Kategorija: Svijet

  • Tramp otkrio novi plan: Pentagon i Evropa zatečeni njegovim potezom

    Tramp otkrio novi plan: Pentagon i Evropa zatečeni njegovim potezom

    Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da šalje 5.000 dodatnih vojnika u Poljsku nakon spora oko povlačenja američkih snaga iz Njemačke, što je izazvalo zabrinutost u Evropi i nezadovoljstvo u Kongresu zbog načina na koji Bijela kuća donosi odluke o vojnom raspoređivanju.

    Riječ je o potezu kojim se nastoji “umiriti ključni saveznik”, ali koji ne odstupa od napora Bijele kuće da smanji američko vojno prisustvo u Evropi. Odluka je uslijedila nakon niza zbunjujućih signala iz Vašingtona koji su zabrinuli Varšavu, piše The Wall Street Journal, prenosi Index.hr.

    Pozadina Trampove odluke
    Trampova najava dolazi nakon što je ministar odbrane Pit Hegset ovog mjeseca iznenada otkazao devetomjesečnu rotaciju oklopne brigade iz Fort Huda u Teksasu, koja je trebalo da bude raspoređena u Poljskoj.

    Ta odluka izazvala je oštre kritike i republikanskih i demokratskih zastupnika, kao i zabrinutost poljskih zvaničnika, koji su za The Wall Street Journal izjavili da s njima nije bilo konsultacija.

    Hegsetov potez iznenadio je i neke američke zvaničnike jer su se kritike na račun američke strategije u ratu s Iranom, koje su izazvale Trampov bijes, čule iz Njemačke, a ne iz Poljske.

    Početkom maja Tramp je na kritike njemačkog kancelara Fridriha Merca odgovorio naredbom o povlačenju 5.000 vojnika iz te zemlje, za šta je Pentagon procijenio da će trajati šest do 12 mjeseci.

    Trampov poziv Hegsetu
    Sadašnji i bivši američki zvaničnici navode da je Tramp u nedavnom telefonskom razgovoru pitao ministra Hegseta zašto je otkazano raspoređivanje trupa u Poljsku.

    Tramp je poručio Hegsetu da se SAD ne bi trebalo loše odnositi prema Poljskoj, s obzirom na to da je riječ o savezniku s bliskim vezama s Bijelom kućom. U Poljskoj je trenutno stacionirano oko 10.000 američkih vojnika.

    U svojoj objavi na društvenim mrežama Tramp je odluku o slanju dodatnih vojnika povezao s nedavnim izborom poljskog predsjednika.

    „Zbog uspješnog izbora sadašnjeg predsjednika Poljske, Karola Navrockog, sa zadovoljstvom objavljujem da će Sjedinjene Države u Poljsku poslati dodatnih 5.000 vojnika“, napisao je.

    Iz Bijele kuće i Pentagona takođe stižu poruke o jedinstvu. Portparolka Bijele kuće Ana Keli izjavila je:

    „Predsjednik Tramp cijeni sve što je ministar učinio – i što će nastaviti da čini – u sprovođenju programa ‘Amerika na prvom mjestu’ unutar naše vojske, kao i u davanju prioriteta našim vojnicima kao nikada prije.“

    Portparol Pentagona Šon Parnel dodao je:

    „Predsjednik Tramp i ministar Hegset neprestano komuniciraju i potpuno su usklađeni u vezi s kretanjem američkih snaga u Evropi.“

    Reakcija i ponuda iz Varšave
    Poljski predsjednik Karol Navrocki, koji je dužnost preuzeo u avgustu, pozdravio je Trampovu najavu.

    Na društvenoj mreži X objavio je svoju fotografiju s Trampom iz Ovalnog kabineta tokom prošlogodišnje posjete Vašingtonu, nazvavši poljsko-američki savez „ključnim stubom bezbjednosti za svaki poljski dom“.

    Zamjenik poljskog ministra odbrane Pavel Zalevski, koji se u četvrtak sastao s američkim zvaničnicima u Pentagonu, rekao je da je njegova vlada spremna da izgradi infrastrukturu za smještaj novih vojnika kako bi američke trupe mogle biti trajno stacionirane u Poljskoj.

    „Ponudili smo Pentagonu trajno stacioniranje američkih vojnika i razumijemo šta to podrazumijeva“, rekao je Zalevski u intervjuu.

    „To znači da za tu jedinicu moramo izgraditi praktično mali grad i na to smo spremni. Mi ćemo pokriti troškove.“

    Šira slika i strateški zaokret
    Tramp nije precizirao koje bi jedinice bile poslate u Poljsku. Ranije ovog mjeseca pomenuo je mogućnost prebacivanja dijela vojnika iz Njemačke.

    Jedna od opcija o kojoj se raspravljalo u Pentagonu bilo je premještanje 2. konjičkog puka iz njemačkog Vilseka u Poljsku. Takav potez omogućio bi Trampu da kazni Njemačku, a istovremeno održi bliske veze s Varšavom.

    Ujedno, time bi se ukupan broj američkih vojnika u Evropi i dalje smanjivao, što je u skladu s dugoročnom politikom Pentagona o smanjenju američkih vojnih obaveza prema NATO.

    Cilj je da evropski saveznici preuzmu glavnu odgovornost za konvencionalnu odbranu. Ovaj strateški zaokret, propisan Nacionalnom odbrambenom strategijom, preduzima se kako bi SAD mogao rasporediti više snaga na Pacifik i u zapadnu hemisferu.

    U Kongresu nezadovoljni Trampovim odlukama
    U Kongresu raste nezadovoljstvo jer ih Trampova administracija zaobilazi u odlukama o ratu u Iranu, a sada i o povlačenju trupa iz Evrope.

    Zastupnici i njihovi saradnici pokušavaju od Pentagona dobiti cjelovitu sliku plana. Prvi brifinzi za osoblje Kongresa održani su tek ove sedmice, a vodili su ih karijerni zvaničnici, a ne visoki politički imenovani funkcioneri, prenosi Index.

    Republikanski zastupnici najavljuju da bi mogli preduzeti zakonodavne mjere kako bi spriječili dalja smanjenja snaga u Evropi, na primjer kroz odredbe u zakonu o budžetu Pentagona.

    „U Zakonu o nacionalnoj odbrani već postoje određene zaštite“, rekao je zastupnik Majk Rodžers, republikanac koji predsjedava Odborom za oružane snage Predstavničkog doma.

    Na pitanje mogu li zastupnici svoju zabrinutost izraziti ograničavanjem putnih budžeta za visoke zvaničnike Pentagona, Rodžers je odgovorio:

    „Neće se raditi samo o putnim budžetima.“

    Posljednji Zakon o nacionalnoj odbrani već propisuje da se nivo američkih snaga u Evropi ne može smanjiti ispod 76.000 vojnika bez dostavljanja sveobuhvatnih procjena o efektima na bezbjednost SAD-a.

  • Rubio: Ostvaren određeni napredak u sporu između Vašingtona i Irana

    Rubio: Ostvaren određeni napredak u sporu između Vašingtona i Irana

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da je ostvaren određeni napredak u sporu između Vašingtona i Irana i da bi Sjedinjene Američke Države narednih dana mogle da imaju “nešto da saopšte” tim povodom.

    – Postignut je određeni napredak, čak i dok sada razgovaram sa vama radi se na tome. Postoji mogućnost da ćemo, bilo kasnije danas, sutra ili za nekoliko dana, imati nešto da saopštimo – rekao je Rubio novinarima tokom posete Nju Delhiju, prenosi Rojters.

    Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči, koji je razgovarao telefonom sa šefovima diplomatija Iraka, Turske i Katara, obavijestio je  iračkog kolegu Fuada Huseina da je u prethodnoj rundi pregovora između Teherana i Vašingtona ostvaren određeni napredak, posebno u vezi sa novim pregovaračkim dokumentom.

    Sagovornici su istakli ulogu Pakistana u posredovanju i ocijenili da Islamabad doprinosi uspjehu pregovora, uz napomenu da u pregovorima učestvuje i Katar.

    Teheran trenutno razmatra najnoviji američki prijedlog za mogući sporazum kojim bi bio okončan skoro tromjesečni sukob koji je uzdrmao energetska tržišta i doveo do rasta cijena goriva.

    Prema navodima izvora CBS-a, američki prijedlog prosleđen je Iranu u sredu, uz upozorenje da bi odbijanje, kako je navedeno, “konačne ponude” dovelo do nastavka vojnih napada.

  • Nova američka strategija za region: Partnerstva umjesto „spašavanja“ Balkana

    Nova američka strategija za region: Partnerstva umjesto „spašavanja“ Balkana

    Administracija predsjednika Donalda Trampa objavila je izvještaj o politici prema Zapadnom Balkanu, u kojem se navodi da su stabilnost regiona i jačanje američkih ekonomskih interesa ključni ciljevi Vašingtona u narednom periodu. Dokument, dostavljen Kongresu 21. maja, fokusiran je na jačanje partnerstava, ekonomsku saradnju i suzbijanje uticaja Rusije i Kine u regionu.

    U izvještaju se ističe da SAD žele da razvijaju odnose sa svih šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom. Naglašava se da je era „izgradnje nacije“ završena i da američka politika više nije usmjerena na rekonstrukciju, već na stabilnost i obostrano korisna partnerstva.

    „Američka politika na Zapadnom Balkanu nije usmjerena na spašavanje ili rekonstrukciju, već na stabilnost i obostrano korisna partnerstva“, navodi se u dokumentu.

    Poseban dio izvještaja odnosi se na Bosnu i Hercegovinu, gdje SAD potvrđuju podršku Dejtonskom sporazumu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Američka administracija tvrdi da je tokom 2025. godine „odlučna američka diplomatija“ doprinijela okončanju najozbiljnije političke krize u BiH od rata 1992–1995. godine.

    Vašington navodi da će nastaviti da podstiče političke aktere u BiH da izbjegavaju destabilizujuće poteze koji bi mogli ugroziti političku stabilnost i ekonomsku saradnju sa SAD.

    Drugi ključni stub američke politike odnosi se na ekonomsko i infrastrukturno povezivanje regiona. U izvještaju se ističe da Zapadni Balkan, sa oko 18 miliona stanovnika, predstavlja značajan prostor za američke investicije zbog transportnih koridora, prirodnih resursa i rastućeg tehnološkog sektora.

    Administracija najavljuje podršku američkim kompanijama kroz infrastrukturne projekte, energetiku, informaciono-komunikacione tehnologije i odbrambenu industriju. Posebno su izdvojeni Jadransko-jonski koridor i Koridor VIII, koji povezuje Jadran i Crno more.

    Kao jedan od prioriteta ponovo je pomenut projekat Južne interkonekcije između Hrvatske i BiH, ali i gasni interkonektor Srbija–Sjeverna Makedonija, razvoj hidroenergetskih kapaciteta i povezivanje elektroenergetskih mreža regiona sa evropskim tržištem.

    U dokumentu se navodi da SAD žele da smanje energetsku zavisnost regiona od Rusije i ojačaju prisustvo američkog privatnog sektora na Balkanu.

    Rusija i Kina opisane su kao države koje koriste nestabilnost, korupciju i slabo upravljanje za širenje svog uticaja. Moskva se optužuje za podsticanje etničkih podjela i političkih pritisaka kroz energetsku zavisnost, dok se Kina tereti za širenje uticaja kroz kredite, infrastrukturne projekte i političke veze.

    „Fokus administracije na regionalnu stabilnost i komercijalni angažman je najtrajnija odbrana od oba oblika miješanja“, zaključuje se u izvještaju.

  • Јanez Јanša položio zakletvu kao premijer Slovenije

    Јanez Јanša položio zakletvu kao premijer Slovenije

    Predsjednik Slovenačke demokratske stranke Јanez Јanša položio je danas zakletvu kao slovenački premijer, nakon što je u slovenačkoj skupštini izabran za mandatara za sastav nove vlade, sa 51 glasom za i 36 protiv.

    – Zaklinjem se da ću poštovati ustavni poredak, da ću postupati po svojoj savesti i svim snagama raditi za dobrobit Slovenije – rekao je Јanša prilikom polaganja zakletve pred Državnom skupštinom, prenosi RTV Slovenija.

    Pošto je glasanje bilo tajno, rezultati po poslaničkim grupama nisu poznati.

  • Stravična eksplozija u kineskom rudniku: Poginule desetine radnika

    Stravična eksplozija u kineskom rudniku: Poginule desetine radnika

    U rudniku uglja na sjeveru Kine došlo je do snažne eksplozije u kojoj su stradale desetine ljudi, dok je veliki broj rudara povrijeđen. Spasilačke ekipe i dalje tragaju za osobama koje su ostale zatrpane pod ruševinama.

    Prema prvim informacijama, život su izgubile najmanje 82 osobe u rudniku kompanije Liušenju grupa, koji se nalazi u provinciji Šansi.

    U trenutku nesreće u rudniku je bilo angažovano 247 radnika, zbog čega postoji bojazan da bi broj poginulih mogao dodatno da raste. Prema dostupnim podacima, najmanje devet rudara nalazi se zarobljeno pod zemljom, dok pojedini mediji navode da bi taj broj mogao biti znatno veći.

    Spasilačke službe tokom cijele noći pokušavaju da dođu do zatrpanih radnika, a uzrok eksplozije za sada nije poznat.

    Kineska državna televizija CCTV emitovala je snimke na kojima se vide ekipe hitne pomoći, spasilačka vozila i pojačane mjere bezbjednosti oko ulaza u rudnik.

    Provincija Šansi poznata je po velikom broju rudnika uglja. Iako je Kina posljednjih godina smanjila broj nesreća u rudnicima, tragedije se i dalje dešavaju zbog loših bezbjednosnih uslova i nedovoljne zaštite radnika.

  • Eksplozija u fabrici MOL: Jedna osoba poginula, više teško povrijeđenih (VIDEO)

    Eksplozija u fabrici MOL: Jedna osoba poginula, više teško povrijeđenih (VIDEO)

    U fabrici mađarske naftne kompanije MOL danas je došlo do eksplozije u kojoj je više osoba teško povrijeđeno, a jedna je smrtno stradala, navodi se u saopštenju kompanije.

    “Došlo je do eksplozije tokom ponovnog pokretanja postrojenja Olefin 1 na lokaciji MOL Petrohemija u Tisaujvarošu. Požar je lokalizovan, a intervencija je  trenutno u toku. Incident je rezultirao sa nekoliko teško povređenih i jednim smrtnih ishodom. Stručnjaci istražuju okolnosti nesreće”, rekla je kompanija za portal 444.

    Mađarski premijer Peter Mađar izvestio je da će ministar za energetiku Ištvan Kapitani uskoro doći na lice mjesta sa izvršnim direktorom MOL-a Žoltom Hernadijem.

    Gradonačelnik Tisaujvaroša Đerđ Filep izjavio je da nisu potrebne mjere javne zaštite i obećao da će nastaviti da obavještava jasnost o razvoju događaja, dok je Direkcija za upravljanje katastrofama županije Boršod-Abauj-Zemplen saopštila da okolno stanovništvo nije u opasnosti, prenosi Nemzet.

    Portparol Nacionalne službe hitne pomoći za MTI Pal Đerfi je rekao da su kola hitne pomoći izašla na lice mjesta po protokolu za masovnu nesreću, gdje su stigla tri spasilačka helikoptera i brojne spasilačke jedinice.

    MOL Petrohemija je hemijski centar grupe koji proizvodi etilen i propilen koristeći naftu i dizel ulje koje zatim prerađuje u polietilen niske, srednje i visoke gustine i polipropilen.

    Polietilen je najčešća vrsta plastike, dok polipropilen ima širok spektar primjene koji se koristi u tehnologiji pakovanja, tekstilnoj industriji, proizvodnji kancelarijskog materijala, laboratorijske i automobilske opreme.

  • Mađar: EU bi trebalo da primi države Zapadnog Balkana prije Ukrajine

    Mađar: EU bi trebalo da primi države Zapadnog Balkana prije Ukrajine

    Evropska unija bi trebalo da primi države Zapadnog Balkana koje su godinama bile kandidati prije Ukrajine, rekao je mađarski premijer Peter Mađar.

    – Јednoglasno je mišljenje ne samo Mađarske, već gotovo svih vlada zemalja članica EU da ne mogu postojati dva različita načina pristupanja. Svi koji žele da se pridruže EU moraju da prođu kroz iste procedure i ispune iste uslove – rekao je Mađar u izjavi za medije.

    Što se tiče integracija u EU, Mađar je pozvao da Unija prvo primi one zemlje kandidate koje se godinama pripremaju za pristupanje, koje su podnijele mnoge žrtve, preuzele obaveze i ispunile obećanja, prije nego što obeća bilo kakav status novim zemljama.

    Ukazao je da bi u suprotnom EU izgubila kredibilitet u zemljama Zapadnog Balkana, prenosi Hirado.

    Mađar je istakao i da stabilnost i bezbjednost Balkana služi interesima ne samo užeg regiona, već i Evrope.

    – Zato bih želeo da ohrabrim sve da prvo zajedno ispunimo naše prethodne obaveze prije nego što damo razna obećanja u ime Evropske unije – dodao je on.

    Što se tiče mogućeg pristupanja Ukrajine EU, Mađar je rekao da to neće biti moguće sutra ili preksutra, ali, ako uopšte bude, biće najranije za deset godina.

    Mađarski premijer je skrenuo pažnju na činjenicu da će, ako Ukrajina ispuni uslove, rat se završi, a ona i dalje želi da bude članica, Mađarska održati referendum o ovom pitanju.

    Naglasio je da Mađarska neće biti sama u EU u tome, jer je nekoliko zemalja već održalo referendume o pristupanju drugih država EU.

    Što se tiče novog pakta o migracijama i azilu, Mađar je naglasio da Mađarska dijeli stav Austrije da EU mora da zaštiti svoje spoljne granice, što takođe zahtijeva snažnije djelovanje protiv ilegalne imigracije.

    Istakao je da, prema jednoj odredbi pakta, u slučaju jakog migracionog pritiska ili masovne imigracije, države moraju ili da prihvate tražioce azila ili da plate za njih.

    – Mađarska to, naravno, ne može da prihvati, ali vjerujem da u tome nismo sami – rekao je on.

    Prema njegovim riječima, postoji i mogućnost pružanja pomoći drugim državama EU u zaštiti njihovih spoljnih granica.

    – To je za nas sasvim zamislivo, i Mađarska je to već učinila – dodao je Mađar.

  • Ajkula u plićaku u Grčkoj, turisti u panici (VIDEO)

    Ajkula u plićaku u Grčkoj, turisti u panici (VIDEO)

    Turisti i mještani u Aspri Spitija, malom primorskom mjestu u oblasti Beotija nedaleko od Atina, ostali su u šoku kada su u plićaku ugledali – ajkulu.

    Neobičan prizor zatekao je kupače koji su uživali u mirnom moru, a sve se dogodilo usred dana, kada je plaža bila puna ljudi.

    Prema svjedočenjima očevidaca, ajkula se kretala vrlo blizu obale, na svega nekoliko metara od kupača, što je izazvalo paniku i nevjericu među prisutnima.

    Iako je ajkula bila veoma blizu plićaka i kupača u Grčkoj, navodno nije pokazivala agresivno ponašanje, a nakon kratkog boravka u plićaku se udaljila, piše Ta Nea.

    Stručnjaci podsjećaju da se ajkule povremeno mogu približiti obali u potrazi za hranom, naročito u toplijim mjesecima, ali naglašavaju da napadi u ovom dijelu Mediterana gotovo da ne postoje.

    Ajkula koja se pojavila u Aspiri Spituju je primjerak mlade plave ajkule (Prionace glauca), koja jeste veoma rasprostranjena u Sredozemnom moru, ali gotovo nikad ne pliva tako plitko, što je dodatno iznenađujuće.

    Snimci i fotografije ubrzo su se pojavili na društvenim mrežama, gdje su izazvali lavinu reakcija. Dok su neki korisnici bili zabrinuti zbog bezbjednosti kupača, drugi su isticali da su ovakvi susreti retki i da većina ajkula koje zalaze u plićak ne predstavlja opasnost za ljude.

    Foto: Pixabay

  • Ebola se širi Kongom: Potvrđen slučaj stotinama kilometara od epicentra zaraze

    Ebola se širi Kongom: Potvrđen slučaj stotinama kilometara od epicentra zaraze

    Vlasti Demokratske Republike Kongo potvrdile su slučaj ebole u provinciji Južni Kivu, stotinama kilometara udaljenoj od epicentra epidemije u provinciji Ituri, dok zdravstveni stručnjaci upozoravaju da se virus širio neotkriven gotovo dva mjeseca prije nego što je epidemija zvanično registrovana prošle sedmice.

    Kako su saopštile lokalne vlasti i pobunjenička Alijansa rijeke Kongo, koja kontroliše dio istočnog Konga, zaraženi je bio 28-godišnji muškarac iz ruralnog područja u blizini glavnog grada provincije Bukavu, koji je u međuvremenu preminuo i bezbjedno sahranjen, prenio je Rojters.

    Navodi se da je pacijent prethodno putovao iz sjevernog grada Kisangani, ali detalji njegovog kretanja nisu objavljeni.

    Portparol zdravstvenih vlasti Južnog Kivua, Klod Bahizire izjavio je da su u toj provinciji otkrivena dva sumnjiva slučaja ebole, uključujući i preminulog pacijenta, dok je druga osoba izolovana i čeka rezultate testiranja.

    Prema podacima Ministarstva zdravlja Demokratske Republike Kongo, do sada je registrovano 670 sumnjivih slučajeva zaraze, od kojih je potvrđen 61, dok je prijavljeno 160 smrtnih slučajeva.

    Dva potvrđena slučaja registrovana su i u susjednoj Ugandi, čije su vlasti saopštile da će u narednih 48 sati obustaviti letove prema Kongu kao mjeru predostrožnosti.

    Afrička unija saopštila je da će zbog pogoršanja zdravstvene situacije biti odložen samit Forum Indija-Afrika, koji je trebalo da bude održan u Nju Delhiju od 28. do 31. maja.

    Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) tokom vikenda proglasila je epidemiju soja Bundibugjo međunarodnom vanrednom situacijom u oblasti javnog zdravlja, a za taj soj virusa trenutno ne postoji vakcina, prenosi Tanjug.

    Tokom prethodne velike epidemije ebole u istočnom Kongu od 2018. do 2020. godine, u kojoj je umrlo gotovo 2.300 ljudi, stotine zdravstvenih centara bile su meta napada naoružanih grupa i lokalnog stanovništva, navodi Rojters.

  • Tramp: SAD će poslati 5.000 vojnika u Poljsku

    Tramp: SAD će poslati 5.000 vojnika u Poljsku

    Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da će SAD poslati dodatnih 5.000 vojnika u Poljsku, sedam dana nakon što je Pentagon otkazao ranije planirano raspoređivanje 4.000 vojnika.

    Tramp je na mreži Trut Soušal naveo da je odluka donesena zbog odnosa SAD-a s poljskim predsjednikom Karolom Navrockim, kojeg je podržao tokom prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Nije iznio dodatne detalje o tome da li je riječ o ranije planiranom kontingentu ili o zasebnoj operaciji.

    Bijela kuća je prethodnih sedmica signalizirala da namjerava smanjiti ukupno američko vojno prisustvo u Evropi u okviru politike “Amerika na prvom mjestu”. Ranije ovog mjeseca Vašington je najavio i povlačenje 5.000 vojnika iz Njemačke nakon spora između Trampa i njemačkog kancelara Fridriha Merca o ratu s Iranom.

    Ostalo je nejasno da li će vojnici upućeni u Poljsku biti dio snaga koje se povlače iz Njemačke ili će doći iz drugog sastava. Tramp je ranije kritikovao i saveznike u NATO-u zbog, kako smatra, nespremnosti da se pridruže američkom pritisku na Iran zbog Hormuškog moreuza.

    Ministri spoljnih poslova zemalja NATO-a trebalo bi se u petak sastati u Švedskoj, a na skupu će biti i američki državni sekretar Marko Rubio. On bi, prema očekivanjima, trebalo da zatraži veće preuzimanje tereta od partnera iz Alijanse. Rubio je rekao da će se na samitu razgovarati o “nekim od tih pitanja”, dodajući da je Tramp i dalje veoma ljut i razočaran saveznicima u NATO-u.

    Trampova objava dolazi sedmicu nakon što je američko Ministarstvo odbrane iznenada saopštilo da otkazuje raspoređivanje 4.000 vojnika u Poljsku. Ministar odbrane Pit Hegset poslije je rekao da je otkazivanje “privremeno odgađanje” i da će SAD nastaviti osiguravati snažno vojno prisustvo u toj zemlji.

    Navrocki je dugo blizak Trampov saveznik i dobio je njegovu podršku prije pobjede na predsjedničkim izborima u Poljskoj. U januaru je za Bi-Bi-Si izjavio da je Tramp jedini svjetski lider sposoban “zaustaviti Vladimira Putina i okončati rat u Ukrajini”. I pored ranijih Trampovih kritika NATO-a i evropskih partnera, Navrocki je tvrdio da su SAD i dalje garant bezbjednosti u Evropi.