VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ne stišava se napetost oko afere „podmornica“

    Ne stišava se napetost oko afere „podmornica“

    Francuska treba da napusti komandne strukture NATO! To je mišljenje više predsedničkih kandidata na predstojećim izborima u ovoj zemlji, što pokazuje do koje mere su Francuzi ljuti zbog poteza Australije da raskine ugovor o nabavci 12 podmornica, vredan 56 milijardi evra, i sklopi trojno savezništvo s Velikom Britanijom i SAD, u cilju stvaranja nove strategije u indo-pacifičkom regionu, usmerene pre svega protiv Kine.

    Jedan od njih je Gzavije Bertran, desničar, predsednik regiona Gornja Francuska, Sarkozijev ministar sa više portfelja i kandidat za šefa države. On traži i održavanje vanrednog samita NATO s temom da li Amerikancima i dalje može da se veruje, da li poštuju Francusku i kuda ide savezništvo.

    Vođa „Nepokorene Francuske“, i takođe predsednički kandidat, najjača figura levice Žan-Lik Melanšon poručuje da je otkazivanje ugovora još jedna manifestacija nepoštovanja sporazuma koje su SAD sklopile sa saveznicima, te da je vreme da se prekinu iluzije, da Francuska napusti NATO i da izbaci sa svoje teritorije njen budući centar za svemirska istraživanja u Tuluzu. Trenutni predsednik krajnje desničarskog „Nacionalnog okupljanja“ Žordan Bardela, u trenutku dok Marin le Pen vodi predsedničku trku, isto misli: Francuska treba da napusti komandne strukture NATO da bi povratila slobodu i nezavisnost. Da Francuska treba da izađe iz ovih struktura, smatra, na drugom polu, generalni sekretar Komunističke partije Fabijen Rusel.

    Ministar spoljnih poslova Žan-Iv le Drijan nije zasad otišao toliko daleko, ali je poručio da će ova kriza imati težinu u definisanju novog strateškog koncepta NATO, što je dovoljno oštro. Koliko je i on ljut, govori podatak da je za Bajdenove metode rekao da podsećaju na „Trampa bez tvitova“.

    U Briselu, istovremeno poručuju da „analiziraju“ uticaj novog trojnog sporazuma na trgovinske pregovore sa Australijom koji bi trebalo da se nastave u oktobru. Ipak, Madrid, Rim ili Berlin su dosta tihi i „ne žure“ s reakcijama. Francuska ministarka vojske Florans Parli otkazala je razgovore o novim bezbednosnim izazovima sa svojim britanskim kolegom Benom Valasom, koji su bili zakazani za ovu semdicu.

  • Biden: Amerika nema bližeg i pouzdanijeg saveznika od Australije

    Biden: Amerika nema bližeg i pouzdanijeg saveznika od Australije

    Američki predsjednik Joe Biden tokom prisustva na Generalnoj skupštini UN-a osvrnuo se na posljednji potpisan sigurnosni program AUKUS i saradnju SAD-a, Velike Britanije i Australije.

    Tokom bilateralnog susreta s australskim premijerom Scottom Morrisonom, Joe Biden je još jednom pozdravio potpisivanje AUKUS-a te je naglasio kako je program još jedna potvrda saradnje saveznika.

    “Sjedinjene Američke Države nemaju bližeg i pouzdanijeg saveznika od Australije”, rekao je Biden.

    U svom govoru pred Generalnom skupštinom UN-a, Biden se nije izravno osvrnuo na sigurnosni pakt koji je razbjesnio Francusku čiji je ugovor o prodaji programa za izradu podmornica Australiji propao potpisivanjem AUKUS-a.

    Australski premijer je također optužen da je iza leđa Francuske i bez ikakvog pojašnjenja raskinuo ugovor s Francuskom. Osim kritika iz Evropske unije, premijera Australije naročito je kritikovao bivši premijer ove države Kevin Rudd.

    “Takav neuspjeh nije prihvatljiv među protivnicima, a još manje je prihvatljiv među saveznicima. Osim toga, Morrison nije shvatio šire posljedice svoje odluke na vanjsku politiku što je možda i najstrašnije u cijeloj priči”, rekao je Rudd.

    U međuvremenu, dok čeka telefonski razgovor s Bidenom, predsjednik Francuske Emmanuel Macron sastao se s liderom Indije Narendrom Modijem u pokušaju da ojača indijsko-francuski savez u Indo-Pacifiku.

    “Dvojica lidera su naglasili akko će djelovati zajedno u ovoj regiji”, saopćeno je iz kabineta predsjednika Francuske.

    Također, Macron je uvjeravao Modija kako će Francuska nastaviti jačanje indijske strateške autonomije uključujući razvoj industrije i tehnoloških baza što je okarakterisano kao odnos zasnovan na povjerenju i uzajamnom poštovanju.

  • Talibani se žele obratiti svjetskim liderima na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku

    Talibani se žele obratiti svjetskim liderima na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku

    Talibani su zatražili priliku da se obrate svjetskim liderima tokom Generalne skupštine UN-a, koja se ove sedmice održava u New York Cityju.

    Ministar spoljnih poslova talibana Amir Khan Muttaqi je poslao zahtjev u pismu koje je stiglo u ponedjeljak, a UN-ov komitet će donijeti odluku. Talibani su također izabrali svog glasnogovornika Suhaila Shaheena za afganistanskog ambasadora u UN-u.

    Talibani su preuzeli kontrolu u Afganistanu prošlog mjeseca te su istakli da izaslanik svrgnute vlade više ne predstavlja zemlju. Zahtjev za učešće u debati visokog nivoa razmatra UN-ov komitet u kojem su SAD, Kina i Rusija.

    Ipak, teško je vjerovati da će se komitet sastati prije završetka sjednice u ponedjeljak. Dotad, prema pravilima UN-a, Ghulam Isaczai ostaje afganistanski ambasador u ovom globalnom tijelu. Očekuje se da će on održati govor posljednjeg dana sastanka 27. septembra, ali talibani i dalje tvrde da on “više ne predstavlja Afganistan”. Dodali su da neke zemlje također ne priznaju bivšeg predsjednika Ashrafa Ghanija kao lidera.

    Ghani je napustio Afganistan dok su talibanski militanti napredovali prema Kabulu 15. augusta, a od tada se nalazi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

    Talibani su prethodno imali kontrolu nad Afganistanom između 1996. i 2001. godine, a ambasador vlade koja je svrgnuta je ostao predstavnik u UN-u nakon reakcije komiteta.

    Na sastanku UN-a u utorak Katar je zatražio od svjetskih lidera da ostanu u kontaktu s talibanima.

    “Bojkot bi doveo samo do polarizacije i reakcija, dok dijalog može biti plodonosan”, izjavio je katarski vladar, šeik Tamim bin Hamad Al Thani.

  • Bajden i Džonson: Priznavanje talibana mora biti koordinisano i uslovljeno

    Bajden i Džonson: Priznavanje talibana mora biti koordinisano i uslovljeno

    Premijer Velike Britanije Boris Džonson i predsjednik SAD Džozef Bajden saglasili su se da međunarodno priznavanje talibana u Avganistanu mora biti koordinisano i uslovljeno, saopštio je portparol britanskog premijera.

    On je nakon sastanka Džonsona i Bajdena u Vašingtonu rekao da su se dvojica zvaničnika saglasili da je poštovanje ljudskih prava uslov za bilo kakvo međunarodno priznavanje talibana.

    Džonson i Bajden izrazili su uvjerenje da je diplomatski pristup najbolji za sprečavanje humanitarne krize u Avganistanu, te da će to biti najbolji način da se oda počast onima koji su dali živote za mir i stabilnost u zemlji, prenio je TASS.

    Talibani su ljetos započeli veliku ofanzivu kako bi preuzeli kontrolu nad Avganistanom, nakon što su SAD najavile povlačenje iz te zemlje.

    Predsjednik Avganistana Ašraf Gani podnio je ostavku 15. avgusta i pobjegao iz zemlje, a talibani su zauzeli Kabul bez pruženog otpora.

  • Zaharova: Optužbe su pokušaj Đukanovića da obnovi vlast

    Zaharova: Optužbe su pokušaj Đukanovića da obnovi vlast

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da su optužbe crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića na račun Rusije o miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore pokušaj obnove vlasti pod pokroviteljstvom Đukanovića.

    Zaharova je ocijenila da grupa oko crnogorskog predsjednika uporno nastavlja da igra na crkvenu kartu, a da je cilj unijeti zabunu, podijeliti Crnogorce na prijatelje i neprijatelje i podići stepen napetosti u društvu u cilju obnove vlasti pod pokroviteljstvom Đukanovića, prenosi RIA Novosti.

    Ukazala je da se istovremeno marljivo skriva činjenica da je pod prethodnom vladom, koja je bila usmjerena na takozvani evroatlantski izbor, ignorisano mišljenje značajnog dijela stanovništva Crne Gore.

    Zaharova je ukazala da je takav prezriv odnos prema sopstvenom narodu postao izvor problema, a ne miješanje spolja.

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u nedjelju je optužio Rusiju i Rusku pravoslavnu crkvu za revizionizam i destabilizaciju Crne Gore u, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, pokušaju da udovolji “imperijalnim ambicijama” zvanične Moskve i “velikosrpskim ambicijama Beograda”.

  • EU bi Bosni i Hercegovini mogla ukinuti status sigurne zemlje, a odraziće se na putovanja

    EU bi Bosni i Hercegovini mogla ukinuti status sigurne zemlje, a odraziće se na putovanja

    Svake sedmice Evropska unija ažurira svoju kartu “sigurnih zemalja” za putovanja tokom pandemije koronavirusa, a s obzirom na porast broja novozaraženih u Bosni i Hercegovini postoje velike šanse da se ne nađemo na karti koja će biti dopunjena sutra.

    “Sigurne zemlje” su one koje imaju do 75 zaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana, a prema posljednjim podacima Ministarstva civilnih poslova od prije sedam dana, Bosna i Hercegovina ima više od 200 zaraženih na 100.000 stanovnika što znači da definitivno ne ispunjava najvažniji uslov Evropske unije za putovanje u zemlje članice saveza.

    Sutra, 22. septembra, će ambasadori članica EU glasati za novi prijedlog liste “sigurnih zemalja” koje je izradila Slovenija, a prema saznanjima Radija Slobodna Evropa iz diplomatskih izvora u Briselu, Bosni i Hercegovini će biti ukinut status sigurne zemlje.

    Ranije tokom septembra je svim zemljama regiona postepeno ukinut ovaj status što znači da državljani regiona (a uskoro i BiH) više ne mogu putovati u Evropsku uniju bez važnog razloga, odnosno vraćene su restrikcije na turistička putovanja.

    Restrikcije na putovanja državljanima trećih zemalja je Evropska unija uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije koronavirusa,a njihov cilj bio je smanjenje širenja zaraze.

  • Filmski scenario prilikom ubistva iranskog nuklearnog stručnjaka, atentat izvršen robot-snajperom

    Filmski scenario prilikom ubistva iranskog nuklearnog stručnjaka, atentat izvršen robot-snajperom

    Izrael je robot-snajperom ubio Mohsena Fakhrizadeha kojeg je ocijenio kao jednim od najvažnijih stručnjaka u iranskom nastojanju da napravi nuklearnu bombu.

    Sa suprugom je 27. novembra 2020. napustio kuću, odmaralište na Kaspijskom jezeru i vratili su se svojem domu u mjestu Absard, koje se nalazi u istočnom dijelu Teherana. U Izraelu su bili uvjereni da je Fakhrizadeh predvodio nastojanje Irana da napravi nuklearnu bombu te su 14 godina priželjkivali da ga ubiju.

    Iz obavještajne službe Irana upozorili su ga da postoji mogućnost atentata, ali se on nije previše obazirao na to. Upozorenje se ostvarilo, ubijen je 27. novembra.

    Od nemoguće misije do ubistva visokotehnološkim oružjem

    Izraelska vlada je 2004. od obavještajne agencije, Mossada tražila da onemogući razvoj nuklearnog oružja. U jednom periodu činilo se da je ubiti Fakhrizadeha nemoguća misija, a zbog čega su se Izraelci odlučili na drugačiji pristup.

    Agenti Iranci koji su radili za Mossad parkirali su kamionet Nissan pored saobraćajnice kojom se Absard povezuje sa glavnim autoputem. U prostoru za prtljag bio je 7,62 milimetarski snajper, koji je bio prekriven ceradom.

    Agenti su u 13 sati informisani da bi Fakhrizadeh i njegova supruga, pod pratnjom naoružanih tjelohranitelja, trebali napustiti Absard. Snajperom se upravljalo sa sigurne udaljenosti – sa nepoznate lokacije za koju se pretpostavlja da je bila mnogo udaljena.

    Izvještaji o ubistvu

    Iranski izvještaji o ubistvu bili su zbunjujući, kontradiktorni i uglavnom netačni. U jednom je navedeno da ga je ubila grupa atentatora, dok je u drugom istaknuto da je kamionet eksplodirao. Pojedini mediji u ovoj zemlji su nekoliko dana kasnije izvijestili da je ubijen robotom. Mnogima je ovo djelovala kao priča iz naučne fantastike, ali upravo se ona i obistinila.

    Ova za Izrael uspješna operacija bila je i prilika da se testira oružje visoke tehnologije. U ovom slučaju to je bio robotizirani snajper na kojem je ugrađeno nekoliko kamera, kojim se upravlja preko satelita i koji može ispaliti čak 600 metaka u minuti.

    Pod pritiskom vremena

    Pripreme za ovaj atentat počele su krajem 2019. i početkom 2020., a predvodili su ih direktor Mossada Yossi Cohen i visoki američki zvaničnici među kojima su bili bivši predsjednik Donald Trump, državni sekretar Mike Pompeo i direktorica CIA-e Gina Haspel.

    Izrael je prije toga, 2012., prolongirao pripremu atentata, zbog toga što su tada Zapadne države počele pregovarati sa Iranom o njegovom nuklearnom programu. Pregovori su okončani sporazumom iz 2015. Trump je odlučio da Sjedinjene Američke Države istupe iz ovog dogovora, a nakon toga su Izraelci ponovo odlučili da pokušaju izvršiti atentat.

    Cohen je krajem februara prošle godine predstavio moguće operacije, a jedna od njih je podrazumijevala ubistvo Fakhrizadeha. SAD je podržao izraelske zamisli kako to učiniti. Obje države bile su ohrabrene time što je Iran mlako reagovao nakon ubistva vojnog komandanta Qassima Suleimanija u januaru 2020.

    U ljeto prošle godine već se naziralo da bi Trump mogao izgubiti na predsjedničkim izborima. U međuvremenu je njegov nasljednik Joe Biden obećao da će SAD ponovo biti dio dogovora o iranskom nuklearnom programu. Zato je bilo nužno da se atentat izvrši prije nego što Biden stupi na predsjedničku poziciju.

    Značaj kamera

    Izrael je odabrao naoružanje belgijskog proizvođača, ali su na njega ugradili tehnološke dodatke. Nakon što su to učinili, oružje i je bilo teško skoro jednu tonu. Uspjelo su u tome da ga prokrijumčare u Iran, kao i drugu potrebnu opremu. Kamere su bile usmjerene u nekoliko smjerova, kako bi obavještajci imali potpun pregled stanja na terenu. Omogućeno im je da jasno vide gdje se Fakhrizadeh nalazi.

    U kamionetu je bio eksploziv, a kako bi ga mogli uništiti nakon atentata.

    Izvršenje atentata

    Kada je naišao automobil u kojem je bio iranski naučnik pucano je iz snajpera. Vozilo se zaustavilo, izašao je iz automobila te je čučnuo iza prednjih vrata. Zatim su u njega ispaljena još tri metka, dok njegova supruga nije ubijena. Potom je kamionet iz kojeg je pucano eksplodirao, a kako nadležni u Iranu ne bi mogli tačno utvrditi šta se sve dešavalo. Većina robotske opreme nije uništena.

    Atentat je trajao manje od jedne minute, a ukupno je ispaljeno 15 metaka. Prema pisanju lista New York Times, ovo visokotehnološko oružje koristit će se za sljedeće atentate.

  • Njemačka želi da oslabi ulogu Rusije, Kine i Turske u BiH

    Njemačka želi da oslabi ulogu Rusije, Kine i Turske u BiH

    Postavljanjem Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika Njemačka se na velika vrata vraća u BiH. Šta Njemačka misli o BiH i kakve interese ima od Zapadnog Balkana?

    Mnogi će reći da i nije u potpunosti tačno da se Njemačka vraća na velika vrata, jer se nikada i nije povukla iz BiH, pa samim tim ne može ni da se vrati tamo odakle nije ni otišla. I to je tačno, ali su u posljednjih desetak godina i Njemačka i čitav Zapad imali mnogo važnijih briga i problema, pa im čitav Zapadni Balkan nije bio na listi prioriteta spoljne politike, što se sada mijenja – ocjenjuje za Srpskainfo politikolog Velizar Antić.

    Dodaje da su ovo u dobroj mjeri iskoristile Rusija, Turska i Kina, koje su u ovom periodu ojačale svoje pozicije kako na Zapadnom Balkanu tako i u BiH.

    – Ovu činjenicu su uočili na Zapadu i vjerujem da će se intenzivnije posvetiti našem regionu. Imenovanje jednog iskusnog političara kao što je Šmit sasvim jasno ukazuje da Zapad želi da povrati svoj uticaj u regionu – kaže Antić.

    S obzirom da Njemačka dobro zna kakvo je stanje u BiH, Antić je uvjeren da Kristijan Šmit neće vući brzoplete poteze koji bi mogli da ugroze i pogoršaju ionako lošu situaciju u zemlji. Šta će on u stvari da radi?

    – Postaviće se u poziciju jednog autoriteta u BiH koga šalje najmoćnija zemlja EU i vjerujem da će zauzeti poziciju posrednika i koordinatora u razgovorima između političkih elita u BiH. To u suštini i jeste osnovna funkcija visokih predstavnika, da pomažu u tumačenju Dejtonskog sporazuma i da se stave u poziciju nekoga ko će pomagati u razgovorima kada dođemo u kriznu situaciju u zemlji – kaže Antić.

    Sličnog stava je i sociolog Vedran Francuz, koji vjeruje da će Šmit biti jedan od ključnih faktora u svim promjenama koje se nalaze pred BiH i da na njegovu ulogu neće mnogo uticati ni promjena vlade u Njemačkoj, jer se njemački interesi u spoljnoj politici neće mijenjati. Ne spori činjenicu da je Njemačka zainteresovana za Balkan, a samim tim i za BiH.

    Napominje da su naredni izbori u Njemačkoj veoma važni.

    – Posebno jer će njemačka vlada dobiti novog kancelara. Po svim anketama najizglednije je da će novu vladu formirati SPD, koji ima podršku skoro 25% ispitanik, i Zeleni s još jednom manjom strankom. U tom slučaju kancelar će biti Olaf Šolc, koga će predložiti socijaldemokrati kao najjača partija. U tom slučaju, prvo ministarstvo bi birali Zeleni, koji bi kao njihov partner imali najviše glasova poslije SPD. Za očekivati je da oni budu zainteresovani za jedno od najvažninih ministarstava, a to je MIP. To bi upravo bila promjena u inostranoj politici jer bi Zeleni, a time i njemačka spoljna politika, bili mnogo operativniji – kaže Francuz za Srpskainfo.

    Ističe da je u vrijeme Merkelove bilo primjetno da je akcenat na očuvanju mira na Balkanu, ili narodski rečeno, „da narod ne puca i ne gladuje“, ali da je za očekivati da u narednom periodu bude agresivnija politika u BiH i veći akcenat na promjeni Izbornog zakona u BiH, vladavini prava, suzbijanju korupcije, a sve na način da se glavni generatori krize koji postoje u BiH unazad nekoliko godina jasno evidentiraju i sankcionišu.

    – Amerika je definitivno i dalje glavni strateg u BiH, a za svog glavnog partnera za realizovanje te strategije sigurno vide Njemačku kao jednu od najsnažnijih država Evrope, čiji se interesi poklapaju s interesima Pentagona – naveo je Francuz.

    Prvi oblici te strategije, dodaje, vide se već u određenim porukama koje dolaze od visokih zvaničnika, a to je stvaranje građansko-nacionalnog koncepta, koji će prethoditi evropskom putu BiH.

    – Svakako, Njemačka ima i svoj ekonomski interes, a on je evidentan u njenoj zainteresovanosti za željeznički saobraćaj na Balkanu, koji defitivno potvrđuje opredijeljenost njemačke vlade da štiti interese njenih investitora na ovim prostorima – smatra Francuz.

  • Njemačka ljevica protiv priznanja tzv. države Kosovo

    Njemačka ljevica protiv priznanja tzv. države Kosovo

    Ljevica i Alternativa za Njemačku (AfD), njemačke stranke krajnje lijevog i krajnje desnog političkog spektra u Bundestagu, oduvijek su bile skeptične, kako prema projektu Evropske unije, tako i prema prejakom spoljnopolitičkom uticaju Njemačke. To naravno važi i za područje zapadnog Balkana.

    Kako te stranke koje će najvjerovatnije ući u Bundestag nakon izbora 26. septembra, a s obzirom na njihove poznate stavove, gledaju na zapadni Balkan – posebno u svjetlu diplomatske ofanzive koju je Berlin početkom ove godine pokrenuo kako bi taj region i dalje održao na listi spoljnopolitičkih prioriteta, kako Njemačke, tako i Evropske unije?

    „Ljevica je otvorena prema željama zemalja zapadnog Balkana za ulazak u Evropsku uniju, ali pod uslovom da većina građana tih zemalja to zaista i želi. Mi smo u suštini za to da se građani svake od tih zemalja direktno, a to znači putem referenduma, odluče za ili protiv ulaska u EU“, kaže u razgovoru za DW Žaklin Nastić, poslanica Ljevice u Bundestagu i potpredsjednica parlamentarnog Njemačko-južnoevropskog odbora.

    Nastić smatra da se u pregovorima o ulasku u EU, suviše malo pažnje obraća na socijalna pitanja. To sa sobom nosi negativne posljedice, kaže Nastić, kako u Rumuniji i Bugarskoj, tako i u Hrvatskoj.

    „Na slučaju Hrvatske smo videli da je brodogradnja te zemlje propala zbog konkurencije u EU, a to je doprinjelo da još više građana Hrvatske mora da traži posao na zapadu Evrope. Hrvatska jeste u EU, a iako su time rešeni neki problemi, nastali su novi“, zaključuje Nastić.

    „Kosovo nikada nije trebalo priznati“

    U vezi s jednim od najvećih problema na zapadnom Balkanu, nerješenim pitanjem odnosa Srbije i Kosova, Nastić potvrđuje staru skepsu njemačke krajnje ljevice kada je u pitanju priznanje novonastalih zemalja na području bivše Jugoslavije:

    „Kao stranka međunarodnog prava i dalje smo protiv diplomatskog priznanja Kosova čije odvajanje od Srbije nije bilo u skladu s međunarodnim pravom. Na konzularnom nivou možemo i dalje s Kosovom da održavamo kontakte, ali ambasada mora da bude zatvorena. Tim korakom bi bili takoreći u trendu: u posljednjih pet godina 15 zemalja povuklo je priznanje Kosova, dok ih je samo pet priznalo Kosovo“, kaže političarka Levice iz Hamburga.

    Ona oštro kritikuje ulogu Njemačke na jugoistoku Evrope.

    „Briselski proces koji je pokrenut 2014. i koji je trebalo da rezultira približavanjem vlada u Beogradu i Prištini, praktično je potonuo. Kada su 2018. srpski predsjednik Vučić i tadašnji predsjednik Kosova Tači najavili razmjenu teritorija, Berlin je ponovo morao da se umiješa kako bi spriječio dogovor“, kaže Nastić i nastavlja u istom tonu:

    „Nemačka je u posljednjih 30 godina često bila dio problema, a rijetko dio rješenja na Balkanu. Umjesto još jedne diplomatske ofanzive koja ionako ništa neće da promijeni, potreban nam je temeljni socijalni i ekonomski preokret u regionu do kojeg bi trebalo da dođe uz zajedničke napore EU, Kine, Rusije i SAD, kao i snaga na licu mjesta.“

    „Provincijski političar“ – adut njemačke spoljne politike

    Zbog svega toga ne čudi što Žaklin Nastić smatra da dolazak Kristijana Šmita na mjesto Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini neće doprinjeti poboljšanju situacije:

    „Taj provincijski političar, koji je do sada jedino ostao u pamćenju po izjavi ’An Apple a Day keeps Putin away’, sigurno neće pomoći u rješavanju komplikovanih unutrašnjepolitičkih problema u Bosni i Hercegovini.“

    Nastić i samu funkciju Visokog predstavnika u BiH smatra suvišnom: „Novcem koji bi se uštedio ukidanjem te funkcije mogao bi da se ojača ekonomski program za tu balkansku zemlju kako bi se njoj zaista pomoglo da krene dalje u rešavanju socijalnih problema“, glasi njeno rješenje.

    Za razliku od ostalih stranaka u Bundestagu koje po pravilu smatraju da bi Evropska unije morala pojačano da se angažuje na zapadnom Balkanu, između ostalog i zbog toga da trku za prevlast u tom delu Evrope ne bi u svoju korist rešile Rusija, Kina ili Turska, Nastić iz Ljevice smatra da rešenju problema na zapadnom Balkanu moraju da doprinesu svi faktori, što znači sve zapadnobalkanske zemlje, uz pomoć EU, ali i Rusije, Kine i SAD.

    Skepsa AfD prema proširenju

    Poslanička grupa stranke Alternativa za Nemačku (AfD) u Bundestagu na političkom spektru zauzima krajnje desnu poziciju. Ta stranka je svoj uspon započela kritikom Evropske unije, a učvrstila kritikom izbegličke politike. Zato ne čudi što bivši portparol predsednice te stranke Alis Vajdel i aktuelni potpredsednik Nemačko-južnoevropske parlamentarne grupe Markus Fronmajer, na početku razgovora za DW iznosi skepsu kada je reč o proširenju EU.

    „Kad je u pitanju proširenje Evropske unije na zemlje zapadnog Balkana, nas tu pre svega interesuju pitanja bezbednosti i pitanja migracija, i tu smo kritični – i to između ostalog jer je problem u islamizmu, organizovanom kriminalu ili ilegalnim migracijama. Ne smemo da zaboravimo da migrantske rute prolaze kroz te zemlje i zbog svega toga moram da kažem da trenutno odbacujemo proširenje EU na taj region“, kaže Fronmajer.

    AfD gaji posebnu skepsu kada je u pitanju jugoistok Evrope zbog pitanja islamizma: „Kada govorimo o islamizmu i kad se osvrnemo na Bosnu i Hercegovinu, moramo da spomenemo da se tamo dogodila regrutacija za ’Islamsku državu’, a to su stvari zbog kojih bi se trebalo zamisliti. Moramo da spomenemo i uticaj Turske koja po Albaniji gradi džamije“, kaže poslanik AfD.

    Ostati prisutan u regionu, usredsrediti se na smislene projekte

    I kad je reč o odnosu prema Srbiji i Kosovu, AfD ima drugačije mišljenje od većine stranaka u parlamentu, ali se u jednom pitanju slaže sa Levicom: Kosovo nikada nije trebalo priznati. Fronmajer potvrđuje ono što je još pre nekoliko godina u razgovoru za DW rekao spoljnopolitički portparol AfD Armin-Paulus Hampel: „Priznanje Kosova bila je velika greška. Ta državna tvorevina nije u stanju sama da preživi. Već duže vreme ta zemlja je primalac pomoći, a Nemačka tu snosi najveći trošak. Ogroman novac troši se na projekte koji čak pojačavaju migracije prema Nemačkoj, a to nije prihvatljivo“, smatra političar AfD, koji takođe, kao i Žaklin Nastić iz Levice, smatra da razmena teritorija u svrhu poboljšanja odnosa nije rešenje koje bi trebalo tako lako odbaciti, kao što je to učinila nemačka vlada.

    Što se Bosne i Hercegovine tiče, Fronmajer smatra da je tamo, za razliku od Kosova, prisustvo Njemačke poželjno, i to iz nekoliko razloga.

    „Što se tiče Bosne i Hercegovine, smatram da ima smisla što smo tamo prisutni i što pomažemo projekte koji imaju perspektivu. Ja bih te projekte podelio u tri područja: prvo je sprečavanje migracija. Mi moramo tim državama da pomognemo da bolje amortizuju pritisak migranata i da ih po potrebi vraćaju. Drugo pitanje jeste odnos prema islamizmu. Tu moramo posebno da podržimo projekte u Bosni i Hercegovini. I treće je naravno borba protiv organizovanog kriminala. To su tri područja na kojima mora da bude saradnje“, smatra Fronmajer.

    Ono na šta svakako ne bi trebalo bacati novac su, prema mišljenju političara AfD, „besmisleni klimatski projekti, poput npr. finansiranja ekološki prihvatljivog javnog prevoza“.

    „U njemačkom je interesu da tamo ostanemo aktivni i prisutni, posebno u okviru razvojne pomoći. Kina i Turska pokazuju sve veće interesovanje za taj region, naravno tradicionalno i Ruska federacija, i tu Njemačka mora da gleda kako da i dalje u regionu ostane aktivna kako ne bi izgubila priključak“, zaključuje Fronmajer.

  • Prvi Bidenov govor u UN-u: U odlučujućoj smo deceniji za naš svijet, završili smo s ratom

    Prvi Bidenov govor u UN-u: U odlučujućoj smo deceniji za naš svijet, završili smo s ratom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden se prvi put u ovoj funkciji obraća u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda prilikom čega je obećao dobru saradnju sa saveznicima u ovoj “odlučujućoj deceniji za svijet”.

    Naveo je da namjerava sarađivati s partnerima s ciljem vođenja svijeta ka prosperitetnijoj budućnosti svih s obzirom na to da se, kako vjeruje, nalazimo na prekretnici u historiji.

    “Vjerujem da moramo raditi kao nikada do sada. Da bi uspjeli nešto za vlastiti narod, moramo se duboko angažovati i sa ostatkom svijeta”, rekao je Biden.

    Njegova uvjeravanja o nastavku saradnji dolaze usljed napetosti zbog povlačenja Amerike iz Afganistana te nakon najnovije diplomatske svađe sa Francuskom i dogovorima o podmornicama iz kojih je ova zemlja isključena.

    “Završili smo 20-godišnji sukob u Afganistanu. Sada zatvaramo taj period nemilosrdnog rata i otvaramo novu eru nemilosrdne diplomatije”, rekao je on navodeći da će fokus biti na indo-pacifičkoj regiji.

    Kao jedan od primjera pozitivnog globalnog djelovanja naveo je to da SAD ulažu 10 milijardi dolara u globalnu borbu protiv gladi, a najavio je i napore za mobilizaciju 100 milijardi dolara za podršku klimatskim akcijama u zemljama u razvoju.

    “Umjesto da se nastavimo boriti u ratovima iz prošlosti, usredotočeni smo na usmjeravanje naših resursa u izazove koji drže ključeve naše kolektivne budućnosti. A to su: Okončanje ove pandemije, rješavanje klimatske krize, upravljanje promjenama u globalnoj dinamici moći, oblikovanje svjetskih pravila o vitalnim pitanjima poput trgovine, cyber-a i tehnologija u nastajanju, te suočavanje s prijetnjom terorizma”, rekao je Biden globalnim liderima.

    Usred napetih američko-kineskih odnosa, Biden je naglasio da SAD “ne traže novi Hladni rat ili podijeljeni svijet”, ali da će “energično braniti sebe, svoje saveznike i njihove interese od napada”.

    Inače, Biden je u ponedjeljak navečer doputovao u New York, na sastanak sa generalnim sekretarom Antoniom Guterresom uoči današnjeg obraćanja, a jedan drugom su obećali uzajamnu podršku.

    U toku je 76. Generalna skupština UN-a koja se održava u kontekstu klimatske krize i pandemije koronavirusa s obzirom na to da su oba problema zaoštrila podjele na globalnom nivou.