Kategorija: Svijet

Ozbiljna diplomatska kriza izbila je između Sjedinjenih Američkih Država i Brazila, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trampa povukla vizu brazilskoj ambasadorki u Vašingtonu.

Riječ je o rijetkom i oštrom potezu kojim Vašington odgovara na odluke vlasti u Braziliji, a analitičari upozoravaju da bi odnosi dvije najveće sile zapadne hemisfere mogli ući u najdublju krizu posljednjih godina

Vašington uzvratio Brazilu

Sjedinjene Američke Države oduzele su vizu brazilskoj ambasadorki u Vašingtonu Mariji Luizi Ribeiro Vioti, nakon što je Brazil odbio da izda formalno diplomatsko odobrenje (agreman) za Danijela Pereza, kandidata predsjednika Donalda Trampa za novog ambasadora SAD u Brazilu.

Visoki zvaničnik Stejt departmenta, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, poručio je da se ne radi o protjerivanju ambasadorke, već o recipročnoj diplomatskoj mjeri.

“Viza jednom visokom brazilskom diplomati je oduzeta ili poništena. To nije isto što i izbacivanje te osobe iz zemlje. Ona je i dalje ovdje, ali bez vize, koja će biti vraćena kada se ponovo uspostavi ravnoteža davanjem agremana našem kandidatu za ambasadora”, rekao je zvaničnik.

On je naglasio da Vašington očekuje “brz i pozitivan odgovor” Brazila u vezi sa imenovanjem Danijela Pereza.

Zašto je ovo toliko ozbiljno?

Odbijanje agremana za ambasadora izuzetno je rijedak potez u međunarodnim odnosima. U diplomatskoj praksi riječ je uglavnom o formalnosti, pa njegovo uskraćivanje predstavlja jasnu političku poruku da država domaćin ne želi određenog predstavnika druge zemlje.

Upravo zato američki odgovor izazvao je veliku pažnju, jer se ovakve mjere između država koje imaju pune diplomatske odnose dešavaju veoma rijetko.

Reuters navodi da će ambasadorki viza biti odmah vraćena ukoliko Brazil odobri američkog ambasadora.

Sve je počelo zbog američkih diplomata

Kriza nije izbila preko noći.

Brazil je krajem jula odbio da izda vize zvaničnicima Biroa za demokratiju, ljudska prava i rad pri Stejt departmentu, uz obrazloženje da bi njihova posjeta mogla predstavljati pokušaj uticaja na predstojeće predsjedničke izbore, zakazane za oktobar.

Brazilske vlasti procijenile su da postoji “rizik od političke manipulacije”, tvrdeći da bi američka delegacija mogla da se miješa u izborni proces.

Istovremeno, Brazil sedmicama odbija da izda agreman Trampovom kandidatu Danijelu Perezu, republikanskom političaru iz Floride i bliskom savezniku američkog državnog sekretara Marka Rubija.

Tramp i Lula na novom kursu sudara

Najnoviji diplomatski sukob samo je nastavak sve otvorenijeg političkog obračuna između administracije Donalda Trampa i predsjednika Brazila Luiza Inasija Lule da Silve.

Zvaničnici Trampove administracije optužuju Lulinu vladu da vrši pritisak na konzervativne političare i utiče na sudske procese protiv njih, dok Brazil optužuje Vašington da pokušava da utiče na unutrašnju politiku najveće države Latinske Amerike.

Posljednjih sedmica spor se proširio i na trgovinu. Administracija Donalda Trampa uvela je nove carine na dio brazilske robe, navodeći, kako tvrdi Vašington, nepoštene trgovinske prakse Brazila.

Izbori dodatno podižu tenzije

Napetosti dolaze u posebno osjetljivom trenutku, svega nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora u Brazilu.

Prema pisanju Financial Timesa i AFP-a, Vašington pažljivo prati politička dešavanja u zemlji, dok Lula optužuje američku administraciju da otvoreno favorizuje konzervativne političke snage.

Dodatnu pažnju privlači činjenica da će se kandidat desničarske Liberalne stranke Flavio Bolsonaro, sin bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, suprotstaviti Luli na oktobarskim izborima.

Donald Tramp i Žair Bolsonaro godinama održavaju bliske političke odnose, a američki predsjednik je i ranije pružao podršku konzervativnim kandidatima širom Latinske Amerike.

Vašington poručuje da vrata nisu zatvorena

Uprkos najnovijem potezu, Stejt department tvrdi da SAD žele da očuvaju dobre odnose sa Brazilom.

“Pridajemo veliki značaj odnosima sa Brazilom i poštujemo brazilski narod, bez obzira na to koju vladu izabere na slobodnim i poštenim izborima”, poručio je američki zvaničnik.

Ipak, diplomatski izvori ocjenjuju da će naredni potezi obje strane odrediti da li će spor ostati na nivou simboličnih mjera ili prerasti u ozbiljniju političku i ekonomsku konfrontaciju između dvije najveće ekonomije američkog kontinenta.

Zemljotres jačine 6,3 stepena po Rihterovoj skali pogodio je danas Filipine, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

Epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, na dubini od 10 kilometara, u regionu Mindanao, na 104 kilometra od grada General Santos.

Nije izdato upozorenje na opasnost od cunamija.

Prema izjavama očevidaca objavljenim na veb sajtu EMSC, potres se osjetio intenzivno i trajao je dugo.

Broj poginulih u masovnom ruskom raketnom i dronskom napadu na Kijev i Kijevsku oblast porastao je na najmanje 15, dok je više od 50 ljudi povrijeđeno, prenose svjetski mediji.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će Ormuski moreuz, koji prema njegovim riječima blokiraju iranske snage, biti otvoren “vrlo brzo”, upozorivši da će u suprotnom Iran biti izložen snažnom odgovoru Sjedinjenih Američkih Država.

– Mađarski premijer Peter Mađar izjavio je danas, 4.avgusta, da nastavak rada nuklearke Pakš zavisi od dvije stvari, a to su vodostaj i posvećenost zaposlenih.

On je dodao da oni pokušavaju da sve održe spremnim za pokretanje, kako bi, kada stignu prognoze i vodostaj počne da raste, mogli da pokrenu blokove i turbine, prenosi mađarski Indeks.

Rad elektrane zavisi od vodostaja i spremnosti zaposlenih

Prema Mađarovim riječima on je otišao danas u Pakš da bi zahvalio ljudima na njihovom radu i istakao da oni pokušavaju da sve održe spremnim za pokretanje, kako bi, kada stignu prognoze i vodostaj počne da raste, mogli da pokrenu blokove i turbine.

“To će potrajati nekoliko dana, tako da proizvodnja neće početi trenutno”, rekao je Mađar.

Rekao je i da je zemlja prebrodila “najtežu noć”, ali da će zbog ekstremnih vrućina u narednim danima i dalje biti potrebni saradnja i uzdržanost.

Istakao je rad stručnjaka, kao i saradnju stanovništva i institucija, što je, kako je rekao, doprinijelo upravljanju situacijom.

Kritičan trenutak tokom noći izbjegnut za nekoliko centimetara

Peter Mađar je govorio o mjestu za zahvatanje vode i naveo da trenutno radi samo jedna od osam turbina, tako da vodostaj još uvijek nije dostigao kritično nizak nivo.

Mađar je dodao da je tokom noći na sat vremena dobijao telefonske izvještaje od rukovodilaca elektrane, a da je kritičan trenutak nastupio je u 1.30 časova.

“Upravo kada je trebalo da  stručnjaci donesu odluku, nivo vode je počeo da raste. Trenutno smo 3 centimetra iznad kritičnog nivoa”, rekao je Mađar, prenosi Tanjug.

Nivo vode trenutno iznad kritične granice

U konsultacijama sa meteorolozima i austrijskom stranom, očekuje se dodatna kiša u austrijskom slivnom području u četvrtak, mada to nije sasvim izvijesno sve dok padavine zaista ne počnu.

Nuklearna bezbjednost nije ugrožena

Kako je navedeno, nuklearna bezbjednost je najvažnija i ona, naravno, nije ugrožena, niti će biti ugrožena čak i ako bude neophodno potpuno isključiti elektranu.

Prema podacima operatera električne mreže, kompanije MAVIR i energetskih regulatornih tijela, snabdijevanje zemlje energijom je stabilno, a sve elektrane rade besprijekorno.

Dugoročna rješenja za klimatske promjene

Mađarski premijer je takođe govorio i o potrebi za rješavanjem problema klimatskih promjena, ističući da postoje kratkoročni zadaci koje treba riješiti, ali da su neophodna i dugoročna rješenja.

On je ukazao da je neophodno preduzeti određene mjere i u elektrani Pakš kako bi se obezbijedio odgovarajući nivo vode, a sredstva iz fondova EU koja pristižu pružiće ogromnu pomoć u tom pogledu.

Lažne objave na Instagramu, Fejsbuku i TikToku prošle sedmice pokrenule su talas migranata iz Maroka prema španskoj enklavi Seuti, gdje je u nekoliko dana stiglo oko 60.000 ljudi.

Kako su se informacije širile internetom, hiljade Marokanaca povjerovale su da je granica prema španskoj enklavi otvorena i da je put ka Evropi iznenada dostupan.

Prema navodima vlasti, više od 80 migranata poginulo je sa obje strane granice, među njima i ljudi koji su se utopili, kao i oni koji su stradali u stampedu kod uskog betonskog lukobrana.

Mnogi su prema Seuti krenuli iz Fnideka, grada na sjeveru Maroka, odakle migranti često pokušavaju da preplivaju oko pet kilometara oko granične barijere.

Na Fejsbuk grupama korisnici su dijelili snimke i podatke o kretanju obalske straže, dok su TikTok video-snimci prikazivali rute za plivanje, a pojedini oglasi nudili odijela za vodu i čamce na naduvavanje.

„Vidio sam na internetu da je granica otvorena i odlučio sam da odem“, rekao je sedamnaestogodišnji Omar Danbor.

Lahsen Kalouš, koji je uspio da stigne do Seute prije nego što se vratio kući, opisao je haos na obali riječima:

„Nagazio sam na lice mrtvog čovjeka dok sam izlazio. Nadam se da će mi Bog oprostiti i svima onima čija su tijela pronađena.“

Nije jasno ko je pokrenuo tvrdnje da je granica otvorena, a više naloga na društvenim mrežama ugašeno je ubrzo nakon prelazaka.

Marokanske vlasti saopštile su da migrantski talas nije bio spontan, već da je posljedica zloupotrebe digitalnog prostora i širenja dezinformacija. Slične ocjene iznijela je i Španija.

Dio migranata pogrešno je protumačio i nedavne poteze španskog premijera Pedra Sančeza o regulisanju migracija, vjerujući da će im po dolasku biti omogućeni papiri i posao.

Većina preživjelih ubrzo je vraćena u Maroko ili se sama vratila zbog nedostatka skloništa, hrane i vode u Seuti.

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Iran da mu pruža “posljednju šansu” za postizanje sporazuma prije nego što Vašington pribjegne novoj vojnoj akciji, koju je opisao kao “obezglavljivanje”.

Tramp je u ponedjeljak u Bijeloj kući rekao da su pregovori već u toku na zahtjev Teherana i uz podršku Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara.

“Ovo im je posljednja prilika da potpišu dobar dokument”, poručio je Tramp, ne precizirajući šta bi tačno podrazumijevala najavljena akcija.

Iran negira pregovore sa SAD

Iranske vlasti negirale su da direktno pregovaraju sa Sjedinjenim Državama, navodeći da razgovore vode isključivo sa Omanom o bezbjednosti pomorskih puteva.

Tramp je, međutim, ustvrdio da Teheran uobičajeno prikriva kontakte sa Vašingtonom, tvrdeći da iranski predstavnici ponekad satima učestvuju u razgovorima, a potom javno poriču njihovo održavanje.

Na direktno pitanje novinara da li su pregovori prekinuti, američki predsjednik odgovorio je da se oni “upravo sada odvijaju”.

Ormuski moreuz prvi na dnevnom redu

Prema Trampovim riječima, razgovori bi trebalo da budu sprovedeni u dvije faze, pri čemu bi prva bila usmjerena na ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i gasa.

Nakon toga bi uslijedili pregovori o iranskom nuklearnom programu, dok uključenost zalivskih država ukazuje na intenzivne diplomatske napore da se spriječi nova vojna eskalacija i dodatno ugrožavanje regionalne bezbjednosti, navodi “YeniSafak”.