Autor: INFO

  • AI euforija na ispitu: Veliki pad tehnoloških dionica izazvao paniku među investitorima

    AI euforija na ispitu: Veliki pad tehnoloških dionica izazvao paniku među investitorima

    Američke berze završile su petak uz velike gubitke, a najveći udar pretrpjele su tehnološke kompanije povezane s vještačkom inteligencijom. Sve izraženija zabrinutost investitora da je entuzijazam oko AI tehnologije dostigao vrhunac, kao i sumnje u opravdanost ogromnih ulaganja u ovaj sektor, povukli su tržišta duboko u crveno.

    Nasdaq je zabilježio pad od 5,28 posto, čime je izbrisan sav njegov ovogodišnji rast. Istovremeno, Dow Jones i S&P 500 spustili su se više od 10 posto ispod svojih rekordnih vrijednosti.

    Prema podacima Yahoo Financea, Nasdaq je trgovanje završio na 22.617 bodova, što je za 1.261 bod manje u odnosu na prethodni dan. Gubici su se povećavali sve do zatvaranja berze.

    Indeks S&P 500 oslabio je 3,70 posto i završio na 6.910 bodova, odnosno 10,7 posto ispod rekorda zabilježenog 6. oktobra. Dow Jones izgubio je 949 bodova, odnosno 1,93 posto, te se spustio ispod granice od 50.000 bodova, na 48.147. U odnosu na rekord iz augusta, ovaj indeks sada je niži za 10,8 posto.

    Najveći udar pretrpjele tehnološke kompanije

    Padom su prednjačile dionice kompanija povezanih s vještačkom inteligencijom, jer investitori sve više sumnjaju da su njihove tržišne vrijednosti previsoke i da bi ogromna ulaganja u razvoj AI tehnologije mogla donijeti očekivane rezultate.

    Kako navodi Klix, pozivajući se na izvještaje IBTimesa i IndexBoxa, među glavnim razlozima zabrinutosti nalaze se visoke vrijednosti tehnoloških kompanija, troškovi povezani s razvojem umjetne inteligencije i mogućnost rasta kamatnih stopa.

    Strateg BNP Paribasa izjavio je za CNBC da su investitori panično prodavali dionice dok su pokušavali procijeniti da li je entuzijazam oko vještačke inteligencije dostigao svoj vrhunac.

    Razmjere pada posebno su vidljive na indeksu Nasdaq-100. Čak 71 od ukupno 101 dionice u petak je bila više od 20 posto ispod svoje najviše vrijednosti. Među njima su bile sve 20 dionica proizvođača poluprovodnika i memorijskih čipova.

    Među najvećim gubitnicima našla se Nvidia, čije su dionice izgubile 14,01 posto vrijednosti i trgovanje završile na 125 dolara. AMD je zabilježio pad od 13,25 posto.

    Dionice Anthropica, kompanije koja stoji iza chatbota Claude, oslabile su 8,5 posto i završile na 88 dolara. Uprkos velikom padu, njihova vrijednost i dalje je nešto iznad cijene od 83 dolara po kojoj su ponuđene prilikom inicijalne javne ponude.

    Indeks straha na najvišem nivou od aprila 2025. godine

    Nemir na tržištima odrazio se i na indeks volatilnosti VIX, poznat kao pokazatelj straha na Wall Streetu. Njegova vrijednost porasla je gotovo 35 posto, dostigavši 38 bodova, dok je tokom dana u jednom trenutku iznosila 40 bodova.

    To je najviši nivo zabilježen ove godine, ali i najveća vrijednost od aprila 2025. godine.

    Gubici nisu zaobišli ni tržište kriptovaluta. Bitcoin je oslabio 5,18 posto, spustivši se na 58.282 dolara, što je njegova najniža vrijednost od jula.

    Dodatnu neizvjesnost među investitorima izazivaju očekivanja u vezi s narednim potezima američkih Federalnih rezervi (FED). Tržišta očekuju da bi centralna banka u decembru mogla povećati kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena.

    Prema podacima alata CME FedWatch, više od 90 posto trgovaca očekuje upravo takvo povećanje, što dodatno pojačava pritisak na finansijska tržišta.

  • Evropa gubi ekonomsku trku: Šefica ECB upozorila na ozbiljne probleme i zavisnost od drugih

    Evropa gubi ekonomsku trku: Šefica ECB upozorila na ozbiljne probleme i zavisnost od drugih

    Predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard pozvala je Evropu na odlučnije djelovanje u odgovoru na globalne krize i očuvanju konkurentnosti Evropske unije, upozoravajući da evropske institucije često prekasno reaguju na probleme koji ugrožavaju ekonomsku stabilnost i razvoj kontinenta.

    „Problem možemo da uočimo na vrijeme, ali reagujemo tek kada postane nemoguće ignorisati ga. Do tada je, gotovo po definiciji, već prekasno“, izjavila je Lagard na Evropskom bankarskom kongresu u Frankfurtu, prenosi B92.

    Ona je upozorila da je industrijske sektore koji su proizvodnju preselili u inostranstvo veoma teško vratiti u Evropu. Takođe je istakla da je evropski suverenitet već ugrožen kada druge zemlje iskoriste zavisnost Evropske unije od njihovih resursa i tehnologija.

    Evropa ne uspijeva da integriše tržište kapitala

    Prema riječima Lagard, jedan od ključnih problema evropske politike predstavlja nedostatak napretka u stvaranju integrisanog tržišta kapitala, iako o potrebi za takvim tržištem postoji saglasnost već duže od deset godina.

    Zbog izostanka napretka, sve veći dio evropske štednje ulaže se u inostranstvo, dok kompanije koje se nalaze u fazi razvoja izvore finansiranja traže izvan Evrope.

    Lagard je upozorila da pojedinačni godišnji gubici nisu dovoljno veliki da pokrenu potrebnu političku volju za promjenama, zbog čega se problemi nastavljaju gomilati sve dok ne postanu mnogo ozbiljniji.

    Za vještačku inteligenciju potrebno 1.300 milijardi evra

    Kao dodatni veliki izazov navela je tehnološku zavisnost Evrope, posebno u oblasti vještačke inteligencije i računarskih kapaciteta potrebnih za njen razvoj.

    Istakla je da je za povećanje udjela Evropske unije u globalnim kapacitetima za računarsku obradu vještačke inteligencije sa sadašnjih oko pet na 15 odsto do 2030. godine potrebno približno 1.300 milijardi evra ulaganja.

    Ipak, ukazala je na problem u tome što Evropa trenutno može da kupuje računarske kapacitete od stranih kompanija i ima pristup najnaprednijim modelima vještačke inteligencije, zbog čega je teško obezbijediti političku podršku za tako velika ulaganja u sopstvenu infrastrukturu.

    Lagard je poručila da Evropa mora odlučnije da pristupi rješavanju ovih problema ukoliko želi da očuva ekonomsku konkurentnost i smanji zavisnost od drugih globalnih sila.

  • Deset autobusa studenata stiglo u Banjaluku, ali grad nema gdje da ih smjesti

    Deset autobusa studenata stiglo u Banjaluku, ali grad nema gdje da ih smjesti

    Banjaluka propušta značajnu turističku i ekonomsku priliku jer nema dovoljno smještajnih kapaciteta za prihvat velikih grupa mladih turista koji dolaze u grad. Tako je i današnja posjeta studenata iz Slovenije završena nakon kratkog obilaska i ručka, poslije čega su nastavili putovanje prema drugim destinacijama.

    U Banjaluku je stiglo čak deset autobusa sa studentima, koji su jutros doputovali kako bi upoznali grad i njegove znamenitosti. Međutim, zbog nedostatka smještaja, njihov boravak sveo se na svega nekoliko sati.

    Na ovaj problem ukazao je stručni saradnik Turističke organizacije Banjaluka Mladen Šukalo, koji je studente dočekao i ispratio. Kako je objasnio, ovakve posjete organizuju se dva puta godišnje, a u jednom danu grad posjeti oko 600 mladih ljudi.

    „Mi imamo dva puta godišnje takve studentske posjete, gdje nam dođe u jednom danu 600 mladih ljudi. Nažalost, nemamo gdje da ih smjestimo“, kazao je Šukalo.

    Zbog toga studenti nakon obilaska i ručka nastavljaju putovanje prema Sarajevu i Mostaru, umjesto da u Banjaluci provedu više vremena, upoznaju grad i ostvare dodatnu turističku potrošnju.

    Nedostatak smještaja koči razvoj turizma

    Šukalo smatra da bi svaka od ovih posjeta mogla biti znatno sadržajnija, ali i donijeti veću finansijsku korist lokalnoj zajednici kada bi postojali odgovarajući kapaciteti za smještaj mladih turista.

    „Svaka njihova posjeta bi mogla biti bogatija, sadržajnija i još veća finansijska injekcija za Banjaluku i promociju, da mi njima možemo pružiti smještaj“, istakao je Šukalo za BL Portal.

    Kao jedno od mogućih rješenja ovog problema naveo je renoviranje Samačkog hotela na Starčevici, u kojem bi, prema njegovoj procjeni, moglo biti smješteno između 200 i 300 osoba.

    Mladima ne trebaju luksuzni hoteli

    Šukalo je naglasio da za organizovane posjete mladih ljudi nisu neophodni luksuzni hoteli, već pristupačan smještaj koji bi odgovarao njihovim mogućnostima.

    „Opcija za mlade ljude koji putuju nije hotel Palas ili njemu slični, već nešto što je pristupačno za svačiji džep“, smatra Šukalo.

    Upravo bi takav smještaj mogao omogućiti da Banjaluka od usputne stanice na turističkim rutama postane mjesto u kojem se posjetioci zadržavaju duže, troše više novca i upoznaju širu turističku ponudu grada.

  • Banjalučani poludjeli za GTA 6: Evo koliko koštaju igrica i PlayStation 5

    Banjalučani poludjeli za GTA 6: Evo koliko koštaju igrica i PlayStation 5

    Pomama za video-igrom GTA 6, koja je prethodnih dana zahvatila svijet, stigla je i u Banjaluku, gdje se na novu igricu, ali i konzolu PlayStation 5, čeka i do deset dana.

    Zainteresovani kupci najprije moraju napraviti prednarudžbu, nakon čega preostaje čekanje da naručena roba stigne u prodavnice. Kako ističu trgovci, među kupcima je mnogo roditelja koji dolaze sa djecom kako bi im kupili jednu od najiščekivanijih video-igara posljednjih godina.

    Za igricu potrebno izdvojiti 159 KM

    Iz banjalučke prodavnice „3D Box“ pojašnjavaju da je potrebno napraviti prednarudžbu putem onlajn kupovine, nakon čega unaprijed plaćena količina stiže u poslovnicu.

    „Otprilike je potrebno nekih 10 dana da dođe. Konzola će biti oko 1.549 KM, ali se čeka, jer je negdje ima, a negdje nema. Igrica košta 159 KM, s tim da kod za nju dolazi u kutiji“, naveli su iz ove prodavnice.

    Povećanu potražnju bilježe i u prodavnici „Univerzalno“, gdje ističu da su naručili pet primjeraka igre.

    „Imamo naručeno pet igrica. Evo, u četvrtak je sigurno petoro djece došlo sa roditeljima, koji su držali spremne pare, no, rekli smo im da se može kupiti samo u prednarudžbi“, istakli su iz ove radnje.

    Dodaju da se prilikom prednarudžbe dobija kod za preuzimanje igre.

    O detaljima potražnje, cijenama i stanju u banjalučkim prodavnicama izvještavaju i Nezavisne.

    PlayStation 5 rasprodat u pojedinim prodavnicama

    U prodavnici FIS trenutno nemaju PlayStation 5 konzole u ponudi. Kako navode, do prije nekoliko dana imali su dva uređaja, ali su oba prodata.

    „Do prije neki dan smo imali dva, s tim da je jedan bio bez CD čitača, i sa malo slabijom memorijom, od 825 GB, a on je koštao 1.459 KM, kao i jači model od 1 TB, sa CD čitačem, koji je koštao više od 1.500 KM“, kazali su iz FIS-a.

    Dodaju da se kupci svakodnevno raspituju za konzole, ali da ova prodavnica nema mogućnost prednarudžbe, već prodaje isključivo uređaje koje trenutno ima na stanju.

    GTA 6 izazvala ogromno interesovanje

    GTA 6 predstavlja najnoviji nastavak gotovo tri decenije stare franšize kriminalističkih igara, koja je postala jedna od najpopularnijih u istoriji gejming industrije.

    Veliku pažnju privlače i troškovi razvoja igre. Procjenjuje se da je u njenu izradu uloženo više od milijardu dolara, što bi je, ukoliko se procjene pokažu tačnim, učinilo jednom od najskupljih video-igara ikada napravljenih.

  • Firmama u Srpskoj 3,8 milijardi KM dobiti: Poslodavci tvrde da mnogi jedva preživljavaju

    Firmama u Srpskoj 3,8 milijardi KM dobiti: Poslodavci tvrde da mnogi jedva preživljavaju

    Privredni subjekti u Republici Srpskoj prošle godine ostvarili su neto dobit veću od 3,8 milijardi KM, što predstavlja rast od 17,2 odsto u odnosu na godinu ranije. Ipak, dok sindikalci smatraju da postoji dovoljno prostora za značajnije povećanje plata, poslodavci poručuju da stanje u privredi nije tako dobro kako pokazuju ukupni iznosi ostvarene dobiti.

    Ukupna neto dobit, zajedno sa bankarskim i preduzetničkim sektorom, lani je iznosila 4,34 milijarde KM. Posmatrano po sektorima, trgovina je ostvarila neto dobit veću od milijardu KM, prerađivačka industrija 716 miliona, a građevinarstvo 366 miliona KM.

    Iz Saveza sindikata Republike Srpske ističu da je rast dobiti evidentan, dok je realni rast plata zanemarljiv. Upozoravaju da svaki treći radnik razmišlja o odlasku iz Srpske, dok poslodavci predlažu povećanje najniže plate od svega 4,5 do pet odsto, odnosno između 50 i 70 KM.

    Smatraju da podaci o dobiti koju poslodavci ostvaruju i koja raste iz godine u godinu jasno pokazuju da postoji prostor za značajnije povećanje primanja zaposlenih. Iz ovog saveza poručuju da je minimum o kojem su spremni pregovarati povećanje plata od 12 do 14 odsto.

    „Dobit poslodavaca je svake godine sve veća. Lani je ona bila preko četiri milijarde KM, iz čega se vidi da ima dovoljno prostora da se plata poveća i iz dijela profita poslodavaca“, naglasili su iz Saveza sindikata za Srpskainfo.

    Poslodavci: Mnoga preduzeća jedva preživljavaju

    S druge strane, poslodavci tvrde da privrednicima u Republici Srpskoj ne cvjetaju ruže i da ukupni iznosi dobiti ne predstavljaju realnu sliku poslovanja.

    Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Zoran Škrebić objašnjava da visoki iznosi dobiti mogu djelovati impresivno, ali da je za razumijevanje stvarnog stanja potrebno posmatrati odnos profita i ukupnih prihoda, kao i uticaj inflacije.

    „Kad čujete da je nečija dobit, na primjer, 700 miliona KM, to zvuči ogromno. Ali, ako je tih 700 miliona KM 4,51% od ukupnih prihoda, a da je inflacija bila preko 5%, onda to nije puno“, istakao je Škrebić.

    Prema njegovim riječima, prosta reprodukcija podrazumijeva da preduzeće iz godine u godinu može nabaviti repromaterijal i isplatiti plate zaposlenima, makar u istom iznosu kao prethodne godine.

    Upozorava da preduzeća čija je profitna marža manja od stope inflacije dolaze u problem, jer im nedostaje novca za nabavku materijala, zbog čega su primorana da se zadužuju.

    „Kada je profitna marža 4,51%, odnosno, kada je ona manja od inflacije, sledeće godine preduzeće za iznos razlike između inflacije i profitne marže ne može da nabavi materijala i mora se zadužiti. Mnoga preduzeća jedva preživljavaju. Na granici su rentabilnosti, zbog čega se mora raditi na podizanju produktivnosti“, poručio je Škrebić.

  • Zarade firmi u Srpskoj rasle duplo brže od plata: Sindikati traže porez na ekstra dobit

    Zarade firmi u Srpskoj rasle duplo brže od plata: Sindikati traže porez na ekstra dobit

    Dobit privrednih društava u Republici Srpskoj rasla je više nego dvostruko brže od plata zaposlenih, zbog čega Savez sindikata Republike Srpske predlaže preispitivanje poreske politike, povećanje poreza na dobit i uvođenje posebnog poreza na ekstra dobit.

    Ove mjere dio su Prijedloga globalnih reformskih mjera za Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period od 2027. do 2029. godine, koji je Savez sindikata uputio nadležnim institucijama uoči izrade ovog dokumenta.

    Prema analizama sindikata, realni rast neto dobiti privrednih subjekata u prethodnih pet godina iznosio je oko 56 odsto, dok su neto plate u istom periodu realno porasle za svega 23 odsto. Istovremeno, bruto domaći proizvod rastao je oko 29 odsto.

    U Savezu sindikata smatraju da se rezultati ekonomskog rasta moraju pravednije odražavati na životni standard radnika koji svojim radom doprinose tom rastu.

    Zbog toga traže sveobuhvatnu analizu poreskog opterećenja rada, dobiti i kapitala, sa posebnim osvrtom na raspodjelu poreskog tereta i efekte postojećih poreskih olakšica, prenosi Srpskainfo.

    Traže porez na ekstra dobit i dividende

    U prijedlogu se navodi da bi porez na ekstra dobit trebalo da ima jasno definisanu poresku osnovicu, precizne kriterijume i zaštitu od dvostrukog oporezivanja. Eventualno povećanje stope poreza na dobit, kako ističu, moralo bi biti zasnovano na stručnim analizama uticaja na investicije, zapošljavanje, konkurentnost i stabilnost javnih prihoda.

    „Savez sindikata Republike Srpske smatra da poreska politika mora istovremeno podržavati zapošljavanje, rast plata, razvoj privrede i održivost javnih finansija“, navodi se u prijedlogu.

    Sindikalci zahtijevaju i potpunu transparentnost poreskih mjera, redovno objavljivanje njihovih stvarnih efekata, kao i preusmjeravanje dijela javnih sredstava isključivo prema mjerama koje dokazivo podstiču rast plata, produktivnosti i kvalitet radnih mjesta.

    Pored oporezivanja dobiti i dividendi, traže i hitno suzbijanje zloupotreba ugovora o djelu, kao i ugovora o privremenim i povremenim poslovima.

    Predlažu propisivanje minimalne osnovice za obračun poreza i doprinosa za rad bez radnog odnosa, kako bi se zaustavila praksa fiktivnog prijavljivanja rada i isplate naknada u simboličnim iznosima.

    Traže registar svih subvencija i podsticaja

    Poseban dio prijedloga odnosi se na strožu kontrolu javnog novca koji se izdvaja za privredu. Savez sindikata traži uspostavljanje jedinstvenog registra svih subvencija i podsticaja na nivou Republike Srpske, uz javno objavljivanje podataka o korisnicima, dodijeljenim iznosima, namjeni i očekivanim rezultatima podrške.

    „Javni novac mora donositi javnu korist. Podsticaji privredi treba da znače više kvalitetnih radnih mjesta, veće plate, veću produktivnost i odgovornije poslovanje“, poručuju iz Saveza sindikata.

    Prema njihovom prijedlogu, dodjela podsticaja mora biti vezana za provjerljive rezultate, praćenje broja novih radnih mjesta, kretanja plata i trajnosti zaposlenja.

    Traže i obavezu povrata novca u budžet ukoliko se sredstva troše nenamjenski ili poslodavac ne ispuni ugovorne obaveze. Jedan od kriterijuma za dobijanje pojedinih oblika podrške trebalo bi da bude i postojanje sindikalne organizacije i zaključenog kolektivnog ugovora kod poslodavca.

    Više od trećine firmi ne predaje izvještaje na vrijeme

    U dokumentu se ukazuje i na problem slabe finansijske discipline, uz podatak da više od trećine privrednih subjekata u Republici Srpskoj ne predaje završne finansijske izvještaje u propisanim rokovima.

    Zbog toga sindikalci predlažu intenzivniju razmjenu podataka između Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), Poreske uprave i drugih institucija, kao i strože sankcionisanje ponovljenog nepoštovanja zakonskih obaveza.

    Traže i javno objavljivanje zbirnih pokazatelja o blagovremenosti predaje finansijskih izvještaja, te uvođenje pravila prema kojem bi uredno finansijsko izvještavanje bilo uslov za dobijanje bilo kakvih javnih subvencija.

  • Vučić objavio novi video: Razočaran sam i uplašen za budućnost Srbije

    Vučić objavio novi video: Razočaran sam i uplašen za budućnost Srbije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je novi video-snimak na Instagramu, u kojem je govorio o dešavanjima tokom trodnevne sjednice Narodne skupštine, ističući da je razočaran i uplašen za budućnost Srbije zbog, kako je naveo, neznanja koje su pokazali poslanici Studentske liste.

    Vučić, koji je šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, izrazio je uvjerenje da će pobjeda Srpske napredne stranke (SNS) doći mnogo brže nego što pojedini očekuju.

    Govoreći o ponašanju poslanika Studentske liste, posebno je izdvojio mržnju koju su, prema njegovim riječima, pokazali prema političkim protivnicima.

    „Drugo, što bez obzira na moja očekivanja da će tako biti, mržnja koju su pokazali prema svojim političkim protivnicima ipak prevazilazi i moja neoptimistična očekivanja. Treće, rekao bih ipak ono najvažnije, jeste da sam mislio da će ta nevidljiva ruka koja ih vodi biti nešto mudrija, pametnija, otmenija; da će znati da im kaže da se ne ruše osnovna demokratska pravila i principi“, rekao je Vučić.

    Dodao je da smatra da su njihovi postupci zasnovani na histeriji koju su stvarali tokom kampanje, a ne na ljubavi prema državi i razumijevanju njenih interesa.

    „A onda shvatite da su sve što rade zasnovali ne na ljubavi prema državi i razumijevanju države već na histeriji koju su proizvodili tokom kampanje“, istakao je Vučić u video-snimku objavljenom na Instagramu, prenosi Srpskainfo.

    Najavio teže dane za poslanike SNS

    Vučić je ocijenio da poslanicima SNS-a neće biti lako, navodeći da će se suočavati sa oduzimanjem riječi, različitim vrstama pritisaka, maltretiranjem i šikaniranjem.

    Poručio je da njegova stranka mora da izvuče pouke iz svega što se dogodilo i promijeni pristup političkom djelovanju.

    „Nemamo kud. Moraćemo sebe da popravimo, promijenimo, da budemo marljiviji, odgovorniji, i da pokažemo ne samo dominaciju u Narodnoj skupštini u znanju u dva ili tri dana ili nekoliko dana, već da idemo po Srbiji da razgovaramo sa ljudima, da pokažemo brigu prema njima“, poručio je Vučić.

    Zahvalio građanima na podršci

    Vučić je zahvalio građanima koji su tokom tri dana pratili sjednicu Narodne skupštine i bili uz poslanike SNS-a.

    Izrazio je uvjerenje da će politička pobjeda njegove stranke uslijediti mnogo brže nego što pojedini očekuju, iako nešto sporije nego što se u samoj stranci nadaju.

    „Ja sam siguran da će pobjeda doći mnogo brže nego što neki očekuju, iako sam siguran malo sporije od onoga koliko se mi nadamo. Svejedno, hvala vam za ljubav, hvala za podršku, i hvala što smo bili zajedno u ovim najtežim trenucima“, naveo je Vučić.

  • Polovina zaposlenih u Sloveniji prima manje od 2.333 evra bruto

    Polovina zaposlenih u Sloveniji prima manje od 2.333 evra bruto

    Prosječna mjesečna neto plata u Sloveniji u septembru je iznosila 1.698,84 evra, što predstavlja nominalni rast od 0,6 odsto, odnosno realno povećanje od 0,7 odsto u poređenju s avgustom, objavio je slovenački Zavod za statistiku (Surs).

    Najviše prosječne zarade zabilježene su u djelatnostima koje obuhvataju telekomunikacije, računarsko programiranje, savjetovanje, računarsku infrastrukturu i druge informacione usluge. Zaposleni u tim sektorima u prosjeku su primali 2.205,34 evra neto.

    S druge strane, najniža primanja imali su radnici u djelatnostima smještaja i ugostiteljstva, gdje je prosječna neto plata iznosila 1.279,20 evra.

    Prema podacima koje je objavio Nezavisne, u prvih devet mjeseci ove godine prosječne neto zarade u Sloveniji bile su veće za 6,6 odsto nominalno, odnosno za 3,4 odsto realno u odnosu na isti period prošle godine.

    Prosječna bruto plata u septembru dostigla je 2.711,48 evra.

    Kada je riječ o strukturi bruto zarade, osnovna plata činila je najveći dio ukupnog iznosa, odnosno 71,8 odsto. Dodaci su učestvovali sa 12,7 odsto, naknade zarade koje isplaćuje poslodavac sa 10,1 odsto, dok je dio koji se odnosi na radni učinak iznosio 5,3 odsto. Isplata za poslovni učinak činila je preostalih 0,1 odsto.

    Najveći udio dodataka i dijela zarade za radni učinak zabilježen je u rudarstvu, gdje je dostigao 24,3 odsto, pokazuju podaci Sursa.

    Statistički podaci ukazuju i na razlike u visini primanja među zaposlenima. Bruto zaradu koja je bila najmanje dvostruko veća od prosječne primalo je 4,3 odsto zaposlenih.

    Istovremeno, četvrtina zaposlenih imala je bruto platu veću od 3.181 evra, dok je polovina zaposlenih primala manje od 2.333 evra bruto.

  • Objavljeno ko u Njemačkoj ima najveće plate: Ljekari zarađuju više od 100.000 evra

    Objavljeno ko u Njemačkoj ima najveće plate: Ljekari zarađuju više od 100.000 evra

    Medijalna bruto godišnja zarada zaposlenih u Njemačkoj u 2026. godini iznosi 53.900 evra, dok najviše plate ostvaruju zaposleni u medicini, bankarstvu, vazduhoplovnoj i svemirskoj industriji, kao i informacionim tehnologijama.

    Prema izvještaju platforme Stepstone, objavljenom 19. novembra, od navedene bruto godišnje zarade zaposlenima ostaje približno 34.400 evra neto, odnosno oko 2.865 evra mjesečno.

    Analiza je zasnovana na 1,3 miliona podataka o zaradama i obuhvata razlike između zanimanja, privrednih grana, veličine kompanija i saveznih pokrajina.

    Kako prenose Nezavisne, ljekari predvode listu zanimanja prema visini zarade, a njihova medijalna godišnja primanja prelaze 100.000 evra.

    Ljekari među najplaćenijima

    Specijalisti interne medicine ostvaruju medijalnu godišnju zaradu od 102.500 evra, dok rukovodioci sektora zarađuju oko 80.500 evra. Inženjeri u razvoju imaju medijalnu godišnju zaradu od 75.500 evra.

    Visoko su plaćeni i zaposleni u informacionim tehnologijama, gdje medijalna godišnja zarada iznosi 66.750 evra. Posebno su traženi stručnjaci za vještačku inteligenciju, sajber-bezbjednost i analizu podataka.

    Prema podacima njemačke Savezne agencije za zapošljavanje, medijalna zarada AI inženjera i stručnjaka za AI promptove iznosi oko 77.800 evra godišnje. Najplaćenija četvrtina zaposlenih u ovoj grupi ostvaruje više od 89.400 evra godišnje.

    Koliko zarađuju radnici sa fakultetom, a koliko bez diplome?

    Visoko obrazovanje i dalje predstavlja značajnu prednost na njemačkom tržištu rada. Zaposleni sa fakultetskom diplomom imaju medijalnu godišnju zaradu od 68.250 evra, dok je kod radnika bez visokoškolskog obrazovanja taj iznos 51.200 evra.

    Ipak, postoje i zanimanja za koja nije neophodna fakultetska diploma, a koja donose iznadprosječne prihode.

    Među njima se izdvajaju servisni tehničari, sa medijalnom godišnjom zaradom od 56.250 evra, te automehaničari, koji zarađuju oko 54.500 evra godišnje.

    Posmatrano prema privrednim granama, bankarski sektor nalazi se na prvom mjestu sa medijalnom godišnjom zaradom od 70.250 evra.

    Visoko su pozicionirane i vazduhoplovna i svemirska industrija, kao i sektor osiguranja. Na drugom kraju liste nalazi se ugostiteljstvo, gdje medijalna godišnja zarada iznosi 45.500 evra.

    Veće kompanije nude veće plate

    Na visinu zarade utiče i veličina poslodavca. Zaposleni u kompanijama koje imaju više od 5.000 radnika ostvaruju medijalnu godišnju zaradu od 63.000 evra.

    S druge strane, u preduzećima sa najviše 50 zaposlenih medijalna zarada iznosi 48.800 evra godišnje.

    Stručnjaci platforme Stepstone ističu da velike kompanije imaju veće finansijske mogućnosti za ponudu konkurentnih plata. Ipak, manji poslodavci mogu privući radnike dobrim uslovima rada, fleksibilnošću i mogućnostima profesionalnog razvoja.

    Podaci pokazuju da razlike u zaradama u Njemačkoj zavise od više faktora, a osim obrazovanja i zanimanja, značajnu ulogu imaju i sektor zaposlenja te veličina kompanije.

  • Tužilaštvo Srbije razmatra zabranu stranke zbog paravojnih formacija i kampa

    Tužilaštvo Srbije razmatra zabranu stranke zbog paravojnih formacija i kampa

    Vrhovnom javnom tužilaštvu Srbije dostavljen je veći broj inicijativa kojima se traži zabrana jedne političke stranke koja je donedavno bila na vlasti, zbog tvrdnji da je organizovala paravojne formacije i paravojni kamp.

    Tužilac Goran Ilić potvrdio je da će tužilaštvo razmotriti pristigle inicijative i ispitati postoje li zakonski uslovi za pokretanje postupka kojim bi se zatražila zabrana ove političke organizacije.

    Ilić, koji obavlja funkciju tužioca u Vrhovnom javnom tužilaštvu Srbije, rekao je da je na adresu ove institucije stiglo više zahtjeva koji se odnose na istu političku stranku.

    „Vrhovnom javnom tužilaštvu je u međuvremenu stigao veći broj inicijativa kojima se traži da Vrhovno tužilaštvo predloži zabranu jedne do skora vladajuće političke stranke zbog toga što je ta stranka organizovala paravojne formacije i paravojni kamp“, izjavio je Ilić.

    On, međutim, nije otkrio o kojoj političkoj stranci je riječ.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na izjavu koju je Ilić dao za Nova.rs, tužilaštvo će se u narednom periodu detaljno baviti podnesenim inicijativama.

    „Tužilaštvo će se u narednom periodu najozbiljnije baviti podnetim inicijativama i ispitati da li postoje uslovi za podnošenje predloga za zabranu te političke organizacije“, rekao je Ilić.

    Ilić na čelu komisije koja provjerava rad tužilaštava

    Goran Ilić nalazi se i na čelu Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, koja je formirana po nalogu vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac radi provjere rada tužilaštava i postupanja u važnim predmetima.

    Komisija posljednjih dana sprovodi nadzor u tužilaštvima širom Srbije, a među predmetima kojima se bavi nalaze se slučaj „zvučni top“, smrt djevojke na Filozofskom fakultetu, slučaj pomilovanja i afera „Vista Rica“.

    Komisija je provjeravala i rad Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, kojim rukovodi Nenad Stefanović.

    Prema nalazima komisije, postoje osnovi sumnje da Stefanović krši zakon, zloupotrebljava ovlašćenja i uspostavlja „paratužilački sistem“.

    S druge strane, Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je nalaze komisije.