Kategorija: Svijet

Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) privela je muškarca osumnjičenog za pripremanje sabotaže na objektu željezničke infrastrukture u Lenjingradskoj oblasti, a tokom pretresa kod njega je pronađena improvizovana eksplozivna naprava sa pet kilograma eksplozivne materije.

Prema navodima FSB-a, riječ je o muškarcu rođenom 1978. godine, nastanjenom u Tosnenskom okrugu, koji je, kako tvrdi ruska služba, još 2024. godine putem društvene mreže Telegram regrutovan od strane pripadnika terorističke organizacije zabranjene u Rusiji, a koja je, prema tvrdnjama FSB-a, djelovala pod pokroviteljstvom ukrajinskih obavještajnih službi.

Osumnjičeni je, prema informacijama ruske službe bezbjednosti, po nalogu svog kontaktа prikupljao podatke o rasporedu objekata Oružanih snaga Rusije, kao i benzinskih stanica u Sankt Peterburgu i Lenjingradskoj oblasti.

Pored toga, navodno je pripremao sabotažu na jednom od objekata željezničkog saobraćaja.

Prilikom hapšenja kod njega su pronađeni improvizovana eksplozivna naprava, spremna za upotrebu, sa pet kilograma eksplozivne materije, kao i mobilni telefon u kojem je, kako navodi FSB, pronađena prepiska sa pripadnicima pomenute organizacije.

Protiv privedenog je pokrenut krivični postupak zbog nezakonitog nabavljanja i čuvanja eksplozivnih materija, kao i pokušaja izvršenja sabotaže.

Sud mu je odredio pritvor, a iz FSB-a navode da je osumnjičeni priznao krivicu i da sarađuje sa istražnim organima, prenosi ATV.

Američki ministar odbrane Pit Hegset suočava se sa sve većim pritiskom unutar Republikanske stranke, a pojedini kongresmeni najavljuju pokretanje postupka njegovog opoziva nakon izbornog poraza republikanaca na međuizborima u SAD.

Republikanski kongresmen Tomas Masi najavio je da će ponovo pokrenuti inicijativu za opoziv Hegseta čim se Kongres naredne sedmice vrati sa pauze. On je poručio da odustajanje od ovog postupka dolazi u obzir jedino ukoliko ministar sam podnese ostavku.

„Postoji samo jedan slučaj u kojem neću ponovo podnijeti zahtjev za opoziv: ako Hegset podnese ostavku“, poručio je Masi.

Kako prenosi Klix, nezadovoljstvo unutar republikanskih redova povezano je sa načinom na koji je Hegset vodio američke vojne operacije u Iranu, ali i njegovim uticajem na odluku predsjednika Donalda Trampa o pokretanju rata.

Prema navodima američkih medija, dio republikanskih kongresmena smatra da je ministar odbrane pogrešno procijenio trajanje i posljedice sukoba, kao i da je predsjedniku predstavio previše optimističnu sliku mogućeg ishoda vojne intervencije.

Masi je još u septembru podnio prijedlog za opoziv Hegseta, koji obuhvata osam tačaka optužbi, uključujući prekoračenje ovlašćenja u vojnim operacijama i pokretanje neprijateljstava protiv Irana bez odobrenja Kongresa. O inicijativi tada nije održano glasanje, jer je rukovodstvo Predstavničkog doma prekinulo zasjedanje prije planirane pauze.

Pritisak na Hegseta dodatno je pojačan nakon što su demokrate na međuizborima osvojile većinu u oba doma Kongresa. Time će od januara dobiti mogućnost da pokreću parlamentarne istrage o radu Ministarstva odbrane i postupcima aktuelne administracije.

Ipak, postupak opoziva i konačna smjena nisu isto. Za pokretanje opoziva potrebna je prosta većina u Predstavničkom domu, dok je za osudu i uklanjanje sa funkcije u Senatu potrebna dvotrećinska većina prisutnih senatora.

Američki predsjednik Donald Tramp za sada javno pruža podršku svom ministru odbrane, ocjenjujući da Hegset dobro obavlja posao. Ipak, prema izvještajima američkih medija, u njegovom okruženju već se razgovara o mogućim promjenama u vrhu administracije nakon izbornog poraza republikanaca.

Hegset se, s druge strane, suočava i sa najavama demokrata da će po preuzimanju kontrole nad Kongresom otvoriti niz pitanja o vođenju rata u Iranu, vojnim operacijama i načinu upravljanja Pentagonom.

Bivša portparolka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, iznijela je ozbiljne optužbe na račun nekadašnjeg saradnika, tvrdeći da on nema stvarni interes da okonča rat sa Rusijom jer bi mirovni sporazum mogao ugroziti njegov politički položaj.

Mendel, koja je bila portparolka Zelenskog od 2019. do 2021. godine, smatra da ukrajinsko rukovodstvo koristi nastavak sukoba za očuvanje vlasti i političkog uticaja, dok zemlja trpi sve veće ljudske, ekonomske i infrastrukturne posljedice rata.

U intervjuu za njemački list „Berliner cajtung“ ocijenila je da Ukrajinu istovremeno razaraju ruska vojna agresija i, kako tvrdi, autoritarni način upravljanja Zelenskog.

„Ukrajinu uništavaju oboje, rat velikih razmjera ruskog predsjednika Vladimira Putina i autokratski režim Zelenskog“, izjavila je Mendel.

Kako prenose Nezavisne, ona je ukrajinskog predsjednika optužila za korupciju, pritisak na političke protivnike i ograničavanje slobode izražavanja, tvrdeći da nastavak rata odgovara njegovom političkom okruženju.

Mendel je i ranije javno kritikovala Zelenskog, a u svojim nastupima zagovarala je što skorije postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom. Smatra da bi nastavak sukoba mogao dovesti do daljeg uništavanja ukrajinske infrastrukture, slabljenja privrede i odlaska stanovništva.

Njene izjave dolaze u trenutku kada je ukrajinska Služba bezbjednosti (SBU) saopštila da je protiv nje pokrenut postupak zbog sumnje na veleizdaju i opravdavanje ruske agresije. Mendel se trenutno nalazi u inostranstvu, a ukrajinski istražni organi navode da su njeni javni nastupi i objave na društvenim mrežama dio aktivnosti kojima se, prema njihovoj ocjeni, narušava nacionalna bezbjednost.

Bivša portparolka, koja je nakon odlaska iz predsjedničke administracije postala jedna od glasnijih kritičarki Zelenskog, tako je svoje optužbe iznijela i u trenutku kada se protiv nje vodi krivični postupak u Ukrajini.

Njene tvrdnje o motivima ukrajinskog predsjednika i njegovom odnosu prema završetku rata predstavljaju njene lične ocjene i za sada nisu nezavisno potvrđene.

Američki predsjednik Donald Tramp prvi put se obratio javnosti nakon izbornog poraza Republikanske stranke na međuizborima u Sjedinjenim Američkim Državama, ali umjesto političkih posljedica rezultata, pažnju je posvetio projektima rekonstrukcije i uređenja Bijele kuće.

Tramp je nekoliko sati nakon što su republikanci izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa iznenada pozvao novinare da obiđu gradilište nove svečane, odnosno balske dvorane u Bijeloj kući.

Tom prilikom prisustvovao je ceremoniji postavljanja posljednje čelične grede na konstrukciji, a novinarima je govorio o arhitektonskim detaljima i materijalima koji će biti korišteni u izgradnji.

Posebno je istakao stubove od krečnjaka, koji će biti izrađeni u korintskom stilu, opisujući taj arhitektonski pravac kao vrhunac elegancije.

„Izrađuju se od prelijepog krečnjaka. Biće u korintskom stilu, korintskom dizajnu, koji se smatra samim vrhuncem elegancije“, rekao je Tramp.

Priznao je da je bio izložen kritikama zbog vremena i energije koje posvećuje prestižnim projektima, ali je poručio da je nova svečana dvorana potrebna zbog ugleda i prestiža Sjedinjenih Američkih Država.

„Sviđa mi se. Mene to opušta. Sada zamislite lustere svuda unaokolo, zamislite mermerne podove. O, biće to sjajno“, kazao je američki predsjednik.

Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na Rojters, Tramp se tokom ovog obraćanja uglavnom bavio detaljima projekta, dok se nije opširnije osvrtao na političke posljedice izbornog rezultata.

Na međuizborima održanim 3. novembra Demokratska stranka preuzela je kontrolu nad oba doma američkog Kongresa, Predstavničkim domom i Senatom, čime je promijenjen odnos političkih snaga u Vašingtonu.

Francuski predsjednik Emanuel Makron kritikovao je način na koji se organizuju sastanci lidera Evropske unije, ističući da mu nedostaju razgovori u užem krugu kakvi su ranije vođeni sa bivšom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i nekadašnjim italijanskim premijerom Marijom Dragijem.

Makron smatra da su sastanci evropskih lidera postali previše formalizovani i opterećeni protokolom, zbog čega je sve teže voditi otvorene razgovore i donositi konkretne odluke o ključnim pitanjima za budućnost Unije.

Prema njegovim riječima, raniji susreti sa Merkelovom i Dragiem omogućavali su direktniju razmjenu mišljenja i brže usaglašavanje stavova o važnim političkim i ekonomskim temama.

Kako prenose Nezavisne, francuski predsjednik posebno je ukazao na promjene u načinu funkcionisanja Evropskog savjeta, u kojem se danas okuplja veći broj lidera sa različitim političkim prioritetima i interesima.

Makron je, prema navodima medija, izrazio žaljenje zbog gubitka neformalnih političkih kontakata koji su ranije imali značajnu ulogu u oblikovanju zajedničkih evropskih odluka.

Angela Merkel bila je njemačka kancelarka od 2005. do 2021. godine, dok je Mario Dragi obavljao funkciju premijera Italije od 2021. do 2022. godine. Oboje su tokom svog političkog djelovanja imali značajan uticaj na evropske ekonomske i političke procese.

Makronove primjedbe ponovo su otvorile pitanje efikasnosti donošenja odluka unutar Evropske unije, posebno u okolnostima brojnih unutrašnjih nesuglasica i izazova sa kojima se suočavaju evropske institucije.

Izborni poraz republikanaca na američkim međuizborima mogao bi imati posljedice i na spoljnu politiku administracije Donalda Trampa, uključujući odnose Vašingtona prema Balkanu i Bosni i Hercegovini. Posebno se postavlja pitanje da li će promijenjeni odnosi snaga u Kongresu uticati na imenovanje Rona Džonsona za novog američkog ambasadora u BiH.

Republikanci su na izborima održanim 4. novembra izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa, Predstavničkim domom i Senatom, čime su demokrate dobile mogućnost da značajnije kontrolišu rad Trampove administracije i otvaraju istrage o njenim potezima.

Kako pišu Nezavisne, razmjeri poraza iznenadili su i dio analitičara, s obzirom na to da su republikanci izgubili podršku i u pojedinim saveznim državama u kojima je Tramp prije dvije godine ostvario ubjedljive pobjede.

Američka politička praksa pokazuje da ovakvi rezultati često podstiču dio članova predsjednikove stranke da se distanciraju od Bijele kuće i odbijaju pojedine inicijative administracije. Takvo pozicioniranje može biti i priprema za naredne predsjedničke izbore 2028. godine.

Ipak, ne očekuje se automatski zaokret u američkoj spoljnoj politici, budući da ključne nadležnosti u toj oblasti ostaju u rukama predsjednika i njegove administracije. Međutim, jačanje demokratske većine u Kongresu moglo bi otežati sprovođenje pojedinih političkih planova.

Jedno od pitanja koje bi moglo imati direktan značaj za BiH jeste imenovanje Rona Džonsona, Trampovog kandidata za američkog ambasadora u Sarajevu. Iako je Džonson već prošao saslušanje pred Odborom za spoljne poslove Senata, političke posljedice izbornog poraza mogle bi zakomplikovati proceduru potvrđivanja njegovog imenovanja.

Dodatni pritisak na Trampovu administraciju mogao bi se odraziti i na položaj pojedinih članova njegovog kabineta. Među onima čija se budućnost dovodi u pitanje nalazi se ministar odbrane Pit Hegset, kojeg su pojedini republikanci kritikovali zbog načina vođenja rata u Iranu.

Kao ključni razlozi izbornog neuspjeha republikanaca navode se ekonomsko nezadovoljstvo birača, inflacija povezana sa ratom u Iranu, kao i Trampova carinska politika prema važnim trgovinskim partnerima, uključujući Kanadu.

Promjene u američkom političkom odnosu snaga mogle bi se odraziti i na lobističke aktivnosti različitih zajednica sa Balkana. Posebnu pažnju privlači ulazak Abdul el Sajeda, demokratskog predstavnika iz Mičigena, u Senat, čime će prvi put musliman zauzeti mjesto u tom domu američkog Kongresa.

To bi, prema procjenama iznesenim u analizi, moglo otvoriti dodatni prostor za političko zastupanje interesa bošnjačke zajednice u Vašingtonu, naročito ukoliko njeni predstavnici budu imali razvijene i organizovane lobističke kapacitete.

U američkim institucijama već djeluju lobističke mreže povezane sa srpskim, hrvatskim i albanskim interesima, koje su godinama nastojale da utiču na kreiranje američke politike prema Balkanu.

Zbog toga bi promijenjeni odnosi snaga u Vašingtonu mogli otvoriti prostor za nove inicijative prema BiH i zapadnom Balkanu, iako se ne očekuje da će izborni rezultat sam po sebi dovesti do suštinske promjene američkog spoljnopolitičkog kursa.

Snage ruske protivvazdušne odbrane oborile su 496 ukrajinskih dronova od sinoć u 20.00 časova do jutros u 8.00 časova po moskovskom vremenu, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

U saopštenju se dodaje da su ruske oružane snage napale dronovima tipa “geran” željezničke lokomotive i proizvodni pogon Termoelektrane dva u Harkovu.

Iz Ministarstva su naveli da je na meti bilo i skladište u Harkovu koje se koristi za montažu i obuku jurišnih bespilotnih letjelica.

Osim toga, napadnut je i brod koji je prevozio vojnu opremu za oružane snage Ukrajine u Crnom moru.

“Tokom cijele noći, ruske snage su nastavile da vrše napade dronovima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, logistička čvorišta i pomorske brodove koje koristi ukrajinska vojska”, piše u saopštenju.

Američki predsjednik Donald Tramp izrazio je danas nadu da će dobro sarađivati sa demokratama, nakon što je njegova Republikanska stranka izgubila većinu na izborima za Kongres.

Tramp je podsjetio da raspolaže pravom veta i rekao da su ga predstavnici demokrata već kontaktirali kako bi razgovarali o mogućoj saradnji.

– Već su pozvali i žele da razgovaraju o određenim pitanjima i to je u redu – naveo je američki predsjednik, prenosi Foks njuz.

Tramp je izrazio nadu da će tokom posljednje dvije godine svog mandata uspjeti da sarađuje sa demokratama, koje će preuzeti kontrolu nad oba doma Kongresa.

– Vjerovatno ću se dobro slagati sa demokratama, osim ako ne budu željeli da budu destruktivni – rekao je Tramp novinarima

On je izjavio da se neće miješati u izbor novog lidera republikanaca u Predstavničkom domu Kongresa.

– Nećemo se miješati – rekao je Tramp novinarima ispred Bijele kuće, ističući da republikanci treba sami da izaberu svog lidera.

Predsjednik Predstavničkog doma Majk DŽonson iz Luizijane najavio je da neće tražiti rukovodeću funkciju u narednom sazivu Kongresa, čime je otvoren prostor za nadmetanje između lidera republikanske većine Stiva Skaliza i kongresmena DŽima DŽordana iz Ohaja.

Demokrate su na međuizborima za američki Kongres osvojile većinu u oba doma – 229 mjesta u Predstavničkom domu, gdje je republikancima pripalo 163, a u Senatu su dobile 54 mjesta, naspram 43 za republikance, pokazuju objavljeni rezultati izbornih projekcija.

Kada je riječ o izboru guvernera saveznih američkih država, demokratski kandidati su pobijedili u 26 država, a republikanci u 20. U odnosu na prethodne izbore, demokrate su osvojile četiri guvernerska mjesta više na međuizborima, a republikanci četiri manje, prenosi RTRS.

Američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost smjene ministra odbrane Pita Hegseta nakon izbornog poraza republikanaca na izborima za oba doma Kongresa, objavio je američki CBS, pozivajući se na više izvora upoznatih sa razgovorima u Bijeloj kući.

Prema navodima izvora, Tramp je sa saradnicima razgovarao o tome da li Hegset treba da ostane na čelu Pentagona, ali konačnu odluku o njegovoj eventualnoj smjeni još nije donio.

U međuvremenu, pojedini saradnici Bijele kuće smatraju da bi dio odgovornosti za izborni neuspjeh mogao biti prebačen na komandanta američke Centralne komande admirala Breda Kupera i načelnika Združenog generalštaba generala Dana Kejna, koji su imali značajnu ulogu u definisanju smjernica za rat u Iranu.

Kao jedan od mogućih Hegsetovih nasljednika pominje se guverner Floride Ron Desantis. Prema navodima jednog izvora, on bi mogao proći proceduru potvrđivanja u Senatu tokom prelaznog perioda nakon izbora, prije isteka guvernerskog mandata 5. januara.

Demokrate su i prije izbora pokušavale da pokrenu postupak opoziva ministra odbrane, a njihov izborni uspjeh i preuzimanje većine u oba doma Kongresa mogli bi dodatno povećati mogućnost takve inicijative.

Portparolka Bijele kuće Ana Keli odbacila je navode o mogućoj smjeni, ističući da Tramp ima „puno povjerenje“ u Hegseta. Ona je pohvalila američke vojne operacije u Iranu i Venecueli, kao i ministrove napore da promijeni prioritete Pentagona u odnosu na prethodnu administraciju Džozefa Bajdena, prenosi B92.