Kategorija: Svijet

Američka administracija pristala je da u okviru pregovora o okončanju rata u Ukrajini otvori pitanje šire evropske bezbjednosne arhitekture, što predstavlja jedan od dugogodišnjih zahtjeva Moskve, piše „Vašington post“.

Uoči početka novih mirovnih pregovora između Rusije, Ukrajine i SAD u Abu Dabiju, Vašington je pokazao spremnost da razgovara o bezbjednosnom poretku u Evropi, iako evropski zvaničnici upozoravaju da bi takav pristup mogao ići u korist Kremlja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine insistira na tome da je širenje NATO-a na istok ugrozilo ruske interese. Moskva je i ranije zahtijevala promjene u bezbjednosnim odnosima između Rusije i Zapada, uključujući povlačenje NATO snaga na položaje iz 1997. godine.

Američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner mogli bi pitanje evropske bezbjednosti uključiti u razgovore, što je izazvalo zabrinutost među evropskim zvaničnicima. Kako prenosi B92, pozivajući se na pisanje „Vašington posta“, evropske vlade strahuju da bi SAD i Rusija mogle razgovarati o njihovoj bezbjednosti bez odgovarajućeg učešća evropskih država.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas poručila je da evropska bezbjednosna arhitektura već postoji, ali da je problem u tome što Rusija kontinuirano krši sporazume na kojima je zasnovana.

Sličan stav iznio je i francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro, potvrđujući da evropske zemlje traže učešće svojih predstavnika u razgovorima u Abu Dabiju.

Bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za Evropu Danijel Frid kritikovao je izbor pregovarača i upozorio da Vitkof i Kušner nemaju dovoljno iskustva za tako složena pitanja.

„Strašno je što Kušner i Vitkof ne znaju sa čime imaju posla. Predsjednik može da imenuje prijatelja za specijalnog izaslanika, ali mora da sluša stručnjake“, rekao je Frid, dodajući da je upravo razgovor o poslijeratnoj evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi ono što Kremlj želi.

Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost da bi Rusija mogla iskoristiti nedostatak iskustva američkih pregovarača, posebno imajući u vidu da Vašington već razmatra mogućnost poslovnih dogovora sa Moskvom, iako prekid vatre još nije na vidiku.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u intervjuu za emisiju „60 minuta“ na CBS-u da vjeruje kako su strane veoma blizu postizanja dogovora, uz ocjenu da bi Ukrajina nakon rata mogla završiti u „malo drugačijem obliku“.

Kušner je ranije predstavio okvir budućeg bezbjednosnog sporazuma koji bi uključivao redovne razgovore o bezbjednosti, komunikacione kanale u kriznim situacijama, veću transparentnost vojnih aktivnosti i mjere za smanjenje rizika od eskalacije.

Ipak, bivši američki i evropski zvaničnici podsjećaju da su slični sporazumi već postojali, ali da ih je Moskva narušila svojim postupcima prema susjednim državama, uključujući Gruziju i Ukrajinu.

Pokretanje pitanja evropske bezbjednosti u okviru pregovora o Ukrajini upravo je ono što Rusija godinama zagovara, a kritičari američkog pristupa upozoravaju da bi Moskva time mogla dobiti priliku da ponovo otvori pitanja koja je ranije postavljala prema NATO-u i evropskim državama.

Više od 10 ljudi je poginulo, a desetine povrijeđeno u dva velika sudara više vozila na autoputu Trakija kod Јambola, rekao je regionalni guverner Georgi Čalakov bugarskoj novinskoj agenciji (BTA), dok je gusta magla izazvala sudare u kojima je učestvovalo više od 50 vozila, piše portal www.novinite.com.

Do sudara je došlo u oba smjera u blizini raskrsnice Zimnica, što je dovelo do zastoja saobraćaja.

Јedan incident je prijavljen na 289 kilometru u trakama prema Burgasu, dok se drugi dogodio na 294 kilometru, prije raskrsnice Zimnica, na kolovozu u pravcu Sofije. Prvi poziv za hitne slučajeve primljen je oko 7:10 časova, a ubrzo nakon toga uslijedio je i izvještaj o drugom incidentu u suprotnom smjeru.

Regionalni guverner je potvrdio da je bilo smrtnih slučajeva i opisao situaciju kao veoma ozbiljnu.

😱 No, this isn't footage from a post-apocalyptic movie — it's a massive highway pileup in Bulgaria

More than 50 vehicles collided on a highway near the city of Yambol due to thick fog. According to preliminary reports, at least 10 people were killed and dozens injured.

The highway was littered with debris, and several vehicles caught fire.

One driver said he miraculously escaped his vehicle. Another smashed the window of a burning car and pulled a person to safety.

“Everything happened very quickly. So many people died here. A man died right behind me. There were four trucks behind me. Thank God I'm still alive,” one witness recalled.

— NEXTA (@nexta_tv) November 10, 2026

Čalakov je rekao za BTA da je više od 10 ljudi poginulo u dva odvojena sudara. Ranije je Dijana Rusinova iz Evropskog centra za transportne politike izvijestila o 10 smrtnih slučajeva. Rusinova je kasnije rekla da je cijeli autoput zatvoren i da je više od 50 ljudi povrijeđeno.

Јedanaest povrijeđenih osoba je primljeno u bolnicu u Јambolu, većina njih je u teškom stanju, rekao je za BTA zamjenik direktora dr Valentin Valčev. Sedam ima višestruke traumatske povrede, dok troje imaju prelome udova. Ljekari još uvijek procjenjuju stanje preostalih pacijenata.

🇧🇬🚨 Mass Casualty Pile-ups Paralyze #Bulgaria's Trakia Highway, More Than 10 Dead ➡️ https://t.co/hGDXlHSXZo https://t.co/nCfPnjNC33

— Novinite.com (@novinite_com) November 10, 2026

Valčev je za Novu TV rekao da je sedam drugih povrijeđenih prebačeno na odjeljenje za šok i traumu u Višeprofilnoj bolnici “Sveti Pantelejmon” u Јambolu, sa teškim višestrukim povredama.

Troje od njih je u životno ugroženom stanju. Mobilisani su svi raspoloživi timovi za reanimaciju, hirurgiju i traumatologiju. Bolnica nema odjeljenje za neurohirurgiju, tako da bi pacijenti kojima je potrebno specijalističko liječenje bili prebačeni negdje drugdje, prenosi RTRS.

Katarski premijer Mohamed bin Abdulrahman Al Tani razgovarao je sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i potpredsjednikom Džej Di Vensom o mogućnostima okončanja sukoba sa Iranom, a diplomatski izvori navode da je tokom sastanaka ostvaren značajan napredak.

Razgovori su održani kasno u ponedjeljak u Vašingtonu, u okviru diplomatskih napora da se približe stavovi SAD i Irana i ponovo pokrenu pregovori koji su prethodno zapali u zastoj, prenose Nezavisne.

Prema navodima izvora upoznatog sa diplomatskim kontaktima, sastanci katarskog premijera sa američkim zvaničnicima bili su usmjereni na smanjivanje razlika između Vašingtona i Teherana. Ipak, za sada nisu objavljeni detalji koji bi ukazivali na postizanje konkretnog sporazuma.

Tramp je susret sa katarskim premijerom ocijenio kao odličan, ističući da su razgovarali o Iranu i mogućnostima za zaustavljanje sukoba.

“Vidimo pozitivan pomak ka okončanju ovog sukoba”, poručio je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

Američki predsjednik je takođe naveo da Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Kuvajt i druge zemlje podržavaju nastavak američke pomorske blokade Irana. Prema njegovim riječima, među zajedničkim stavovima ovih država jeste i da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja.

S druge strane, Teheran je odbacio izvještaje prema kojima bi ponovno otvaranje Ormuskog moreuza moglo biti povezano sa oslobađanjem osam milijardi dolara zamrznute iranske imovine.

Neimenovani iranski zvaničnik izjavio je za poluzvaničnu agenciju Fars da takvi navodi nisu tačni, dodajući da će Iran učestvovati u pregovorima isključivo na osnovu sedam uslova koje je ranije dostavio Vašingtonu.

Među zahtjevima Teherana nalaze se ukidanje pomorske blokade i jednostranih sankcija, garantovanje bezbjednog prolaska kroz Ormuski moreuz, oslobađanje zamrznute imovine i okončanje rata.

Sukob između SAD i Irana počeo je 28. februara, kada su američke i izraelske snage pokrenule vojne napade na iransku teritoriju. Iako je u aprilu postignut prekid vatre, borbe su obnovljene u julu, nakon što su diplomatski napori za postizanje trajnog rješenja zapali u zastoj.

Švedski carinici zaustavili su pogrebno vozilo koje je stiglo iz Bosne i Hercegovine, a tokom pregleda posebno im je pažnju privukao oblik kovčega, ali i predmeti koji su se nalazili u njemu i oko njega.

Na snimku koji je objavljen na stranici „discovery.srbija“ vidi se razgovor carinika sa vozačem, koji im je objasnio da radi za pogrebno preduzeće i da prevozi kovčeg iz BiH.

Kada je carinica primijetila sadržaj vozila, među kojim su bili sokovi, slatkiši i cvijeće, izrazila je sumnju da bi kovčeg mogao poslužiti i kao paravan za krijumčarenje.

„Naravno da bi to mogla biti i maska. Misle da ih neće pregledati jer je riječ o osjetljivoj temi. Ali mi svejedno sve pregledamo“, objasnila je carinica.

O neobičnom susretu i razgovoru koji je uslijedio izvijestile su i Nezavisne, navodeći da je vozač potom objasnio zbog čega koristi kovčeg specifičnog oblika.

Prema njegovim riječima, riječ je o trapeznom kovčegu, koji se razlikuje od modela kakvi se koriste u Švedskoj.

„To je trapezni kovčeg. Švedski su ravni, 65 sa 65. To je problem za moj narod. Zato je ovaj trapezni, 65-50. Ljudi žele da znaju gdje se nalazi glava. Ne zna se kako je tijelo položeno, kovčeg mora da se otvori. Zato su potrebni trapezni kovčezi“, objasnio je vozač.

Carinica je priznala da ranije nije znala za tu razliku, ali je nakon objašnjenja zaključila da takav oblik ima smisla.

„Nisam imala pojma. Meni to ima smisla. Nisam nikad razmišljala o obliku kovčega, ali da, u Švedskoj su ravni. Jednako su široki s obje strane“, rekla je ona.

Vozač je dodao da se trapezni kovčezi koriste i u Norveškoj, čime je razgovor o različitim pogrebnim običajima između zemalja dodatno privukao pažnju carinika.

Oko 500 putnika iz dva putnička aviona izbjeglo je moguću katastrofu iznad Međunarodnog aerodroma u Los Anđelesu, nakon što su se letjelice tokom polijetanja našle na putanjama koje su mogle dovesti do sudara. Brzom reakcijom kontrolora vazdušnog saobraćaja spriječena je nesreća, a američka Savezna uprava za vazduhoplovstvo (FAA) potvrdila je da je jedan avion skrenuo sa odobrene rute.

Incident se dogodio 7. novembra oko 00.20 časova po lokalnom vremenu, nedugo nakon polijetanja aviona kompanije Air France, koji je letio prema Papeeteu na Tahitiju. Letjelica se približila avionu American Airlinesa koji je polijetao sa paralelne piste.

Prema podacima platforme Flightradar24, dva aviona u kojima je bilo ukupno oko 500 putnika u jednom trenutku bila su udaljena manje od dva kilometra.

FAA je potvrdila da je posada francuskog aviona skrenula sa predviđene putanje i ušla u pravac kretanja druge letjelice. O dramatičnim trenucima i reakciji kontrolora izvijestio je RTRS, pozivajući se na dostupne podatke i snimke komunikacije.

Snimak razgovora pilota i kontrole leta pokazuje koliko je situacija bila ozbiljna. Kontrolor je hitno naredio posadi Air Francea da promijeni pravac kretanja i zadrži propisanu visinu.

„Air France 028 Heavy, odmah skrenite na kurs 270. Upozorenje na saobraćaj! Avion je na 12 sati, udaljen manje od jedne milje. Održavajte visinu od 2.000 stopa“, čuje se u komunikaciji.

Kontrolori tražili objašnjenje od pilota

Nakon što je neposredna opasnost prošla, kontrola leta zatražila je od posade francuskog aviona objašnjenje zbog čega je napustila odobrenu putanju.

Kontrolor je upozorio pilote da su morali slijediti standardnu proceduru odlaska (SID), umjesto da samostalno mijenjaju smjer leta. Riječ je o unaprijed utvrđenoj ruti koja se unosi u navigacioni sistem aviona kako bi se osiguralo bezbjedno polijetanje i odgovarajuće razdvajanje letjelica.

Kada ih je kontrolor upitao koju proceduru slijede, jedan od pilota odgovorio je: „Dajte mi minut“. Drugi član posade potom je naveo da su dobili uputstva za odlaznu proceduru SUMMR TWO.

Kontrola leta nakon toga je naložila posadi da se javi nadležnim službama kako bi bile utvrđene sve okolnosti incidenta.

Koliko je situacija bila ozbiljna pokazuje i izvinjenje koje je kontrolor uputio posadi aviona American Airlinesa nakon izbjegnute nesreće.

„Izvinjavam se zbog ovoga. Taj avion je upravo skrenuo direktno ispred vas“, rekao je kontrolor.

Uprkos opasnoj situaciji nakon polijetanja, avion Air Francea nastavio je putovanje prema Tahitiju i bezbjedno sletio na odredište u 5.59 časova po lokalnom vremenu, potvrdio je portparol te avio-kompanije.

Obustava transporta nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF) za sada ne ugrožava snabdijevanje gorivom u Srbiji, ali bi produžetak prekida mogao izazvati ozbiljnije probleme. Stručnjak za energetiku Željko Marković procjenjuje da bi kvar na hrvatskom dijelu naftovoda mogao biti otklonjen za pet do deset dana, dok bi Rafinerija u Pančevu, zahvaljujući postojećim zalihama, mogla nastaviti proizvodnju i tokom dužeg prekida isporuka.

Transport nafte obustavljen je nakon havarije koja se dogodila 6. novembra na dionici između Siska i Slavonskog Broda. Prema procjenama, iz oštećenog cjevovoda isteklo je oko 500.000 litara nafte.

NIS je u stalnom kontaktu sa predstavnicima JANAF-a i čeka informacije o vremenu potrebnom za popravku i nastavak isporuka, dok iz kompanije poručuju da su benzinske pumpe u Srbiji uredno snabdjevene.

Marković je za RTS izjavio da bi, prema opisu oštećenja, sanacija trebalo da bude završena u roku od pet do deset dana, ali da bi eventualni skriveni problemi na mjestu pucanja cijevi mogli produžiti radove. Njegove procjene prenio je i B92.

Prema njegovim riječima, kratkotrajni prekid transporta ne bi trebalo da ugrozi rad Rafinerije u Pančevu, jer NIS raspolaže sopstvenim zalihama sirove nafte.

„Naftna industrija Srbije ima i sopstvene rezerve, tako da rafinerijski proces neće biti ugrožen. I dalje će se proizvoditi derivati, tako da tržište to ne bi trebalo uopšte da osjeti“, rekao je Marković.

On je podsjetio da je Rafinerija u Pančevu tokom ranijeg perioda sankcija i prekida isporuka gotovo mjesec dana radila oslanjajući se na zalihe. Ipak, upozorio je da bi, ukoliko kvar na naftovodu ne bude otklonjen u roku od mjesec dana, moglo doći do problema.

Prema njegovim podacima, oko 80 odsto nafte koja se prerađuje u Srbiji dolazi iz uvoza, dok domaća proizvodnja pokriva približno petinu potreba.

Nizak vodostaj Dunava otežava alternativni transport

Dodatnu poteškoću predstavlja ograničena mogućnost dopremanja nafte alternativnim pravcima. JANAF je glavni pravac snabdijevanja Srbije sirovom naftom, dok nizak vodostaj Dunava otežava transport većih količina riječnim putem.

„Ne može se nešto mnogo dopremati. Vodostaj Dunava je i dalje nizak. Imamo problem i sa uvozom uglja koji dolazi iz Indonezije do luke Konstanca, pa se baržama dovozi u Srbiju za potrebe naših termoelektrana. I taj uvoz je dosta stao“, objasnio je Marković.

On je ukazao i na to da su popravka naftovoda i sanacija zemljišta na mjestu izlivanja dva odvojena posla, zbog čega bi uklanjanje posljedica havarije moglo trajati duže od same popravke cjevovoda.

Srbija uvozi oko četvrtine električne energije

Govoreći o energetskom stanju u Srbiji, Marković je upozorio i na probleme u proizvodnji električne energije. Zbog suše, smanjene proizvodnje hidroelektrana, poteškoća sa dopremanjem uvoznog uglja, lošijeg kvaliteta domaćeg uglja i čestih ispada starih termoenergetskih blokova, Srbija mora da uvozi značajan dio struje.

Prema njegovim podacima, proizvodnja Elektroprivrede Srbije trenutno pokriva oko 75 odsto domaće potražnje, dok se preostalih 25 do 26 odsto obezbjeđuje iz uvoza. Sličan odnos zabilježen je tokom oktobra, a nastavljen je i početkom novembra.

Poseban problem predstavljaju visoke cijene električne energije na tržištu. Marković je naveo da su cijene na domaćoj i evropskim berzama prethodnog dana u prosjeku iznosile oko 350 evra po megavat-satu, dok su u večernjim časovima dostizale i 600 evra.

Procjenjuje se da Srbija za uvoz potrebnih količina električne energije izdvaja između osam i devet miliona evra dnevno. Marković je upozorio da cijene po kojima je Elektroprivreda ranije ugovarala nabavku nisu dovoljne da pokriju sadašnje potrebe za uvozom, zbog čega su potrebna dodatna sredstva.

Od čega zavisi snabdijevanje strujom tokom zime

Marković smatra da Srbija mora ulagati u nove proizvodne kapacitete, posebno u obnovljive izvore energije i sisteme za skladištenje električne energije.

Istakao je da solarne elektrane tokom zime imaju ograničenu proizvodnju, ali da bi njihovo intenzivnije korištenje tokom ljeta omogućilo očuvanje vode u akumulacijama za periode kada hidroelektrane proizvode manje struje.

Važnim smatra i pravovremeno planiranje uvoza, odnosno nabavku električne energije unaprijed, kada su cijene povoljnije, umjesto kupovine neposredno pred isporuku.

Na pitanje da li će Srbija imati dovoljno električne energije tokom zime, Marković je rekao da će to prvenstveno zavisiti od mogućnosti uvoza.

„Ako se budemo oslonili na uvoz i ukoliko bude sredstava, imaćemo“, poručio je Marković.

On je pozvao građane i privredu da racionalnije troše električnu energiju kako bi se smanjili troškovi uvoza i opterećenje Elektroprivrede, ali i omogućilo očuvanje računa za potrošače.

Džefri Epstin koristio je veze u modnoj industriji kako bi dolazio do mladih žena, a pojedine modne agencije i njihovi predstavnici našli su se u središtu svjedočenja o njegovim seksualnim zločinima. Istraga BBC-ja otkrila je da je jednoj agenciji uplatio milion dolara, dok su njegovi kontakti s modnim agentima obuhvatali desetine manekenki.

Jedna od žena koja je govorila za BBC, predstavljena pod imenom Roza, imala je 18 godina kada ju je američka podružnica agencije MC2 Model Management 2009. godine poslala na fotografisanje u Epstinovu kuću u Palm Biču na Floridi. Iz Uzbekistana je u Sjedinjene Američke Države stigla samo mjesec dana ranije.

Epstin je u to vrijeme služio zatvorsku kaznu zbog seksualnih zločina nad maloljetnicom, ali mu je bilo dozvoljeno da svakodnevno radi iz svoje kuće. Roza tvrdi da je agencija znala gdje je šalje i da nije učinila ništa kako bi je zaštitila.

„Posao moje agencije bio je da me zaštiti, a nisu to uradili. Zapravo, doveli su me u opasnost. Zbog toga bi trebali odgovarati“, izjavila je ona.

Tadašnji predsjednik američke podružnice MC2 bio je Džef Fuler, koji danas vodi agenciju The Source Models. Roza je novinarima pokazala dokumentaciju o troškovima koja, prema navodima BBC-ja, pokazuje da je Fuler lično rezervisao njen povratni let nakon drugog fotografisanja. On je ranije tvrdio da nije znao da djevojka odlazi u Epstinovu kuću niti da je tamo bila zlostavljana.

Roza navodi da su fotografisanja bila uvod u njen angažman Epstinove asistentkinje, nakon čega ju je on sistematski seksualno zlostavljao. Fotografije je snimala Nadija Marčinko, Epstinova tadašnja djevojka, a Roza je istakla da joj je cijela situacija bila neobična jer na snimanju nije bilo profesionalnog stiliste, dok fotografije nikada nisu iskorištene.

Milion dolara za modnu agenciju

Dokumenti američkog Ministarstva pravde, koje je pregledao BBC, pokazuju da je Epstin 2005. godine uplatio milion dolara agenciji MC2. Isti dokumenti ukazuju na to da se deset manekenki povezanih s tom agencijom sastalo s njim ili bilo u kontaktu nakon njegove osude.

Uprkos tome, vlasnici agencije su 2007. godine jednom američkom mediju tvrdili da Epstin nema nikakve veze s njihovom kompanijom.

O povezanosti modnog biznisa i Epstinovih aktivnosti svjedoči i elektronska prepiska iz marta 2012. godine. Fuler mu je tada pisao o jednoj manekenki: „Da nije bilo vas, otpustili bismo je prije nekoliko mjeseci. I pazio bih jer ona brblja o stvarima.“

Američka podružnica MC2 ugašena je mjesec dana nakon Epstinovog hapšenja 2019. godine, a Fuler je potom pokrenuo novu agenciju The Source Models. Prema podacima do kojih je došao BBC, oko 50 manekenki iz MC2 prešlo je u novu kompaniju, koja nije odgovorila na upit novinara.

Advokatica Sigrid Mekoli, koja zastupa više od 100 Epstinovih žrtava, smatra da su modni agenti i skauti imali važnu ulogu u pronalaženju djevojaka koje je Epstin želio upoznati.

„Epstin je mnogima govorio da želi tri različite djevojke dnevno. Skauti su bili ključni jer su oni prepoznavali tip žene koji se Epstinu sviđao“, rekla je Mekoli.

Agent pokušao povezati Epstina sa 34 žene

Istraga je otkrila i da je bivši modni agent Remzi Elkoli pokušao povezati Epstina sa 34 žene, među kojima je bila i osamnaestogodišnjakinja koja je u to vrijeme još pohađala školu.

Prema dokumentima, Elkoli je predložio da se jedna od Epstinovih asistentkinja prvo sprijatelji s jednom od djevojaka, a zatim je upozna s njim. Ta žena je za BBC ispričala da ju je Epstin seksualno zlostavljao već prilikom prvog susreta u njegovoj kući u Njujorku, kada je imala 19 godina.

Elkoli je odbacio tvrdnje da je znao za zlostavljanje ili da ga je na bilo koji način omogućavao. Naveo je da je vjerovao Epstinovoj verziji slučaja iz 2008. godine i da je manekenkama samo želio pomoći da pronađu posao.

O detaljima istrage i svjedočenjima žrtava izvijestio je i Klix, navodeći i slučaj manekenke iz istočne Evrope, predstavljene pod imenom Simona, koja tvrdi da ju je Epstin silovao više od 200 puta.

Kada su se prvi put sreli, imala je 20 godina, a Epstin joj je ponudio da je upozna sa svojom prijateljicom Fejt Kejts, tadašnjom direktoricom modne agencije Next Management, jedne od najvećih u svijetu. Simona tvrdi da joj je Kejts predložila estetsku operaciju i Epstinu poslala podatke o hirurgu.

Nakon tog susreta, Epstin ju je, prema njenom svjedočenju, nagovorio da odustane od manekenske karijere i počne raditi kao njegova asistentkinja. Tvrdi da ju je potom gotovo dvije godine seksualno zlostavljao i kontrolisao.

Dokumenti pokazuju da je Epstin od Kejts tražio da se sastane s još pet manekenki, ali nije poznato koliko je tih susreta zaista održano. Njeni advokati naveli su da je i ona bila obmanuta od Epstina i da nikada nije tražila od Simone da se podvrgne estetskoj operaciji. Kejts je u decembru prošle godine napustila izvršnu funkciju, ali je i dalje upisana kao direktorica kompanije.

Prijedlog zakona za proširenje istrage

Slučaj je otvorio i pitanje odgovornosti osoba koje su Epstinu mogle pomagati u pronalaženju djevojaka. Senator savezne države Njujork Zelner Mirije osporio je prošlogodišnji stav američkog Ministarstva pravde prema kojem nije bilo dokaza koji bi opravdali istragu protiv drugih osoba koje nisu optužene.

Mirije je predložio zakon usmjeren na suzbijanje trgovine ljudima radi seksualne eksploatacije, kojim bi policija dobila šira ovlaštenja za istraživanje uloge osoba koje su navodno pomagale Epstinu.

„Ako ste slali manekenke Epstinu i znali ste šta radi, ili ste trebali znati, odgovaraćete“, poručio je senator.

Roza se nada da će njeno javno svjedočenje ohrabriti i druge žene koje su preživjele zlostavljanje da progovore o onome što im se dogodilo.

„Mnogo je preživjelih koje nikad ne govore jer je strašno. Sada znate moje ime. Javite se“, poručila je ona.

Američki Federalni istražni biro (FBI) ispituje okolnosti ljubavne veze između direktora kompanije Nvidia Džensena Huanga i Alis Huang, žene za koju američke obavještajne službe sumnjaju da je radila za Kinu. Slučaj je privukao pažnju i američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je razgovarao sa šefom jedne od najvrednijih svjetskih kompanija i poručio da vjeruje njegovim tvrdnjama da nije znao za navodnu špijunsku aktivnost.

Tramp je rekao da je Huanga direktno pitao da li je znao da je žena sa kojom je bio u vezi špijunka. Prema njegovim riječima, direktor Nvidije odgovorio je da o tome nije imao nikakva saznanja.

„Pitao sam ga direktno: ‘Jesi li imao pojma da je ona špijunka?’ Rekao mi je: ‘Nisam imao pojma da je špijunka’ i ja mu stvarno vjerujem“, izjavio je Tramp novinarima.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je optužbe, ocijenivši ih kao „potpuno neutemeljene, paušalne i usmjerene na blaćenje Kine“. Ipak, Nvidia je pokrenula sopstvenu nezavisnu istragu o slučaju, uz poruku da za sada nema razloga da vjeruje kako su korporativne tajne ili nacionalna bezbjednost bili ugroženi.

Prema pisanju Nezavisnih, američki obavještajci smatraju da je Alis Huang, poznata i kao Huang Le, radila za Peking. Ona nije u srodstvu sa direktorom Nvidije, a ranije je obavljala funkciju direktorke u singapurskoj kompaniji Megaspid, koja je poslovala sa Nvidijom.

Američki državni sekretar Marko Rubio navodno je još prošlog proljeća poslao dopis visokim zvaničnicima u Vašingtonu, upozoravajući ih na blisku vezu između Huanga i žene za koju se sumnja da je kineska špijunka.

Slučaj je imao i neposredne posljedice na tržištu. Dionice Nvidije pale su u ponedjeljak, 9. novembra, za više od četiri odsto, nakon što su informacije o aferi dospjele u javnost. Kompanija je za samo jedan dan izgubila oko 250 milijardi dolara tržišne vrijednosti.

Dodatni pritisak na Huanga i kompaniju dolazi i od akcionara, koji su u Kaliforniji podnijeli prijedlog kolektivne tužbe zbog navodnog prikrivanja njegovih veza sa Alis Huang. U tužbi se tvrdi da je kompanija davala netačne informacije o njihovom odnosu, dok se Alis Huang dovodi u vezu sa pokušajem pomaganja u krijumčarenju Nvidijinih proizvoda u Kinu.

Tramp je, međutim, stao u odbranu direktora Nvidije, opisujući ga kao „časnog čovjeka“ i izražavajući uvjerenje da će se slučaj dobro završiti nakon okončanja istraga.

„Nadam se da neće biti problema, vjerujem da trenutno mnogo pati“, rekao je američki predsjednik, dodajući da je Huanga pozvao kako bi provjerio kako se osjeća i da li se dobro drži.

FBI nije želio da komentariše slučaj, dok je Tramp izbjegao da precizira kada je saznao za navodne veze direktora Nvidije sa osumnjičenom ženom. Najavio je i da bi o ovoj temi mogao razgovarati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom tokom njihovog narednog susreta.

Američki predsjednik upozorio je da bi kinesko preuzimanje vodeće pozicije u razvoju vještačke inteligencije značajno ojačalo vojne kapacitete i obavještajni aparat Pekinga. Nvidia se nalazi u središtu tehnološkog nadmetanja dvije sile, jer su njeni napredni čipovi postali ključni za razvoj sistema vještačke inteligencije.

Huang je ranije javno priznao da je bio nevjeran supruzi i izvinio se njoj i djeci zbog bola koji im je nanio. Nakon izbijanja afere poručio je da ostaje posvećen zaštiti Nvidije i podršci američkoj nacionalnoj bezbjednosti, kao i da će u potpunosti sarađivati sa internom istragom kompanije.

Od direktora Nvidije zatraženo je i da se naredne sedmice pojavi na zatvorenom saslušanju pred nekoliko odbora američkog Kongresa. Prema zvaničnom dopisu, poslanici žele da razmotre bezbjednosne protokole kompanije za zaštitu od špijunaže stranih suparnika, kao i Huangove kontakte sa Alis Huang, direktorkom Megaspida koju povezuju sa kineskom obavještajnom službom. Za sada nije poznato da li će se Huang odazvati pozivu.

Afera se odvija u trenutku kada Vašington nastoji da ograniči pristup Kine najnaprednijim američkim čipovima. Među njima je i Nvidijin procesor H200, čiji je izvoz u Kinu ranije bio zabranjen zbog straha da bi mogao donijeti tehnološku prednost kineskoj industriji. Trampova administracija je u januaru najavila ublažavanje tih ograničenja, dozvoljavajući prodaju H200 kineskim kupcima pod strogo definisanim uslovima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski usaglasio je stavove sa evropskim liderima uoči novih mirovnih pregovora sa Rusijom, koji se uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država održavaju u Abu Dabiju. Glavni cilj Kijeva i njegovih evropskih saveznika jeste da eventualni sporazum o okončanju rata obuhvati i odgovarajuće bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

Dvodnevni razgovori, zakazani za 10. i 11. novembar, predstavljaju nastavak diplomatskih napora za okončanje sukoba koji je počeo ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Zelenski je u ponedjeljak razgovarao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, nakon čega je poručio da Kijev čini sve kako bi trilateralni pregovori donijeli konkretne rezultate.

Iako će za pregovaračkim stolom zvanično biti predstavnici Rusije, Ukrajine i SAD, evropske zemlje nastoje da utiču na sadržaj eventualnog sporazuma. Posebno su zabrinute zbog mogućnosti da Ukrajina bude izložena pritisku da prihvati teritorijalne ustupke u korist Moskve.

Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov potvrdio je da će ukrajinska delegacija u Abu Dabiju održati odvojene sastanke sa evropskim partnerima kako bi usaglasili stavove. Očekuje se prisustvo predstavnika Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije, kao i NATO-a i Evropske komisije.

Kako prenose Nezavisne, francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro potvrdio je da će i Francuska imati svoje predstavnike na sastancima u Abu Dabiju, dok Kremlj insistira da zvanični pregovori ostanu isključivo trilateralni.

Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je da će predstojeći razgovori pokazati da li je Rusija zaista spremna da postigne sporazum.

„To je ključno pitanje koje mora biti razjašnjeno u razgovorima narednih dana: Da li je Rusija zaista spremna da pregovara?“, rekao je Vadeful na marginama sastanka ministara spoljnih poslova Grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) u Parizu.

Pozvao je Moskvu da odustane od, kako je naveo, maksimalističkih zahtjeva, upozoravajući da pregovori ne smiju da se pretvore u puku predstavu.

Nešto optimističniju ocjenu iznijela je kanadska ministarka spoljnih poslova Anita Anand, koja je pozdravila obnavljanje direktnih razgovora nakon dugotrajnog diplomatskog zastoja.

„Prva važna stvar jeste sam sastanak“, rekla je Anand, dodajući da je uvjerena da su strane spremne da razgovaraju o mogućem sporazumu.

Američki izaslanik Džared Kušner, zet predsjednika SAD Donalda Trampa, priznao je da pred pregovaračima stoje teške odluke. Prema njegovim riječima, Rusija i evropske zemlje u jednom trenutku moraće direktno da razgovaraju o širim bezbjednosnim aranžmanima u okviru eventualnog mirovnog sporazuma.

Kušner je nagovijestio da bi napredak u Abu Dabiju mogao otvoriti prostor za širi pregovarački format koji bi uključivao i neposredno učešće evropskih država.

U nastojanju da obezbijedi dodatnu međunarodnu podršku, Zelenski je razgovarao i sa indijskim premijerom Narendrom Modijem. Ukrajinski predsjednik naveo je da je Modi više puta pozivao Rusiju da okonča rat, te da je Indija spremna da pomogne u uspostavljanju koridora za izvoz žitarica preko Crnog mora, čije je funkcionisanje poremećeno ruskim napadima.

Uprkos diplomatskim aktivnostima, Moskva i Kijev i dalje imaju suprotstavljene stavove o najvažnijim pitanjima, prije svega teritorijalnim ustupcima i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. Za sada nema naznaka da je bilo koja strana značajnije promijenila svoje dosadašnje pozicije.