Dunava ugrozio proizvodnju električne energije

Dugotrajna suša i rekordno nizak vodostaj Dunava ozbiljno su pogodili jedinu mađarsku nuklearnu elektranu Paks, koja koristi rječnu vodu za hlađenje reaktora. Proizvodnja električne energije u elektrani smanjena je na oko 10 odsto uobičajenog nivoa, zbog čega je vlada uvela vanredne mjere štednje. Vlasti su pozvale industriju i domaćinstva da smanje potrošnju električne energije, naročito između 17 i 22 časa, kada je potrošnja najveća.

U tom periodu obustavljen je teretni željeznički saobraćaj, a ugašena je i dekorativna rasvjeta znamenitosti u Budimpešti.

Više velikih kompanija, među kojima su energetska kompanija Mol, farmaceutska kompanija Gedeon Rihter, kao i proizvođači automobila Suzuki, Mercedes-Benz, Audi i BMW, najavili su smanjenje potrošnje električne energije.

Vlada je ove sedmice otkazala i zasjedanja parlamenta radi uštede energije.

Toplotni talas oborio je brojne temperaturne rekorde, u Budimpešti je u noći između utorka i srijede izmjerena najviša minimalna temperatura otkako postoje mjerenja – 28 stepeni Celzijusa.

Suša otežava plovidbu Rajnom i ugrožava lance snabdijevanja

U Njemačkoj raste zabrinutost zbog uticaja suše na saobraćaj i industriju, pošto vodostaji Rajne i drugih rijeka nastavljaju da opadaju. Ministar saobraćaja Štefen Bilger upozorio je da nizak vodostaj predstavlja veliki izazov za rječni transport, industriju i lance snabdijevanja.

Ekološka organizacija BUND pozvala je vlasti da, osim ekonomskih posljedica, veću pažnju posvete prilagođavanju rijeka klimatskim promjenama, zadržavanju vode u prirodi i smanjenju zahvatanja vode tokom sušnih perioda.

Visok rizik od novih požara na jugoistoku Francuske

Na jugoistoku Francuske vatrogasci su i dalje raspoređeni u regionu Var, gdje je veliki šumski požar stavljen pod kontrolu, ali vlasti upozoravaju da postoji opasnost od njegovog ponovnog razbuktavanja.

Požar, koji je izbio 20. jula, zahvatio je više od 60 kvadratnih kilometara i najveći je zabilježen u tom regionu u posljednjih nekoliko decenija.

Francuske vlasti upozorile su da snažan vjetar i izuzetno suvo vrijeme održavaju veoma visok rizik od izbijanja novih šumskih požara na jugoistoku zemlje.