– Velika Britanija licemjerno ignoriše činjenicu da žrtvuje živote Ukrajinaca – rekla je Zaharova.
Dodala je da su Britanci direktno umiješani u terorističke napade na civile i infrastrukturu u Rusiji kako bi produžili sukob u Ukrajini zarad ostvarivanja svojih interesa.
Požar u Žirondi stabilizovan je, ali još nije pod kontrolom i u svakom trenutku mogao bi se ponovo razbuktati, rekao je francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez.
Loran je, nakon sastanka međuresornog kriznog štaba za koordinaciju borbe protiv šumskih požara, kojim je predsjedavao francuski predsednik Emanuel Makron, rekao da “to znači da se požar nije proširio tokom noći”, prenosi televizija BfM.
On je naveo da je na licu mjesta raspoređeno 1.500 vatrogasaca, 18 aviona i 1.500 vojnika, da se situacija na području na kome se proširio požar poboljšava, ali da ostaje kritična.
Nunjez je naveo da je požar u Žirondi zahvatio 42.000 hektara.
🔥En #Gironde, 54 marins-pompiers de Marseille sont toujours engagés aux côtés des SDIS venus de toute la France.
Leurs missions : attaquer les foyers, traiter les lisières, surveiller toute reprise et contribuer à la protection des bâtiments à usage d’habitation ou industriels. pic.twitter.com/Xe9Ux9Kd4q— Marins-pompiers de Marseille (@MarinsPompiers) July 27, 2026
U požarima u Francuskoj do sada je povrijeđeno 88 vatrogasaca. Јoš četiri su povrijeđena tokom noći, objavila je prefektura Žironda.
– Značajni kopneni resursi su raspoređeni duž puta da bi se zaustavilo i obuzdalo njegovo širenje – saopštila je prefektura, dodajući da je situacija ipak ostala “nepovoljna”.
Međutim, vremenski uslovi danas izgledaju bolje, napominje Skaj njuz.
Napori vatrogasaca su tokom cijelog dana usmjereni na “čišćenje ivica požara i uspostavljanje taktičkih protivpožarnih predjela, uz podršku vazdušnih resursa”.
Ministar za ekološku tranziciju Monik Barbut rekla je da je u Francuskoj ove godine izgorjelo ukupno 115.000 hektara.
To je površina oko 11 puta veća od Pariza i više od 98.000 hektara koliko je izgorjelo do subote, 25. jula.
Evropska unija poslaće dodatnu pomoć u gašenju požara u Žirondi. Od sutra će na tom području biti raspoređeno ukupno devet aviona i dva helikoptera, rekla je evropski komesar Hadža Lahbib.
– Naše ekipe na terenu trenutno vode trku s vremenom, u saradnji s francuskim službama – rekla je Lahbib.
Francuski predsjednik Emanuel Makron otputovaće danas popodne u Žirondu kako bi se sastao sa vatrogascima i zvaničnicima.
Vatrogasci su danas pokušali da iskoriste povoljnije vremenske uslove kako bi obuzdali masovne šumske požare koji su prijetili francuskom gradu i vinskoj regiji Bordo i brojnim lokalitetima u susjednoj Španiji.
Vatrogasci praktično vode trku sa vremenom jer se očekuje još jedan toplotni talas.
Meteorološka služba Francuske najavila je da će ovu zemlju sutra pogoditi novi toplotni talas, a visoke temperature ometaće napore u gašenju požara.
– Intenzivna vrućina zahvatiće veliki dio zemlje u utorak 28. jula, s vrhuncem intenziteta u srijedu, 29. jula – navela je meteorološka služba u saopštenju.
Požari u Španiji i Francuskoj su, kako smatraju stručnjaci, među najekstremnijima dosad zabilježenima u Evropi prema veličini, brzini širenja i olujnim sistemima koje stvaraju.
Kako je pojašnjeno, na nastanak i širenje požara utiču ljudi, a za njih je potrebna vegetacija, ali da je ključni pokretač njihovog ekstremnog ponašanja vruće i suvo ljetno vrijeme.
Cijene nafte pale su u ponedjeljak za više od pet odsto nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran tokom vikenda obustavili napade poslije dvije sedmice sukoba, što je podstaklo nadu u diplomatsko rješenje koje bi dovelo do deeskalacije i omogućilo nastavak plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Fjučersi sirove nafte tipa “brent” pali su za 5,70 dolara, odnosno oko 5,9 odsto, na 91,08 dolara po barelu do 8.04 časa po srednjoevropskom vremenu. Ranije tokom trgovanja nakratko su pali ispod važnog nivoa podrške od 90 dolara.
Američka sirova nafta tipa Zapadni Teksas intermedijet (West Texas Intermediate – WTI) trgovana je po cijeni od 84,51 dolar po barelu, što je pad od 4,80 dolara, odnosno oko 5,4 odsto.
Oba referentna ugovora trguju se na najnižem nivou u posljednjih gotovo sedam dana, nakon što su cijene rasle tokom prethodne tri sedmice, piše Rojters.
Cijena “brenta” dostigla je 100 dolara po barelu nakon što se sukob, koji je smanjio isporuke nafte kroz Ormuski moreuz, proširio i na Crveno more. To je otežalo izvoz nafte iz Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika, preko moreuza Bab el Mandeb prema Aziji.
Američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majk Volc (Mike Waltz) izjavio je za emisiju Foks njuz sandej (Fox News Sunday) i druge američke medije da je predsjednik Donald Tramp odlučio da obustavi američke napade kako bi ostavio više vremena za diplomatiju.
– Čini se da tržište neprestano traži dobre vijesti iz područja koje ih zapravo ne nudi – rekao je analitičar kompanije PVM (PVM) DŽon Evans (John Evans).
– Privremena obustava vojnih udara može djelovati kao poboljšanje, ali ne pruža nikakve garancije da će nafta uskoro ponovo poteći iz tog područja. Cijene će nastaviti da padaju samo ukoliko visoke cijene ponovo smanje potražnju, a ne zbog sumnjivih mini-primirja – naveo je Evans.
Prema podacima kompanije Kpler (Kpler), tokom vikenda je kroz Ormuski moreuz dnevno prolazilo manje od deset teretnih brodova.
– Svaki oporavak plovidbe kroz Ormuski moreuz vjerovatno će biti spor i djelimičan, jer su mnogi prevoznici i dalje oprezni i želiće veće garancije za svoju bezbjednost prije nego što u moreuz upute više praznih brodova – rekao je analitičar kompanije MST Marki (MST Marquee) Sol Kavonik (Saul Kavonic).
Pored toga, brodski saobraćaj kroz moreuz Bab el Mandeb smanjen je u nedjelju nakon što su jemenski Huti napali saudijska naftna postrojenja duž obale Crvenog mora. Ipak, treći kineski supertanker uspio je da napusti to područje preko Bab el Mandeba.
Analitičari Sosijete ženerala (Societe Generale) procjenjuju da bi svaki mjesec bez rješenja krize u Crvenom moru povećao cijenu nafte za najmanje deset dolara po barelu.
Pojedini analitičari očekuju da će tržište ostati podržano ukoliko snabdijevanje sirovom naftom i dalje bude narušeno zbog rizika za plovidbu na Bliskom istoku i rata Rusije u Ukrajini.
– Kako se sukob na Bliskom istoku proširio na Crveno more, a ukrajinski dronovi pogodili ruske brodove i rafinerije, dugotrajni poremećaji u snabdijevanju vjerovatno bi zadržali cijene nafte na visokom nivou i nastavili da povećavaju rizik od rasta globalne inflacije – naveli su analitičari banke UOB (UOB) u bilješci.
Rusija nastavlja da brani svoju bezbjednost, pravdu i istinu, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin obraćajući se poslanicima Državne dume.
On je istakao da su posljednje godine jedne od odlučujućih faza u životu otadžbine.
Takođe je napomenuo da će Rusija ostvariti svoje ciljeve u Specijalnoj vojnoj operaciji.
– Učesnici Specijalne vojne operacije herojski se bore za Rusiju, za svoju domovinu. Njih podržava cijeli naš narod, cijelo naše društvo. Ostvarićemo svoje ciljeve i zajedno ćemo učiniti sve za pobjedu, za Rusiju – naglasio je šef države.
Prema njegovim riječima, narod Rusije odgovorio je na iskušenja i pritiske na zemlju unutrašnjim jedinstvom.
– Naš multinacionalni narod je na istorijska iskušenja i agresivni spoljni pritisak odgovorio unutrašnjim jedinstvom. Tako je uvek bilo. I upravo se to dešava i danas – rekao je Putin.
U izvještaju se navodi da su opcije vojna eskalacija, ekonomska represija Irana kroz nove sankcije ili proglašavanje pobjede SAD i povlačenje iz sukoba.
– Sve opcije razmatrane su u posljednjih nekoliko sedmica, na sastancima sa potpredsjednikom SAD DŽejmsom Dejvidom Vensom, ministrom odbrane Piterom Hegsetom, predsjedavajućim Združenih šefova generalštabova Denom Kejnom i izaslanicima DŽaredom Kušnerom i Stivenom Vitkofom – ističe se u izvještaju.
Njujork tajms napominje da SAD tokom pet mjeseci sukoba još nisu ostvarile svoje ciljeve, od kojih je jedan “promjena režima u Iranu silom”.
Prema pisanju lista, Evropska unija mogla bi da odustane od velikih paketa restriktivnih mjera, jer tokom razmatranja o njima između zemalja dolazi do neslaganja.
Nedavno diplomate dugo nisu mogle da se dogovore o sankcijama zbog Grčke koja se protivila zabrani transporta ruskog prirodnog tečnog gasa trećim zemljama.
Brisel sada razmatra novi pristup ovom pitanju, dodaje se u članku.
Savjet EU u četvrtak je odobrio 21. paket antiruskih sankcija, kojim su predviđena ograničenja za ruski energetski, finansijski i odbrambeni sektor, a takođe se proširuje spisak sankcija za fizička i pravna lica.
EU je, istovremeno, zadržala privremeno izuzeće koje evropskim kompanijama dozvoljava transport ruskog prirodnog tečnog gasa u treće zemlje. Blok će svake godine preispitivati ovu mjeru i može je produžiti, skratiti ili otkazati.
Rusija je više puta izjavljivala da će se izboriti sa sankcionim pritiskom koji je na nju počeo da se vrši prije nekoliko godina i koji nastavlja da se pojačava.
Vlasti su primijetile da neprijateljskim državama nedostaje hrabrosti da priznaju neuspjeh ove politike.
Moskva je, konkretno, isticala da je Zapad napravio ozbiljnu grešku odustavši da kupuje ruske energetske resurse: na taj način postao je još zavisniji od viših cijena, jer bi se kupovina nastavila, ali preko posrednika.
Britanska farmaceutska kompanija Astra Zeneka objavila je danas da je u drugom tromjesečju 2026. ostvarila zaradu veću od očekivanja analitičara i potvrdila finansijske prognoze za cijelu godinu, uprkos mješovitim rezultatima u razvoju novih lijekova.
Prihodi kompanije u prvih šest mjeseci ove godine porasli su 9,4 odsto, na 30,67 milijardi dolara, dok je dobit prije oporezivanja povećana za 2,8 odsto, na 6,71 milijardu dolara, prenosi portal Morningstar.
U drugom kvartalu 2026. prihodi Astra Zeneke uvećani su za 6,4 odsto, na 15,38 milijardi dolara, dok je osnovna zarada po akciji porasla za 21 odsto, nadmašivši očekivanja tržišta.
Kompanija je povećala i međudividendu na 1,06 dolara po akciji, a njene akcije su nakon objavljivanja rezultata porasle za oko 1,2 odsto na Londonskoj berzi.
Astra Zeneka je saopštila da su rast prodaje predvodili lijekovi iz oblasti onkologije i rijetkih bolesti, koji su nadoknadili slabije rezultate pojedinih proizvoda, uključujući lijek “Farksiga”, kojem je istekla ekskluzivnost na tržištu Sjedinjenih Američkih Država.
Kompanija je istovremeno objavila mješovite vijesti iz razvoja novih terapija, prenosi Tanjug.
Eksperimentalni lijek “Sone-ve” ostvario je uspjeh u završnoj fazi kliničkog ispitivanja za liječenje uznapredovalog raka želuca, pokazavši značajno produženje ukupnog preživljavanja pacijenata.
Nasuprot tome, lijek “Ultomiris” nije ispunio glavni cilj ispitivanja kod rijetke komplikacije nakon transplantacije matičnih ćelija, iako su rezultati ukazali na moguću korist za pacijente.
Izvršni direktor Astra Zeneke Paskal Sorio izjavio je da je kompanija “na dobrom putu” da do 2030. dostigne 80 milijardi dolara godišnjih prihoda.
Njemački proizvođač automobila Audi mora da zajedno sa matičnim Folksvagenom sprovede sveobuhvatno restrukturiranje kako bi ostao konkurentan na globalnom tržištu, izjavio je danas finansijski direktor kompanije Audi Jirgen Ritersberger nakon objavljivanja slabijih rezultata za prvo polugodište 2026.
Grupa Audi, u čijem su sastavu i Lamborgini, Bentli i Dukati, ostvarila je u prvih šest mjeseci ove godine prihod od 29,2 milijarde evra, što je za 10 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, prenosi Rojters.
Glavni razlog pada poslovanja je slabija prodaja na dva ključna tržišta, u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Tanjug.
Istovremeno, operativna dobit Audija porasla je za tri odsto međugodišnje, na 1,1 milijardu evra, uz operativnu maržu od 3,8 odsto, zahvaljujući, kako navodi kompanija, strogoj kontroli troškova.
Kompanija se suočava sa visokim troškovima poslovanja, sve jačom konkurencijom kineskih proizvođača i pritiskom američkih carina, a Audijevoj fabrici u gradu Nekarsulm prijeti zatvaranje poslije 2030. godine.
Prema riječima Ritersbergera, Audi je već smanjio proizvodne kapacitete u Nekarsulmu.
Fabrika trenutno može da proizvede oko 225.000 vozila godišnje, što je za oko 75.000 manje nego prethodnih godina.
Let avio-kompanije Norwegian Air Shuttle iz Osla prema Dubrovniku jutros (27.jula) je iznenada preusmjeren u Austriju nakon što je tokom leta uočen problem sa prozorom aviona.
Avion na letu DY1922 poletio je iz Osla u 6.45 časova, a u Aerodrom Ruđer Bošković u Dubrovniku trebalo je da sleti oko 9.40 časova.
Međutim, kako Dubrovački dnevnik nezvanično saznaje, tokom leta napukao je jedan od prozora, zbog čega je posada donijela odluku o vanrednom slijetanju na Međunarodni aerodrom u Beču, prenosi Dubrovački dnevnik.
Avion je bezbjedno sletio u Beč.
Riječ je o avionu Boeing 737-800, starom nešto manje od 12 godina.
Prema informacijama kojima raspolaže pomenuti medij, putnicima bi trebalo da bude obezbijeđen zamjenski avion kojim će iz Beča prema Dubrovniku nastaviti putovanje u ranim poslijepodnevnim časovima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas, 27. jula, da su zapadne zemlje donijele nekoliko odluka ne poštujući međunarodno pravo i tako su, kako je rekao, “pustile duha iz boce”, a s tim u vezi je podsjetio na događaje u Jugoslaviji i na podjele srpskog naroda.
Putin kritikovao odluke Zapada i pomenuo Jugoslaviju
“Zapad je donio odluke koje su bile potpuno nespojive sa Poveljom Ujedinjenih nacija. Jednostavno su pustili duha iz boce. Sjetite se događaja u Jugoslaviji. Neću sada davati nikakve ocjene, to je složen proces, ali pomenuću podjele srpskog naroda”, rekao je Putin danas na sastanku sa pripadnicima ruske ratne mornarice, prenosi TASS.
Ponovio ruski stav o sukobu u Ukrajini
Istakao je da su višegodišnje agresivne akcije Zapada protiv Rusije izazvale sukob u Ukrajini i primorale Moskvu da pokrene specijalnu vojnu operaciju.
“Izveli su državni udar u Ukrajini, krvavi i neustavni, ali se cijeli Zapad pravio da to nije ništa strašno, da tako jednostavno mora da bude. Upravo su nas te akcije primorale da pokrenemo specijalnu vojnu operaciju, pokušavajući da završimo vojne akcije koje su Zapad i kijevski režim već započeli u dijelu tadašnje Ukrajine”, rekao je Putin.
Podsjetio je da su zapadne zemlje obećale Mihailu Gorbačovu da neće širiti NATO na istok, ali “nije ih bilo briga ni za sva njihova obećanja niti za bezbjednosne interese Ruske Federacije”.
Osvrt na ruske vojne kapacitete
Putin je na sastanku sa pripadnicima ruske ratne mornarice naglasio da prisustvo ruskih oružanih snaga u arktičkoj zoni ne predstavlja prijetnju nikome, već štiti interese Ruske Federacije.
Rekao je i da se moć jedne države sastoji od mnogih komponenti kao što su ekonomija, finansije, informaciona bezbjednost i industrija.
“Osjećamo se veoma mirno i samouvjereno jer je međunarodno pravo na našoj strani. Mi imamo sposobnost da u potpunosti branimo svoje interese. Učinićemo sve da neprijatelj bude poražen. Pobjeda je naša”, rekao je Putin.
Ruski predsjednik je poručio da mali broj zemalja ima oružje poput raketa “cirkon”, a da Rusija unapređuje te rakete.
“Nema mnogo zemalja na svijetu koje imaju takvo oružje. Mi ne samo da ga imamo, već ga i unapređujemo i nastavićemo to da radimo”, poručio je ruski predsjednik, prenosi Tanjug.