Kategorija: Svijet

Ronald Džonson, penzionisani američki general, danas je saslušan u Odboru za spoljne poslove Senata SAD-a, kao dio procesa nominacije za američkog ambasadora u BiH.

Rekao je da 30 godina nakon Dejtona budućnost BiH treba da oblikuju domaći lideri i institucije. Istakao je da je BiH kompleksan izazov.

„Ako budem izabran, spreman sam da se s tim izazovom suočim i spreman sam da branim interese SAD i mir koji je ustanovio Dejtonski mirovni sporazum.“

SAD žele stabilnu i mirnu BiH. „Radiću sa svim narodima i liderima u BiH. SAD imaju važnu ulogu, a domaći lideri moraju sami raditi na rješenjima i spreman sam da se angažujem i pomognem. Takođe, radiću sa svima u BiH sa ciljem da se smanje tenzije.“

Zahvalio je predsjedniku Donaldu Trampu i državnom sekretaru Marku Rubiju na povjerenju. „Počastvovan sam. Radiću i na promociji američkog biznisa u BiH. Radiću i na stabilnosti, jer to je interes i SAD i BiH.“

Jedanaestog avgusta Džonson je dobio agreman Predsjedništva BiH, čime je potvrđeno da nema prepreka za dolazak u Sarajevo. Ako bude potvrđen, bio bi prvi američki ambasador u BiH kojeg je imenovao direktno predsjednik, za razliku od dosadašnjih karijernih diplomata.

Tramp ga je lično imenovao kao političku nominaciju iz kruga saradnika. Džonson je lično pokazao interes za BiH u kontekstu jačanja američke i NATO bezbjednosti kroz partnerstva sa zemljama s tradicijom namjenske industrije. Smatra da bi namjenska industrija u BiH mogla da se koristi za komponente NATO vojne industrije.

Pripada vojnom krilu Trampovih saradnika, koje zagovara jače bezbjednosne veze s Evropom i očuvanje NATO-a, uz uslov da Evropa više ulaže u vlastitu odbranu.

Ako dobije zeleno svjetlo u Odboru, nominacija ide na plenarnu sjednicu Senata. Na istom saslušanju pojavili su se i kandidati za ambasadore u Srbiji, Kirgistanu, Arktiku i Zelenortskim Ostrvima, prenosi RTRS.

Trodnevni izbori za Državnu dumu počeli su danas u Rusiji. Biračka mjesta otvorena su u Udmurtiji i Astrahanskoj, Samarskoj, Saratovskoj i Uljanovskoj oblasti.

Izbori se održavaju od danas do 20. septembra, a na različitim nivoima biće održano više od 2.200 izbornih kampanja, prenijela je RIA Novosti. Birači će birati ukupno 20.700 poslanika i šefova administracija.

U Saratovskoj oblasti otvoreno je 1.610 biračkih mjesta, u Uljanovskoj 909, u Samarskoj 1.728, u Udmurtiji 1.107, uključujući 13 privremenih, a u Astrahanskoj 555, među kojima su i privremena mjesta na brodovima.

Daljinsko elektronsko glasanje biće organizovano u 33 regiona. Prema posljednjim podacima predsjednice Centralne izborne komisije Ele Pamfilove, više od četiri miliona birača planira da glasa na taj način.

U inostranstvu biće otvorena 333 biračka mjesta u 152 zemlje. Na izborima za poslanike devetog saziva Državne dume u federalnom izbornom okrugu učestvuje 10 stranaka, a birači će glasati i za kandidate u 225 jednomandatnih izbornih jedinica, prenosi RTVBN.

Broj ljudi koji se suočavaju sa glađu širom svijeta mogao bi da dostigne 520 miliona do 2030. godine zbog sukoba na Bliskom istoku, izjavio je šef kancelarije Organizacije UN za hranu i poljoprivredu u Rusiji Oleg Kobjakov, prenosi Tanjug.

– S obzirom na uticaj sukoba na Bliskom istoku, do 2030. godine između 510 i 520 miliona ljudi će se i dalje suočavati sa glađu – rekao je Kobjakov za RIA Novosti, napominjući da je prije krize ta brojka procijenjena na 503 miliona ljudi.

On je naglasio da prognoza nije uzela u obzir druge potencijalne nepovoljne faktore, poput ekstremnih vremenskih prilika, koje bi mogle pogoršati situaciju.

– Stoga bi kriza na Bliskom istoku mogla da utiče na dodatne zemlje kroz rast cijena energije i đubriva – zaključio je Kobjakov.

Ruska agencija podsjeća da su SAD i Izrael 28. februara počeli da napadaju mete u Iranu, na šta je Iran odgovorio sopstvenim udarima.

Sredinom juna, Teheran i Vašington potpisali memorandum o prekidu neprijateljstava, ali su kasnije ponovo razmijenili udare.

Eskalacija sukoba praktično je zaustavila prolaz brodova kroz Ormuski moreuz, ključnu rutu snabdijevanja naftom, naftnim derivatima i tečnim prirodnim gasom širom svijeta, a kao rezultat toga, cijene goriva su porasle u većini zemalja, prenosi RTRS.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio je da će na predstojećim izborima za Državnu dumu pobijediti istinske patriote.

„Izborni rezultati predstavljaće kolektivni odgovor onima koji žele da oslabe Rusiju, da joj oduzmu suverenitet i pravo da sama odlučuje o svojoj sudbini“, istakao je u obraćanju građanima uoči izbora za donji dom parlamenta.

Naveo je da će izbori pokazati da milioni ljudi stoje iza ruskih boraca i da je ruski narod ujedinjen zajedničkim vrijednostima, istorijskim sjećanjem i ljubavlju prema otadžbini. Svaki glas je važan, a učešće na izborima kolektivni doprinos pobjedi Rusije, poručio je.

Predstojeće izbore, koji se održavaju od 18. do 20. septembra, ocijenio je kao jedan od najvažnijih unutrašnjopolitičkih događaja.

„Vaš izbor i volja još jednom će pokazati da niko neće uspjeti da nas podijeli ili zastraši, niti da potkopa našu državnost i društveno-politički sistem.“

Putin je istakao da će izbori biti održani u strogom skladu sa zakonom i u predviđenom roku, prenosi RIA Novosti. „Izbori za poslanike Državne dume biće održani u strogom skladu sa zakonom i na vrijeme, kao i izbori za zakonodavne skupštine i za čelnike pojedinih regiona i organa lokalne samouprave“, naveo je, prenosi RTRS.

Predstavnički dom SAD-a usvojio je Zakon Lindsija O. Grejema o sankcijama Rusiji i Iranu iz 2026. godine. Za zakon je glasalo 58 demokrata, dok je sedam republikanaca bilo protiv, prenio je Si-Bi-Es.

Senat je isti tekst usvojio u avgustu uz snažnu dvostranačku podršku, a sada je prosljeđen predsjedniku Donaldu Trampu.

Zakon omogućava predsjedniku da uvede carine do 100 odsto na robu iz pet najvećih kupaca ruske nafte ili prirodnog gasa. Izuzete su zemlje koje manje od 15 odsto prirodnog gasa uvoze iz Rusije i preduzimaju značajne korake za smanjenje tog uvoza.

Predviđene su i sankcije ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, članovima njegove vlade, oligarsima, kao i ruskim bankama i finansijskim institucijama. Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog vazduha, Kina i Indija su najveći kupci ruske sirove nafte. Evropska unija posljednjih godina značajno je smanjila uvoz ruskog gasa, dok je prodaja Kini porasla.

Na zahtjev Trampove administracije zakon obuhvata i sankcije iranskom energetskom i oružarskom sektoru. Predsjednik dobija mogućnost da ukine sankcije ako Kongresu potvrdi da je to u nacionalnom interesu SAD.

Predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson rekao je da zakon šalje snažnu poruku američkog jedinstva i da administraciji daje sredstva za okončanje rata u Ukrajini. Lider manjine Hakim Džefris, liderka demokrata Ketrin Klark i predsjednik demokratskog kokusa Pit Agilar naveli su da ne mogu Trampu povjeriti nova ovlašćenja za uvođenje tarifa, ocijenivši da bi one mogle dodatno da povećaju troškove američkim porodicama.

Demokratski poslanici Gregori Miks, Don Bajer i Ričard Nil prethodno su upozorili da bi zakon dramatično proširio predsjednička carinska ovlašćenja. Miks je nakon glasanja rekao da se nada da će Tramp dokazati da su sumnje bile neopravdane i sprovesti zakon kako je predviđeno.

Republikanski poslanik Majkl Mekol rekao je da zakon ima podršku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ocijenio da su carine način da se pojača pritisak sankcija na Rusiju, prenosi RTRS.

Predsjednik Združenog generalštaba SAD-a Den Kejn izjavio je u srijedu u Merilendu da američke snage moraju biti spremne za moguće sukobe ne samo u Zemljinoj orbiti nego i oko Mjeseca.

Na konferenciji Air, Space and Cyber kod Vašingtona rekao je da se vojska mora prilagoditi novom frontu ratovanja kako bi bila spremna da se bori, izdrži i pobijedi od morskog dna do cislunarnog prostora – područja između visoke Zemljine orbite i Mjeseca.

Poruka stiže nekoliko dana nakon što je sekretar Ratnog vazduhoplovstva Troj Majnk na istoj konferenciji rekao da su Sjedinjene Države rasporedile oružje za kontrolu svemira u orbiti.

General-pukovnik Gregor Ganjin, čelnik Combat Forces Commanda u okviru Space Forcea, naveo je da se ta grana priprema za djelovanje u svemiru i oko Mjeseca jer čovječanstvo ide sve dublje u svemir, a posao Space Forcea je da pomogne da se brane interesi SAD-a.

Obavještajna zajednica, dodao je, upozorila je da potencijalni protivnici nastoje da prošire ratovanje u svemir. Precizirao je da potencijalni protivnici poput NR Kine aktivno provode aktivnosti u dijelovima svemira, a Kina je prošle godine uspostavila vlastite vojne svemirske trupe.

Peking je nakon američke objave poručio da se protivi naoružavanju svemira. Glasnogovornik kineskog ministarstva spoljnih poslova Guo Điakun rekao je da Kina podržava mirnodopsku upotrebu svemira i pozvao Vašington da prestane da širi vojne pripreme u svemiru.

Nije jasno da li bi raspoređivanje oružja u svemiru ili eventualna upotreba oko Mjeseca bilo u suprotnosti s međunarodnim sporazumima. Sporazum o svemiru iz 1967, koji su potpisale i SAD i Kina, predviđa da se nebeska tijela poput Mjeseca koriste isključivo u mirnodopske svrhe, zabranjuje postavljanje nuklearnog oružja u svemir i propisuje odgovornost država za štetu koju uzrokuju njihovi svemirski objekti.

Ganjin je rekao da SAD u narednih pet godina planiraju gotovo da udvostruče Space Force na oko 25.000 pripadnika, pri čemu bi se oko dvije trećine tog rasta odnosilo na Combat Forces Command.

„Imamo sposobnosti u vojsci zato što se pripremamo da branimo naciju. Razlog zbog kojeg imamo te sposobnosti jeste da pomognemo stvaranju odvraćanja“, rekao je Ganjin, prenosi Klix.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute upozorio je da se Savez suočava s najopasnijim i najsloženijim bezbjednosnim okruženjem u jednoj generaciji. Tokom posjete Velikoj Britaniji poručio je da NATO-u treba više Ujedinjenog Kraljevstva i više Evrope.

U Dičli Parku u Oksfordširu posebno je istakao da britanske oružane snage moraju i dalje osiguravati vojnu snagu koja je NATO-u potrebna. Poziv stiže dok članice raspravljaju o većim izdvajanjima za odbranu. Na samitu u Hagu 2025. dogovoreno je povećanje ulaganja, nakon zahtjeva američkog predsjednika Donalda Trampa da Evropa preuzme veći dio odgovornosti. Cilj je da članice do 2035. izdvajaju 3,5 posto BDP-a za osnovne odbrambene potrebe.

Velika Britanija planira rast na 2,7 posto BDP-a do kraja naredne decenije. Kratkoročni pritisci već su doveli do odluke da vojska do kraja godine obustavi dio obuke koja nije ocijenjena kao neophodna.

Rute je o britanskim obavezama razgovarao s premijerom Endijem Bernhamom na njihovom prvom bilateralnom sastanku. Bernham je potom poručio da posvećenost NATO-u nije promijenjena. „Nikada nije bilo promjene u nepokolebljivoj posvećenosti Ujedinjenog Kraljevstva NATO-u i našim obavezama prema Savezu.“

Mnoge evropske zemlje godinama su, rekao je Rute, podrazumijevale da će SAD uvijek osiguravati najveći dio vojne snage i plaćati račun. Taj pristup se promijenio povratkom Trampa u Bijelu kuću.

„NATO se suočava s najopasnijim i najsloženijim bezbjednosnim okruženjem u jednoj generaciji“, kazao je, navodeći ratove u Evropi i na Bliskom istoku. Kao ključne izazove izdvojio je Rusiju i rat protiv Ukrajine, terorizam, Iran i tektonske promjene u globalnom nadmetanju. Ako Evropa ne poveća ulaganja, kolektivna odbrana izgubila bi kredibilitet.

Britanija, po njegovim riječima, ima centralnu ulogu u izgradnji jače Evrope unutar jačeg NATO-a. Ulaže milijarde u modernizaciju nuklearnog odvraćanja Trident i postepeno obnavlja konvencionalne snage. Ipak, britanska izdvajanja, dugo druga najveća u NATO-u, sada su iza Njemačke. Po sadašnjim planovima njemački vojni budžet do 2029. trebalo bi da bude približno dvostruko veći od britanskog.

Rute je rekao da Britanija predvodi odgovor na rusku kampanju provokacija i sabotaža širom Evrope i pohvalio podršku Ukrajini. London za vojnu pomoć Kijevu izdvaja oko tri milijarde funti godišnje.

Kanada je u međuvremenu formalno zatražila pridruživanje Zajedničkim ekspedicijskim snagama (JEF), koaliciji koju predvodi Velika Britanija. Otava želi užu vojnu saradnju s evropskim partnerima i širi spektar odbrambenih odnosa. JEF okuplja deset članica NATO-a sa sjevera Evrope: Dansku, Estoniju, Finsku, Island, Letoniju, Litvaniju, Holandiju, Norvešku, Švedsku i Veliku Britaniju. Format je namijenjen brzom reagovanju u krizama.

Kanada je već u NATO-u, a zahtjev za JEF dolazi dok se unutar Saveza zaoštrava rasprava o evropskoj bezbjednosti i podjeli tereta između Evrope i SAD-a, prenosi Klix.

Donald Tramp je u Šarlotu u Sjevernoj Karolini poručio da bi potez Evropske unije prema Kanadi mogao biti shvaćen kao neprijateljski čin, uz najavu mogućih novih carina prema bloku.

Američki predsjednik uslovio je odgovor Sjedinjenih Američkih Država namjerama evropskih lidera. Ishod bi, kazao je, zavisio od toga kako Vašington procijeni motive takvog poteza.

„Ako je to dobra namjera, u redu je. Ako je loša namjera, uvešćemo veoma visoke carine Evropi“, kazao je. Dodao je da bi SAD mogle obustaviti trgovinu s Evropom u pojedinim oblastima.

Mogućnost da Kanada dobije status pridružene članice Evropske unije nazvao je smiješnom, a za sjevernog američkog susjeda rekao je da je užasan trgovinski partner.

Izjavu je dao u srijedu. U fokusu su bili trgovinski odnosi SAD-a, Evropske unije i Kanade. Dodatni detalji o samom prijedlogu pridruženog članstva Kanade u EU, niti o konkretnim sektorima na koje bi se eventualne američke mjere odnosile, nisu izneseni, prenosi Klix.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da se nada da se bliži kraj rata sa Iranom, koji je ušao u sedmi mjesec, dok se, prema izvještaju portala Aksios, očekuje da će se sljedeće nedjelje sastati sa liderima zemalja Zaliva na marginama Generalne skupštine UN u Njujorku.

– Nadam se da se bližimo kraju rata – rekao je Tramp novinarima i dodao da Iran želi dogovor i da će se vidjeti kako će se situacija odvijati, prenio je Rojters.

Tramp je rekao i da je informacije od Irana dobio “direktno”, ali nije iznio detalje.

Aksios je, pozivajući se na neimenovane izvore, objavio da bi sastanak Trampa sa liderima ili ministrima spoljnih poslova Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina, Kuvajta i Omana mogao da bude usmjeren na planove SAD za strategiju nakon završetka rata.

Stejt department i Bijela kuća nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Rat je počeo 28. februara, kada su SAD i Izrael napali Iran, nakon čega je Teheran uzvratio udarima na Izrael i zemlje Zaliva u kojima se nalaze američke baze.

Tramp je kao jedan od ciljeva rata naveo slabljenje nuklearnih kapaciteta Irana, prenosi RTRS.

Iran nema nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranijuma namijenjen mirnodopskim svrhama.