Kategorija: Svijet

Poraz republikanaca na američkim međuizborima mogao bi da utiče na odluku predsjednika Donalda Trampa o daljem toku sukoba sa Iranom, otvarajući mogućnost da Vašington odustane od novih vojnih udara i pokuša da do rješenja dođe diplomatskim putem.

Dok se u američkoj administraciji razmatraju naredni potezi, iz Teherana stižu oštra upozorenja državama koje bi eventualno podržale američku vojnu akciju, a iranski sudovi donose presude protiv Sjedinjenih Američkih Država čija vrijednost dostiže gotovo 300 milijardi dolara.

Ishod međuizbora u SAD posebno je pozdravio predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf, koji smatra da je rat protiv Irana jedan od glavnih razloga izbornog poraza republikanaca. Takav razvoj događaja mogao bi dodatno da pojača pritisak na Trampa da preispita nastavak sukoba.

Istovremeno, savjetnik Iranske revolucionarne garde Sardar Bilali uputio je upozorenje državama koje bi mogle da pomognu Vašingtonu u eventualnim napadima na Teheran. Prema njegovim riječima, svaka zemlja koja pruži takvu podršku biće smatrana legitimnom metom.

Dodatni pritisak na odnose dvije zemlje predstavljaju i odluke iranskih sudova, koji su donijeli presude protiv Vašingtona u ukupnoj vrijednosti od gotovo 300 milijardi dolara. Ipak, kako se navodi, eventualna naplata tih potraživanja mogla bi biti dugotrajan i znatno složeniji proces.

U međuvremenu, neizvjesna je i budućnost misije Ujedinjenih nacija u Libanu, čiji mandat ističe 31. decembra. Savjet bezbjednosti UN razmatra mogućnosti nastavka nadzora duž Plave linije, koja predstavlja liniju razgraničenja između Libana i Izraela.

Više detalja o razvoju situacije na Bliskom istoku objavio je ATV, prenoseći informacije RTS-a.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp okrivio je građane za veliki pad na američkim berzama, poručujući da su sami odgovorni za posljedice jer su na izborima održanim u utorak glasali za demokrate.

Tramp je reagovao nakon što su tehnološke akcije zabilježile veliki pad, a vodeći berzanski indeksi pretrpjeli značajne gubitke. U objavi na društvenoj mreži Truth Social direktno je povezao stanje na tržištu sa izbornim uspjehom Demokratske stranke.

„Berza je danas doživjela krah zato što su demokrate imale veliki utorak. Tužno je to gledati, sami ste krivi!“, napisao je Tramp.

Kako prenosi Klix, američki predsjednik je u još jednoj objavi kritikovao demokrate zbog gubitaka koje su pretrpjeli građani kroz svoje penzione fondove i investicione račune.

„Vaši penzioni računi su, dakle, izgubili vrijednost. Zapamtite, nisu republikanci, nego demokrate“, poručio je Tramp, koristeći pogrdni naziv za svoje političke protivnike.

Američke berze zabilježile su u četvrtak jedan od najtežih dana u posljednjih nekoliko godina. Tehnološki indeks Nasdaq Composite pao je 5,56 odsto, dok su posebno pogođene kompanije povezane sa razvojem vještačke inteligencije i proizvodnjom čipova.

Investitori strahuju da bi izborni uspjeh demokrata i njihovo preuzimanje kontrole nad Kongresom mogli dovesti do strože regulacije sektora vještačke inteligencije, uključujući ograničenja za izgradnju velikih data centara.

Tramp je ranije snažno podržavao razvoj ove industrije i protivio se prijedlozima koji bi mogli usporiti investicije u tehnološku infrastrukturu.

Demokrate su na izborima ostvarile značajne pobjede u više saveznih država, osvojile kontrolu nad oba doma Kongresa i ostvarile napredak u tradicionalno republikanskim sredinama.

Američki predsjednik je prethodno tvrdio da su visoke cijene goriva i posljedice rata sa Iranom doprinijele izbornom porazu republikanaca, ali je istovremeno branio svoju politiku prema tom sukobu.

Američki državni sekretar Marko Rubio navodno razmatra mogućnost podnošenja ostavke u administraciji predsjednika Donalda Trampa, nakon poraza republikanaca na izborima održanim u utorak, objavili su američki mediji pozivajući se na neimenovane izvore.

Prema tim informacijama, Rubio je o mogućem odlasku sa funkcije razgovarao sa zvaničnicima Bijele kuće, koji, kako se navodi, žele da on ostane na čelu Stejt departmenta.

Ipak, iz američkog Ministarstva spoljnih poslova odbacili su ove tvrdnje, ocjenjujući ih kao potpuno netačne.

Portparol Stejt departmenta Dilan Džonson izjavio je da Rubio nije razgovarao o napuštanju funkcije i da namjerava da nastavi rad u Trampovoj administraciji.

„Ovo su potpuno lažne vijesti zasnovane na riječima anonimnih izvora, od kojih korist ima tabloid. Sekretar nije razgovarao o odlasku sa funkcije i nastaviće sa ponosom da služi u administraciji predsjednika Trampa još dugo nakon što se ove lažne vijesti pokažu kao još jedna neutemeljena podvala“, poručio je Džonson.

Kako prenosi Klix, ranije je i britanski list „Indipendent“, pozivajući se na anonimne izvore, objavio da Rubio razmatra odlazak iz administracije.

Spekulacije o njegovoj mogućoj ostavci pojavile su se nakon izbornog poraza republikanaca, a pojedini mediji navode da bi takav potez mogao biti pokušaj političkog distanciranja od Trampa prije eventualne predsjedničke kandidature 2028. godine.

Rubio se već duže vrijeme pominje kao jedan od mogućih kandidata Republikanske stranke na narednim predsjedničkim izborima u SAD.

Američki nosač aviona „USS Teodor Ruzvelt“, u pratnji četiri ratna broda, kreće se prema Bliskom istoku, a u područje odgovornosti Centralne komande američke vojske (CENTCOM) trebalo bi da stigne sredinom novembra.

Udarna pomorska grupa uočena je na satelitskim snimcima južno od ostrva Spretli, u Južnom kineskom moru, a njen pravac kretanja ukazuje na to da se zaputila prema zapadu, odnosno ka Bliskom istoku.

Kako prenosi B92, pozivajući se na Al Džaziru i analizu satelitskih snimaka, nosač aviona „Teodor Ruzvelt“ napustio je 27. septembra pomorsku bazu San Dijego u Kaliforniji.

Nakon toga je pristao u američku pomorsku bazu Jokosuka u Japanu, gdje je učestvovao u vojnim vježbama, a potom nastavio plovidbu prema Južnom kineskom moru.

Američki portal „Aksios“ objavio je, pozivajući se na izjavu jednog američkog zvaničnika, da će nosač aviona od petka provesti nekoliko dana u Singapuru. Njegov dolazak u zonu odgovornosti Centralne komande SAD ne očekuje se prije sredine novembra.

Prema analizi satelitskih snimaka koju je objavio profil „Open Source Intel“, dolazak ove udarne grupe mogao bi da poveća broj američkih nosača aviona raspoređenih u blizini Irana na tri.

Kretanje američkih pomorskih snaga odvija se u trenutku pojačane pažnje Vašingtona prema Bliskom istoku, a dolazak dodatne udarne grupe predstavljaće značajno pojačanje američkog vojnog prisustva u tom regionu.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je proglas kojim se Ovalni kabinet i Sala za sastanke Bijele kuće proglašavaju nacionalnim spomenicima, ali dokument ne sprječava buduće predsjednike da mijenjaju njihov izgled ili ponište tu odluku.

Proglas nalaže ministru unutrašnjih poslova da upravlja Ovalnim kabinetom i predviđa dokumentovanje i razmatranje alternativa pre bilo kakvih značajnih izmena ili rušenja, preneo je AP.

Prema tom proglasu, predsjedniku se ostavlja mogućnost da mijenja uređenje, namještaj i obavlja uobičajene operativne i bezbjednosne izmjene, pod uslovom da se time značajno ne narušavaju istorijska struktura i arhitektonski karakter prostora.

Tramp je kazao da želi da spriječi buduće rušenje ili promenu izgleda Ovalnog kabineta, koji je tokom svog mandata ukrasio zlatnim detaljima, portretima i drugim dekoracijama.

Odluka je donijeta nakon što su republikanci pretrpeli poraze na na međuizborima, dok se demokrate pripremaju za pojačanu kontrolu Trampovih projekata u Vašingtonu.

Senator Ričard Blumental zatražio je od donatora Trampove balske dvorane informacije o finansiranju tog projekta, prenosi RTRS.

Arapske političke partije u Izraelu najavile su podršku opozicionom lideru Gadiju Ajzenkotu za formiranje nove vlade, čime bi dosadašnji premijer Benjamin Netanjahu mogao ostati bez parlamentarne većine nakon prošlosedmičnih opštih izbora.

Savez partija koje predvode arapski predstavnici, poznat kao „Zajednička lista“, saopštio je da će predsjednika Izraela Isaka Hercoga obavijestiti o odluci da Ajzenkota predlože za mandatara. Prethodno je podršku opozicionom lideru najavila i stranka Raam, koja ima osam poslaničkih mjesta.

Arapske stranke osvojile su ukupno 19 mandata u Knesetu, koji broji 120 poslanika. Ukoliko 11 poslanika „Zajedničke liste“ zvanično potvrdi svoju preporuku, Ajzenkot bi mogao računati na podršku 67 članova parlamenta, što je više od 61 glasa potrebnog za parlamentarnu većinu.

Dodatne probleme za Netanjahuov politički blok, koji trenutno ima 53 mandata, predstavlja odluka frakcije Degel Hatora da ne predloži nijednog kandidata. Ova ultraortodoksna grupacija kontroliše četiri od ukupno sedam poslaničkih mjesta koalicije „Ujedinjeni judaizam Tore“, a podršku Netanjahuu uskratila je zbog neuspjeha njegove koalicije da usvoji zakon o oslobađanju muškaraca iz zajednice Hareda od služenja vojnog roka.

Netanjahu i njegova stranka Likud ranije su iznosili optužbe o navodnoj izbornoj prevari arapskih partija, tvrdeći da su u nju bile uključene i strane strukture. Takođe su upozoravali da bi saradnja cionističkih stranaka sa arapskim političkim blokom predstavljala opasnost za Izrael.

Međutim, Centralna izborna komisija Izraela zvanično je potvrdila izborne rezultate, navodeći da nisu utvrđene nepravilnosti. Predsjednik Isak Hercog prihvatio je rezultate i započeo konsultacije sa liderima političkih stranaka o dodjeli mandata.

Kako navodi BL Portal, Hercog je tokom konsultacija osudio uvrede i rasističke izjave usmjerene prema palestinskim državljanima Izraela, koji čine oko 20 odsto stanovništva te zemlje.

Nakon okončanja konsultacija, izraelski predsjednik trebalo bi da saopšti ime mandatara, za šta se kao kandidati izdvajaju Ajzenkot i Netanjahu. Mandatar će imati 28 dana za formiranje vlade, uz mogućnost produženja roka za dodatnih 14 dana.

Ukoliko nijedan od kandidata ne uspije da obezbijedi potrebnu parlamentarnu podršku, Izrael bi početkom naredne godine mogao izaći na nove izbore.

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da će razgovori o novom gasnom sporazumu sa Srbijom biti nastavljeni nakon formiranja novih državnih institucija u Srbiji i upućivanja zvaničnih zahtjeva.

Zaharova je na konferenciji za novinare navela da je za povratak pregovorima potrebno sačekati uspostavljanje novih organa vlasti, odgovarajući na pitanje o najavama predstavnika Studentske liste da će sa Rusijom razgovarati o dugoročnom ugovoru o isporuci gasa.

„Mislim da ćemo morati da se vratimo na ovu temu nakon formiranja srpskih državnih organa i njihovog podnošenja odgovarajućih zvaničnih zahtjeva“, poručila je Zaharova.

Predstavnici Studentske liste, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u Srbiji, ranije su izrazili opredjeljenje za postizanje dugoročnog sporazuma sa Rusijom o isporuci gasa, s ciljem obezbjeđivanja pouzdanog snabdijevanja.

Kako prenosi B92, pozivajući se na rusku agenciju RIA Novosti, Moskva za nastavak razgovora očekuje formiranje novih državnih institucija i zvanično obraćanje srpske strane.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens našao se u središtu političkih previranja unutar Republikanske stranke nakon poraza na izborima za Kongres, a njegova poruka o uzrocima izbornog neuspjeha otvorila je pitanje da li pokušava da se distancira od politike predsjednika Donalda Trampa i osigura sopstvenu političku budućnost.

Vens je dan nakon izbornog poraza republikanaca objavio opširnu poruku na društvenoj mreži Iks, u kojoj je izdvojio rat sa Iranom kao jedan od ključnih razloga za gubitak podrške birača. Kao prioritete za budući politički kurs naveo je okončanje sukoba, borbu protiv inflacije i visokih troškova života, politiku „Amerika na prvom mjestu“ i preispitivanje odnosa Vašingtona prema Izraelu.

Kako pišu Nezavisne, pozivajući se na komentar britanskog portala iNews, Vensov istup mogao bi predstavljati pokušaj udaljavanja od odgovornosti za odluke Trampove administracije i pozicioniranja kao mogućeg lidera nove republikanske generacije.

Međutim, takav pristup mogao bi dodatno zakomplikovati njegov odnos sa predsjednikom. Tramp je, govoreći o mogućnosti da se Vens kandiduje na predsjedničkim izborima 2028. godine, izjavio: „Možda se neće kandidovati“, čime je dodatno otvorio prostor za spekulacije o budućem odnosu dvojice političara.

Sam Tramp je, uprkos priznanju da je rat sa Iranom djelimično uticao na izborni rezultat, branio svoje odluke i poručio da u vezi sa tim sukobom ne bi postupio drugačije. Istovremeno je priznao da republikanci nisu uspjeli da prenesu njegovu popularnost među pristalicama na kandidate na izborima.

Vensova politička pozicija dodatno je dovedena u pitanje rezultatima u saveznoj državi Ohajo, iz koje dolazi. Demokratska kandidatkinja Ejmi Akton pobijedila je republikanca Viveka Ramasvamija u trci za guvernera, dok je demokrata Šerod Braun osvojio senatorsko mjesto koje je ranije pripadalo Vensu.

U međuvremenu, kao mogući konkurenti za buduće liderstvo u Republikanskoj stranci sve češće se pominju državni sekretar Marko Rubio i guverner Floride Ron Desantis. Njihovi politički stavovi, posebno u oblasti spoljne politike, razlikuju se od pojedinih pravaca koje zagovara Vens.

Dodatno pitanje predstavlja i podrška uticajnih političkih donatora i javnih ličnosti. Vens bi, prema procjenama iz komentara, mogao računati na podršku tehnološkog milijardera Ilona Maska i medijske ličnosti Takera Karlsona, ali njihov uticaj ne garantuje podršku šireg biračkog tijela.

Iako Vens još nije objavio odluku o mogućoj predsjedničkoj kandidaturi 2028. godine, izborni poraz republikanaca otvorio je raspravu o njegovoj političkoj budućnosti, ali i o pravcu kojim će se stranka kretati nakon Trampovog odlaska iz Bijele kuće.