Kategorija: Svijet

Iranska raketna industrija dostigla je nivo samostalnosti koji omogućava proizvodnju naoružanja bez oslanjanja na strane dobavljače, tvrdi brigadni general Ali Bilali, savjetnik komande Zračno-svemirskih snaga Iranske revolucionarne garde (IRGC).

Bilali je istakao da se iranska proizvodnja raketa u potpunosti oslanja na domaće resurse i kapacitete, slikovito opisujući njen napredak riječima da su iranske rakete danas „više domaće nego perzijski tepisi“.

Prema njegovim tvrdnjama, domaća industrija dostigla je stepen razvoja koji omogućava nastavak proizvodnje korišćenjem isključivo kapaciteta unutar Irana, bez potrebe za stranom pomoći.

Kako prenosi Klix, pozivajući se na iransku novinsku agenciju Fars, Bilali je naveo da se sirovine potrebne za proizvodnju čvrstog i tečnog raketnog goriva nabavljaju i prerađuju u samom Iranu.

Dodao je da mineralna bogatstva zemlje, kao i naftni derivati, predstavljaju važnu osnovu za razvoj domaće vojne industrije i smanjenje zavisnosti od inostranih dobavljača.

Slične tvrdnje Bilali je iznosio i početkom oktobra, kada je, prema izvještavanju iranske državne televizije Press TV, poručio da je lanac snabdijevanja za proizvodnju oružja i raketa u potpunosti očuvan.

Tada je tvrdio da Iran nema poteškoća ni u jednom segmentu neophodnom za odbrambenu proizvodnju, te da se svi pogoni i komponente potrebni za izradu raketa proizvode unutar zemlje.

Prema njegovim riječima, Iran bi čak mogao i izvoziti dijelove i opremu za raketnu proizvodnju, a vlastitim kapacitetima može nastaviti razvoj i proizvodnju naoružanja bez oslanjanja na pomoć drugih država.

Bilali je ranije poručio i da je Iran sposoban da nastavi borbu „koliko god bude potrebno“.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da bi Teheran želio da postigne dogovor sa Amerikom.

“Mogu vam reći da bi Iran volio da postigne sporazum i saznaćemo da li će se to i desiti”, naglasio je Tramp za američke medije.

Arapska medijska kuća “El Arabija” javila je ranije da bi Amerika i Iran uskoro mogli da postignu preliminarne dogovore o nuklearnom programu Teherana u sklopu nove katarsko-pakistanske inicijative za ograničenje obogaćenja uranijuma na 3,67 odsto.

Vašington je tražio smanjenje nivoa obogaćenja iranskog uranijuma do 60 odsto.

“El Arabija” ističe da se razgovara o mogućnosti uključenja treće države radi učvršćenja dogovora o nivoima obogaćenja uranijuma, dok se razrađuju i uslovi povratka inspektora Međunarodne agencije za atomsku energiju /IAEA/, mada obim njihovog mandata još nije utvrđen.

Ukoliko bi dogovor bio postignut, Amerika bi mogla da odmrzne iranska sredstva u vrijednosti od šest do devet milijardi dolara.

“Predložena inicijativa takođe obuhvata i hitno otvaranje Ormuskog moreuza i ukidanje pomorske blokade”, navodi se u medijskom izvještaju.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je danas da funkcioniše sporazum prema kojem Rusija isporučuje dizel Americi i svjetskim tržištima i da su cijene nafte već snižene.

Lavrov je u članku za ruski dnevnik “Komersant” naveo da se Rusija razlikuje od Zapada jer ne koristi svoju ekonomiju za ostvarenje političkih poena protiv zemalja koje smatra neprijateljima ili konkurentima.

“Od 2022. godine isporučili smo Evropi energetskih resursa u vrijednosti od 320 milijardi dolara. Veoma važan doprinos energetskoj sigurnosti dao je dogovor između ruskih i američkih lidera da se suspenduju zabrane na izvoz ruskog dizela. Već smo počeli sa sprovođenjem tog dogovora što je odmah dovelo do pada cijena”, naglasio je Lavrov.

Šef ruske diplomatije je napomenuo da Rusija radi na stabilizaciji svjetskog tržišta energije osiguravajući globalnu bezbjednost, uravnoteženi i održivi razvoj država i makro-regiona.

Lavrov je dodao da Ukrajina ignoriše pozive američkog predsjednika Donalda Trampa da obustavi udare na energetske ciljeve u Rusiji.

Tramp je 9. oktobra objavio dogovor, prema kojem se Rusija saglasila da odmah izveze 300.000 tona ili 2,25 miliona barela nafte na američko i svjetsko tržište, potom 500.000 tona u novembru i milion tona “odmah nakon toga” kako bi pomogli u smanjenju cijena.

Trampova administracija privremeno je ukinula sankcije na rusko gorivo.

Specijalni predstavnici američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof i DŽared Kušner, sastaće se s evropskim predstavnicima prije početka dvodnevnih trilateralnih mirovnih pregovora u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Delegacije Rusije i Ukrajine otputovale su u Abu Dabi, gdje će danas početi trilateralni mirovni pregovori.

Šef diplomatije Sergej Lavrov rekao je da će prva tačka dnevnog reda biti pitanje bezbjednosti Rusije, Ukrajine i regiona u cjelini.

Američki izaslanik DŽared Kušner izjavio je da će na kraju biti neophodni direktni razgovori između Evrope i Rusije. Najavio je da će se on i izaslanik Stiv Vitkof pre početka pregovora sastati s ukrajinskim partnerima, kao i s predstavnicima Evropske unije, NATO-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije.

Na posljednjim trilateralnim pregovorima, održanim u Ženevi u februaru, nije postignut značajan napredak oko okončanja rata, ali neke okolnosti su se u međuvremenu promijenile.

Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je da su Moskva i Kijev blizu dogovora, da će prema tom sporazumu “Ukrajina malo promijeniti oblik”, ali nije iznio detalje, prenosi RTRS.

Njemački kancelar Fridrih Merc uslovio je podršku Berlina narednom sedmogodišnjem budžetu Evropske unije dogovorom svih članica o kontinuiranom finansiranju Ukrajine, poručivši da Njemačka neće podržati budžet ukoliko se države članice ne obavežu na ravnomjernu raspodjelu troškova pomoći Kijevu.

Riječ je o budžetu Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine, a Merc smatra da pitanje finansijske podrške Ukrajini mora biti riješeno prije postizanja dogovora o budućim rashodima Unije.

Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na pisanje „Fajnenšel tajmsa“, njemački kancelar je ovaj stav iznio u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti, ističući da sve članice moraju preuzeti dio finansijskog tereta.

„Zajednička obaveza da svi, bez izuzetka, pravedno doprinesemo pokrivanju finansijskog manjka Ukrajine predstavlja ključni preduslov za rješavanje ovog pitanja i za razgovore o svim drugim temama, naročito onima koje imaju finansijske posljedice“, naveo je Merc.

Njemački kancelar želi da se dogovor postigne na sastanku evropskih lidera u Dablinu, koji je planiran za četvrtak i petak.

Ukrajini nedostaje 70 milijardi evra

Prema procjenama koje se navode u izvještaju, Ukrajini će tokom naredne godine biti potrebno dodatnih 70 milijardi evra kako bi pokrila svoje finansijske potrebe, uprkos ranije dogovorenom zajmu Evropske unije od 90 milijardi evra.

Evropska unija obećala je da će pokriti dvije trećine tog iznosa, odnosno oko 45 milijardi evra, dok Evropska komisija razmatra mogućnosti obezbjeđivanja novca, uključujući i dodatno zajedničko zaduživanje.

Ipak, četiri članice Unije – Mađarska, Slovačka, Bugarska i Češka – protive se daljem finansiranju Kijeva. Mađarska, Slovačka i Češka ranije su dobile izuzeće od obaveze učestvovanja u plaćanju kamata na zajam od 90 milijardi evra.

Merc smatra da se mora pronaći dugoročno rješenje koje će Ukrajini obezbijediti stabilno finansiranje i nakon 2027. godine, uključujući i servisiranje postojećih finansijskih obaveza.

Njemačka koristi svoju poziciju najvećeg uplatilaca

Njemačka je najveći neto uplatilac u budžet Evropske unije, zbog čega Merc nastoji da tu poziciju iskoristi kako bi obezbijedio ravnomjerniju raspodjelu troškova pomoći Ukrajini.

Istovremeno, države koje se protive dodatnom finansiranju Kijeva među najvećim su korisnicima sredstava iz evropskog budžeta.

Predstojeći izbori u pojedinim članicama, uključujući Italiju i Poljsku, mogli bi dodatno otežati postizanje dogovora o novim finansijskim obavezama.

Evropski savjet je na sastanku održanom 15. i 16. oktobra zadužio Evropsku komisiju da pripremi prijedloge za pokrivanje ukrajinskog finansijskog manjka u 2027. godini, a Merc sada insistira da se to pitanje riješi u okviru pregovora o budućem budžetu Unije.

Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da nije zabrinut zbog inicijative za njegov opoziv i poručio da je spreman da brani svoj rad u Pentagonu, uprkos optužbama koje je protiv njega iznio republikanski kongresmen Tomas Masi.

Hegset je uvjeren da ima dovoljnu podršku republikanaca u Predstavničkom domu koji neće podržati njegov opoziv, dok inicijativa za smjenu obuhvata osam tačaka u kojima se ministru stavljaju na teret ozbiljna kršenja zakona i Ustava SAD.

Kako prenose Nezavisne, Masi je pokrenuo postupak zbog Hegsetovog učešća u vođenju rata protiv Irana bez odobrenja Kongresa, ali i drugih odluka američkog Ministarstva odbrane.

Među navedenim razlozima su civilne žrtve u napadu na iransku školu, vojne operacije na Karibima, hapšenje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, kao i postupanje prema američkom senatoru Marku Keliju.

Masi smatra da je Hegset svojim djelovanjem ugrozio Ustav SAD, dok američki ministar odbacuje optužbe i tvrdi da je riječ o politički motivisanom pokušaju njegove smjene.

„Nezadovoljni, poraženi kongresmen, zajedno sa svim svojim saveznicima iz Demokratske stranke, podnio je lažne tačke za opoziv protiv mene, baš kao što su dva puta pokušali i protiv predsjednika Trampa“, rekao je Hegset.

Neizvjesna podrška republikanaca

Demokrate snažno podržavaju inicijativu za opoziv, ali još nije izvjesno da li će Masi uspjeti da obezbijedi dovoljnu podršku unutar Republikanske stranke.

Hegset je ranije odbacio mogućnost povlačenja sa funkcije, poručujući da ne namjerava da odustane zbog političkih pritisaka.

Dodatne podjele u Republikanskoj stranci produbljene su nakon međuizbora u SAD, na kojima su demokrate ostvarile ubjedljivu pobjedu.

Rat u Iranu, koji traje već osam mjeseci, kao i rast inflacije i cijena energenata, bili su među važnim temama tokom izborne kampanje.

Unutar republikanskih redova već duže vrijeme postoje neslaganja u vezi sa načinom vođenja vojne operacije na Bliskom istoku i odlukama administracije u Vašingtonu, što dodatno komplikuje položaj američkog ministra odbrane.

Rusija i Ukrajina pokazuju određenu spremnost na kompromis kada je riječ o teritorijalnim pitanjima, što bi moglo predstavljati važan pomak u nastojanjima da se okonča rat, uoči novih mirovnih pregovora koji počinju sutra u Abu Dabiju.

Američki zvaničnik upoznat sa pripremama za razgovore izjavio je da Vašington prvi put uočava ozbiljniju spremnost ruske strane da se sukob završi.

„Prvi put imam osjećaj da vidimo stvarnu želju ruske strane da se sve ovo završi“, rekao je američki zvaničnik, koji je o pripremama pregovora govorio pod uslovom anonimnosti.

Prema njegovim riječima, obje strane u razgovorima iza zatvorenih vrata pokazuju određenu fleksibilnost u pogledu moguće razmjene teritorija.

Kako prenosi B92, pitanje teritorijalnih ustupaka vjerovatno će biti razmatrano tek u završnoj fazi pregovora, nakon što bude postignuta saglasnost o drugim važnim pitanjima.

Teritorijalni spor do sada je predstavljao jednu od najvećih prepreka postizanju mirovnog sporazuma. Ukrajina insistira na očuvanju svojih međunarodno priznatih granica, dok ruski predsjednik Vladimir Putin zahtijeva da Moskva preuzme kontrolu nad cijelim Donbasom.

Američki zvaničnik nije precizirao na kakve bi teritorijalne ustupke dvije strane mogle pristati.

Bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO-a

Jedna od glavnih tema predstojećih razgovora biće i bezbjednosne garancije za Ukrajinu, a među mogućim rješenjima razmatra se model zaštite sličan članu 5 Sjevernoatlantskog ugovora.

Prema tom principu, napad na jednu članicu NATO-a smatra se napadom na sve članice, što bi u slučaju postizanja mirovnog sporazuma trebalo da pruži Ukrajini dodatnu sigurnost.

Ipak, za sada nije poznato kako bi takav aranžman konkretno funkcionisao, niti koje bi države preuzele obavezu da reaguju u slučaju novog napada na Ukrajinu.

Naredni pregovori u Abu Dabiju trebalo bi da pokažu da li postoji prostor za približavanje stavova Moskve i Kijeva o najosjetljivijim pitanjima, posebno kada je riječ o teritoriji i budućim bezbjednosnim garancijama.

UN moraju da smanje birokratiju i osiguraju da njihovi mehanizmi za pružanje humanitarne pomoći budu efikasniji, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

“U diskusijama Grupe sedam /G7/, naglasio sam potrebu da agencije UN eliminišu rasipničku birokratiju i učine humanitarnu pomoć efikasnijom”, objavio je Rubio na “Iksu”.

On je naglasio da pomoć koja se pruža drugim zemljama ne može da bude trajna i da mora biti precizno usmjerena, kao i da se odgovorno dijeli.

Rubio je trenutno u Parizu, gdje prisustvuje sastanku ministara spoljnih poslova G7 9. i 10. novembra.

Rubio je izjavio u julu 2025. godine da će Američka agencija za međunarodni razvoj obustaviti svoje programe kao dio cilja administracije da uspostavi recipročne odnose sa zemljama širom svijeta sa fokusom na investicijama, a ne na pomoći.

Razgovori o evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi mogu da budu održani tek kada se uspostavi prekid vatre u Ukrajini, izjavila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

“Bilo kakve smislene diskusije o evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi mogu da se pokrenu tek kada se uspostavi prekid vatre u Ukrajini”, rekla je Fon der Lajen na konferenciji za novinare u Bukureštu.

Ona je naglasila da diskusija mora da se vodi “na odgovarajućem forumu, posebno sa saveznicima iz NATO saveza i članicama EU”.

Fon der Lajenova je dodala da podržava trilateralne razgovore Ukrajine, Rusije i SAD u Abu Dabiju o okončanju rata u Ukrajini.