Kategorija: Svijet

Dvadesetčetvorogodišnji muškarac koji je u subotu ubio šest osoba u poljskom Krakovu preminuo je u bolnici od posljedica povreda zadobijenih u razmjeni vatre s policijom.

Poljski državljanin proglašen je mrtvim u ponedjeljak u 4.30 časova, nakon što su ljekari nekoliko dana pokušavali da mu spasu život. Njegovo zdravstveno stanje od prijema u bolnicu bilo je kritično, a tokom liječenja podvrgnut je najmanje trima operacijama.

Uprkos naporima medicinskog osoblja, povrede koje je zadobio tokom policijske intervencije bile su smrtonosne.

Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na Reuters, napadač je preminuo u ponedjeljak ujutro, čime je okončano njegovo višednevno liječenje pod policijskim nadzorom.

Podsjećamo, napad se dogodio u subotu poslijepodne u blizini Glavnog trga u Krakovu, gdje je 24-godišnjak otvorio vatru na civile. Policija je intervenisala i nakon razmjene vatre ranila napadača, koji je potom prevezen u bolnicu.

Tokom naknadnog pretresa njegove porodične kuće policija je pronašla još tri tijela. Poljske vlasti istražuju okolnosti tih smrti, kao i moguću povezanost sa napadom u centru Krakova.

Tužilaštvo je pokrenulo istragu zbog sumnje na terorizam, dok je povodom tragedije u Poljskoj proglašena dvodnevna nacionalna žalost.

Upravni odbor kompanije Nvidia pokrenuo je nezavisnu istragu kako bi utvrdio da li je izvršni direktor i suosnivač kompanije Džensen Huang bio meta strane obavještajne operacije. Istraga je uslijedila nakon medijskih izvještaja o njegovoj bliskoj vezi sa poslovnom ženom za koju američke obavještajne službe navodno smatraju da je prikupljala informacije za Kinu.

Prema navodima medija, riječ je o Alis Huang, bivšoj visokoj rukovoditeljki singapurske kompanije Megaspeed, jednog od značajnih kupaca Nvidia čipova. Američke vlasti ranije su ispitivale poslovanje ove kompanije zbog sumnji da je pomagala u nabavci naprednih čipova za vještačku inteligenciju koji podliježu američkim izvoznim ograničenjima prema Kini.

Upravo je odnos direktora Nvidije sa Alis Huang ponovo otvorio pitanja o mogućem pristupu osjetljivim informacijama i bezbjednosnim rizicima za američku tehnološku industriju.

Kako prenose Nezavisne, američki mediji objavili su da su obavještajne službe zaključile kako je Alis Huang radila za kineske interese i dostavljala informacije Pekingu. Dodatnu pažnju izazvalo je i priznanje Džensena Huanga da je bio nevjeran supruzi, zbog čega se izvinio porodici i saradnicima.

U saopštenju Nvidije navedeno je da će istragu nadgledati odbor nezavisnih direktora, uz pomoć eksternih pravnih savjetnika. Kompanija je istakla da za sada nema razloga da vjeruje da su ugroženi američka nacionalna bezbjednost ili poslovne tajne Nvidije, ali da će biti pregledane sve dostupne informacije.

Huang je podržao pokretanje istrage i obećao punu saradnju. Iz kompanije su poručili da će on nastaviti da obavlja funkciju izvršnog direktora bez prekida, te da aktuelna dešavanja neće uticati na poslovanje Nvidije.

Slučaj je izazvao interesovanje i u američkom Kongresu. Predsjednici tri odbora Predstavničkog doma zatražili su od Huanga da 18. novembra učestvuje na zatvorenom brifingu, na kojem bi trebalo da odgovori na pitanja o svojim kontaktima sa Alis Huang i bezbjednosnim procedurama kompanije u vezi sa mogućim stranim obavještajnim aktivnostima.

Posebnu pažnju američkih zvaničnika privlači činjenica da Nvidia proizvodi najnaprednije čipove koji imaju ključnu ulogu u razvoju vještačke inteligencije, a čiji je izvoz u Kinu ograničen američkim propisima. Huang je ranije bio jedan od najistaknutijih zagovornika zadržavanja pristupa kineskom tržištu za američke proizvođače čipova.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da nije razgovarao sa direktorom Nvidije o najnovijim optužbama, ali je izrazio nadu da će se situacija razriješiti i pohvalio njegov dosadašnji rad. Državni sekretar Marko Rubio odbio je da komentariše slučaj, pozivajući se na njegovu osjetljivu prirodu.

Uprava Nvidije poručila je da ima povjerenje u Huanga i rukovodeći tim kompanije, te da će javnost biti obaviještena o daljim rezultatima interne istrage.

Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je uvjerenje da će se naredne sedmice u Kini na samitu Azijsko-pacifičke saradnje /APEK/ sresti sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom radi razgovora o okončanju sukoba u Iranu i denuklarizaciji.

Tramp je istakao da će otputovati u Kinu na samit koji se održava 18. i 19. novembra u Šenženu.

“Mislim da će jedan od sastanaka biti sa Putinom i Sijem i to će biti interesantno. Govorimo o mnogo toga, uključujući denuklearizaciju. Pokušavamo da okončamo rat u Iranu”, istakao je Tramp u izjavi novinarima na Floridi prije povratka u Vašington.

Prema njegovim riječima, on je otvoren za trostrane razgovore o kontroli naoružanja sa Sijem i Putinom.

Tramp je nešto ranije izrazio uvjerenje da su “veoma blizu dogovora o okončanju sukoba između Rusije i Ukrajine što će rezultirati malo drugačijim oblikom Ukrajine”.

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je veoma malo vjerovatno da će narediti nove napade na Iran sve dok pregovori o okončanju sukoba napreduju.

Trampa je takođe rekao i da su SAD identifikovale potencijalne infrastrukturne mete, prenosi Si-En-En.

“To uključuje 38 mostova koje možemo srušiti bukvalno za jedan sat”, upozorio je Tramp.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski potvrdio je proslavljajući pobjedu Demokratske stranke na izborima u SAD da se uvijek protivio predsjedniku SAD Donaldu Trampu i mirnom rješenju sukoba u Ukrajini, rekao je specijalni izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

Dmitrijev, koji je ujedno i izvršni direktor Ruskog fonda za direktne investicije /RDIF/ istakao da je Zelenski uvijek djelovao protiv Trampa i protiv mira, samo je to ranije bolje skrivao.

“Mirovne inicijative predsjednika Trampa uspjeće uprkos ratnohuškačkom otporu”, napisao je Dmitrijev na “Iksu”, komentarišući izjavu Zelenskog nakon srednjoročnih izbora u SAD.

Birači su na izborima na sredini mandata u utorak, 3. novembra, izabrali jednu trećinu Senata i cijeli Predstavnički dom, kao i guvernere u 36 država i teritorija.

Takođe su održani i lokalni izbori. Oba doma Kongresa trenutno kontroliše Republikanska stranka.

Kongres u novom sazivu koji će biti formiran nakon izbora, počeće sa radom 3. januara 2027. Demokrate će imati većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu, podsjeća TASS.

Ruska vojska izgradila je nekoliko hiljada kilometara bezbjednosnih koridora na područjima u blizini linije fronta, a radovi na njihovom proširenju i dodatnom opremanju nastaviće se i u narednom periodu, izjavio je general-pukovnik Valerij Solodčuk, načelnik pozadine Oružanih snaga Rusije i zamjenik ministra odbrane.

Prema njegovim riječima, riječ je o sistemu pasivne zaštite koji omogućava bezbjednije kretanje vojnika, vojne opreme i materijalnih sredstava prema položajima na frontu.

„Ove godine uređeno je nekoliko hiljada kilometara takvih koridora, a radovi se neprekidno nastavljaju. Oni neće biti obustavljeni, već će se samo intenzivirati, kako u dubinu, tako i u različitim pravcima, kako bismo mogli da dopremamo ljudstvo i različita materijalna sredstva što bliže liniji fronta“, rekao je Solodčuk.

On je naglasio da je obezbjeđivanje logistike jedan od najvažnijih zadataka ruske vojske, jer od nesmetanog snabdijevanja zavisi funkcionisanje jedinica na prvoj liniji borbenih dejstava.

Prema njegovim riječima, većina vojnih jedinica na različite načine učestvuje u realizaciji ovog zadatka, a sve aktivnosti sprovode se prema jedinstvenom planu.

Solodčuk je objasnio da izgradnja koridora podrazumijeva postavljanje različitih oblika pasivne zaštite, čiji je cilj da omoguće dopremanje potrebnih sredstava što bliže položajima na frontu.

O tome šta ruska vojska gradi u pozadini fronta i kako planira da unaprijedi snabdijevanje svojih jedinica izvijestile su Nezavisne, pozivajući se na izjavu ruskog vojnog zvaničnika koju su prenijele „Večernje novosti“.

Izgradnja ovakve infrastrukture ukazuje na značaj koji ruska vojna komanda pridaje zaštiti logističkih pravaca i održavanju kontinuiteta snabdijevanja jedinica koje djeluju u neposrednoj blizini borbenih položaja.

Radovi će, prema najavama Solodčuka, biti nastavljeni i dodatno intenzivirani, kako bi se omogućilo efikasnije dopremanje ljudstva i materijalnih sredstava na različitim pravcima fronta.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da rezultati srednjoročnih izbora ove sedmice predstavljaju “džinovski korak unazad” u istoriji zemlje, ali je poručio da će se vratiti jači nego ikad.

“Čak je i berza, koja je bila `raketa` pod `Trampom`, pretrpjela jednodnevni gubitak od tri biliona dolara. Ali ne bojte se, vratićemo se, veći i jači nego ikada prije”, napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”.

Republikanci su pretrpjeli težak udarac na srednjoročnim izborima ove sedmice, jer su demokrate praktično preokrenule i Senat i Predstavnički dom, osvojivši većinu u Kongresu.

 Grčka se sprema za migracionu krizu na Kritu nakon što je u prva tri dana novembra stiglo 1.700 ljudi iz Libije, rekao je ministar za migracije i azil Tanos Plevris.

Plevris je rekao da su libijske vlasti prestale da sarađuju, povezujući povećanje broja dolazaka sa memorandumom između Turske i Libije.

On je dodao da se očekuje da će prijemni centar u Atanatiju biti otvoren naredne sedmice, piše “Katimerini”.

U drugom godišnjem izvještaju Evropske komisije, koji je predstavljen u 6. novembra, navodi se da su ilegalni prelasci u Grčku opali za 23 odsto, a zahtjevi za azil smanjeni za 19 odsto od jula 2025. do juna 2026.

Međutim, dolasci na Krit porasli za 105 odsto na oko 21.000, dok su prelasci na grčkoj kopnenoj granici sa Turskom povećani za 33 odsto.

Grčka je činila 25 odsto iskrcavanja nakon operacija potrage i spasavanja u bloku, u poređenju sa 42 odsto za Italiju.

Neimenovani evropski zvaničnik je rekao da se Grčka i dalje suočava sa nesrazmjernim pritiskom i da se kvalifikuje za pomoć EU u 2027. godini.

Komisija je pohvalila Atinu zbog sprovođenja novog pakta bloka o migracijama i azilu, koji je na snazi od juna, uključujući granične procedure, povratke i saradnju sa članicama.

Plevris je rekao da je Grčka vratila više od 6.000 migranata za deset 10 mjeseci 2026. godine, što je jednako ukupnom broju za cijelu 2025. godinu.

Grčka, Italija, Španija i Kipar su među četiri zemlje koje ispunjavaju uslove za podršku kroz Fond solidarnosti EU, koji može da obezbjedi premještanje, finansijske doprinose ili kompenzaciju odgovornosti.

Moskva sarađuje sa Vašingtonom i Pekingom na izradi planova za teme koje bi se razmatrale na potencijalnom sastanku predsjednika tri zemlje kasnije ovog mjeseca, rekao je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.

“Strane izrađuju prijedloge za moguće tačke dnevnog reda. Neke tačke jedna strana preferira, a druga ih smatra potpuno neprikladnim. Prema tome, ovdje se mora postići određeni konsenzus”, rekao je Peskov.

Ako se taj konsenzus postigne i ako se sastanak održi, Peskov je naveo da će to onda biti veoma važna diskusija koja će, bez pretjerivanja, privući pažnju cijelog svijeta.

Trilateralni sastanak, koji bi se održao na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje /APEK/ u Šenženu u Kini, još nije potvrđen, ali Moskva i Peking već rade na njegovom organizovanju, naveo je portal “Baha”.

Američki predsjednik Donald Tramp imenovao je Stivena Milera (Stephen Miller), jednog od svojih najbližih i najdugovječnijih saradnika, za novog šefa kabineta Bijele kuće. Riječ je o političkom savjetniku koji je uz Trampa još od predsjedničke kampanje 2016. godine i koji se smatra jednim od glavnih ideologa njegove imigracione politike.

Miler će na toj funkciji zamijeniti Suzi Vajls (Susie Wiles), koja je podnijela ostavku nekoliko dana nakon što su republikanci izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa na međuizborima. Ona će nastaviti politički angažman u Trampovom timu.

Tramp je prilikom objave imenovanja na društvenoj mreži Truth Social Milera opisao kao jednog od svojih najpouzdanijih savjetnika, poručivši da je uz njega od samog početka.

Četrdesetjednogodišnji Miler rođen je 23. avgusta 1985. godine u Santa Moniki u Kaliforniji. Politički angažman započeo je još tokom školovanja, a širu pažnju privukao je kao student Univerziteta Djuk, gdje se isticao konzervativnim stavovima.

Nakon studija radio je u republikanskim krugovima, uključujući odbore američkog Senata za pravosuđe i budžet, a potom je postao direktor komunikacija senatora Džefa Sešonsa (Jeff Sessions), koji će kasnije obavljati funkciju američkog državnog tužioca.

Trampovoj kampanji pridružio se 2016. godine kao pisac govora i ubrzo postao jedan od ključnih ljudi zaduženih za oblikovanje političkih poruka tadašnjeg predsjedničkog kandidata. Njegov uticaj nastavio je da raste i tokom Trampovog prvog i drugog mandata.

Upravo je Miler bio jedan od glavnih autora stroge imigracione politike američke administracije, uključujući odluke koje su dovele do razdvajanja hiljada migrantskih porodica na američko-meksičkoj granici. Politika nulte tolerancije iz 2018. godine izazvala je brojne kritike, posebno zbog odvajanja djece od roditelja.

Dodatne kontroverze izazvala je njegova elektronska prepiska sa uredništvom desničarskog portala Breitbart, koju je 2019. godine objavio američki Southern Poverty Law Center. Riječ je o više od 900 poruka iz perioda 2015. i 2016. godine, u kojima je, prema navodima ove organizacije, Miler preporučivao tekstove sa stranica povezanih sa bijelim nacionalističkim pokretima. Kritičari su sadržaj prepiske ocijenili kao promovisanje takvih ideja, dok se Bijela kuća tada nije direktno izjasnila o navodima.

Između dva Trampova mandata Miler je osnovao i vodio organizaciju America First Legal, koja je pokretala pravne postupke protiv odluka administracije Džozefa Bajdena, medija i univerziteta.

Njegova uloga u drugom Trampovom mandatu posebno je došla do izražaja u sprovođenju masovnih deportacija. Iako je formalno obavljao funkcije zamjenika šefa kabineta za politička pitanja i savjetnika za domovinsku bezbjednost, njegov uticaj na rad imigracionih institucija bio je znatno širi od formalnih ovlašćenja.

Miler je od Službe za imigraciju i carine (ICE) tražio da dostigne 3.000 hapšenja dnevno, što je bilo gotovo deset puta više od ranijeg nivoa. Takođe je zagovarao intenzivnije akcije protiv osoba bez regulisanog boravišnog statusa, a pojedine lokacije, uključujući prodavnice Home Depot, postale su mjesta pojačanih imigracionih racija.

Posebnu pažnju izazvale su njegove reakcije nakon što su savezni agenti u Mineapolisu u januaru ove godine ubili američke državljane Rene Gud (Renee Good) i Aleksa Pretija (Alex Pretti). Miler je Pretija na društvenoj mreži Iks nazvao „domaćim teroristom“ i „atentatorom“, što je izazvalo oštre reakcije demokratskih političara.

Njegov politički uticaj nije ograničen samo na unutrašnju politiku. Posljednjih mjeseci sve više se uključivao i u pitanja američke spoljne politike, posebno kada je riječ o Venecueli i Grenlandu.

Početkom godine branio je američku vojnu akciju kojom je svrgnut venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro (Nicolás Maduro), dok je u intervjuu za CNN govorio o mogućnosti da Grenland pripadne Sjedinjenim Američkim Državama, ne isključujući ni upotrebu vojne sile. Njegove izjave izazvale su reakciju Danske, koja je zbog toga sazvala hitnu sjednicu parlamentarnog odbora za spoljne poslove.

O tome ko je Miler, kakav je njegov politički put i zbog čega se smatra jednim od najuticajnijih ljudi u Trampovoj administraciji, detaljno je pisao i Klix.

Funkcija šefa kabineta Bijele kuće jedna je od najvažnijih pozicija u američkoj administraciji. Osoba koja je obavlja upravlja svakodnevnim radom predsjedničkog kabineta, koordinira aktivnosti saradnika i ima značajan uticaj na to ko i kada može razgovarati sa predsjednikom.

Miler ovu funkciju preuzima u trenutku kada demokrate pripremaju preuzimanje kontrole nad oba doma Kongresa i najavljuju pojačan nadzor nad radom imigracionih službi i Ministarstva domovinske bezbjednosti. Njegovo imenovanje zato se tumači i kao signal da Tramp namjerava da nastavi sa sprovođenjem politike koju je zastupao tokom dosadašnjeg mandata.