Kategorija: Svijet

Američka CIA i izraelski Mosad pokušavaju da utvrde gdje se nalazi Modžtaba Hamnei i da li je živ, tvrdi londonski “Times”, pozivajući se na više obavještajnih izvora.

Prema njihovim navodima, cilj nije njegova eliminacija, već prikupljanje pouzdanih informacija o njegovom stanju i lokaciji.

Kako je navelo nekoliko obavještajnih izvora za “Times”, bezbjednosne službe koriste samo agente na terenu, jer Hamnei nije koristio elektroniku – telefon ili laptop – od 28. februara, prenosi B92

Kako navode izvori, on se nalazi u nekom podzemnom skloništu, lice mu je unakaženo ranama koje je zadobio u vazdušnom napadu u kojem mu je poginuo otac i ne usuđuje se da izađe na dnevno svjetlo da ga ne bi uočio američki špijunski satelit, piše “Times”.

Dok su pratili njegovog oca, Izrael i SAD koristili su sve moguće sajber trikove, uključujući hakovanje saobraćajnih kamera u Teheranu kako bi identifikovali vozila koja koriste tjelohranitelji i saradnici bivšeg vrhovnog vođe.

Ključna uloga u režimu

Tehnologija, koju su koordinisali američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) i njen izraelski ekvivalent, poznat kao Jedinica 8200, otkrila je gdje će se Ali Hamnei i njegovi visoki vojni i obavještajni zvaničnici nalaziti 28. februara, kada su svi eliminisani.

Međutim, navodi se, sada je situacija drugačija, jer bez obzira na to da li ima smisla pokušati ubiti novog vrhovnog vođu, kada je jasno da vojska efektivno kontroliše Iran, činjenica ostaje da Modžtaba igra ključnu ulogu u režimu i u odlukama koje se tiču vojne akcije.

Kako se navodi, ključ za njegovu preciznu lokaciju sada su informacije dobijene iz ljudskih izvora, a ne tehnologija za presretanje i nadzor.

Navodi se da u obavještajnoj zajednici još uvijek postoje ljudi koji vjeruju da je možda mrtav i da Islamska revolucionarna garda (IRGC) lažira da je živ kako bi legitimisala svoj rat sa SAD.

Dakle, potreban je dokaz o njegovom postojanju i potvrda gdje se krije, možda u jednom od teheranskih podzemnih tunela ili u vojnom bunkeru koji se nalazi u blizini vjerskog grada Kom, oko 150 kilometara južno od Teherana, piše Digi24 pozivajući se na “Times”.

Gdje je vrhovni vođa Irana?

Mosad, sa svojom mrežom agenata unutar Irana, od kojih su mnogi demoralisani i razočarani iranski građani, usmjerava svoje napore na Modžtabino stanje i njegovo boravište.

Pretpostavlja se da Modžtaba ima druge oblike komunikacije, poput papirnih poruka i da koristi više nivoa kurira za prenošenje poruka.

Jedan od izvora je rekao da je jedini pravi način da se dođe do Modžtabe da se regrutuje agent koji je sa njim u kontaktu, ali da je to veoma teško jer u Iranu postoji rigorozna provjera svih ljudi bliskih njemu, i vjerovatno samo dva ili tri člana IRGC-a znaju kako da ga kontaktiraju.

Rekao je i da je jedan od načina da se prate drugi ljudi na osnovu njihovih telefonskih razgovora, ali i nuđenjem novčanih nagrada.

Šta ako otkriju njegovu lokaciju?

Bivši potpukovnik Mosada Avner Avraham rekao je i da je problem taj što Modžtaba boravi na različitim lokacijama, a da se ljudi unajmljuju da ga hrane, ali da ne znaju da li je hrana koju daju za pravog Modžtabu ili za nekoga ko liči na njega.

Bivši visoki zvaničnik američkog Ministarstva odbrane rekao je da je siguran da se Modžtaba mnogo strože pridržava operativnih bezbjednosnih mjera i da će, kao rezultat toga, informacije dobijene iz ljudskih izvora biti važnije u potrazi za njim.

Navodi se da će, ako Mosad i CIA uspiju da utvrde gdje se Modžtaba nalazi, politički lideri u SAD i Izraelu morati da odluče kako će da djeluju na osnovu te informacije.

Bivši visoki američki zdravstveni zvaničnik Entoni Fauči odbio je da odgovori na pitanja na saslušanju u američkom Senatu o porijeklu pandemije kovida-19, navodeći da strahuje da će republikanski zakonodavci pokušati da iskoriste njegovo svjedočenje kako bi ga procesuirali zbog krivokletstva.

Pozvao se na Peti amandman Ustava SAD, koji propisuje da nijedna osoba ne može biti „prisiljena u bilo kojem krivičnom postupku da svjedoči protiv sebe“, piše BBC.

Nekoliko dana prije saslušanja, republikanski senator Rend Pol objavio je više od 1.000 stranica Faučijevih zapisa iz vremena pandemije, u kojima je razmatrao slavu i porijeklo kovida.

Fauči je rekao da Pol ima nešto protiv njega i podsjetio da je o kovidu već više puta svjedočio pod zakletvom na kongresnim saslušanjima.

„Iako mi je teško da to učinim zbog poštovanja koje imam prema zakonodavnoj grani vlasti… po savjetu mojih advokata, pozvaću se na svoje pravo iz Petog amandmana Ustava da se uzdržim od odgovaranja na vaša pitanja“, rekao je Fauči, bivši direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti (NIAID).

Time nije priznao krivicu, budući da je Peti amandman osmišljen kako bi zaštitio pojedince od prisile, grešaka i nepravednog prebacivanja tereta dokazivanja.

Fauči je rekao da ga je Polova „očigledna opsesija“ njegovim krivičnim gonjenjem navela da ovog puta ne odgovara na pitanja.

„Jedini zaključak do kojeg mogu da dođem jeste da je jedini razlog zbog kojeg me poziva pred ovaj odbor taj da me natjera da kažem nešto – bilo šta – što bi moglo da opravda njegova ponovljena javna obećanja da ću na kraju, njegovim riječima, završiti ‘iza rešetaka'“, rekao je Fauči.

Pol je nastavio da ispituje Faučija uprkos njegovom odbijanju da odgovara. Saslušanje je povremeno bilo napeto, uključujući trenutak kada je jedan od Faučijevih advokata, koji je sjedio pored njega, više puta pokušao da se umiješa tokom Polovog ispitivanja. Pol je potom naložio obezbjeđenju da ga udalji iz sale.

Tokom uvodnog obraćanja, Pol je tvrdio da Faučijevi dnevnički zapisi protivrječe onome što je govorio američkoj javnosti o porijeklu virusa.

On je sugerisao da je Fauči, iako je javno tvrdio da je kovid nastao prirodnim putem, privatno vjerovao da virus potiče iz medicinske laboratorije.

Senator je više puta promovisao teoriju o curenju virusa iz laboratorije, prema kojoj je kovid potekao iz kineskog Instituta za virusologiju u Vuhanu.

Svjetska zdravstvena organizacija je 2025. godine saopštila da je teorija prirodnog porijekla – odnosno prenošenja virusa sa životinja na ljude – i dalje „najbolje potkrijepljena“ dostupnim dokazima, ali je istakla da je konačno utvrđivanje porijekla virusa i dalje neizvjesno dok se ne pojave novi dokazi.

Faučijevi dnevnički zapisi pokazuju da je na početku pandemije bio otvoren prema objema mogućim teorijama o porijeklu kovida – prirodnom nastanku i curenju iz laboratorije – prije nego što je, kako se čini, postao uvjereniji da virus ima prirodno porijeklo.

Kao bivši direktor NIAID-a, Fauči, koji je penzionisan 2022. godine, tokom i nakon pandemije suočavao se sa prijetnjama smrću, ali i oštrim kritikama republikanaca zbog zalaganja za obavezno nošenje maski i drugih epidemioloških mjera.

Zbog čestih obraćanja javnosti postao je zaštitno lice američkog odgovora na pandemiju, dok su naučnici pokušavali da što brže dođu do novih saznanja o virusu.

Fauči i Donald Tramp često su bili u sukobu zbog načina borbe protiv pandemije, uključujući i periode kada je Tramp promovisao nedovoljno dokazane metode liječenja.

Prije odlaska sa funkcije, bivši predsjednik Džo Bajden izdao je preventivno pomilovanje za Faučija, koji je ostao njegov glavni medicinski savjetnik.

Američki presjednik Donald Tramp najavio je da će američka vojska snažno odgovoriti, nakon što su tokom noći američke trupe presrele iranski napad balističkim raketama na Јordan.

– Izvodićemo udare na njih do smrti. Udarićemo ih snažno, dobiće batine – rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz, posluživši se i psovkom.

Tramp je rekao da su američke snage imale samo nekoliko minuta da odgovore na iznenadni napad i da su oborile dolazeće rakete prije nego što su stigle do ciljeva.

Naveo je da su noćni američko-saudijski napadi na šiitske militante u Iraku koje podržava Iran bili koordinisani sa iračkom vladom.

Rano jutros, jordanska vojska saopštila je da je njena protivvazdušna odbrana u zoru presrela i oborila pet raketa koje su doletjele iz Irana i “ciljale teritorije te kraljevine”.

Ovo saopštenje je izdato nakon što je iranski Korpus islamske revolucionarne garde objavio da su njegove vazduhoplovne snage gađale američku vazdušnu bazu i centar Centralne komande u Јordanu.

IRGC navodi da je u tom napadu upotrijebio “više balističkih raketa”.

Njemački kancelar Fridrih Merc je izjavio da se zalaže za što brži ulazak Crne Gore u EU i odbacuje sugestije da bi ono trebalo da se poveže sa pristupanjem drugih zemalja poput Srbije.

“Crna Gora je spremna za pridruživanje. Uglavnom je ispunila sve zahtjeve“, rekao je Merc u utorak tokom posjete Dablinu.

Evropska unija nije primila nijednu novu članicu 13 godina, a poručuje da je otvorena za evropske države koje ispunjavaju tzv. Kriterijume iz Kopenhagena, piše Dojče vele.

“Crna Gora to čini, a onda i Evropska unija mora da stoji iza svoje riječi. Crna Gora je postigla najveći napredak”, rekao je Merc, “zato ne bi trebalo da je puštamo da čeka”.

Rekao je i da bi Crna Gora trebalo da postane članica EU “do kraja decenije“.

Pozadina te poruke njemačkog kancelara je zahtjev nekih vlada zemalja-članica EU da se pristupanje Srbije poveže sa pristupanjem Crne Gore.

Srbija, međutim, trenutno znatno zaostaje u sprovođenju zahtijeva Evropske unije, prenosi Nova.rs.

Situacija je ozbiljna, cijeli zapadni svijet se okrenuo protiv Rusije, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov u intervjuu za ruske medije.

– Sada kada oni (zapadni predstavnici) ponovo govore o “strateškom porazu”, kada aktivno podržavaju ove naše ljude van Rusije koji organizuju svakakva antiruska društva u Evropi, prikupljaju sredstva za nastavak neke vrste podzemne borbe za podjelu Ruske Federacije, oni to više ne kriju. Naši centralni kanali prikazuju sve što Zapad smišlja. I verovatno je važno da svi to vide da bi shvatili da je situacija ozbiljna. Predsjednik to ne krije. Čitav “civilizovani” svijet, takoreći, koji sebe tako naziva, okrenuo se protiv nas – primjetio je ministar.

Prema njegovim riječima, Zapad je počeo da promoviše terorizam Vladimira Zelenskog kao “prekretnicu”, nadajući se slomu Rusije.

– Vide koliko njegovo oružje dugog dometa postiže svoje ciljeve i počeli su da promovišu ovu fazu događaja kao prekretnicu, kao da karakter Ukrajine može da pobjedi Rusiju, koja je, kao “agresor”, željela da osvoji cijelu Evropu nakon Ukrajine. Stoga se ponovo pojavio slogan nanošenja strateškog poraza Rusiji, pojavio se slogan dekolonizacije Rusije, što otvoreno podrazumijeva rasparčavanje naše zemlje još jednom – rekao je Lavrov.

Čitav svijet sa ogromnom pažnjom, a neki i bez daha, prate kako će se završiti sukob u Ukrajini, koji nam je nametnuo Zapad, ocijenio je Lavrov.

Kao odgovor na ovaj rat, predsjednik Rusije Vladimir Putin je i najavio početak Specijalne vojne operacije, podsjetio je ministar.

Moskva ne odstupa od svog ponosa u pregovorima

Zapad postavlja Rusiji ultimatum u vezi sa rješenjem u Ukrajini, insistirajući na očuvanju nacističkog režima u Kijevu, ali Moskva ne pristaje na ustupke na štetu svog ponosa, naglasio je Lavrov.

– Zapad nam sada govori da će razmisliti o tome kada da nastave pregovore sa nama, ali to će biti pregovori gde će Evropa, Amerika, Vladimir Zelenski i ruski predsejdnik Vladimir Putin sjedeti za istim stolom. A prije toga, po njihovom mišljenju, mora se proglasiti primirje, prekid vatre. Posle toga, oni, zapadnjaci, rasporediće multinacionalne snage predvođene Francuskom i Engleskom, a onda će, naravno, sjesti da razgovaraju. Šta to znači? To je ultimatum. Zamrzavamo liniju kontakta, a nacistički režim će ostati. Oni neće priznati nijednu teritoriju gdje su održani referendumi – primjetio je ruski ministar spoljnih poslova.

Lavrov je priznao da je ponosan na reakciju Rusa na pokušaje nacista da potkopaju društvo.

Rusija mora da prestane da se ljuti i histeriše, već da umesto toga prihvati “zdrav bijes” u svojoj spoljnoj politici, ocijenio je ministar.

Zapad ne igra fer, gubi pozicije i zato uvodi sankcije

Zapad ratuje protiv Rusije preko Ukrajine sa različitim stepenom žara. Pripremao je provokacije u težnji da podstakne društvo protiv vlasti, dodao je Lavrov.

– Mislili su da smo “škripcu”. A kada je ruski predsednik Vladimir Putin došao na vlast, bio je apsolutno otvoren za ravnopravno strateško partnerstvo sa Zapadom“, podsjetio je ministar, odgovarajući na opasku o ponašanju Zapada prije 2007. godine, prije govora u Minhenu.

Zapad, kako je naglasio ruski ministar spoljnih poslova, ne može da se takmiči fer.

– Oni se plaše fer konkurencije u svemu. To je jedan od razloga za sankcije – da se održe pozicije koje nepovratno gube nakon 500 godina zapadne dominacije – dodao je Lavrov.

Baltičke države – “glavne bojeve glave” Zapada protiv Rusije

Baltičke države su postale “glavne bojeve glave” protiv Rusije, one ukidaju zabranu raspoređivanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, primjetio je ministar.

– Uzmimo Baltik za primjer. Kada sam prvi put preuzeo ministarsku funkciju 2004. godine, oni (Zapad) su počeli da uvlače Baltik u sljedeći talas širenja NATO-a. Ruski predsjednik Vladimir Putin ih je pitao zašto to rade kad smo se dogovorili već. Odgovorili su: “Razumite, oni i dalje imaju taj osjećaj iz vremena kada su bili dio Sovjetskog Saveza da su bili okupirani, porobljeni i i dalje gaje taj strah. Ali mi ćemo ih uvesti u NATO i EU, i oni će se smiriti” – rekao je ministar.

Dakle, jesu li se smirili? Oni su sada glavne “bojeve glave” koje usmeravaju ka nama, znajući taj njihov “uzavreli temperament”, ovih estonskih momaka, dodao je.

Litvanija i Letonija su sada objavile da ukidaju zabranu raspoređivanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, podsjetio je Lavrov.

O nacionalnim interesima Rusije

Odgovarajući na pitanje o nacionalnim interesima Rusije na međunarodnoj sceni, ministar je rekao:

– Oni leže u tome da budemo nezavisna država, nezavisna civilizacija. Leže u tome da naše granice budu bezbjedne. Leže u tome da niko čak ni ne pokušava da pomisli da nas savjetuje kako da organizujemo svoj život unutar Rusije. I leži u tome da svi narodi Ruske Federacije nastave da uživaju prava zagarantovana ustavom: na obrazovanje, na očuvanje svoje kulture, tradicije i verskih uvjerenja – istakao je.

Rusija opstaje jer ima nešto što Zapadu nedostaje

Prema njegovim riječima, najvažniji nacionalni kvalitet Rusije, pored ogromnog prirodnog bogatstva, veličine zemlje, flote, je nešto što nedostaje Zapadu.

– Našu civilizaciju karakteriše poštovanje prema onima koji su je stvorili, izgradili gradove i pobijedili neprijatelje – zaključio je Lavrov.

Rusija uspeva da se nosi sa pritiskom zapadnih sankcija zahvaljujući svom istorijskom nasleđu i poštovanju istorije zemlje, konstatovao je diplomata.

Gabrijel Perez, operater telepromptera u Bijeloj kući, više ne radi u saveznoj vladi Sjedinjenih Američkih Država nakon optužbi da je koristio interne informacije za klađenje na govore predsjednika Donalda Trampa.

Zvaničnik Bijele kuće, koji nije bio ovlašćen da javno govori o kadrovskom pitanju i insistirao je na anonimnosti, rekao je u utorak da Perez „više ne radi u saveznoj vladi“, ali nije precizirao da li je podnio ostavku ili je otpušten.

Bijela kuća je ranije ovog mjeseca potvrdila da je Perez poslat na neplaćeno odsustvo nakon što je ABC News objavio da je, koristeći interna saznanja, zaradio više od 100.000 dolara klađenjem na to šta će predsjednik Donald Tramp reći u važnim govorima, uključujući i ovogodišnje obraćanje o stanju nacije.

Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit opisala je te navode kao „duboko nesrećne i, iskreno, sramotne“.

Robert Deno, advokat kompanije Kalši i šef odjeljenja za nadzor, naveo je na društvenoj mreži Iks, nakon objave ABC Newsa, da je „Kalšijev tim za nadzor odmah označio, istražio i prijavio ove trgovine“ Američkoj komisiji za trgovinu robnim fjučersima, koja je nadležna za ovakve slučajeve. U saopštenju nije imenovao Pereza.

ABC News je izvijestio da se sumnjiva aktivnost odnosila na Kalšijevo tržište „Mentions“, na kojem korisnici mogu da se klade na to koje će fraze i reči biti izgovorene u javnim govorima. Platforma je u međuvremenu počela da zahtijeva od korisnika da otkriju gdje rade, a njena pravila zabranjuju klađenje na osnovu informacija do kojih dolaze zahvaljujući svom poslu.

Ukrajina istovremeno pokušava da smiri odnose sa Iranom nakon incidenta u Kaspijskom jezeru, ali i da ojača saradnju sa Izraelom, što otvara pitanje koliko je njena aktuelna diplomatija usklađena i da li Kijev pokušava da balansira između međusobno suprotstavljenih interesa.

Ministri spoljnih poslova Irana i Ukrajine, Abas Aragči i Andrij Sibiha, obavili su telefonski razgovor nakon što je u ukrajinskom napadu pogođen iranski brod u Kaspijskom jezeru, kada je poginuo jedan mornar.

Aragči je nakon razgovora saopštio da ga je ukrajinski kolega uverio kako napad nije bio nameran i da Ukrajina ne želi dodatnu eskalaciju.

„Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha uverio me je da je napad na iranski brod bio nenameran i da Ukrajina ne želi eskalaciju. Ni Iran ne želi eskalaciju, ali smo jasno poručili da je svaki napad na naše građane ili interese neprihvatljiv. Šteta koja je nastala mora biti nadoknađena“, poručio je Aragči.

Sibiha je potvrdio da je razgovor bio otvoren i naglasio da je cilj Kijeva izbegavanje daljeg zaoštravanja situacije.

„Diplomatija podrazumeva direktan dijalog, čak i kada je težak. Naš cilj je da izbegnemo nepotrebnu eskalaciju“, napisao je Sibiha na društvenoj mreži Iks.

On je ponovio da su sve aktivnosti Ukrajine usmerene isključivo na odbranu zemlje od ruske agresije i da nikada nisu bile usmerene protiv civilnih brodova ili civila. Istovremeno je pozvao Teheran da prekine vojnu podršku Rusiji i da se uzdrži od poteza koji bi mogli dodatno pogoršati situaciju.

Međutim, gotovo istovremeno iz Izraela stižu informacije da kabineti izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog rade na organizovanju prvog bilateralnog sastanka posle gotovo tri godine.

Prema pisanju izraelskih medija, zajednički interes dve strane predstavlja upravo Iran, koji Izrael vidi kao najveću bezbednosnu pretnju, dok ga Ukrajina smatra jednim od ključnih vojnih saveznika Rusije.

Netanjahu i Zelenski nisu se sastali od septembra 2023. godine, niti su telefonski razgovarali od januara 2025, a odnosi između dvojice lidera već duže vreme ocenjuju se kao hladni.

Najnoviji diplomatski potezi Kijeva tako ostavljaju utisak pokušaja vođenja politike na dva koloseka – s jedne strane nastoji da ublaži tenzije sa Teheranom posle napada na iranski brod i spreči otvaranje novog fronta u međunarodnim odnosima, dok istovremeno intenzivira kontakte sa Izraelom, državom koja Iran smatra svojim glavnim regionalnim protivnikom.

Takav diplomatski balans mogao bi predstavljati pokušaj Ukrajine da zaštiti sopstvene interese na više međunarodnih frontova, ali i dodatno zakomplikovati njene odnose sa državama koje se već nalaze na suprotnim stranama jednog od najosetljivijih geopolitičkih sukoba današnjice.