Kategorija: Svijet

Tanker koji prevozi prvu pošiljku ruskog dizela namijenjenu Sjedinjenim Američkim Državama zaustavio se u blizini istočne američke obale, pokazuju podaci o pomorskom saobraćaju.

Brod „Agioi Fanendes“, kojim upravlja grčka kompanija, prevozi 40.000 tona dizela sa ultraniskim sadržajem sumpora. Ipak, njegova konačna destinacija još nije određena, saopštio je operater.

Tanker plovi pod zastavom Malte, a ruski dizel ukrcan je 22. oktobra u baltičkoj luci Primorsk. Prema podacima o kretanju brodova, riječ je o prvoj isporuci ovog energenta iz Rusije za američko tržište.

Kako prenosi RTRS, pozivajući se na podatke o pomorskom saobraćaju, američki predsjednik Donald Tramp prošlog mjeseca objavio je iznenadni dogovor sa Moskvom o uvozu ruskog dizela. Cilj aranžmana je, prema navodima, uticaj na snižavanje cijena goriva na benzinskim pumpama uoči izbora za Kongres SAD.

Ipak, još nije izvjesno da li će tanker zaista istovariti teret u Sjedinjenim Državama. Brodovi tokom plovidbe mogu više puta promijeniti prijavljeno odredište ili preći u status „za narudžbine“, ukoliko potencijalni dogovor propadne, planovi budu izmijenjeni ili operater ne želi javno da otkrije krajnju destinaciju.

Zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li će prva pošiljka ruskog dizela stići do američkih kupaca, uprkos tome što se tanker već nalazi u blizini istočne obale SAD.

Američki predsjednik Donald Tramp želi da održi trilateralni samit sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom, a jedna od glavnih tema razgovora trebalo bi da bude stanje u oblasti nuklearnog naoružanja u svijetu, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

Rubio je potvrdio da su pripreme za susret u toku i da Vašington smatra da bi takav sastanak mogao biti održan.

„Predsjednik želi da do takvog sastanka dođe, ako je to moguće. Smatramo da je to izvodljivo, a jedna od tema za razgovor, prema njegovom mišljenju, trebalo bi da bude stanje u oblasti nuklearnog naoružanja u svijetu“, rekao je Rubio novinarima.

Prema njegovim riječima, postoji namjera da se susret organizuje, dok zainteresovane strane trenutno rade na utvrđivanju njegovog okvira. Više informacija o mogućem sastanku moglo bi biti poznato u narednom periodu, prenosi RTRS.

Ranije je saopšteno da su strane u kontaktu povodom organizacije susreta lidera na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEK).

Ukoliko do sastanka dođe, razgovori Trampa, Putina i Sija mogli bi otvoriti prostor za direktnu razmjenu stavova tri najveće svjetske sile o kontroli nuklearnog naoružanja i globalnoj bezbjednosti.

Rusija neće pristati na novo primirje u Ukrajini ukoliko prethodno ne bude jasno definisano šta slijedi nakon prekida borbenih dejstava, poručio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, komentarišući aktuelne pregovore o okončanju sukoba.

„Nećemo pristati na još jedan prekid vatre, još jedno primirje, kako god da ga nazovete, a da ne razumijemo šta će se dalje desiti“, izjavio je Lavrov, prenosi B92, pozivajući se na RIA Novosti.

Šef ruske diplomatije ocijenio je da je sukob nastao zbog odbijanja Kijeva da sprovede sporazume o kolektivnoj bezbjednosti potpisane 2014. godine. Prema njegovim riječima, ukrajinsko rukovodstvo nije imalo namjeru da ispuni preuzete obaveze, dok su zapadne zemlje podsticale takav pristup.

Lavrov je istakao da Moskva ne prihvata ideju novog primirja jer smatra da bi evropske zemlje na taj način kupovale vrijeme za Ukrajinu, omogućavajući joj da se oporavi od vojnih gubitaka.

Istovremeno, ruski ministar spoljnih poslova ocijenio je kao razumnu američku inicijativu da se tokom pregovora u Abu Dabiju definišu jasni parametri buduće bezbjednosne arhitekture, prije nego što se pređe na konkretno rješavanje rusko-ukrajinskog sukoba.

Govoreći o prisustvu evropskih predstavnika u Abu Dabiju i njihovom izostanku iz direktnih pregovora, Lavrov je na pitanje zašto im Moskva ne dopušta da sjednu za pregovarački sto odgovorio pitanjem: „Predlažete da obaramo avione?“

Dodao je da evropski predstavnici mogu ostati u hotelima dok se odvijaju razgovori, podsjećajući da su Sjedinjene Države najavile susrete sa Ukrajincima i Evropljanima prije razgovora sa ruskom delegacijom.

„Neka tamo malo posjede u hotelima. Amerikanci su rekli da će se prije pregovora s našom delegacijom sastati s Ukrajincima i Evropljanima“, rekao je Lavrov, ocjenjujući da takav način rada nema perspektivu.

Trilateralni pregovori Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine održavaju se u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, a jedno od ključnih pitanja ostaje pronalaženje modela koji bi omogućio trajno okončanje sukoba.

Predstavnici Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine započeli su trilateralne pregovore u Abu Dabiju, a razgovori, koji se održavaju iza zatvorenih vrata, biće nastavljeni i sutra.

Šef ruske delegacije Vladimir Medinski izrazio je nadu da će sastanak doprinijeti napretku u rješavanju sukoba, ističući da Moskva očekuje pomak ka miru u interesu ruskog i ukrajinskog naroda.

„Nadamo se da će obnovljeni sastav ruske delegacije na pregovorima omogućiti napredak na putu ka miru. Počnimo s radom“, poručio je Medinski.

Ukrajinsku delegaciju predvodi Rustem Umerov, koji je potvrdio da je od predsjednika Vladimira Zelenskog dobio ovlašćenja za pregovore o pitanjima koja se odnose na okončanje sukoba.

Američki izaslanik Džared Kušner ocijenio je da bi razgovori mogli biti produktivni. Prema njegovim riječima, tačke neslaganja između Moskve i Kijeva već su identifikovane, a važno je da delegacije pokažu spremnost za otvoren dijalog.

Kušner je ukazao i na emotivnu težinu pregovora, naglašavajući da je hrabrost učesnika važna za nastavak razgovora.

Prije početka trilateralnog sastanka, u Abu Dabiju su održani i razgovori ukrajinske delegacije sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da postoji snažna želja obje strane da se rat okonča i ocijenio da pregovori u Abu Dabiju predstavljaju priliku za napredak. U razgovoru za Rojters nije isključio mogućnost da se konkretni pomaci ostvare već tokom ove sedmice.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je najavio da će jedno od ključnih pitanja na dnevnom redu biti bezbjednost Rusije, Ukrajine i šireg regiona.

Kušner je, s druge strane, istakao da će u konačnici biti neophodni i direktni razgovori između Evrope i Rusije. Kako prenosi RTRS, najavio je i konsultacije sa predstavnicima Evropske unije, NATO-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Italije.

Na prethodnim trilateralnim pregovorima, održanim u Ženevi u februaru, nije ostvaren značajniji napredak u postizanju dogovora o okončanju rata. Ipak, okolnosti su se od tada promijenile, a Tramp je u međuvremenu ponovio da su Moskva i Kijev blizu sporazuma, navodeći da bi Ukrajina prema tom dogovoru „malo promijenila oblik“.

Detalji aktuelnih razgovora za sada nisu dostupni javnosti, s obzirom na to da se pregovori održavaju bez prisustva medija.

Slovački premijer Robert Fico rekao je da prijetnje njemačkog kancelara Fridriha Merca da će blokirati budžet EU zbog odbijanja pojedinih članica da finansiraju Ukrajinu predstavljaju tipičnu ucjenu.

Fico je ukazao na pravo Slovačke na sopstveni stav.

Britanski dnevnik “Fajnenšel tajms” prenio je pismo koje je Merc poslao predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Kosti u kojem prijeti da će blokirati novi dugoročni budžet EU od 2028. do 2034. godine ukoliko sve članice bloka ne budu posvećene obezbjeđivanju finansijske podrške Ukrajini.

Slovački premijer je krajem prošle sedmice izjavio da pojedini premijeri iz EU prijete Slovačkoj smanjenjem fondova u novom budžetu EU zbog odbijanja Bratislave da podrži novu pozajmicu bloka od 70 milijardi evra za Ukrajinu.

Evropska komisija predstavila je nacrt novog budžeta za period od 2028. do 2034. godine od ukupno dva triliona evra i osiguranje povećanja troškova za odbranu, konkurentnost i podršku Ukrajini.

Prijedlog je izazvao nesuglasice među članicama EU zbog obima budžeta, odvajanja sredstava i uvođenja novih resursa prihoda.

Više od 4.300 državljana SAD i članica EU podnijelo je zahtjev za dobijanje privremenih boravišnih dozvola u Rusiji otkako je pojednostavljena procedura za njihovo dobijanje, izjavio je ruski ministar unutrašnjih poslova Vladimir Kolokolcev.

“Predsjedničkim ukazom je značajno pojednostavljena procedura za dobijanje privremenih boravišnih dozvola za određene kategorije pojedinaca iz neprijateljskih zemalja. To se odnosi na one koji žele da se presele jer nisu saglasni sa politikom vlasti u svojim zemljama”, rekao je Kolokolcev u Savjetu Ruske Federacije.

Prema njegovim riječima, zahtjeve su predali uglavnom državljani EU, SAD, Južne Koreje, Velike Britanije i Kanade, prenio je TASS.

Kolokolcev je dodao da je od 2022. godine udio onih iz pomenutih zemalja 15 odsto od ukupnog broja svih koji su se doselili u Rusiju u tom periodu.

Politička situacija u Sjedinjenim Američkim Državama ulazi u sve neizvjesniju fazu nakon što se predsjednik Donald Tramp, suočen sa slabljenjem političke podrške poslije izbora, odlučio za poteze koji su izazvali zabrinutost među pojedinim stručnjacima i političkim analitičarima.

Posebnu pažnju izazvalo je imenovanje Stivena Milera na jednu od najvažnijih pozicija u Bijeloj kući, što se tumači kao signal da Tramp namjerava dodatno učvrstiti kontrolu nad izvršnom vlašću i pooštriti odnos prema političkim protivnicima.

Stručnjakinja za proučavanje autoritarnih režima Rut Ben-Gijat ovaj proces opisuje kao kasnu fazu radikalizacije, u kojoj oslabljeni lideri nastoje da se okruže najodanijim saradnicima, uklanjaju one koji pokazuju neodlučnost i intenziviraju obračun sa kritičarima.

Slična upozorenja iznio je i Robert Pejp, nekadašnji savjetnik administracije Baraka Obame, ocjenjujući da bi narednih osam sedmica, do stupanja na dužnost novih demokratskih poslanika, moglo predstavljati jedan od najosjetljivijih perioda u savremenoj američkoj istoriji.

Dodatnu zabrinutost izazivaju upozorenja forenzičke psihijatrice Bandi Li, koja ukazuje na Trampovu nepredvidivost i njegov odnos prema nuklearnom oružju. Ona smatra da bi nezadovoljstvo zbog neuspjeha u odnosima sa Iranom i nastojanje da sačuva politički imidž mogli povećati rizik od nepromišljenih odluka.

Miler, koji preuzima jednu od centralnih funkcija u predsjedničkoj administraciji, već je poznat po zastupanju oštrih političkih i bezbjednosnih mjera. Prema medijskim izvještajima, podržavao je napade na civilne brodove na Karibima, zalagao se za korištenje pravosudnog aparata protiv političkih protivnika i univerziteta, a bio je povezan i sa mjerama pojačanog vojnog prisustva u Vašingtonu.

Njegovo imenovanje dolazi u trenutku pojačanih sukoba između Trampove administracije i demokratskih predstavnika u Kongresu. Američki predsjednik je na društvenim mrežama pojedine demokrate nazvao ucjenjivačima koje treba zatvoriti, nakon čega je zatražio istragu Ministarstva pravde.

Vršilac dužnosti državnog tužioca Tod Blanš potvrdio je za CNN da bi određene izjave demokratskih kongresmena mogle biti predmet krivičnih istraga, zavisno od toga da li postoje elementi krivičnog djela. Povod za ovaj sukob bile su izjave senatorke Elise Slotkin, koja je studentima savjetovala da dobro razmisle prije prihvatanja posla u Trampovoj administraciji, kao i poruka kongresmena Roberta Garsije da Trampovi saradnici treba da angažuju advokate.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja Predsjednički memorandum o nacionalnoj bezbjednosti 7 (NSPM-7), usvojen prošle godine, kojim su FBI i poreske službe dobili smjernice da određene ideološke stavove i kritike u vezi sa migracijama, rasom i rodom tretiraju kao moguće pokazatelje domaćeg terorizma.

Tramp sada traži dodatnih 166,1 milion dolara za finansiranje novih agenata koji bi učestvovali u sprovođenju ovog memoranduma.

Ipak, uprkos upozorenjima o mogućem daljem zaoštravanju političkih prilika, dio analitičara smatra da bi promjene u Kongresu mogle predstavljati važan mehanizam institucionalne kontrole. Demokratski poslanici trebalo bi da preuzmu svoje funkcije u januaru, čime bi opozicija dobila veći prostor za djelovanje.

Ni unutar Republikanske stranke ne postoji jedinstvena podrška Milerovom imenovanju, a pojedini republikanci već su ga javno kritikovali.

Kao primjer mogućnosti političkog preokreta navodi se i Mađarska, gdje je saveznik Donalda Trampa, Viktor Orban, nakon izbornog poraza bio suočen sa pritiskom da omogući demokratsku tranziciju vlasti.

Kako upozorava Rut Ben-Gijat, autoritarni politički obrasci često ne predviđaju mogućnost izbornog poraza. Zbog toga će naredni period u SAD biti posebno važan za očuvanje institucija, vladavine prava i demokratskih mehanizama kontrole vlasti, navode Nezavisne.

NJemačka je u zimu ušla sa rekordno niskim nivoima gasa u svojom skladištima, zbog čega je ugrožena pouzdanost u isporuku ovog energenta u slučaju pogoršanja vremenskih uslova, saopšteno je iz Asocijacije operatera sistema skladišta gasa /INES/.

“NJemačka je u sezonu grijanja 2026/2027. godine ušla sa istorijski niskim nivoom ispunjenosti skladišta gasa. Do 1. novembra skladišta su bila ispunjena do samo 61 odsto, što je za devet odsto manje od ciljanih 70 odsto”, ističe se u saopštenju INES-a.

U saopštenju se pominju nedovoljne ekonomske inicijative i visoka povlačenja energenta tokom sezone kao glavni faktori za pad u nivoima ispunjenosti skladišta.

Učenici u Francuskoj blokirali su gotovo 50 privatnih ili državnih srednjih škola širom te države, javljaju francuski mediji, pozivajući se na podatke Ministarstva za obrazovanje.

Prema podacima Ministarstva za obrazovanje, blokirano je oko 1,3 odsto od ukupnog broja srednjih škola u Francuskoj, što znači 49 obrazovnih institucija od 3.700 na teritoriji Francuske.

Francuska medijska kuća BFMTV navodi da do sada nisu prijaljeni prekidi u obrazovnom procesu.

Danas su u Francuskoj nastavljeni protesti učenika srednjih škola, studenata i prosvjetnih radnika.

U Parizu su odobrene demonstracije koje su počele u podne sa trga Panteon. Očekuje se učešće od 2.000 do 4.000 ljudi.

Protesti u Francuskoj počeli su sredinom septembra kada su učenici srednjih škola izašli na ulice Pariza sa zahtjevom za poboljšanje uslova. NJima su se kasnije pridružili nezadovoljni rastom troškova života nakon čega su se protesti proširili i na ostatak države.