VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ministarstvo naložilo Stanivukoviću da poništi odluku o parkinzima

    Ministarstvo naložilo Stanivukoviću da poništi odluku o parkinzima

    Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske zatražilo je zvanično od gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića da poništi Odluku o parkinzima u gradu, nakon što je utvrđeno da je ovaj akt donesen mimo zakonskih procedura i bez neophodne saglasnosti Skupštine grada, potvrđeno je za portal Provjereno iz resornog ministarstva.

    Ministarstvo je reagujući na zahtjev o nadzoru nad zakonitošću odluke o parkinzima u Banjaluci dalo rok od 30 dana gradonačelniku Banjaluke da odluku o parkinzima stavi van snage.

    Kako su naglasili, činjenica da grad upravlja parkinzima ne amnestira gradonačelnika od obaveze poštovanja zakona, piše Provjereno.

    U obrazloženju se navodi da je, prema Zakonu o lokalnoj samoupravi i Zakonu o komunalnim djelatnostima, saglasnost lokalnog parlamenta na cijene komunalnih usluga, u koju spada i parking, apsolutno obavezna.

    Iz Ministarstva su u potpunosti odbacili odbranu gradonačelnika koji je tvrdio da cijene nisu suštinski mijenjane, već da je samo produžena ranija odluka:

    „Ministarstvo smatra da nisu relevantni navodi Gradonačelnika izneseni u izjašnjenju, u kojem se ukazuje na to da prilikom donošenja osporenih odluka nisu mijenjane cijene usluga parkiranja, već su primjenjivane cijene na koje je Skupština Grada Banja Luka prethodno dala saglasnost…“

    Poseban proceduralni propust, prema ocjeni Ministarstva, predstavlja način na koji je sporna odluka uopšte objavljena. Umjesto u zvaničnom glasniku Grada Banjaluka, akt je osvanuo u Službenom glasniku BiH. Ministarstvo je pojasnilo da se lokalni propisi moraju objavljivati u lokalnim glasilima kako bi stupili na snagu, a da se nivo BiH ne može koristiti za zaobilaženje procedura.

    „Prema tome, objavljivanjem osporenih odluka u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine došlo je do povrede člana 86. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi“, zaključuje se u dopisu Ministarstva.

    Zbog svih utvrđenih propusta, ministarstvo je dalo 30 dana da se odluka o parkinzima stavi van snage.

    „Ministarstvo traži da Gradonačelnik Grada Banja Luka poništi Odluku o produženju roka važenja Privremene odluke o obezbjeđivanju kontinuiteta u funkcionisanju komunalne djelatnosti upravljanja javnim parkiralištima broj: 11-G-4972/2025 od 30. 12. 2025. godine, broj: 11-G-730-1/2026 od 24.3.2026. godine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj 24/26) u roku od 30 dana od dana prijema ovog obavještenja i o tome obavijesti ovo ministarstvo“, navodi se u dopisu.

  • Tramp podijelio Vučićev intervju o njegovoj popularnosti u Srbiji

    Tramp podijelio Vučićev intervju o njegovoj popularnosti u Srbiji

    Donald Tramp, predsjednik SAD-a, podijelio je na svojoj mreži Truth Social link ka intervjuu koji je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dao konzervativnom američkom medijiu Breitbart.

    “Ekskluzivno, Predsjedik Srbije Aleksandar Vučić: Donald Tramp je mnogo popularniji u Srbiji nego bilo koji drugi američki lider jer je pragmatičan i racionalan”, napisao je Tramp uz link ka intervjuu.

    Vučić je u intervjuu rekao da je Trampova popularnost u Srbiji uoči američkih predsjedničkih izbora 2024. godine dostigla astronomske razmjere, pri čemu tri četvrtine Srba simpatizuje Trampa i željelo je da on pobijedi. Vučić je rekao da je Tramp u Srbiji imao ubjedljivo najveću podršku nego bilo gdje drugdje u Evropi i da čak ni izrazito republikanske države poput Zapadne Virdžinije, Kentakija ili Luzijane ne mogu da se mjere sa Trampovom popularnošću u Srbiji.

    Uz članak su urednici Breitbarta naveli da su Srbi u Drugom svjetskom ratu bili američki saveznici protiv nacista

    “Kasnije su Sjedinjene Američke Države predvodile NATO kampanju bombardovanja glavnog grada Srbije, Beograda, tokom administracije Bila Klintona — Kintonovi u Srbiji uopšte nisu popularni — a danas Srbija pokušava da se pridruži EU, ali se suočava s određenim preprekama iz Brisela, dok još uvijek neriješeno pitanje Kosova i dalje snažno utiče na budućnost Srbije”, navodi se u članku.

    Ovim intervjuom Vučuću je pošlo za rukom što mu je do sada uvijek izmicalo – da izazove pažnju Trampa, a da li će to dovesti do konkretnih političkih rezultata, ostaje da se vidi.

  • Ćorić: Ko nije dobio stambeni kredit u banci, neće moći ni u IRB-u

    Ćorić: Ko nije dobio stambeni kredit u banci, neće moći ni u IRB-u

    Investiciono-razvojna banka Republike Srpske danas počinje sa direktnim plasmanom stambenih kredita, a prema riječima vršioca dužnosti direktora Nedeljka Ćorića, građani će moći da računaju na povoljnije kamatne stope, dok će kriterijumi za odobravanje kredita ostati isti kao u komercijalnim bankama.

    Ćorić je istakao da je priprema novog modela poslovanja trajala gotovo šest mjeseci, jer IRB do sada nije obavljala klasične bankarske poslove.

    „Oni koji nisu mogli ostvariti pravo na kredit preko komercijalnih banaka neće moći ni preko Investiciono-razvojne banke. Pravila će ostati ista“, rekao je Ćorić za „Nezavisne novine“.

    Prema njegovim riječima, cilj nije ostvarivanje profita, već obezbjeđivanje povoljnijih uslova finansiranja za građane i indirektan uticaj na smanjenje cijena bankarskih usluga na tržištu.

    „Nama profit nije primarni cilj i IRB nije napravljen da bi bio profitna organizacija. Jedna od ključnih stvari bila je da ponudimo povoljnije kamatne stope za stambene kredite i budemo najpovoljniji na tržištu“, naglasio je Ćorić.

    On je naveo da će građani zahtjeve za kredite podnositi direktno IRB-u, te da će uskoro biti otvorene nove poslovnice u Banjaluci, Doboju, Zvorniku i Laktašima kako bi bile pokrivene sve regije Republike Srpske.

    Govoreći o kreditnom riziku, Ćorić je rekao da će procedure ostati iste kao i u komercijalnim bankama, uključujući obaveznu hipoteku i procjenu kreditne sposobnosti klijenata.

    „Cilj je da IRB funkcioniše kao dobro organizovana banka sa jasnim pravilima. Nije nam namjera da preuzimamo dodatne rizike koji bi mogli dovesti do nenaplativih kredita“, poručio je Ćorić.

    Za stambene kredite u ovoj godini planirano je 60 miliona KM, ali u IRB-u očekuju da bi plasmani mogli dostići i 70 miliona KM ukoliko interesovanje građana bude veće od očekivanog.

    Osim stambenih kredita, IRB uvodi i nove modele finansiranja za lokalne zajednice i njihova preduzeća, uključujući podršku izgradnji stanova koji bi se prodavali po cijeni koštanja. Prvi takav projekat već je pokrenut u Rogatici, dok interesovanje pokazuju i druge opštine.

    Ćorić je najavio i nove mjere podrške privredi, malim preduzetnicima i poljoprivrednicima, kao i uvođenje osiguranja novčanih potraživanja u zemlji i inostranstvu.

    Među planovima IRB-a su i formiranje investicionih fondova u saradnji sa Penzijskim rezervnim fondom i međunarodnim partnerima, kao i osnivanje reosiguravajućeg društva u Republici Srpskoj.

    „Želimo da građanima ponudimo nove mogućnosti za ulaganje i ostvarivanje prinosa na ušteđevinu, ali i da dodatno ojačamo finansijski sistem Republike Srpske“, rekao je Ćorić.

  • Za 40 minuta opljačkao četiri objekta

    Za 40 minuta opljačkao četiri objekta

    Banjalučanin M.J. je uhapšen juče zbog sumnje da je, za nepunih 40 minuta opljačkao četiri različita objekta u ovom gradu.

    “Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka lišili su juče slobode lice M.J. iz Banjaluke, zbog postojanja osnova sumnje da je počinilo četiri krivična djela „Razbojništvo“”, navode iz policije.

    Kako su naveli, sve se odigralo u periodu od 10:20 do 10:55 časova, kada je policiji u kratkom roku stiglo nekoliko uzastopnih prijava radnika iz različitih objekata.

    “Policijska uprava Banjaluka je juče u periodu od 10,20 do 10,55 časova zaprimila nekoliko prijava radnika ugostiteljskih objekata, pekare i sportske kladionice da im je nepoznati muškarac prijetio po život i tijelo, a potom otuđio novac i udaljio se u nepoznatom pravcu”, navode iz policije.

    Efikasnom reakcijom na terenu, policijski službenici su ubrzo identifikovali osumnjičenog. M.J. je lociran i uhapšen u jednom ugostiteljskom objektu, gdje je zatečen u trenutku izvršenja krivičnog djela, čime je prekinut njegov pljačkaški pohod.

    “Postupajući po navedenoj prijavi policijski službenici su utvrdili da se radi o licu M.J. koje je zatečeno i lišeno slobode u ugostiteljskom objektu prilikom izvršenja krivičnog djela”, navode iz PU Banjaluka.

    Nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta, osumnjičeni Banjalučanin će danas, uz izvještaj o počinjenim krivičnim djelima, biti predat u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka na dalje postupanje.

  • Kraj jeftinim onlajn narudžbama?

    Kraj jeftinim onlajn narudžbama?

    Period izuzetno povoljne internet kupovine preko platformi poput Temua, Šejna i Aliekspresa mogao bi uskoro doživjeti značajne promjene. Evropska unija planira da od 1. jula uvede posebne naknade na pakete iz trećih zemalja čija vrijednost ne prelazi 150 evra, s ciljem suzbijanja nelojalne konkurencije i uređenja tržišta elektronske trgovine.

    Prema podacima Evropske komisije, tokom 2024. godine u zemlje EU stiglo je više od 4,6 milijardi paketa male vrijednosti, odnosno oko 12 miliona pošiljki dnevno. Sličan trend bilježi se i u BiH, gdje je broj pošiljaka sa međunarodnih e-commerce platformi posljednjih godina višestruko povećan.

    Izvršni direktor za poštanski saobraćaj Pošta Srpske Zoran Durić istakao je da je rast internet kupovine posebno izražen od 2022. godine.

    – Danas govorimo o stotinama hiljada pošiljaka na mjesečnom nivou. Temu je napravio pravu revoluciju u međunarodnoj online trgovini, a korisnici su se veoma brzo navikli na ovakav način kupovine – rekao je Durić.

    On navodi da trenutno građani Republike Srpske ne plaćaju dodatne naknade za pošiljke naručene preko Temua, bez obzira na način plaćanja. Međutim, upozorava da bi evropske mjere mogle indirektno uticati i na tržišta zemalja regiona.

    Prema najavama, od novembra bi mogla biti uvedena i dodatna naknada za rukovanje pošiljkama, što bi dodatno povećalo troškove međunarodne dostave.

    S druge strane, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” Dragan Јošić smatra da argument o zaštiti tržišta od nelojalne konkurencije nije u potpunosti opravdan.

    – Umjesto fokusiranja na cijene, mnogo više pažnje trebalo bi posvetiti kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti proizvoda koji dolaze iz inostranstva. Potrošači često nemaju dovoljno informacija o sastavu i sigurnosti robe koju kupuju preko stranih platformi – rekao je Јošić.

    On upozorava da su kupci prilikom kupovine preko stranih aplikacija manje zaštićeni nego kod domaćih trgovaca, jer na takve transakcije nije moguće primijeniti domaće propise o zaštiti potrošača, uključujući pravo na povrat robe u roku od 14 dana.

    Uprkos mogućem poskupljenju, sagovornici smatraju da nove naknade neće značajno smanjiti interes građana za kupovinu preko kineskih platformi.

    – Čak i uz dodatne troškove, proizvodi sa Temua i sličnih platformi ostaju znatno jeftiniji od mnogih proizvoda dostupnih na evropskom i domaćem tržištu. Zbog toga ne očekujemo drastičan pad broja narudžbi – ocijenio je Јošić.

    Pošte Srpske su, usljed naglog rasta onlajn trgovine, posljednjih godina modernizovale svoje logističke procese, digitalizovale praćenje pošiljaka i uvele paketomate kao alternativni način preuzimanja paketa.

    I dok Evropska unija nastoji pronaći balans između zaštite domaće privrede i interesa potrošača, ostaje da se vidi kako će nove mjere uticati na navike kupaca i budućnost internet trgovine u regionu.

  • Pariz traži hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti

    Pariz traži hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti

    Francuska je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN zbog izraelskih vojnih operacija u Libanu, rekao je francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro.

    “Ništa ne može opravdati produženje vojnih operacija u Libanu i sve dublju okupaciju libanske teritorije”, rekao je Baro u intervjuu za BFMTV, dodajući da je ovo velika greška za Izrael.

    Baro je pozvao Sjedinjene Države i Iran da postignu dogovor jer je, kako je naveo, trenutna situacija neodrživa.

    “Osjećamo posljedice blokade Ormuskog moreuza svakodnevno i generalno njen uticaj na globalnu i na francusku ekonomiju. Dakle, ovo mora da prestane”, poručio je Baro.

  • Makron objavio da je francuska vojska zaplijenila tanker sa naftom iz Rusije

    Makron objavio da je francuska vojska zaplijenila tanker sa naftom iz Rusije

    ​Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas, 1. juna, da se francuska mornarica ukrcala na još jedan tanker za prevoz nafte pod međunarodnim sankcijama, “Tagor”, koji je isplovio iz Rusije.

    “Naša odlučnost je nepokolebljiva i apsolutna. Ova operacija je izvedena u Atlantskom okeanu, na otvorenom moru, uz podršku nekoliko partnera, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, i uz strogo poštovanje pomorskog prava”, rekao je Makron u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Prema njegovim riječima, “neprihvatljivo je da brodovi zaobilaze međunarodne sankcije, krše pomorsko pravo i finansiraju rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine više od četiri godine”.

    “Ovi brodovi, koji zanemaruju čak i najosnovnija pravila pomorske plovidbe, takođe predstavljaju prijetnju po životnu sredinu i bezbjednost svih”, zaključio je Makron.

  • Tramp: Iran zaista želi dogovor, kritičari neka se opuste

    Tramp: Iran zaista želi dogovor, kritičari neka se opuste

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da “Iran zaista želi da sklopi dogovor”, a kritičarima je poručio da se slobodno opuste, jer će na kraju “sve ispasti dobro, kao i uvijek”.

    “Iran zaista želi da sklopi dogovor i to će biti dobar dogovor za SAD i za sve one koji su sa nama. Ali zar demokrate i razni naizgled nepatriotski republikanci ne shvataju da mi je mnogo teže da pravilno obavljam svoj posao i pregovaram kada politički hakeri stalno negativno cvrkuću na nivou koji nikada ranije nije viđen, iznova i iznova – da bi trebalo da radim brže, ili sporije, ili da uđem u rat, ili da ne uđem u rat, ili šta god”, naveo je Tramp u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    On je poručio svojim kritičarima da se “samo opuste i sede mirno, na kraju će sve dobro ispasti”.

    “Na kraju će sve ispasti dobro kao što uvijek ispadne dobro”, poručio je Tramp.

  • Nakon američkih udara uslijedio odgovor Teherana: Iran ponovo otvara raketne tunele

    Nakon američkih udara uslijedio odgovor Teherana: Iran ponovo otvara raketne tunele

    Situacija na Bliskom istoku ponovo se nalazi na ivici ozbiljne eskalacije nakon niza vojnih udara između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji su direktno uvukli Kuvajt u zonu sukoba i dodatno povećali tenzije u regionu.

    Američka Centralna komanda (CENTKOM) saopštila je da je izvela seriju napada na iranske vojne ciljeve, uključujući radarske sisteme, lokacije za upravljanje dronovima u gradu Goruk i na ostrvu Kešm, kao i podzemnu bazu u blizini Bandar Abasa. Iz Vašingtona navode da su udari izvedeni kao odgovor na obaranje američkog drona MQ-1 u međunarodnim vodama i lansiranje pet iranskih dronova koji su, prema njihovim tvrdnjama, predstavljali prijetnju trgovačkim i vojnim brodovima u Ormuskom moreuzu.

    Američke snage tvrde da su uništile iranske sisteme protivvazduhoplovne odbrane, kontrolne stanice i bespilotne letjelice prije nego što su mogle ugroziti plovidbu kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

    Samo nekoliko časova kasnije uslijedio je odgovor Teherana. Islamska revolucionarna garda Irana potvrdila je da je lansirala balističke rakete i dronove prema Kuvajtu, gađajući američke vojne kapacitete u toj zemlji. Iran je saopštio da je riječ o odmazdi za američke napade izvedene sa kuvajtske teritorije.

    Kuvajtske vlasti saopštile su da je protivvazduhoplovna odbrana presretala veći broj projektila, dok su građani širom zemlje prijavljivali snažne eksplozije nastale tokom presretanja raketa.

    Najnovija razmjena udara dolazi u trenutku kada administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost produženja privremenog primirja sa Teheranom, koje je na snazi od aprila.

    Istovremeno, analiza CNN-a pokazuje da je Iran u velikoj mjeri obnovio pristup svojim podzemnim raketnim bazama koje su bile meta prethodnih američkih i izraelskih udara. Prema dostupnim satelitskim snimcima, iranske vlasti uspjele su da deblokiraju najmanje 50 od 69 zatrpanih ulaza na 18 podzemnih raketnih lokacija.

    Iran je posljednjih sedmica intenzivno koristio tešku mehanizaciju kako bi obnovio pristup dijelu arsenala zakopanog duboko pod zemljom. Iako su američke i izraelske snage često gađale upravo mašine angažovane na tim poslovima, radovi su nastavljeni, a nakon prekida vatre dodatno ubrzani.

    Stručnjaci procjenjuju da Iran i dalje raspolaže sa oko hiljadu projektila uskladištenih u podzemnim objektima, što ukazuje na ograničene domete strategije koja se oslanjala na zatrpavanje tunelskih ulaza i prekid pristupa raketnim zalihama.

    Sam Lair iz Centra za studije neširenja nuklearnog oružja „Džejms Martin“ ocijenio je da Iran i dalje posjeduje sposobnost za nastavak raketnih operacija u slučaju novog sukoba.

    „Mogu nastaviti lansirati rakete sve dok imaju lansere i posade, čak i ako je proizvodnja zaustavljena“, rekao je Lair, dodajući da postoje značajne zalihe projektila koje još uvijek mogu biti stavljene u upotrebu.

    Obnova podzemnih baza i novi raketni napadi pokazuju da, uprkos višemjesečnim vojnim operacijama i bombardovanju, Iran zadržava značajan dio svojih strateških kapaciteta, dok najnovija razmjena udara sa SAD dodatno povećava rizik od šireg regionalnog sukoba.

  • Rubio razgovarao sa Netanjahuom i Aunom, predložio plan postepene deeskalacije

    Rubio razgovarao sa Netanjahuom i Aunom, predložio plan postepene deeskalacije

    Državni sekretar SAD Marko Rubio razgovarao je sa libanskim predsednikom Žozefom Aunom i izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom o diplomatskim pregovorima između Izraela i Libana, i predložio je plan koji omogućava “postepenu deeskalaciju”, saopšteno je danas iz Stejt depertmenta.

    Sjedinjene Američke Države su predložile da kao prvi korak proiranska libanska militantna grupa Hezbolah obustavi sve napade na Izrael, a zauzvrat bi se Izrael uzdržao od eskalacije napada na ciljeve u Libanu, prenosi Rojters.

    “Ovo bi stvorilo prostor za postepenu deeskalaciju i efikasno okončanje neprijateljstava”, rekao je neimenovani, dobro upućeni američki zvaničnik i dodao da je libanski predsjednik Aun pokušao da unaprijedi prijedlog i obezbijedi sporazum.

    Međutim, predsjednik libanskog parlamenta Nabi Beri, koji je ranije izjavio da može da “garantuje posvećenost Hezbolaha primirju”, prebacio je teret na Izrael, zahtijevajući da Izraelske obrambene snage (IDF) obustave sve vojne operacije, prenosi Tanjug.

    Netanjahu je u nedjelju potvrdio da je naredio trupama da dublje uđu u Liban u borbi protiv Hezbolaha, uprkos primirju koje je proglašeno prije više od šest nedjelja.

    U najnovijem napredovanju, izraelske trupe su zauzele 900 godina star zamak Bofor i strateški greben na jugu Libana, saopštio je IDF ranije u nedjelju.

    Američki zvaničnik je rekao da SAD ne očekuju da Izrael trpi stalne napade Hezbolaha na izraelske civile.