Rumunsko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegovi radari uočili “grupu vazdušnih meta” kod granice sa Ukrajinom, te da su zbog toga podignuta dva borbena aviona.
U saopštenju se navodi da se incident dogodio tokom noći i da su podignuta dva britanska aviona “evrofajter tajfun” iz avio-baze u rumunskoj opštini Borča.
Iz Ministarstva ističu da je upozorenje izdato za okrug Tulča, ali da avioni nisu prešli rumunsku granicu, te je upozorenje ubrzo ukinuto.
Lider poslaničke grupe Nacionalno okupljanje Marin le Pen pozvala je na strože kontrole na granici sa Španijom, usljed priliva ilegalnih migranata u špansku enklavu Seuta.
“Kao odgovor na masovni i koordinisani priliv migranata u Španiju, Francuska mora smjesta da pojača kontrole na granici”, napisala je Le Penova na “Iksu”.
Ona je dodala da će, ukoliko bude izabrana za predsjednika Francuske na narednim izborima, ograničiti slobodan ulazak iz zemalja Šengenske zone na državljane članica EU.
Između 1.500 i 2.000 migranata nelegalno je ušlo iz Maroka u Seutu iz Maroka, što je navelo španske vlasti da razmjeste dodatne policijske i vojne snage u tu enklavu. U međuvremenu, nekoliko hiljada mladih Marokanaca okupilo se u blizini granice.
Foto: AP
Američki milijarder i vlasnik kompanija “SpejsEks” i “Tesla” Ilon Mask kritikovao je premijera Španije Pedra Sančeza zbog migrantske krize koja je zahvatila špansku enklavu Ceutu, uporedivši prizore na granici sa scenama iz filma “Svjetski rat Z”.
Mask je na društvenoj mreži podijelio snimke velikog broja migranata koji pokušavaju da uđu u Ceutu i uz njih napisao da će, kako tvrdi, “cjelokupan budžet Španije biti uništen zbog ilegalnih migranata”.
“Računica je jednostavna – ako Španija migrantima nudi besplatne pogodnosti koje nadmašuju životni standard 90 odsto svjetske populacije, time stvara snažan podsticaj da se tih 90 odsto ljudi preseli u Španiju. To je oko sedam milijardi ljudi”, naveo je Mask.
On je i ranije više puta kritikovao lijevo orijentisanu politiku Pedra Sančeza, posebno kada je riječ o migracionoj politici Madrida.
Prema prvim procjenama bezbjednosnih službi, više od 40.000 migranata ilegalno je ušlo u Ceutu posljednjih dana, dok pojedini izvori navode da bi broj mogao biti i blizu 50.000. To predstavlja ogroman pritisak na enklavu koja ima oko 83.600 stanovnika, jer bi broj novopridošlih bio jednak skoro polovini ukupnog stanovništva tog područja.
Najveći talas zabilježen je u četvrtak, kada je prema španskim izvorima između 2.000 i 3.000 ljudi prešlo granicu, dok neke procjene govore o još većem broju. Migranti su prelazili granicu plivanjem, preko zaštitnih ograda i kopnenim putem.
Zbog ozbiljnosti situacije španska vlada je mobilisala vojsku kako bi pomogla Civilnoj gardi u kontroli granice i održavanju reda. Prema dostupnim informacijama, broj poginulih tokom pokušaja prelaska granice popeo se na najmanje 15 do 18 osoba.
Premijer Pedro Sančez najavio je posjetu Ceuti kako bi se lično upoznao sa situacijom na terenu.
Dodatnu pažnju javnosti izazvao je snimak koji se širi društvenim mrežama, a koji navodno prikazuje pripadnike marokanske Kraljevske žandarmerije kako mirno posmatraju dok se iz kamiona u blizini granice sa Španijom iskrcavaju grupe mladih muškaraca.
Na snimku, koji je objavio lokalni medij “Tetuan Post”, vidi se kamion sa otvorenom prikolicom iz koje izlaze mladići i trče prema području blizu španske granice. Kritičari tvrde da snimak može ukazivati na pasivnost ili tolerisanje organizovanog prebacivanja migranata, dok zvanične potvrde takvih tvrdnji za sada nema.
Kriza u Ceuti otvorila je i šira politička pitanja o odnosima Španije i Maroka. Dio komentatora smatra da bi migrantski pritisak mogao biti korišćen kao sredstvo političkog uticaja, dok analitičari uglavnom ukazuju na moguće konkretne uzroke, među kojima su promjene u odnosima Madrida sa Alžirom i odluke španskog pravosuđa koje otežavaju brzo vraćanje migranata koji dolaze morskim putem.
Pojedini politički krugovi povezuju situaciju i sa odnosima Maroka i Izraela, ali za takve tvrdnje za sada nema zvaničnih dokaza.
Marokanske vlasti nisu detaljno komentarisale snimke koji kruže internetom, dok španska vlada ističe da sarađuje sa Rabatom na sprečavanju ilegalnih prelazaka granice.
Situacija u Ceuti i dalje je veoma napeta. Lokalne vlasti upozoravaju da su prihvatni kapaciteti gotovo popunjeni, dok Madrid najavljuje hitne mjere kako bi se migrantski pritisak stavio pod kontrolu.
Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, nuklearna elektrana Paks biće potpuno zatvorena prvi put u 44 godine, a budući da je i elektrana Dunamenti u srijedu zatvorena zbog tehničkog kvara, od ponedjeljka bi u Mađarskoj mogla nastupiti energetska kriza.
Tim povodom Mađarima se obratio i premijer ove zemlje Peter Mađar.
“Najkasnije do ponedjeljka u Mađarskoj će nestati 2.000 megavata iz proizvodnje energije, dok se potražnja za električnom energijom u domaćinstvima i javnosti povećava zbog sve većih vrućina. Zbog vanredne energetske krize, proizvodnja određenih velikih potrošača može biti ograničena, a u nekim slučajevima čak i privremeno obustavljena”, rekao je Mađar.
Po nalogu vlade, sistemski operater MAVIR pozvao je sljedeće velike potrošače da ograniče potrošnju električne energije tokom kritičnog perioda u ranim večernjim časovima:
Ako dođe do gašenja nuklearne elektrane Paks, gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačonj najavio je vanredne mjere i u glavnom gradu Mađarske.
“Budimpešta mora dati svoj doprinos uštedi energije. Naložio sam Javnom komunalnom preduzeću Budimpešte da se pripremi za sljedeće: u slučaju gašenja nuklearne elektrane Paks, ne bi trebalo da pali dekorativnu rasvjetu u više od 300 zgrada kojima upravlja, a koje imaju dekorativnu rasvjetu, tokom trajanja gašenja.
Važno je istaći da ovo ne utiče na javnu rasvjetu. Izostavljanjem dekorativne rasvjete, posebno u periodu kada je potrošnja energije kritična, može se uštedjeti značajna količina energije. Zato molim vlasnike privatnih zgrada sa dekorativnom rasvjetom da naprave slične uštede. Izgled će neko vrijeme biti skromniji, ali će ostati više energije za vitalne svrhe, a od toga trenutno nema ništa važnije”, naveo je prvi čovjek Budimpešte.
Mađarsku situaciju dodatno komplikuje činjenica da i Rumunija ima probleme zbog ekstremne suše i niskog vodostaja Dunava. Zbog pada proizvodnje u nuklearnoj elektrani Černavoda, susjedna zemlja bi takođe mogla morati da uvozi više električne energije.
To znači da bi se na istom regionalnom tržištu u isto vrijeme moglo pojaviti nekoliko država sa velikom potražnjom za električnom energijom. To bi moglo dovesti ne samo do rasta cijena, već i do dodatnog sužavanja mogućnosti regiona u trenutku kada visoke temperature sve više opterećuju energetske sisteme.
Belgijske vlasti uhapsile su državljanku Kanade kineskog porijekla koja je kao pripravnica radila u vojnom sjedištu NATO-a SHAPE u gradu Mons, zbog sumnje da je špijunirala u korist treće države i bila član kriminalne organizacije.
Istraga je pokrenuta nakon što su bezbjednosne službe NATO-a prijavile sumnjive aktivnosti, poslije čega su istražioci pretresli njen dom i radno mjesto, a sud joj je odredio jednomjesečni pritvor.
Istraga tek treba da utvrdi za koga je radila
Belgijsko tužilaštvo nije saopštilo identitet osumnjičene niti ime države za koju je navodno prikupljala informacije, dok je NATO poručio da nema naznaka da su operativna spremnost, komandni sistemi ili tekuće misije Alijanse ugroženi.
SHAPE predstavlja glavno vojno zapovjedništvo NATO-a zaduženo za planiranje i vođenje svih savezničkih operacija, zbog čega se ovaj slučaj smatra posebno osjetljivim.
Kanada preispituje bezbjednosne provjere
Kanadske vlasti saopštile su da sarađuju sa belgijskim istražnim organima, dok je ministar javne bezbjednosti Geri Anandasangari izjavio da će biti preispitan način na koji se sprovode bezbjednosne provjere kandidata za rad u međunarodnim organizacijama.
Prema pravilima NATO-a, bezbjednosnu provjeru pripravnika obavlja njihova matična država prije stupanja na dužnost.
Slučaj je dodatno pojačao zabrinutost zbog stranih obavještajnih aktivnosti u Evropi, posebno u institucijama koje raspolažu osjetljivim vojnim i bezbjednosnim informacijama, prenosi BBC.
Italijanski astronaut Evropske svemirske agencije (ESA) Luka Parmitano (Luca Parmitano) učestvovaće u misiji Artemis III, ključnom koraku NASA-inog programa za povratak ljudi na Mjesec.
Misija je zamišljena kao složen testni let, a Parmitano će postati prvi Evropljanin u programu Artemis.
“Kao Evropljani i kao Italijani želimo da budemo snažni partneri Sjedinjenim Američkim Državama u ovoj trci“, rekao je Parmitano u razgovoru za Euronews.
Misija Artemis III među najsloženijim u istoriji NASA
Lansiranje je predviđeno za 2027. godinu. Artemis III će letjelicom Orion u nisku Zemljinu orbitu povesti trojicu NASA-inih astronauta i Parmitana. NASA je misiju opisala kao jedan od najkompleksnijih ljudskih svemirskih letova u novijoj istoriji.
“Ova misija uopšte nije bila u mojim planovima. Ostao sam bez teksta, što je za mene prilično neobično, i zaista sam zahvalan“, rekao je Parmitano.
Inače, Parmitano je bio prvi italijanski komandant Međunarodne svemirske stanice (ISS), a u svemiru je proveo više od 366 dana tokom dvije misije, Volare (2013) i Beyond (2019–2020). Bio je i prvi Italijan koji je izveo svemirsku šetnju.
Tri lansiranja u kratkom razmaku
NASA je posadu misije Artemis III javno predstavila 9. juna u Svemirskom centru Džonson (Johnson Space Center) u Hjustonu.
Uprkos uzbuđenju, Parmitano je svjestan izazova koje misija Artemis III nosi.
“Imamo tri lansiranja koja moraju da se dogode u kratkom razmaku i to sa veoma različitim letjelicama“, objasnio je.
Intenzivne pripreme za put ka Mjesecu
Kako bi se pripremili za tako složeno putovanje, Parmitano i njegove tri kolege iz NASA-e, Rendi Bresnik (Randy Bresnik), Frenk Rubio (Frank Rubio) i Andre Daglas (Andre Douglas), prolaze intenzivan program obuke.
Program obuhvata uvježbavanje ključnih vještina, simulacije i pripremu za moguće scenarije kvarova.
“Naša obuka je veoma složena, ali i drugačija i raznovrsna”, opisao je Parmitano.
Iako su odnosi između EU i SAD na Zemlji povremeno napeti, Parmitano kaže da u svemiru to nije slučaj.
“Mi ne gledamo šta se dešava na političkom nivou, mi smo operativci. Svi osjećamo zajednički cilj, a to je boljitak čovječanstva na Zemlji i našeg života. Ovo je sljedeći korak“, objasnio je, prenosi Index.hr.
Hiljade migranata ušle su iz Maroka u malu špansku teritoriju Seutu, na sjeveru Afrike, a najmanje devet osoba poginulo je tokom pokušaja prelaska granice. Zbog naglog priliva migranata Španija je rasporedila vojsku kako bi ponovo uspostavila kontrolu na granici.
Snimci i fotografije sa granice prikazuju veliki broj ljudi, uglavnom Marokanaca, kako zaobilaze lukobrane na gradskoj plaži u blizini graničnog prelaza sa Marokom i izlaze na lokalne puteve. Većinu su činili mlađi muškarci, ali među migrantima je bilo i porodica sa ženama i djecom.
Eskalacija na granici uslijedila je dan nakon naglog porasta broja migranata koji su pokušali da stignu do male španske eksklave, uglavnom plivajući. Za sada nije poznato šta je podstaklo toliko ljudi da istvremeno krenu prema Seuti.
Španska vlada saopštila je da će poslati Oružane snage kako bi pomogle Civilnoj gardi u Seuti, koju bi španski premijer Pedro Sančez trebalo da posjeti u petak.
Evo šta treba znati o Seuti.
Autonomni španski grad na afričkom kontinentu
Seuta i veća španska teritorija Melilja, udaljena oko 400 kilometara istočno, nalaze se na sjevernoj obali Sredozemnog mora, na samom vrhu afričkog kontinenta. Oba autonomna grada pripadaju Španiji i predstavljaju jedine kopnene granice Evropske unije sa Afrikom.
Seuta je u španskom posjedu od 1580. godine i u njoj živi mješovito hrišćansko i muslimansko stanovništvo, kao i španski i marokanski državljani i radnici koji svakodnevno prelaze granicu. Oni uglavnom žive u skladnim odnosima.
Maroko zvanično ne priznaje Seutu i Melilju kao dio španske teritorije i često ih naziva okupiranim područjima.
Žarište migracionih i diplomatskih sporova Španije i Maroka
Seuta, grad sa oko 85.000 stanovnika, posljednjih godina bila je jedno od glavnih žarišta diplomatskih kriza između Madrida i Rabata.
U maju 2021. godine marokanska vlada ublažila je graničnu kontrolu, nakon čega je za samo dva dana u Seutu ušlo oko 8.000 ljudi iz Maroka i zemalja podsaharske Afrike.
Taj potez je u velikoj mjeri protumačen kao odgovor Maroka na odluku Španije da lideru pokreta za nezavisnost sporne Zapadne Sahare omogući liječenje u jednoj španskoj bolnici.
Tenzije su ublažene, a kontrola granice ponovo uspostavljena tek nakon što je španski premijer promijenio dugogodišnji stav Španije prema Zapadnoj Sahari i naredne godine se sastao sa marokanskim kraljem Muhamedom Šestim.
Odredište migranata koji pokušavaju da stignu u Evropu
Španija je jedna od glavnih ulaznih tačaka u Evropu za migrante koji traže bolje ekonomske uslove ili pokušavaju da pobjegnu od nasilja u svojim zemljama.
Seuta i njen susjedni grad Melilja snažno su utvrđeni, jer predstavljaju odredište za ljude koji iz Maroka i drugih dijelova Afrike pokušavaju da stignu na teritoriju Španije.
Mnogi migranti koji stignu u Seutu ili Melilju odmah bivaju vraćeni, dok su drugi smješteni u prihvatne centre, gdje prolaze odgovarajuće postupke i mogu da zatraže azil u Španiji.
Da bi stigli do Seute, migranti često plivaju iz marokanskog grada Fnideka, prelazeći oko pet kilometara do španske teritorije. Drugi pokušavaju da pređu iz obližnjeg grada Beljuneša, odakle je udaljenost manja.
Ipak, broj migranata koji stižu u Seutu i Melilju uglavnom je znatno manji od broja onih koji do Španije dolaze preko Kanarskih i Balearskih ostrva.
Ukupan broj stanovnika Španije rođenih u inostranstvu znatno je porastao tokom posljednjih decenija. Od ukupno oko 50 miliona stanovnika, približno 10 miliona rođeno je izvan Španije.
Mnogi od njih dolaze iz Kolumbije, Venecuele i Maroka i rade u ključnim sektorima španske privrede, uključujući poljoprivredu, turizam i uslužne djelatnosti.
Španski obavještajci na nogama zbog informacija iz Afrike: Hoće li se migrantski haos u Seuti dodatno zakomplikovati?
Najmanje 18 migranata poginulo je nakon što su probili barikade u blizini španske eksklave Seute, na sjeveru Afrike, pokušavajući da pređu na teritoriju Španije.
Seuta je doživjela jedan od najdramatičnijih dana kada je riječ o migracijama. Prema pisanju španskih medija, najmanje 2.000 migranata uspjelo je da probije sve prepreke i uđe u grad, zbog čega su španska vojska, Civilna garda i druge službe proglasile vanredno stanje i hitno se uputile na to područje.
Iako se očekivalo da je najteži dio krize prošao, španske obavještajne službe dobile su zabrinjavajuće informacije.
Obavještajci su u velikim marokanskim gradovima evidentirali stotine mladih ljudi koji se pripremaju da krenu prema Seuti. Bezbjednosne snage upozoravaju da bi migrantska kriza mogla da eskalira u narednim satima dolaskom novog talasa migranata, osim ukoliko marokanske vlasti hitno ne rasporede policijske jedinice na granici i zaustave priliv koji je preplavio ovaj autonomni grad.
Odbacivali mogućnost da je Rabat namjerno izazvao krizu kako bi doveo u pitanje španske institucije, za razliku od masovnog priliva migranata u Seutu 2021. godine.
Kako su prethodnih dana upozoravali sindikati Nacionalne policije i Civilne garde, neprekidan priliv ljudi koji su plivajući prelazili granicu prvenstveno je bio posljedica presude Vrhovnog suda od 8. jula. Tom presudom utvrđeno je da migranti presretnuti na moru ne mogu biti podvrgnuti „hitnom vraćanju“, odnosno pojednostavljenom postupku protjerivanja
Presuda je masovno dijeljena na marokanskim društvenim mrežama i ubrzo je postala viralna. Desetine ljudi iskoristile su priliku i preplivale područje oko lukobrana kod graničnog prelaza Tarahal.
Vijest o prvim prelascima munjevito se proširila među mladima u Maroku, što je u srijedu izazvalo nagli rast broja pokušaja prelaska granice i na kraju dovelo do potpunog kolapsa sistema granične kontrole.
Zašto Maroko dozvoljava odlazak hiljada svojih državljana?
Postavlja se pitanje zbog čega Maroko upravo sada dozvoljava hiljadama svojih državljana da uđu u Španiju.
Izvori španskih medija ukazuju na nekoliko mogućih razloga. Jedan od njih je zvanična posjeta španskog premijera Pedra Sančeza Alžiru 20. jula, čiji je cilj bio obnavljanje diplomatskih odnosa sa tom zemljom.
Alžir i Rabat vode žestoku političku borbu za prevlast u Magrebu, pa je potez Španije da unaprijedi odnose sa marokanskim rivalom vjerovatno izazvao nezadovoljstvo kralja Muhameda Šestog. Špansko Ministarstvo spoljnih poslova negiralo je da je Sančezova posjeta razlog masovnog priliva migranata.
Još jedno pitanje koje bi moglo da ima ulogu jeste Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2030. godine, čiji će domaćini biti Španija, Portugalija i Maroko.
Marokanska vlada pokrenula je sveobuhvatnu kampanju kako bi obezbijedila da finale turnira bude odigrano na novom stadionu koji se trenutno gradi u Kazablanki.
Stadion „Santijago Bernabeu“ u Madridu prvobitno je važio za glavnog favorita, ali je Rabat pitanje domaćinstva finalne utakmice pretvorio u temu od nacionalnog značaja.
„Slike koje stižu iz Seute šalju uznemirujuću poruku svijetu: Španija ne može da garantuje bezbjednost i cjelovitost vlastite državne teritorije. Kako onda može da bude domaćin Svjetskog prvenstva?“, navodi španski list El Konfidensijal (El Confidencial).
Italija traži suspenziju Španije
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani zatražio je suspenziju Španije iz šengenske zone nakon što su stotine migranata iz Maroka ušle u njenu sjevernoafričku enklavu Seutu.
Šengenski prostor predstavlja sistem otvorenih granica koji obuhvata 29 evropskih zemalja koje su ukinule granične kontrole između svojih članica.
“Zalažem se za zatvaranje Šengenskog prostora prema Španiji. Iregularna i nekontrolisana imigracija predstavlja opasnost po nacionalnu bezbjednost”, navedeno je.
Tajani je kazao kako snimci iz ove enklave pokazuju da je odluka o dodjeli španskog, a samim tim i evropskog državljanstva za više od 500.000 iregularnih imigranata bila velika greška, jer, prema njegovim riječima, podstiče trgovinu ljudima.
Zamjenik premijera Italije i lider desničarske stranke Liga Mateo Salvini takođe je pozvao na suspenziju šengenske zone i snažniju zaštitu evropskih granica.
Vlada Španije saopštila je da će rasporediti vojne jedinice kako bi pojačala policijske snage u enklavi Seuta, nakon što su migranti probili zaštitne ograde i iz Maroka ušli u grad, savladavši pripadnike Civilne garde.
Videosnimci prikazuju stotine migranata kako iz marokanskog dijela teritorije prelaze plivajući, koristeći unutrašnje gume i druga sredstva za plutanje, dok su pojedini probili kapiju na ogradi i ušli u grad.
Državna televizija TVE objavila je da je granicu prešlo između 2.000 i 3.000 ljudi.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas, 31.jula da je Odbor za mir postigao sporazum o razoružanju Hamasa i ostalih naoružanih grupa u Gazi.
“Danas je Odbor za mir postigao istorijski sporazum o potpunom razoružavanju Hamasa i svih ostalih naoružanih grupa u Gazi. Ovo je monumentalni korak ka trajnom miru i bezbjednosti”, rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži X.
Kako je naveo, taj sporazum je ključni korak ka tome da Gazom konačno upravlja nova palestinska vlada koja će tijesno sarađivati sa Odborom za mir kako bi pomogla palestinskom narodu.
“Istovremeno, Izrael će imati bezbjednost koju zaslužuje, a Gaza više neće biti baza za terorističke napade”, ocijenio je predsjednik SAD, dodajući da je u pitanju važna prekretnica u sprovođenju njegovog ranijeg plana od 20 tačaka, objavljenog prošle godine, a po kome se predviđalo da Gaza postane deradikalizovana zona bez terorizma koja ne predstavlja prijetnju svojim susjedima.
Prema njegovim riječima, sporazum će se sprovoditi u pažljivo strukturiranim fazama.
“Kako se razoružavanje bude završavalo, izraelske snage će se povući, a Međunarodne stabilizacione snage će sarađivati sa novim palestinskim policijskim snagama kako bi preuzele odgovornost za bezbjednost Gaze za njene stanovnike i njene susjede. Prije godinu dana bio je nasilan rat, humanitarna kriza i taoci su držani u brutalnom zatočeništvu”, rekao je Tramp, dodajući da je postignut istorijski napredak i da još uvijek ima mnogo posla, prenosi Tanjug.
“Želim da se zahvalim posrednicima – Egiptu, Kataru i Turskoj – na njihovim važnim naporima, a posebno mom izvanrednom timu, čiji je neumorni rad omogućio ovaj istorijski proboj”, izjavio je Tramp.
Kako kaže, “prijetnja koja je došla iz Gaze 7. oktobra neće se ponovo izgraditi”.
“Prema ovom sporazumu, Gaza će konačno biti u rukama nove palestinske vlade koja služi svom narodu. Čestitamo svima na ovom nevjerovatnom razvoju događaja, za koji su svi rekli da se nikada ne može ostvariti”, zaključio je Tramp.
Kineski naučnici analizirali su detaljne satelitske snimke kako bi procijenili stvarnu štetu na američkim vojnim bazama na Bliskom istoku, otkrivši da su i Vašington i Teheran manipulisali podacima te iznosili netačne tvrdnje o razmjerama sukoba, piše South China Morning Post.
Istraživači sa Kineske akademije nauka (CAS) upotrijebili su napredne tehnike daljinskog istraživanja i obrade slika visoke rezolucije. Time su identifikovali specifične “otiske oštećenja” koji su razotkrili ozbiljne ranjivosti stalnih vojnih postrojenja SAD-a, ali i operativne nedostatke obje zaraćene strane.
“Obim uništenja koji smo uočili na terenu znatno premašuje tvrdnje o “minimalnoj šteti” i “uspješnoj odbrani” kakve se redovno navode u zvaničnim američkim izvještajima. Međutim, istovremeno naša analiza sugeriše i da su iranske tvrdnje o ‘masovnim udarima’ i nanesenoj katastrofalnoj šteti u velikoj mjeri preuveličane”, navode kineski naučnici u radu objavljenom u stručnom naučnom časopisu The Innovation.
Sukob otvorio informacijski vakuum
Sukob je, kao što je poznato, izbio nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne napade na Iran, a to je izazvalo oružanu eskalaciju širom regiona te dovelo do ozbiljnih ekonomskih poremećaja i globalne nestabilnosti.
Nakon što je Vašington 4. aprila uveo takozvanu strogu kontrolu distribucije snimaka za komercijalne satelitske pružaoce usluga, poput kalifornijskog Planet Labsa, privremeno je obustavljena distribucija snimaka visoke rezolucije iznad ratnih zona.
Time je stvoren informacijski vakuum u kojem je Vašington insistirao na efikasnosti svoje protivvazdušne odbrane, dok je Teheran tvrdio da je paralisao ključna američka vojna čvorišta.
Najteže pogođene američke baze
Kineski tim doskočio je tome upotrebom snimaka rezolucije 10 metara sa evropskih satelita Sentinel-2. Pažljivim praćenjem američkih baza od 28. februara do 9. aprila identifikovali su ukupnu fizičku štetu na oko 217.900 kvadratnih metara.
Napadi su izvođeni sa udaljenosti od 78 pa sve do 644 kilometra od meta.
Najveća pojedinačna meta bila je vazdušna baza Ali Al Salem u Kuvajtu, na kojoj je zabilježeno čak 20 tačaka udara. U bazi Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima napadi su uništili hangare u kojima su bili smješteni izviđački avioni U-2 i bespilotne letjelice MQ-9 Reaper, dok je u Bahreinu oštećen integrisani kompleks komande Pete flote američke ratne mornarice.
Satelitska analiza razotkrila je i takozvani “dvoslojni kolaps” otpornosti protivvazdušne odbrane. U prvom talasu napada zabilježeno je 58.600 kvadratnih metara uništenog prostora, nakon čega je uslijedilo dvosedmično zatišje slabijeg intenziteta. Drugi masovni talas napada, izveden oko 15. marta, prouzrokovao je novih 50.000 kvadratnih metara štete.
Kineski stručnjaci upozoravaju na ranjivost američkih baza
Ovakav obrazac pokazuje da se protivvazdušna odbrana ne uspijeva oporaviti u kratkom roku – prosječan ciklus obnove i popravke razbijenih sistema trajao je oko 15 dana.
S druge strane, analiza ukazuje na to da ni Iran nije imao kapaciteta za kontinuirane visokofrekventne napade, već mu je nakon svakog udara trebalo vrijeme za akumulaciju novih raketa i dronova.
Kineski stručnjaci upozoravaju da fiksne prekomorske baze, koje čine temelj američke vojne doktrine i odvraćanja širom svijeta, uključujući i ključne baze u Indo-Pacifiku (Južna Koreja, Japan, Australija i Filipini), po prvi put pokazuju masovnu ranjivost pod kombinovanim napadima dronova i balističkih projektila.
Zbog toga bi Vašington mogao biti primoran na temeljno preispitivanje svoje buduće strategije raspoređivanja i odbrane baza, zaključuje South China Morning Post, prenosi Jutarnji list.
Španska enklava Seuta na sjeveru Afrike proglasila je stanje potpune humanitarne i socijalne vanredne situacije nakon što je u posljednjih nekoliko dana više od 1.500 migranata morem stiglo na njenu teritoriju, dok vlasti upozoravaju da broj novih dolazaka svakodnevno raste.
Predsjednik Seute, Huan Hesus Vivas, izjavio je da prihvatni centri više nemaju slobodnih mjesta, a da pojedini objekti za maloljetnike bez pratnje rade sa čak 2.400 odsto popunjenosti.
Na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vide stotine ljudi kako plivaju do obale, trče preko plaža i preskaču zaštitne ograde pokušavajući da uđu na teritoriju Evropske unije.
Madrid pojačava mjere, Maroko sarađuje
Špansko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da više državnih institucija koordinisano djeluje kako bi se obezbijedila granica, pružila humanitarna pomoć i spriječili novi ljudski gubici na moru.
Ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska najavio je odlazak u Seutu, ističući da se vlasti suočavaju sa “izuzetnom i vanrednom situacijom”, dok je pohvalio saradnju marokanskih bezbjednosnih snaga koje, prema njegovim riječima, pokušavaju da spriječe nove ilegalne prelaske.
Vivas je upozorio da bi, ukoliko se sadašnji tempo od oko 300 dolazaka dnevno nastavi, Seuta mogla ponovo doživjeti krizu sličnu onoj iz maja 2021. godine, kada je više od 8.000 migranata ušlo u enklavu za samo dva dana.
Raste broj žrtava na migrantskim rutama
Prema riječima predsjednika Seute, u posljednjih nekoliko mjeseci iz mora je izvučeno najmanje 60 tijela migranata koji su pokušali da stignu do španske teritorije.
Dodatnu zabrinutost izazvala je i nedavna odluka Vrhovnog suda Španije kojom je utvrđeno da migranti presretnuti na moru ne mogu biti automatski vraćeni bez odgovarajućeg pravnog postupka, što je otvorilo raspravu o izmjenama imigracionih propisa.
Istovremeno, tragedije se nastavljaju i na drugim evropskim migrantskim rutama – u pokušaju prelaska Lamanša između Francuske i Velike Britanije u posljednja 24 časa poginule su četiri osobe, među njima tri žene, dok je više ljudi spaseno nakon prevrtanja prenatrpanog gumenog čamca.
Seuta i Melilja predstavljaju jedinu kopnenu granicu Evropske unije sa Afrikom i godinama su jedna od glavnih ulaznih tačaka za migrante koji pokušavaju da stignu na evropsko tlo, navodi “DailyMail”.