Bivši direktor izraelske obavještajne službe Mosad David Barnea izjavio je da je ta služba namjerno objavila snimak svojih agenata tokom prvog dana napada na Iran u junu 2025. godine, kako bi izazvala masovna hapšenja i otežala iranskim vlastima da identifikuju stvarne izraelske operativce.
Barnea je ovo otkrio na konferenciji Priority Summit, navodeći da objavljivanje snimka nije imalo samo za cilj demonstraciju operativnih sposobnosti izraelske službe, već i stvaranje zabune unutar iranskog bezbjednosnog aparata.
Izrael je operaciju „Rising Lion“ pokrenuo 13. juna 2025. godine, kada su bombardovani ciljevi u Iranu, a ubijeni visoki vojni komandanti i naučnici. Istog jutra Mosad je objavio snimak na kojem se, kako je tada tvrdio, vide njegovi agenti na iranskoj teritoriji tokom napada na ciljeve povezane sa balističkim raketama i protivvazdušnom odbranom. Lica operativaca nisu bila vidljiva.
„Jedan od razloga zašto smo odmah, ujutro na početku operacije, objavili zvanični video s logom Mosada bio je da zaštitimo agente koji su bili tamo. Htjeli smo da u Iranu uhapse toliko ljudi da ne mogu odvojiti žito od kukolja i da na kraju sve puste. Uzgred, upravo se to i desilo“, rekao je Barnea.
Bivši šef Mosada, koji je tu funkciju obavljao od juna 2021. do juna 2026. godine, tvrdi da su iranske vlasti drugog dana sukoba uhapsile čak 21.000 ljudi.
„Kada uhapsite 21.000 ljudi, čak i ako ste uhvatili agenta ili dva, na kraju ih morate pustiti, jer će svi imati istu priču: hodao sam ulicom, vozio sam auto, uhapsili su me“, naveo je Barnea.
O njegovim izjavama izvijestio je Klix, prenoseći i Barneinu tvrdnju da 99,9 odsto agenata Mosada nikada nije otkriveno. Dodao je da neki od ljudi koje su iranske vlasti uhapsile ili pogubile pod optužbama za saradnju sa Izraelom nikada nisu imali veze sa tom službom.
Na Barneine izjave reagovao je Trita Parsi, izvršni potpredsjednik američkog Instituta Quincy, koji je na društvenoj mreži Iks ocijenio da je riječ o grubom priznanju da je Izrael svjesno izložio opasnosti hiljade ljudi.
Iranska policija saopštila je u avgustu 2025. godine da je tokom 12-dnevnog rata privela oko 21.000 osoba. Prema tim podacima, više od 260 ljudi uhapšeno je zbog sumnje na špijunažu, a 172 zbog nezakonitog snimanja.
Organizacije Amnesty International i Human Rights Watch upozorile su u septembru 2025. godine da je Iran nakon početka sukoba uhapsio više od 20.000 ljudi, među kojima su bili novinari, aktivisti za ljudska prava, korisnici društvenih mreža, pripadnici etničkih i vjerskih manjina i stranci. Iranske vlasti, s druge strane, tvrde da su reagovale na stvarne prijetnje izraelskih obavještajnih službi i njihovih saradnika na teritoriji zemlje.
Komentariši