Kategorija: Svijet

  • Pomračenje Sunca diže Španiju na noge, strahuju od požara

    Pomračenje Sunca diže Španiju na noge, strahuju od požara

    Španske vlasti uvele su vanredne mjere i ograničile pristup brojnim zaštićenim i šumskim područjima zbog ekstremnog rizika od požara uoči pomračenja Sunca 12. avgusta, koje će privući milione posjetilaca.

    Proglašen crveni alarm zbog rizika od požara koji bi, kako se strahuje, mogli da budu izazvani nepažnjom, prenijeli su španski mediji.

    Zbog ekstremnog rizika od požara zatvaraju se parkovi prirode i suspenduju javne aktivnosti i festivali koji su ranije najavljivani, prenosi dnevnik “Pais”.

    Razorni požari koji su nedavno opustošili hiljade hektara u Avili i Madridu narušili su pozitivnu atmosferu uoči predstojećeg posmatranja pomračenja Sunca 12. avgusta, kada će, kako je najavljeno, milioni ljudi krenuti u planinske predjele da posmatraju totalno pomračenje Sunca, prenosi Tanjug.

    Dijelovi Španije koji će privući najviše posjetilaca zabranili su pristup zaštićenim područjima i šumskim putevima, a u nekim dijelovima te zemlje najavljene su vanredne mjere kako bi se spriječili požari i ljudske tragedije.

    Zabranjene aktivnosti

    Neće biti dozvoljeno paljenje roštilja, vatrometi, kao ni parkiranje vozila blizu suve vegetacije i strogo će se voditi računa da se zadržavaju opušci cigareta i da se ne staje na bankinama ili da se blokiraju pristupi vozilima hitnih službi u slučaju potrebe.

    Španska ministarka za ekološku tranziciju i demografiju Sara Agesen prošle nedjelje je na konferenciji za medije pozvala na oprez.

    “Vegetacija je izuzetno suva i jedna mala iskra, jedna neopreznost, mogu da izazovu šumske požare sa razornim posljedicama po ljude, ekosisteme i prirodno nasljeđe”, upozorila je Agesen.

    Od početka godine registrovan 391 požar

    Od početka godine evropski sistem informacija o šumskim požarima (EFFIS) registrovao je 391 požar i 222.783 hektara spaljene zemlje u Španiji.

    Opština Tres Kantos u Madridu odlučila je da suspenduje planirane aktivnosti.

    “Ove godine smo u izuzetnoj situaciji. S obzirom na tragične okolnosti požara koji su pustošili šire područje Madrida, smatrali smo da je najbolje otkazati aktivnosti koje zahtijevaju tehničku podršku, mašine ili generatore koji mogu da izazovu vatru”, izjavila je Elisa Lidija Miguel, v. d. gradonačelnice.

    Međuministarska komisija za pomračenje, zadužena za međusektorsku koordinaciju u Španiji, uputila je apel i molbu da oni koji mogu gledaju pomračenje od kuće i da ne putuju automobilom.

  • Spašeno 26 migranata južno od Gavdosa: Čamac locirao Fronteksov avion

    Spašeno 26 migranata južno od Gavdosa: Čamac locirao Fronteksov avion

    Grčke lučke vlasti locirale su i spasile 26 stranih državljana koji su se nalazili u čamcu u morskom području oko 36 nautičkih milja južno od ostrva Gavdos, kod Krita.

    Čamac je uočio avion Fronteksa, nakon čega je putnike pokupio obližnji teretni brod pod zastavom Liberije, prenosi grčka javna televizija ERT.

    Spašeni migranti potom su prevezeni u luku Paleohora, gdje su zbrinuti.

    Operaciju je koordinirao Jedinstveni centar za potragu i spašavanje grčkih lučkih vlasti, a akcija je izvedena u otežanim vremenskim uslovima zbog jakog vjetra.

    Grčke vlasti posljednjih mjeseci bilježe pojačan migracijski pritisak na morskim rutama prema Kritu i okolnim ostrvima.

  • Tramp: Raste ekonomski pritisak na Iran; Netanjahu odobrio početak obnove južne Gaze

    Tramp: Raste ekonomski pritisak na Iran; Netanjahu odobrio početak obnove južne Gaze

    Donald Tramp kaže da SAD samo djelimično razgovaraju sa Iranom i da posmatraju kako raste ekonomski pritisak na Teheran. Komandant iranskih kopnenih snaga Ali DŽahanšahi poručio je da će “čvrsto odgovorit” na svaku neprijateljsku akciju i upozorio SAD da će njihovim trupama “presjeći odstupnicu” ako se odluče na kopnenu invaziju. Iako je najavljeno da obnova Gaze neće početi pre razoružanja Hamasa, Benjamin Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac prećutno su dali zeleno svjetlo za početak radova na obnovi južnog dijela enklave.

    Iranska agencija Mer objavila je snimak vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, u trenutku spekulacija o njegovom zdravstvenom stanju. Nije poznato kada i gdje je snimak nastao, dok su iranski zvaničnici ranije naveli da je Hamnei povređen u američko-izraelskom napadu 28. februara, u kojem je poginuo njegov otac.

    Hamnei se sastao sa predsjednikom Irana Masudom Pezeškijanom, a dvojica lidera razgovarala su o ekonomskim i vojnim pitanjima. Komandant iranskih kopnenih snaga Ali DŽahanšahi poručio je da će Iran “čvrsto odgovoriti“ na svaku neprijateljsku akciju i upozorio SAD da će njihovim trupama “presjeći odstupnicu” ako kroče na teritoriju Irana.

    Ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da je dogovor o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza u završnoj fazi, ali da će biti primenjen tek kada SAD ispune uslove Teherana.

    Prema Volstrit džornalu, američki predsednik Donald Tramp prioritet daje ponovnom otvaranju moreuza i mogao bi da odustane od nuklearnog sporazuma sa Iranom ako se plovidba obnovi.

    Tramp je u razgovoru za portal Aksios rekao da Vašington trenutno djelimično pregovara sa Teheranom i prati rast ekonomskog pritiska na Iran, uključujući visoku inflaciju i nedostatak novca.

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ponovio je da ne prihvata Trampov plan od 15 tačaka za Gazu. Izrael zahtijeva da se Hamas najprije razoruža, pa tek onda da počne povlačenje izraelskih snaga, dok Hamas zahteva suprotno.

    Istovremeno, Netanjahu i ministar odbrane Izrael Kac prećutno su odobrili početak radova na obnovi južnog dijela Gaze, u području istočne Rafe pod kontrolom izraelske vojske, iako je prethodno bilo najavljeno da obnova neće početi prije razoružavanja Hamasa.

  • Evropa se suši: Dunav i Rajna obaraju neslavne rekorde

    Evropa se suši: Dunav i Rajna obaraju neslavne rekorde

    Talasi vrućine i dugotrajna suša prouzrokovali su rekordno niske vodostaje nekih od najvažnijih evropskih rijeka. Stanje je toliko ozbiljno da su presušena korita i ogromni pješčani sprudovi vidljivi su i na satelitskim snimcima, koji pokazuju dramatičnu razliku u odnosu na prosječne protoke iz 2023. godine.

    Evropa se zagrijava najbrže od svih kontinenata, a njena ljeta postaju sve ekstremnija. Uzastopni, intenzivni toplotni talasi isušuju tlo i vodotokove. Evropske rijeke ključne su za prevoz robe, proizvodnju struje, hlađenje elektrana i turizam, pa njihovo povlačenje ugrožava privredu i ekosisteme.

    Problemi na Dunavu

    Vodostaj Dunava, druge najduže evropske rijeke, u Mađarskoj je dostigao istorijski minimum.

    U Budimpešti je u ponedjeljak izmjereno samo 10 centimetara, čime je oboren rekord od 33 centimetra iz 2018. godine. S obzirom na to da novi toplotni talas donosi temperature iznad 38 stepeni, postoji bojazan da bi vodostaj mogao dodatno da se smanji.

    Nizak vodostaj izazvao je energetsku krizu. Nuklearna elektrana Pakš, koja obezbjeđuje gotovo polovinu električne energije u Mađarskoj, radi sa samo 10 odsto kapaciteta jer za hlađenje koristi vodu iz Dunava. Svi reaktori osim jednog su ugašeni, a postoji rizik od potpunog zatvaranja ako rijeka nastavi da se povlači.

    Mađarski premijer Peter Mađar zahvalio je građanima i kompanijama na dobrovoljnom smanjenju potrošnje struje u večernjim satima.

    I Rumunija ima energetskih problema. Mornarica je eksplozivom pokušala da preusmjeri vodu prema nuklearnoj elektrani Černavoda.

    Državna agencija za vode planira da potopi teglenice sa kamenjem kako bi se napravio privremeni nasip i usmjerilo više vode prema elektrani, izvestio je Rojters.

    Zbog niskog vodostaja trpi i turizam, pa se otkazuju ili mijenjaju rute kruzera, a jedan brod se prošle sedmice nasukao u Bugarskoj.

    Povlačenje vode otkrilo je i istorijske ostatke – kod Prahova u Srbiji izronio je potopljeni njemački ratni brod iz Drugog svjetskog rata, a u Bugarskoj su pronađeni ostaci za koje se pretpostavlja da pripadaju mamutu.

    Rajna pred kolapsom

    Rajna, koja teče od švajcarskih Alpa do Sjevernog mora, takođe je na kritično niskim nivoima. Rijeka je ključni saobraćajni pravac za prevoz hrane, minerala, uglja i nafte. Hidrolog Masimilijano Zapa objašnjava da su uzrok niskog vodostaja slabe snježne padavine u Alpima, manjak kiše i pet toplotnih talasa.

    Na ključnoj mjernoj tački Kaub u Njemačkoj vodostaj je u srijedu iznosio 23 centimetra. Prethodni rekord iz 2018. bio je 24 centimetra, a Rojters se za te podatke poziva na njemačku Saveznu upravu za plovne puteve i brodarstvo.

    Zbog niskog vodostaja komercijalni brodovi moraju da smanje teret i do 80 odsto kako bi izbjegli nasukavanje, što remeti snabdijevanje i podiže cijene prevoza. Rekordno niski nivoi zabilježeni su i u Kelnu, kao i u Lobitu na granici sa Holandijom.

    “Prevoz teglenicama ozbiljno je ograničen, a brodovi plove sa znatno smanjenim teretom“, rekao je za Rojters portparol hemijske kompanije Lanxess.

    “Kako do nekih mjesta za utovar i istovar više nije moguće doći, gdje god možemo, prebacujemo se na željeznicu i drumski saobraćaj”, rekao je portparol.

    Sve češći ekstremi

    Slični problemi zabilheženi su i na drugim evropskim ruhekama, poput Po u Italiji i Loare u Francuskoj, koje su na nekim dionicama izrazito plitke. Naučnici upozoravaju da će se ovakvi rekordi u budućnosti sve češće obarati.

    “Kako klima nastavlja da se zagrijava, hidrološki ekstremi kojima sada svjedočimo tek su početak“, izjavio je Ričard Alan, profesor klimatskih nauka na Univerzitetu Reding.

    “Upravljanje vodnim resursima postaće sve veći izazov”, smatra profesor.

    Alan je dodao da je jedino rješenje “brzo smanjenje gasova sa efektom staklene bašte u svim sektorima društva i podrška dugoročnim politikama, umjesto da se rješavaju samo trenutne krize”.

    (Index.hr)

  • Upozorenje iz Moskve zbog Kosova: “Opasno je maštati”

    Upozorenje iz Moskve zbog Kosova: “Opasno je maštati”

    Snovi o uvlačenju tzv. Kosova u NATO predstavljaju prijetnju za regionalnu bezbjednost, izjavio je danas, 9.avgusta, direktor Drugog evropskog odjeljenja Ministarstva spoljnih poslova Rusije Jurij Pilipson.

    On je, komentarišući trilateralni memorandum o vojnoj saradnji potpisan u martu prošle godine između Albanije, Hrvatske i tzv. Kosova, taj potez opisao kao “izgradnju vojnog kvazibloka” i ocijenio ga kao “isprobavanje direktiva NATO za ubrzanu militarizaciju svega i svakoga”, prenosi Sputnjik.

    “Opasno je maštati o uvlačenju ovog tradicionalno srpskog regiona u evroatlantske strukture. Dijelimo zabrinutost naših partnera u Beogradu, koji s pravom vide izražena antisrpska osjećanja i potencijalnu prijetnju bezbjednosti svoje zemlje u vojnoj saradnji Zagreba, Tirane i Prištine”, naglasio je Pilipson, prenosi Tanjug.

    On je napomenuo da to “neizbiježno vodi eskalaciji na Balkanu, budući da stvaranje zatvorene osovine Zagreb-Tirana-Priština, u uslovima gdje su novopečeni ‘saveznici’ daleko od toga da se dobro slažu sa svojim susjedima, predstavlja destabilizujući faktor, iritans”.

    “Ovo postaje očigledno kada se analiziraju programski ciljevi ovog saveza. Među njima je razvoj odbrambene industrije, zajednička kupovina vojnih proizvoda, unapređenje interoperabilnosti oružanih snaga i integracija sistema za obradu i predaju podataka. Istovremeno je jačanje vojnog potencijala Prištine u suprotnosti sa postojećim međunarodnim sporazumima, prije svega sa fundamentalnom Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koja je od 1999. godine ostala kamen-temeljac arhitekture regionalne stabilnosti”, zaključio je Pilipson.

  • Drama na aerodromu u Sidneju: Avioni se zamalo sudarili (VIDEO)

    Drama na aerodromu u Sidneju: Avioni se zamalo sudarili (VIDEO)

    Avion kompanije Džetstar jutros (9.avgusta) se zamalo sudario sa avionom kompanije Katar ervejz na pisti aerodroma u Sidneju, a tom prilikom povrijeđen je jedan član osoblja aviona Džetstara, saopštili su zvaničnici avio-kompanija.

    U incidentu nije povrijeđen niko od putnika, prenosi ABC njuz.

    Naglo kočenje

    Avion Džetstara A320 morao je naglo da zakoči kako bi izbjegao sudar sa Boingom 777 oko 7.00 časova ujutro po lokalnom vremenu.

    U trenutku incidenta let JQ402, koji je saobraćao prema Gold Koustu, rulao je prema pisti.

    Pokrnuta istraga

    “Naš avion je pratio uputstva kontrole leta kada su piloti bili primorani da snažno zakoče nakon što se drugi avion približio. Pokrenuli smo istragu o incident”, rekao je portparol kompanije Džetstar.

    Kompanija Erservises Australia saopštila je da su nakon incidenta preduzete mjere za upravljanje protokom vazdušnog saobraćaja, uključujući povećanje razmaka između polijetanja kako bi se bezbjedno upravljalo planiranim letovima i polijetanjima, prenosi B92.

    „Avio-kompanija ispituje incident i pomoći će u svakoj bezbjednosnoj istrazi“, navodi se u saopštenju.

    Istragu o incidentu na aerodromu sprovodi i Australijski biro za bezbjednost transporta (ATSB), koji je saopštio da je na Boingu 777 prilikom incidenta došlo do manjeg oštećenja.

  • Nove ankete: Rat u Iranu i inflacija “potopili” Trampa

    Nove ankete: Rat u Iranu i inflacija “potopili” Trampa

    Politička pozicija američkog predsjednika Donalda Trampa trenutno je toliko oslabljena da su republikanci izgubili tradicionalnu prednost nad demokratama u dvije oblasti koje su gotovo uvijek išle u korist Republikanske stranke – ekonomiji i nacionalnoj bezbjednosti.

    Najnovija anketa Reutersa i Ipsosa pokazuje da su demokrate i republikanci praktično izjednačeni kada je riječ o pitanjima rata, međunarodnih sukoba i terorizma. Nakon izbora 2024. godine republikanci su u ovoj oblasti imali prednost od 11 procentnih poena. Danas 37 odsto odraslih Amerikanaca smatra da demokrate imaju bolji pristup tim pitanjima, dok 36 odsto prednost daje republikancima.

    Slične rezultate pokazala je i nedavna anketa Fox Newsa. Kada je riječ o nacionalnoj bezbjednosti, 50 odsto registrovanih birača više vjeruje republikancima, a 48 odsto demokratama. Poređenja radi, republikanci su u januaru, prije početka rata sa Iranom, imali prednost od 12 procentnih poena, piše CNN.

    Veliki zaokret

    Iako su razlike u obje ankete unutar statističke margine greške, sama činjenica da su dvije stranke gotovo izjednačene predstavlja veliki zaokret.

    Fox News godinama prati stavove birača o tome kojoj stranci više vjeruju kada su u pitanju terorizam i nacionalna bezbjednost. Sve do rata sa Iranom demokrate nikada nisu uspjele da se približe republikancima na manje od deset procentnih poena.

    Sličan dugoročni trend pokazuju i Gallupove ankete. Republikanci tradicionalno imaju prednost kada je riječ o nacionalnoj bezbjednosti, dok su demokrate u 21. vijeku uspjele da ih prestignu samo jednom – 2007. godine.

    Još izraženija bila je republikanska prednost kada su građani pitani koja stranka je bolja u suočavanju sa međunarodnim terorizmom i vojnim prijetnjama. U 22 ankete sprovedene od godinu dana nakon napada 11. septembra, demokrate su vodile samo jednom, ponovo 2007. godine, dok su republikanci uglavnom imali dvocifrenu prednost.

    Ekonomija problem za Trampa

    Još veći problem za republikance predstavljaju rezultati kada je riječ o ekonomiji.

    Najnovija anketa Fox Newsa pokazala je da demokrate imaju prednost od devet procentnih poena – 54 prema 45 odsto. To je njihova najveća prednost u ovom pitanju od 2006. godine, kada su vodili sa čak 20 procentnih poena.

    Kada su demokrate u aprilu ove godine prvi put preuzele vođstvo na pitanju ekonomije, bio je to prvi takav slučaj od 2010. godine, neposredno nakon velike finansijske krize iz 2008.

    CNN-ova anketa iz maja pokazala je nešto manju razliku: 35 odsto odraslih Amerikanaca smatralo je da demokrate imaju bolji pristup ekonomiji, dok je 33 odsto prednost davalo republikancima.

    U ranijim CNN-ovim anketama građani su birali između republikanaca i demokrata u Kongresu. Posljednji put republikanci nisu imali prednost po pitanju ekonomije još 2009. godine.

    Tramp potcijenio implikacije rata u Iranu

    Rezultati anketa ukazuju da je Tramp možda ozbiljno potcijenio političke posljedice rata sa Iranom, ali i drugih kontroverznih poteza njegove administracije, uključujući uvođenje širokih carina.

    Uvođenjem carina Tramp je praktično preuzeo političku odgovornost za dalji razvoj ekonomske situacije. Istovremeno je dodatno pogoršao raspoloženje javnosti umanjujući značaj zabrinutosti Amerikanaca zbog inflacije.

    Sada se suočava sa ekonomijom koja i dalje pokazuje znakove stagnacije, a u julu je izgubljeno 23.000 radnih mjesta.

    To ne znači da su demokrate postale naročito popularne. I njihova podrška u istraživanjima javnog mnjenja ostaje relativno slaba. Upravo zbog toga činjenica da su uspjeli da preuzmu prednost kada je riječ o ekonomiji predstavlja značajan politički signal.

    Međutim, nakon Trampovog ulaska u rat sa Iranom, ankete pokazuju da su demokrate praktično dostigle republikance upravo na jednom od pitanja koja su tradicionalno predstavljala najjači teren Republikanske stranke.

    Mogu ga dodatno skratiti u klasičnu novinsku formu od oko 500–700 riječi, bez gubljenja ključnih anketa i poređenja.

  • Rusija: Tokom noći oborena 153 ukrajinska drone

    Rusija: Tokom noći oborena 153 ukrajinska drone

    Ruska protivvazdušna odbrana oborila je tokom noći sa subote na nedjelju 153 ukrajinske bespilotne letjelice iznad ruskih regija, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

    U saopštenju se navodi da su dronovi oboreni iznad Belgoroda, Brjanska, Vladimira, Voronježa, Kaluge, Kurska, Lipecka, Orjola, Rostova, Rjazanja, Samare, Smolenska, Tvera i Tule, Republike Krim, Moskovske oblasti, Republike Tatarstan, te iznad Azovskog i Crnog mora.

    U odvojenom saopštenju ističe se da su ruski dronovi “geran” pogodili skladišta Oružanih snaga Ukrajine u kojima se nalaze bespilotne letjelice i elektronska oprema u blizini četiri naselja u Harkovskoj oblasti.

  • Kiparski gas stiže do marta 2028. godine

    Kiparski gas stiže do marta 2028. godine

    Evropski potrošači mogu da očekuju prirodni gas iz podmorskog nalazišta kod Kipra već u martu 2028. godine, izjavio je kiparski ministar energetike Majkl Damijanos.

    Damijanos je rekao da istočni Mediteran brzo postaje alternativni izvor energije za evropske zemlje, pošto rat Rusije i Ukrajine i sukobi na Bliskom istoku primoravaju kontinent da traži nove izvore.

    On je dodao da su partneri u vađenju gasa “Total enerdžis” iz Francuske i italijanski “Eni” prošlog mjeseca donijeli konačnu odluku da nastave sa razvojem polja prirodnog gasa Kronos kod južne obale Kipra.

    Kada projekat bude realizovan, gas će prvi put krenuti na evropska tržišta iz nalazišta u istočnom Mediteranu, prenio je AP.

    Prema rasporedu francusko-italijanskog konzorcijuma, radovi na cjevovodu od Kronosa do postojeće infrastrukture u egipatskom nalazištu prirodnog gasa Zohr, udaljenom 105 kilometara, počeće kasnije ove godine i trajaće do 18 mjeseci.

    Isporuka gasa iz Kronosa u Egipat radi prerade je ekonomski najisplativija opcija, koja će koštati oko dvije milijarde dolara.

    Prema dogovoru, petina gasa koji se bude vadio iz nalazišta Kronos može biti iskorištena za pokrivanje domaćih energetskih potreba Egipta.

  • U Njemačkoj moguća zabrana društvenih mreža za mlade od 2027. godine

    U Njemačkoj moguća zabrana društvenih mreža za mlade od 2027. godine

    Njemački ministar za porodična pitanja Karin Prijen izjavila je da očekuje da zabrana pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina stupi na snagu 2027. godine.

    Ekspertska komisija koju je osnovala Prijenova preporučila je ograničavanje pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina.

    Vremenski okvir vezan je za uvođenje tehnologije novčanika za digitalni identitet u EU.

    – Pretpostavljam da će zakonodavni proces, čak i ako ga pokrene parlament, trajati najmanje šest mjeseci. Za ovo nam je potrebna i neophodna tehnička infrastruktura. Naš plan je da omogućimo verifikaciju starosti preko takozvanog EUDI novčanika.

    Planirano je da bude spreman početkom sljedeće godine – rekla je ona listu “Adenblat Hamburg”.

    Prijenova je navela da razmišlja i o regulisanju pristupa za starije adolescente, odnosno mlade od 13 do 18 godina.

    – Platforme moraju da preuzmu odgovornost za rizike povezane sa njihovim tehnologijama i da osiguraju da ponuđeni digitalni sadržaj striktno ispunjava kriterijume bezbjednosti zasnovane na uzrastu – naglasila je Prijenova.