Kategorija: Svijet

Ruska vlada zabranila je izvoz sumporne kiseline do kraja godine, uz nekoliko izuzetaka, kako bi osigurala snabdijevanje domaćih proizvođača vještačkih đubriva, objavila je agencija Interfax.

Zabrana stupa na snagu 10 dana od zvanične objave i važiće do kraja ove godine, u skladu s uredbom koju je prošle nedjelje potpisao premijer Mihail Mišustin. Cilj je održavanje stabilnog snabdijevanja tom hemikalijom za industrijska preduzeća i proizvođače vještačkih đubriva.

Sumporna kiselina je najvažnija kiselina hemijske industrije, a oko polovine svjetske proizvodnje koristi se za proizvodnju vještačkih đubriva. Upotrebljava se i u industriji vještačkih vlakana i sintetičkih boja, za prečišćavanje naftnih frakcija, kao i u proizvodnji lijekova.

Ruski proizvođači smiju da izvoze sumpornu kiselinu u okviru međuvladinih sporazuma ili uz odobrenje premijera ili potpredsjednika vlade. Nova zabrana ne odnosi se ni na međunarodne pošiljke u tranzitu.

Krajem juna ruska vlada produžila je do kraja godine i privremenu zabranu izvoza sumpora, koju je uvela još 1. novembra 2025. godine, kako bi stabilizovala domaće snabdijevanje za potrebe proizvodnje vještačkih đubriva.

Zbog „kritične situacije“ na tržištu ruski proizvođači vještačkih đubriva zatražili su sredinom marta od vlade da privremeno ograniči cijene sumpora, koje su snažno porasle i na ruskom i na međunarodnom tržištu zbog nedovoljnog snabdijevanja. Rusko udruženje proizvođača vještačkih đubriva uputilo je zahtev u februaru, u pismu potpredsjedniku vlade Dmitriju Patruševu.

Od početka 2025. cijene sumpora, ključne komponente fosfatnih đubriva, više su nego učetvorostručene, upozorilo je udruženje. Sumpor je snažno poskupio zbog smanjene proizvodnje u Rusiji i Kazahstanu pod uticajem obustave rada postrojenja za preradu gasa i nafte, a u takvim uslovima snabdijevanje svjetskog tržišta je smanjeno, prenosi B92.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Saudijskoj Arabiji izdala je savjet američkim građanima da ponovo razmotre putovanje u tu zemlju zbog rizika da američke ustanove i građani budu meta iranskih dronova i raketa, kao i terorizma.

„Ponovo razmotrite putovanje u Saudijsku Arabiju zbog rizika od gađanja američkih interesa iranskim dronima i raketama, oružanih sukoba, terorizma, zabrana izlaska i lokalnih zakona u vezi sa aktivnostima na društvenim mrežama. Neka područja imaju povećan rizik“, navodi se u upozorenju objavljenom na internet stranici ambasade.

Američki građani se upozoravaju da ne putuju do jemenske granice zbog prijetnje od terorizma. Militantna grupa Huti iz Jemena, koju podržava Iran, izvršila je posljednjih nekoliko dana više napada na susjednu Saudijsku Arabiju, koja podržava međunarodno priznatu vladu Jemena i njene vojne snage.

Huti su prethodno od snaga vladine koalicije Jemena zauzeli nekoliko gradova na obali Crvenog mora, uz moreuz Bab el Mandeb koji povezuje Crveno more i Adenski zaliv, prenosi B92.

Predstavnički dom SAD-a u utorak je sa 220 glasova za i 204 protiv usvojio novu rezoluciju kojom traži prekid američkih vojnih akcija protiv Irana bez odobrenja Kongresa. Glasanje je bilo slično ranijim pokušajima ovog ljeta, ali je ovoga puta sedam republikanskih zastupnika podržalo mjeru zajedno sa svim demokratama.

Rezolucija bi ograničila mogućnost predsjednika Donalda Trampa da nastavi vojnu akciju bez saglasnosti Kongresa. Nijedna od dosadašnjih mjera nije stigla do njegovog stola, gdje bi gotovo sigurno uložio veto.

Zastupnik Set Molton, demokrata iz Masačusetsa i bivši marinac iz rata u Iraku, podsjetio je na ranija Trampova obećanja. „Sjećate li se kada je Donald Trump rekao da će ovaj rat trajati samo nekoliko sedmica?“ Dodao je da je vrijeme da Kongres „zaista postavlja teška pitanja, kako nam Ustav nalaže, umjesto da bude podređen još jednoj ratnohuškačkoj administraciji.“

Republikanski zastupnik Brajan Mast iz Floride, predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, branio je nastavak američkog prisustva. Poručio je da je Tramp protiv „beskonačnih ratova, i upravo to on okončava“ te dodao: „Oni su kontinuirana, stalna prijetnja Sjedinjenim Državama. Dosta je bilo.“

Rat koji je Tramp pokrenuo 28. februara traje gotovo sedam mjeseci uz povremene smrtonosne raketne udare i ozbiljne poremećaje u regiji. Kongresni ured za budžet saopćio je da je rat do 1. augusta koštao više od 38 milijardi dolara, dok se mjesečni trošak procjenjuje na između dvije i tri milijarde dolara, zavisno od intenziteta borbi.

Zbog poremećaja protoka nafte kroz Hormuški moreuz birači se suočavaju i s višim cijenama goriva. Ured procjenjuje da će inflacija pred 2027. biti veća za 0,5 procentnih poena, piše Klix.

Ovo je vjerovatno posljednje glasanje Predstavničkog doma o ratu s Iranom uoči izbora na sredini mandata. Zastupnici se krajem sedmice vraćaju u svoje izborne jedinice, a do izbora koji će odlučiti kontrolu nad Kongresom ostalo je manje od 50 dana.

Republikanski kongresmen Tomas Mesi u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a pokrenuo je proces opoziva ministra odbrane Pita Hegseta. U člancima o opozivu optužio ga je da je tokom rata s Iranom prkosio Kongresu, gušio slobodu govora i počinio druga kršenja zakona.

„U svemu tome, ministar Hegseth postupao je na način koji je suprotan povjerenju koje mu je ukazano kao ministru odbrane i koji podriva ustavnu vlast, nanoseći veliku štetu vladavini prava i pravdi, te očigledno šteteći narodu SAD-a“, rekao je Mesi u utorak u Zastupničkom domu.

Osam članaka koje je podnio jedan od najizraženijih protivnika američkih vojnih intervencija u Kongresu terete Hegseta za kršenje Zakona o ratnim ovlastima iz 1973. Tim zakonom, donesenim u vrijeme Vijetnamskog rata, administracija mora obavijestiti Kongres u roku od 48 sati od slanja snaga u neprijateljska djelovanja ako nije odobrena objava rata. Neodobreno angažiranje ograničeno je na 60 dana, plus 30 dana za povlačenje.

Rat s Iranom počeo je krajem februara, iako je Trampova administracija saopćila da je operacija Epic Fury, kako je vojska nazvala početni udar, završena početkom maja. Zastupnički dom usvojio je nekoliko mjera kojima se nastojalo ograničiti Trampove ovlasti za napad na Iran, ali većina nije napredovala u Senatu kojim također upravljaju republikanci.

Tramp je 10. jula obavijestio Kongres da je „vojna akcija“ protiv Irana formalno obnovljena nakon što je jednomjesečni prekid vatre proglasio završenim. Tvrdi da mu nije potrebno odobrenje Kongresa i Zakon o ratnim ovlastima smatra neustavnim.

Prema prijedlogu iz utorka, Zastupnički dom mora glasati o člancima u naredna dva dana. Vrlo je malo vjerovatno da će biti usvojeni u Kongresu koji kontrolišu republikanci. Mesi je rekao da nikome nije kazao da planira podnijeti prijedlog jer bi republikansko rukovodstvo moglo otkazati neke od dana predviđenih za glasanje.

„Tokom 60-dnevnog perioda nakon slanja tog obavještenja, Kongres nije, niti je do danas, donio bilo kakvu objavu rata ili posebno zakonsko ovlaštenje za upotrebu oružanih snaga SAD-a u neprijateljstvima protiv Irana, niti je zakonom produžio važeći period od 60 dana, iako je i dalje bio u mogućnosti da se sastane i izvršava svoje ustavne odgovornosti“, navodi Mesi u člancima.

Optužio je Hegseta i da je ignorirao zakone kojima se nastoji smanjiti broj civilnih žrtava, posebno bombardovanje škole za djevojčice u Iranu nedugo nakon početka rata. Preliminarna procjena iz marta pokazala je da su SAD vjerovatno odgovorne za napad.

U jednom članku Mesi se osvrnuo na Hegsethovu odluku da degradira demokratskog senatora Marka Kelija iz Arizone, penzionisanog kapetana mornarice, nakon što je Keli pozvao pripadnike oružanih snaga da „odbiju nezakonita naređenja“. Massie tvrdi da je Hegseth zloupotrijebio ovlasti uzvraćajući članu Kongresa zbog ustavom zaštićenog govora.

Osim Irana, u članke je uvrstio i napade Trampove administracije na brodove na Karibima, otmicu suverenog stranog lidera zarobljavanjem bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, te napade na Hutije i Jemen, prenosi Klix.

Saudijska Arabija saopćila je da je u utorak navečer presrela i uništila dron koji je, prema tvrdnjama koalicije, bio usmjeren prema Mekki. Huti su odgovornost odbacili.

Glasnogovornik saudijske vojne koalicije Turki al-Maliki izjavio je da su Kraljevske snage protuzračne odbrane oborile neprijateljski dron prije nego što je ušao u zabranjeni zračni prostor. Incident je opisao kao pokušaj zastrašivanja vjernika i ugrožavanja civila, uz poruku da je sigurnost dviju svetih džamija i hodočasnika „crvena linija”.

Saudijske vlasti su u utorak prvi put od 2017. aktivirale sigurnosno upozorenje u Mekki. Upozorenje je ukinuto nakon nekoliko minuta, a kratko je bilo na snazi i u Taifu te Džedi.

Huti su saudijske tvrdnje odbacili. Vojni izvor te grupe rekao je za jemensku agenciju SABA: „Kategorično negiramo da iz Jemena postoji bilo kakva prijetnja usmjerena prema gradu Mekki ili bilo kojim drugim svetim mjestima”, nazvavši optužbe dezinformacijama. Hazem al-Assad iz političkog biroa Huta poručio je da su „tvrdnje o gađanju Meke istrošena laž koja je već ranije korištena i više nikoga ne obmanjuje”.

Novi incident dolazi usred ponovne eskalacije sukoba koji traje od 2015, kada je Saudijska Arabija intervenisala u Jemenu nakon što su Huti zauzeli Sanu i svrgnuli međunarodno priznatu vladu. Primirje uz posredovanje UN-a iz aprila 2022. uglavnom je zaustavilo napade na saudijsku teritoriju, ali su borbe ponovo pojačane nakon što su Huti u julu proglasili blokadu saudijskog brodarstva i preuzeli kontrolu nad važnim tačkama na obali Bab al-Mandeba, piše Klix.

Meka je dom Kabe, najsvetijeg mjesta islama, prema kojem se muslimani širom svijeta okreću tokom molitve. Ostaje neizvjesno hoće li nova eskalacija utjecati na hadždž i umru, za koje u taj grad svake godine dolaze milioni vjernika.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas, 16. septembra, pred poslanicima u Strazburu treba da iznese godišnji govor o stanju Unije u kojem najavljuje osnivanje Evropskog bezbjednosnog vijeća. U tom formatu, pored 27 članica EU, sjedili bi i lideri Ukrajine, Velike Britanije, Norveške, Kanade i drugih partnerskih država.

Cilj je brža koordinacija odgovora na sve ozbiljnije bezbjednosne prijetnje. Prema nacrtu govora u koji je Euractiv imao uvid, mehanizam bi omogućio da Evropa reaguje bez odlaganja. „S obzirom na prirodu i razmjere rizika, ovo je sada još hitnije. Zato ćemo iznijeti naše ideje kako bi Evropsko bezbjednosno vijeće postalo stvarnost“, stoji u nacrtu.

Ideja nije nova. Ranije se javljala kao francusko-njemačka inicijativa, a nakon početka rata u Ukrajini ponovo je dobila na težini. Evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus više puta se zalagao za takvo tijelo. Kako piše Nezavisne, ostaje nepoznato kako će na prijedlog reagovati NATO i njegovi ključni saveznici.

Drugi stub plana je poseban evropski bezbjednosni protokol oblikovan po uzoru na član 4 Sjevernoatlantskog ugovora. Taj član omogućava članicama NATO-a da zatraže konsultacije kada smatraju da su ugroženi njihov teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili bezbjednost. Isti princip sada bi važio i unutar EU. „Jačamo naš rad s NATO-om. Ali naša doktrina, naše institucije i naše donošenje odluka nisu držali korak s novom stvarnošću“, navodi se u nacrtu.

Posebno mjesto zauzima Kanada. U prisustvu premijera Marka Karnija fon der Lajen treba da predstavi ideju „Saveza za budućnost“ kojim bi se odnosi EU i Kanade dodatno produbili. „Želimo odnos s Kanadom podići na najviši mogući nivo“, piše u nacrtu. Saradnja s Kanadom i Velikom Britanijom trebalo bi da se proširi i na bezbjednost vještačke inteligencije.

Troje ljudi je poginulo, a dvoje je sa povredama prevezeno u bolnicu nakon što se helikopter televizijske kuće srušio u predgrađu Los Anđelesa dok je izvještavao o drugoj teškoj saobraćajnoj nesreći, saopštile su lokalne vlasti.

Iz televizijske kuće En-Bi-Si Los Anđeles potvrđeno je da se srušio njihov helikopter “NewsChopper4”, koji je radio i za mrežu Telemundo 52. Helikopter se srušio u utorak nešto prije 19 časova po lokalnom vremenu u naselju Čatsvort, između dva poslovna objekta.

Predstavnik Vatrogasne službe Los Anđelesa saopštio je da je nakon pada izbio požar koji se proširio na četiri vozila i dva kontejnera, a u intervenciji je učestvovalo više od 70 vatrogasaca.

Policija Los Anđelesa zasad nije objavila imena stradalih niti je zvanično saopštila koliko se tačno osoba nalazilo u helikopteru u trenutku nesreće.

Više medijskih helikoptera nalazilo se u istom području kako bi izvještavalo o teškom sudaru koji se dogodio ranije tog dana, kada su u naletu terenskog vozila na gradski autobus dve osobe poginule, a šest ih je povređeno.

Gradonačelnica Los Anđelesa Karen Bas i guverner Kalifornije Gevin Njusom izrazili su saučešće porodicama stradalih i kolegama sa televizije En-Bi-Si. Uviđaj i istragu o uzrocima nesreće vodiće Nacionalni odbor za bezbjednost saobraćaja, prenosi RTRS.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Rusija u posljednjih nedjelja dva puta pokušala da napadne dronovima avion kojim je on putovao.

“Moj predsjednički avion je bio u Moldaviji i zato su napali Moldaviju. Kada smo se vraćali kući, ponovo preko Kišinjeva, uradili su isto”, rekao je on u intervjuu za CBS njuz.

Prema njegovim riječima, tokom povratka iz Moldavije ranije ovog mjeseca, jedan ili dva drona su ušla u moldavski vazdušni prostor, što ranije nije bilo prijavljeno.

Zelenski je rekao da incident smatra dijelom ruske strategije zastrašivanja njega i drugih stranih lidera, prenosi Tanjug.

Govoreći o napadu ruskog drona na putnički voz u blizini ukrajinsko-poljske granice, kada su se u vozu nalazili visoki strani zvaničnici, uključujući bivšeg direktora CIA Dejvida Petreusa, Zelenski je izrazio mišljenje da su ruske snage znale koje putuje tim vozom.

“Možda nisu znali da su tamo neki Amerikanci, ili možda, naprotiv, znali su. Ne vjerujem im. Mislim da su znali. Upravo zato što su Evropljani, Amerikanci, velika delegacija bili u tom vozu, oni su napali”, smatra Zelenski.

Let kojim je Zelenski trebalo da se vrati u Ukrajinu iz Moldavije poletio je sa zakašnjenjPrema izvoru ukrajinskog portala Suspilne iz kancelarije predsjednika Ukrajine, avion sa Zelenskim u trenutku kretanja ruskog drona nije bio u vazduhu, već je ostao na zemlji dok je ukrajinska strana pratila kretanje bespilotnih letjelica.

Moldavske vlasti su naknadno saopštile da je dron kasnije pao i eksplodirao oko 160 kilometara od međunarodnog aerodroma u Kišinjevu.

Istovremeno, moldavske vlasti nisu potvrdile raniju tvrdnju norveškog premijera Jonasa Gara Sterea da je avion ukrajinskog predsjednika navodno “za dlaku izbjegao” pogodak dronom, prenose “Nezavisne“.

Ruska Federacija jasno i nedvosmisleno osuđuje pozive pojedinih političkih aktera u BiH da se preispita Dejtonski mirovni sporazum i, kao garant tog sporazuma, čvrsto se zalaže za njegovo poštovanje, izjavila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

„Postoji konkretan razlog zašto osuđujemo takve pozive. Zato što bi hipotetičko rušenje dejtonske međunarodnopravne osnove savremene BiH, ne samo dovelo u pitanje njenu budućnost, već bi imalo opasne posljedice po cijeli region zapadnog Balkana“, rekla je Zaharova.

Govoreći o tome kako Rusija ocjenjuje prijetnje iz Sarajeva u vezi sa sahranom generala Ratka Mladića, koje se odnose na namjeru da se traži okončanje Dejtonskog sporazuma radi ukidanja Republike Srpske, te zašto Zapad ćuti o tim prijetnjama, Zaharova je naglasila da mir kolektivnom Zapadu jednostavno nije potreban. Posebno zabrinjava, ističe, što se takva vrsta provokacije dešava uz direktno popuštanje Zapada, pa čak i podsticanje.

„Zašto to radi? I to je jasno, jer Zapadu, odnosno kolektivnom Zapadu, kao što vidimo na primeru Bliskog istoka i Ukrajine, mir nije potreban“, rekla je Zaharova i dodala da oni plaćaju za krvoproliće u različitim regionima svijeta.

Napomenula je da je Balkan godinama krvario i da zločini iz tog vremena još nisu dobili odgovarajuću ocjenu.

„Samo crna transplantologija, koja se takođe odvijala na teritoriji Balkana pod pokroviteljstvom Zapada. Sve to tek treba da bude ocijenjeno“, rekla je ona.

Naglasila je da je očigledno da sadašnji mir, sa stanovišta zapadnog mentaliteta, može, pa čak i mora, biti žrtvovan zarad novih geopolitičkih igrarija, a u osnovi tih igrarija su ogromni tokovi novca, izvoz naoružanja, opet crna transplantologija, mogućnosti u pogledu resursa i drugo.

„Sve ono što sada možemo vidjeti u Ukrajini“, istakla je Zaharova na brifingu, pišu RTRS.

Poručila je da se Ruska Federacija, kao jedan od međunarodnih garanata Dejtonskog sporazuma, čvrsto zalaže za njegovo poštovanje i da će nastaviti dosljedno da insistira na očuvanju temeljnih principa, među kojima su ravnopravnost tri naroda koja čine tu državu i dva entiteta sa izuzetno širokim ovlaštenjima utvrđenim mirovnim sporazumom.

„I mi, naravno, pozivamo da se odustane od ovakve neodgovorne ratoborne retorike, da se pažnja usmjeri na konstruktivnu saradnju uz međusobno poštovanje u interesu blagostanja svih naroda BiH i, naravno, na dobrosusjedstvo i mir na zapadnom Balkanu“, poručila je Zaharova.

Francuski evroparlamentarac Tijeri Marijani na današnjoj sesiji Evropskog parlamenta kritikovao je pritiske iz Brisela na Srbiju.

Tvrdi da je Evropski parlament „tih“ kada je riječ o Ukrajini i veličanju Stepana Bandere, te da je ćutio i kada je NATO napao Srbiju. Aktuelne pritiske na Beograd ocijenio je kao oblik spoljnog uplitanja, sličan onome u Gruziji i Moldaviji.

Poručio je da Srbija, s obzirom na to da nije htjela primati naredbe iz Moskve, sigurno neće primati ni naredbe iz Brisela, te da se vrši pritisak suprotan interesima ove zemlje i njenih građana, pišu RTRS.