Kategorija: Svijet

Ukrajinska vojna obavještajna služba GUR procjenjuje da se na ruskoj teritoriji još uvijek nalazi oko 8.500 sjevernokorejskih vojnika, uz uvjerenje da se sprema još 50.000. Predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da se, nakon što su naizgled nestali s fronta, vraćaju u znatno većem broju, piše B92.

BBC navodi da su se sjevernokorejski vojnici na ruskom frontu pojavili kao elita koja juriša u velikim grupama i da su najčešće birali samoubistvo umjesto predaje. Do sada je poginulo na hiljade njih. Pjongjang je krajem 2024. poslao svoje ljude da se uz ruske snage bore protiv ukrajinske ofanzive u Kurskoj oblasti; to je bila najveća borbena snaga koju je Severna Koreja ikad poslala u inostranstvo.

Od otprilike 13.000 raspoređenih, procjene govore o 2.300 do 3.000 poginulih i hiljadama ranjenih. Uprkos visokoj cijeni, odluka Kim Džong Una se isplatila: vojnici su stekli iskustvo modernog rata, a režim je ostvario veliki ekonomski i geopolitički dobitak.

Prema GUR-u, preostale trupe organizovane su u četiri brigade unutar ruske grupe snaga „Sever“ i čuvaju državnu granicu u Kurskoj oblasti od mogućih novih ukrajinskih prodora. Ne učestvuju u aktivnim borbama na okupiranim dijelovima Ukrajine. Dr. Jang Uk sa Instituta Asan u Seulu kaže da su te trupe još uvijek u Rusiji.

„Brane rusku teritoriju od mogućeg novog ukrajinskog kontranapada. Deo inženjerskih jedinica ili radnika mogao bi biti u Donbasu, ali to nisu borbene jedinice“, kazao je.

Prvi sukobi s ukrajinskim snagama dogodili su se u novembru 2024. Rusija i Severna Koreja dugo nisu priznavale njihovu prisutnost. Tek u aprilu 2025. ruski načelnik Glavnog štaba Valerij Gerasimov pohvalio je njihovo herojstvo. Kim Džong Un ih je na komemoraciji u Pjongjangu nazvao herojima koji su „bez oklevanja birali samouništenje“, kako bi odbranili čast.

Ukrajinski vojnici opisuju ih kao hrabre, ali slabo opremljene. Nedostajali su im panciri, zimske uniforme i kacige, a komunikacija s Rusima bila im je slaba. Na jednom snimku ranjeni sjevernokorejski vojnik detonira granatu pod bradom i pred smrt izgovara ime Kim Džong Una. Tek su dva vojnika zarobljena živa, ali predaja nije opcija jer je zarobljeništvo u njihovoj doktrini zločin.

Lim Soo-ho sa Instituta za strategiju nacionalne sigurnosti u Seulu procjenjuje da su izvoz oružja Rusiji i slanje vojnika Severnoj Koreji donijeli gotovo 10 milijardi dolara. Godišnji BDP zemlje iznosi oko 30 milijardi dolara, što znači trećinu godišnjeg proizvoda u dvije i po godine. U zamjenu dolaze hrana, nafta i tvrda valuta. Saradnja s Rusijom smanjila je i dugogodišnju zavisnost Pjongjanga od Pekinga. Lim to naziva „velikim geopolitičkim pomakom“.

Kim sada govori o novom hladnom ratu i multipolarnom svijetu, umjesto da se u krizama okreće Zapadu. Vojnici iz elitne jedinice „Storm Corps“ naučili su šta je savremeni rat s dronovima. Jang Uk kaže da su u početku platili visoku cijenu, ali su se prilagodili.

Zelenski je prošlog mjeseca upozorio da bi Rusija mogla primiti do 50.000 sjevernokorejskih vojnika, nakon ranije procjene od 30.000. Tvrdi da se u Voronješkoj oblasti od juna priprema prijem novih snaga i da Pjongjang sprema dodatno balističko oružje. Pozvao je Južnu Koreju da Ukrajini da PVO, ističući da ruska pomoć Severnoj Koreji u učenju modernog ratovanja predstavlja pretnju cijeloj Aziji.

Rusija ima ozbiljan manjak ljudstva. Zapadne i ukrajinske službe procjenjuju da mjesečno gubi oko 6.000 vojnika više nego što može da regrutuje. Zato se okreće stranim borcima iz Kolumbije, Kenije, Kameruna i Severne Koreje. Odnos je uzajamno koristan, ali ima cijenu. Severna Koreja će slati vojnike dokle god joj se to isplati. Ako krenu u borbe na ukrajinskom tlu, diplomatski efekat, posebno prema Južnoj Koreji, bio bi znatno veći.

Planirani razgovori između Irana i zemalja Zaliva odgođeni su jer trenutno ne postoje odgovarajući uslovi za sastanak, saopštio je Oman. Odluka je donesena kako bi se omogućio konstruktivan dijalog koji bi mogao dovesti do trajnih dogovora i doprinijeti regionalnoj bezbjednosti i stabilnosti, pišu Nezavisne.

Sastanak je trebalo da bude održan danas u omanskom gradu Salali. Odgođen je u trenutku kada iranski napadi na susjedne zemlje Zaliva i komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu dodatno podižu regionalne tenzije i ometaju saobraćaj jednom od najvažnijih svjetskih energetskih ruta.

Mohamad Ali Bak, iranski generalni direktor za poslove Zaliva, izjavio je da je sastanak odgođen „na zahtjev nekih zemalja regiona i zajedničkom odlukom Omana i Irana“, navodi nn, dodajući da će Teheran sa Muskatom koordinisati određivanje novog termina. Omanski ministar spoljnih poslova Badr al Busaidi rekao je da je odluka donesena „u interesu konsenzusa“.

Odgađanju su prethodila neslaganja oko iransko-omanskog okvira za upravljanje plovidbom kroz Ormuski moreuz, koji predviđa privremeni plovidbeni koridor i uklanjanje mina. Prema izvještajima, Saudijska Arabija izrazila je zabrinutost zbog predloženih izmjena sporazuma, a Bahrein je već saopštio da neće učestvovati u razgovorima.

Novi datum sastanka još nije određen. Iran tvrdi da ostaje posvećen regionalnim konsultacijama, a Oman nastoji da iskoristi svoje dugogodišnje veze sa Teheranom kako bi posredovao u postizanju dogovora koji bi omogućio bezbjedniju plovidbu kroz Ormuski moreuz. Broj prolazaka trgovačkih brodova posljednjih dana naglo je smanjen, što je dodatno uticalo i na rast cijena nafte.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp sugerirao je da bi SAD mogle ostati u Iranu i zadržati naftu, povlačeći paralelu s nastojanjem Washingtona da preuzme kontrolu nad petinom ogromnih rezervi nafte u Venecueli, piše Klix.

Na putovanju u Irsku radi sastanaka i gledanja golfa ponovio je da i dalje očekuje da će se rat u Iranu završiti ove godine, moguće odmah nakon međuizbora koji se u Sjedinjenim Državama održavaju u novembru.

Govoreći na Otvorenom prvenstvu Irske u golfu, Tramp je dodao da će cijena benzina pasti poput kamena kada se rat u Iranu završi. Previranja na Bliskom istoku potresla su tržišta nafte, a trgovci očekuju da će cijene ponovo porasti u ponedjeljak nakon napada na saudijski naftovod.

Rekao je da bi pristao samo na pravi dogovor i da ne bi napravio onaj koji nije dobar, dodajući da Iran neprestano poziva na mirovne pregovore, što je tvrdnja koju je Teheran u prošlosti odbacivao.

Predsjednik SAD uveo je i drugu opciju: ostati angažovan u Iranu. Povukao je paralelu s američkim dogovorom u Venecueli, najavljenim u augustu.

„Na kraju ćemo izaći (iz Irana), osim ako ne odlučimo ostati i zadržati naftu kao u Venecueli“, rekao je Tramp, dodajući da su američki prihodi od Venecuele isplatili rat mnogo puta.

Lokomotiva ukrajinskog voza pogođena je ruskim dronom na krajnjem zapadu zemlje, svega dva kilometra od granice s Poljskom. Nije bilo poginulih ni povrijeđenih. Putnici su evakuisani prije udara, saopštile su ukrajinske vlasti. Napad se dogodio kod Jagodina.

Istom željezničkom trasom nešto ranije prošli su bivši britanski premijer Boris Džonson i visoki evropski bezbjednosni zvaničnici, među kojima i britanski savjetnik Džonatan Pauel. Vraćali su se s konferencije u Kijevu. Ukrzaliznicja tvrdi da postoji mogućnost da je meta bio voz kojim su putovale strane delegacije, kako prenose Nezavisne.

„Vrlo je moguće da je meta ovog drona mogao biti diplomatski voz“, saopštila je kompanija, prenosi BBC.

Voz sa stranim zvaničnicima napustio je stanicu ranije nego što je planirano zbog stalne opasnosti od ruskih udara. Za voz koji je kasnije pogođen naređenje za evakuaciju izdato je samo 15 minuta prije udara, navodi Ukrzaliznicja.

I ukrajinske i poljske vlasti navele su da se napad dogodio približno dva kilometra od poljske granice. Na stanici Jagodin u trenutku udara nalazio se i bivši direktor CIA Dejvid Petreus, koji je putovao drugim vozom.

„To je bilo zastrašujuće“, rekao je Petreus za New York Times. Oštro je kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina i napad opisao kao pokušaj zastrašivanja ukrajinskih civila.

Među evropskim zvaničnicima koji su se vraćali iz Kijeva bio je i bivši švedski premijer Karl Bilt. On je za BBC ispričao da je putnicima u njegovom vozu naređeno da budu spremni za evakuaciju.

„U vozu u kojem sam bio dobili smo naređenje da se pripremimo za evakuaciju nakon što se zaustavio. Poslije nekoliko minuta obaviješteni smo da je sve u redu i da možemo nastaviti“, rekao je Bilt.

Njegov voz bezbjedno je stigao do poljske granične stanice Dorohusk. Pojedini mediji objavili su da je Bilt putovao istim vozom kao Džonson, ali bivši britanski premijer nije potvrdio detalje svog putovanja.

Džonson se oglasio na X-u: „Ne znam kakva je izopačena logika navela Putina da jutros digne u vazduh ukrajinsku lokomotivu koja je stajala na poljskoj granici.“ Naveo je da se Ukrajinci svakodnevno suočavaju s takvim napadima, uključujući udare na civilnu željezničku infrastrukturu, i ponovo pozvao saveznike da Kijevu obezbijede dodatne sisteme protivvazdušne odbrane.

Rusija je saopštila da je gađala željezničku infrastrukturu na zapadu Ukrajine. Poljski premijer Donald Tusk sazvao je hitan sastanak.

„Eskalacija djelovanja s ruske strane postaje stvarnost i sve se više približava našoj granici“, rekao je Tusk.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha ocijenio je da napadi u blizini ukrajinsko-poljske granice predstavljaju direktnu prijetnju prostoru EU i NATO-a. Pozvao je zapadne zemlje da pojačaju pritisak i sankcije prema Moskvi.

Džonson, Pauel i drugi evropski bezbjednosni zvaničnici vraćali su se s godišnje konferencije Jalta evropska strategija (YES) u Kijevu. Za sada nema potvrde da je voz kojim su putovali bio neposredna meta napada.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će razmotriti zahtjev porodica žrtava terorističkih napada 11. septembra 2001. godine za objavljivanje dodatnih dokumenata o tim događajima, uključujući informacije o eventualnim vezama počinilaca sa Saudijskom Arabijom.

“Pozabaviću se time kada se vratim”, rekao je Tramp novinarima u Irskoj prije ukrcavanja u avion za Sjedinjene Američke Države, prenosi AP.

Porodice žrtava već duže vrijeme traže skidanje oznake tajnosti sa dodatnih dokumenata povezanih s napadima u Njujorku i Vašingtonu.

Demokratski i republikanski zastupnici iz Njujorka takođe su pozvali Trampovu administraciju da objavi određene telefonske zapise koji se odnose na napade na Svjetski trgovinski centar i Pentagon. Za napade je odgovornost preuzela teroristička organizacija Al Kaida.

Vlasti Njujorka nedavno su objavile oko 170.000 novih stranica dokumenata koji se odnose na kvalitet zraka nakon napada, zdravstvene posljedice po stanovništvo i reakciju gradskih službi.

Teroristi Al Kaide su 11. septembra 2001. godine oteli četiri putnička aviona. Dva aviona udarila su u kule Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku, jedan je udario u Pentagon, dok se četvrti srušio na polje u blizini Šanksvila u Pensilvaniji.

U napadima su srušene kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra, simboli ekonomske moći Sjedinjenih Američkih Država, dok je Pentagon teško oštećen.

U napadima 11. septembra poginulo je gotovo 3.000 ljudi, prenose Nezavisne.

Lideri Škotske, Velsa i Sjeverne Irske sastaće se u ponedjeljak, 14. septembra, u glavnom gradu Velsa Kardifu radi planiranja raspada Velike Britanije i zahtijevaće održavanje referenduma za odvajanje od Ujedinjenog Kraljevstva, objavio je londonski „Telegraf“, prenosi RTRS.

Premijeri triju zemalja koji se zalažu za nezavisnost potpisaće „memorandum o razumijevanju“ kojim će zahtijevati pravo na referendume o nezavisnosti.

Pridružiće im se Meri Lu Makdonald, predsjednica Šin Fejna i liderka opozicije u Irskoj. Okupiće se u hotelu sa pet zvjezdica „Sent Dejvids“.

Memorandum će, prema listu, obuhvatiti četiri oblasti — ekonomiju, energetiku, Evropu i međunarodnu saradnju i samoopredjeljenje.

Sastanak slijedi nakon što je britanski premijer Endi Bernam u srijedu predložio poslanicima da će odobriti još jedan škotski referendum ako postoji jasan konsenzus.

Samit u Kardifu održava se dva dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da bi volio da vidi ujedinjenu Irsku. Tokom posjete Dablinu u subotu rekao je da bi pridruživanje Sjeverne Irske Irskoj bilo „odlična stvar“.

Lider Škotske nacionalne partije i premijer Škotske Džon Svini iznio je tvrdnju da se Bernam „suočava sa idejom da će ući u istoriju kao posljednji premijer Ujedinjenog Kraljevstva“.

Poraz laburista u Velsu na majskim izborima zna

Kremlj ne isključuje da se trilateralni pregovori o rješenju ukrajinske krize nastave već u oktobru, izjavio je portparol Dmitrij Peskov, prenosi RTRS.

„Ne isključujemo takvu mogućnost. Govorimo o doglednoj budućnosti. Naravno, oktobar se ne može isključiti“, rekao je Peskov.

Ranije je naveo da nije moguće da se ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski sastanu na samitu Grupe 20 u Majamiju u decembru.

Svjetski lideri okupiće se na Floridi 14. i 15. decembra, ali još nema potvrde da li će Putin prisustvovati.

Američki predsjednik Donald Tramp danas je po treći put govorio o ujedinjenju Sjeverne Irske i Republike Irske, istakavši da je „prirodno spojiti sjever i jug“, prenosi RTRS pozivajući se na Skaj njuz.

Izjavio je i da mu se dopala reakcija na riječi od prethodnog dana da bi volio da vidi ujedinjenu Irsku i da će se to na kraju i desiti.

Boraveći u Dablinu u subotu, predsjednik SAD izazvao je polemiku tom izjavom, a kasnije je ponovio stav, dodajući da bi to bila „sjajna stvar“.

Novinarima na golf turniru Ajriš open u Dunbegu rekao je da mu se dopala reakcija na njegove komentare.

„Imate Sjevernu Irsku i imate Irsku, i čini mi se da bi jedan od najprirodnijih poteza svih vremena bio njihovo spajanje. To je samo moje mišljenje, a mnogi se slažu“, kazao je.

Na pitanje da li bi i Škotska trebalo da bude nezavisna od Ujedinjenog Kraljevstva, Tramp je odgovorio da o tome neće da govori i da će to ostaviti za neki drugi dan.

Komentare su kritikovali unionisti u Sjevernoj Irskoj i Velikoj Britaniji, a Robert Dženrik iz stranke Reform UK izjavio je za Skaj njuz da su oni „potpuno pogrešni“. Portparol te stranke zadužen za finansije rekao je da se partija oštro protivi predsjednikovim pozivima na ujedinjenje Irske.

Iz sjedišta britanske vlade još uvijek nisu komentarisali izjave koje je Tramp dao tokom vikenda.

Predsjednik SAD Donald Tramp pozvao je ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da prestane da napada rusku infrastrukturu za dizel gorivo.

“Razgovarali smo sa gospodinom Zelenskim o tome. Ima mnogo drugih meta. Ne gađajte dizel gorivo”, rekao je Tramp novinarima tokom posjete Irskoj.

On je dodao da Ukrajina mora da prestane da eliminiše dizel gorivo u Rusiji.

Komentarišući situaciju na Bliskim istoku, Tramp je ponovio da očekuje da će se rat u Iranu završiti ove godine, vjerovatno odmah nakon izbora u SAD u novembru, što će rezultovati padom cijena goriva.

“Benzin će pasti kao kamen”, rekao je američki predsjednik novinarima na Otvorenom prvenstvu Irske u golfu.

Tramp je dodao da Iran želi da se postigne dogovor i da stalno upućuje pozive u vezi s tim, prenosi Srna.

“Moraju da sklope pravi dogovor. Neću da sklopim dogovor koji nije dobar”, rekao je Tramp.