VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Kultura sjećanja je kultura identiteta

    Stevandić: Kultura sjećanja je kultura identiteta

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prisustvovao je danas u Banjaluci premijernoj projekciji filma Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42 – Djeca Kozare“, koji govori o stradanju srpske djece i naroda sa Kozare u ustaškom logoru Jasenovac u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

    Premijeri u dvorani „Borik“ prisustvovali su predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović i ministar uprave i lokalne samouprave Senka Jujić.

    Premijernom prikazivanju filma prisustvovali su i predstavnici Srpske pravoslavne crkve, diplomatskog kora, predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama, predstavnici Trećeg puka /Republika Srpska/ Oružanih snaga BiH, preživjeli logoraši, te brojni predstavnici političkog, društvenog i kulturnog života Republike Srpske.

    Stevandić je prije početka projekcije rekao da kultura sjećanja predstavlja kulturu identiteta.

    „Svi oni koji su srpskom narodu branili da njeguje kulturu sjećanja i da dozvoli da se zločin nad njim legalizuje, uništavali su i njegov identitet“, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    On je naglasio značaj očuvanja sjećanja na nevine žrtve i prenošenja tog sjećanja na buduće generacije.

    „Kroz naše duhovno podizanje i našu samosvijest vratili smo kulturu sjećanja. Zato bez loših namjera prema drugima smatramo da njegovanje pijeteta prema nevinim žrtvama i žrtvama genocida nad našim narodom mora da bude dio identiteta koji se vidi, prepoznaje i prenosi na generacije“, rekao je Stevandić.

    Stevandić je ocijenio da je očuvanje identiteta i sjećanja važno i u kontekstu zaštite prava i položaja Republike Srpske.

    „To je neophodno da bismo kao narod mogli da se odupremo svima onima koji misle da imaju šanse da ‘ponište naše pravo, suverenitet, teritoriju i identitet'“, rekao je Stevandić.

    Projekcija i promocija filma održavaju se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske, a snimanje filma pomogle su institucije Republike Srpske i Srbije.

    Film je zasnovan na istorijskim događajima i svjedočenjima o stradanju srpskog, jevrejskog i romskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, sa posebnim fokusom na djecu koja su tokom ofanzive na Kozaru 1942. godine odvojena od roditelja i deportovana u logore i druga mjesta širom tadašnje NDH.

  • Stevandić: Palata Republike čuva ono što je vrijedno

    Stevandić: Palata Republike čuva ono što je vrijedno

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prisustvovao je danas u Banjaluci je ispred Palate Republike Srpske otvaranju izložbe “Kroz vrata vremena – Od Hipotekarne banke do Palate Republike”, koja svjedoči o istorijskom razvoju, arhitektonskoj i društvenoj ulozi jednog od najprepoznatljivijih banjalučkih zdanja.

    Otvaranju izložbe prisustvovali su još i predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović, kao i ministar uprave i lokalne samouprave Senka Jujić.

    Obraćajući se prisutnima, predsjednik Stevandić poručio je da je, pored njegovanja kulture sjećanja na tragične datume srpske istorije, potrebno da se više pažnje posveti i kulturi identiteta.

    „Mi smo počeli da, kao rijetko kada do sada, njegujemo kulturu sjećanja vezano za tragične datume naše istorije. Ali, možda treba da vodimo računa da malo njegujemo i kulturu identiteta“, rekao je Stevandić.

    On je naglasio da je zgrada Palate Republike nekada bila hipotekarna banka, namijenjena da čuva ono što je vrijedno, i da to čini i danas.

    „I ona i danas čuva ono što je vrijedno i danas je jedna od institucija koje predstavljaju suverenitet, ali i određena kulturološka i civilizacijska dostignuća, zato što se nalazi na otvorenom prostoru, u centru grada, u dometu očiju i koraka svojih građana i sugrađana“, naveo je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, identitet je ponekad bio skrivan, kako civilizacijski, tako i arhitektonski i građevinski.

    „Ali danas, u modernom dobu, mi svoju djecu treba samo da navedemo i oni će mnogo brže nego mi naučiti ono što smo mi trebali da saznamo. Danas je sve mnogo dostupnije i možda danas sa mnogo manje truda treba da utičemo da naše generacije imaju i taj dio identitetske kulture, da naša djeca mnogo brže nego mi saznaju. Tako ćemo i mi zaslužiti svoje mjesto u istoriji“, zaključio je Stevandić.

    Postavku izložbe građani će ispred Palate Republike moći pogledati tokom vikenda, a nakon toga biće postavljena u Galeriji Akademije nauka i umjetnosti od ponedjeljka do četvrtka, u periodu od 9.00 do 12.00 časova.

  • HE „Dabar“: Uskoro obimna eksproprijacija zemljišta

    HE „Dabar“: Uskoro obimna eksproprijacija zemljišta

    Pravobranilaštvo Republike Srpske u Trebinju podnijelo je prijedlog Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banjaluka, područna jedinica Nevesinje, za pokretanje postupka eksproprijacije zemljišta za Hidroelektranu „Dabar“, javljaju Nezavisne.

    Za eksproprijaciju je, kaže direktor HE „Dabar“ Danilo Ilić, kreditnim sredstvima već obezbijeđeno 25 miliona maraka, plus dodatnih 25 miliona čije se odobrenje očekuje jer je već u proceduri. Obuhvata oko 4.200 parcela na području nevesinjskih katastarskih opština Biograd 1, Biograd 2, Budisavlje, Zovi Do, Bratač, Odžak i Grabovica.

    „Cijene su definisane elaboratom eksproprijacije i predložene su na osnovu raspoloživih podataka, odnosno, definisane su po različitim kulturama, zavisno da li je u pitanju njiva, pašnjak i slično, i one nisu konačne, jer će se po svakom sporazumu raditi procjene vještaka građevinske i poljoprivredne struke, tako da će na osnovu relevantnih činjenica, klase i prometovanja zemljišta, biti i procjena vrijednosti“, rekao je Ilić.

    Dio je već završen, otkupljeni su neki objekti i zemljište, a ostaje još tridesetak domaćina. Cilj, naglasio je, nije da se zemljište uzme po svaku cijenu, nego da postupak bude korektan i po zakonu, uz nastojanje da vlasnici budu zadovoljni sporazumom i naknadom.

    Istovremeno se privode kraju radovi na betonskoj oblozi dovodnog tunela Nevesinje–Berkovići, dugog oko 12 kilometara. „U pitanju je, u stvari, tunel Zovi do – Vodostan, čija će se betonska obloga završiti za petnaetak do dvadeset dana i predstavlja jedan od ključnih objekata u sistemu buduće hidroelektrane“, dodaje. Radovi idu na devet gradilišta. Završetak i priključenje na mrežu očekuju se 2028.

    Realizacijom bi trebalo da bude zaokružen najznačajniji energetski projekat istočne Hercegovine, uz veliki broj pratećih objekata i infrastrukture.

  • Može li BiH zaštititi podatke od napada AI agenata?

    Može li BiH zaštititi podatke od napada AI agenata?

    Sistemi vještačke inteligencije samo su u proteklih nekoliko mjeseci postali sposobni da zaobiđu čak i sigurnosne mjere kompanija koje su ih stvorile, pišu Nezavisne.

    Gotovo sve velike američke kompanije koje razvijaju te sisteme, poput Open AI ili Antropika, obavijestile su javnost o ispitivanjima koja su ovog ljeta sprovodile nad eksperimentalnim modelima i o incidentima. U slučaju Open AI, u julu su agenti koje su trenirali hakovali Haging fejs, jednu od najjačih svjetskih kompanija za module za AI sisteme, a prije nekoliko dana javnost je obaviještena da su ti agenti provalili u sistem javnog zdravstva Australije i neovlašteno pristupili podacima. Sve se desilo dok su inženjeri aktivno nadzirali rad agenata. Oni su, po svemu sudeći, hakovali sisteme za koje su vjerovali da im mogu pomoći u zadatku iako su im ljudi to zabranili, a jedno hakovanje sproveli su i nad sistemima Open AI u kojima su kreirani.

    Pošto čak i kompanije koje ih prave teško kontrolišu te sisteme, otvara se pitanje šta bi bilo sa bazama u BiH, od zdravstvenih ustanova do policijskih dosijea, ako bi postale meta.

    Borislav Vukojević, stručnjak za vještačku inteligenciju, kaže da incidente treba uzeti ozbiljno, jer su objavljene informacije pokazale da su agenti zaobišli zaštite sa posljedicama po stvarnu infrastrukturu drugih kompanija.

    „Za zemlje poput BiH najveći problem je što vještačka inteligencija napadačima može skratiti vrijeme, smanjiti troškove i omogućiti da istovremeno napadaju mnogo više meta. Može pomoći u pronalaženju ranjivosti, pisanju uvjerljivih lažnih poruka i automatizovanju dijelova napada. Poruka koja izgleda kao da dolazi od direktora, banke ili kolege sada može biti napisana na našem jeziku, bez očiglednih grešaka i prilagođena konkretnoj osobi. Napadaču je nekada dovoljan pristup jednom nalogu da bi krenuo dalje“, rekao je.

    To, naglašava, ne znači da ovi sistemi imaju univerzalni ključ za svaku bazu. Uspjeh zavisi od konkretnih propusta, pristupnih prava i kvaliteta odbrane. „Za Bosnu i Hercegovinu bih zato postavio nekoliko vrlo jednostavnih pitanja: znamo li gdje čuvamo osjetljive podatke, ko im može pristupiti, ko prati pokušaje upada i ko reaguje kada se incident dogodi? Koliko brzo otklanjamo poznate sigurnosne propuste? Imamo li dovoljno stručnih ljudi i mogu li institucije brzo razmijeniti upozorenja? Strategija na papiru malo znači ako odgovori na ova pitanja nisu jasni“, upozorava.

    U Agenciji za zaštitu ličnih podataka kažu da Zakon o zaštiti ličnih podataka posebno ne reguliše upotrebu vještačke inteligencije, ali da se postojeće odredbe mogu primijeniti ako se ti sistemi koriste za pristup ili obradu javnih podataka. „Kontrolori koji obrađuju osobne podatke treba da sprovedu odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere zaštite, te procjenu uticaja obrade na zaštitu osobnih podataka. Navedeno kontrolorima daje obavezu ispitivanja sigurnosti obrade osobnih podataka upotrebom AI alata. Procjena uticaja obrade ima za cilj da se postigne efektivnost obrade kao i nadzor nad rizičnim obradama“, naglašavaju.

    Odgovornost za zaštitu ličnih podataka time je na institucijama koje ih čuvaju. To ne odgovara na pitanje ima li BiH stručnjake i sisteme koji bi se mogli suprotstaviti ovako naprednim napadima, kad ih ni kompanije sa najstručnijim kadrom ovog ljeta nisu mogle spriječiti.

    Vukojević upozorava da činjenica da smo mala zemlja ne znači da nismo nikom interesantni. „Odgovornost imaju i kompanije koje razvijaju modele i institucije koje ih uvode u rad. Građanin ne mora da razumije kako funkcioniše AI agent da bi imao pravo da pita ko štiti njegove podatke i ko odgovara ako zaštita zakaže. Ta odgovornost ostaje ljudska, bez obzira na to koliko je tehnologija napredovala“, smatra.

  • Protesti učenika u Francuskoj proširili se na više od 730 škola

    Protesti učenika u Francuskoj proširili se na više od 730 škola

    Protesti učenika održani su tokom dana u više od 730 srednjih škola širom Francuske, izjavio je ministar prosvjete Eduar Žefre, prenosi RTRS.

    „Danas popodne je na ovaj ili onaj način poremećen rad 735 institucija. To je gotovo 30 odsto manje nego juče“, rekao je novinarima. Opada i broj slučajeva nasilja nad školskim osobljem. Tri osobe povrijeđene su danas, u poređenju sa 31 u četvrtak, napomenuo je.

    Srednjoškolci već nekoliko dana protestuju zbog preopterećenih rasporeda, nedostatka nastavnika, zapuštenosti objekata i drugih problema u obrazovanju. Neke demonstracije praćene su neredima. Francuska vlada navodi da su školski protesti prerasli u ulične nerede.

  • UIO izdala 139 rješenja o povratu PDV-a na prvu nekretninu

    UIO izdala 139 rješenja o povratu PDV-a na prvu nekretninu

    Uprava za indirektno oporezivanje obavještava da je od 17. septembra do 2. oktobra donijela ukupno 139 rješenja o povratu PDV-a na prvu nekretninu, javlja RTRS.

    Za ta rješenja odobren je povrat od 2.207.726,39 KM. Od 139, na Regionalni centar Banjaluka otpada 41, na Sarajevo 48, na Tuzlu 24, a na Mostar 26.

    Uručeno je 86 rješenja i po tom osnovu su izvršene uplate na račune građana. Za preostala 53 u toku je uručenje poštom. UIO podsjeća da dinamika isplate zavisi i od načina preuzimanja. Ko rješenje lično preuzme u nadležnom regionalnom centru, sredstva dobija već narednog dana. Kad ide poštom, isplata je poslije povratnice, koja je zakonski dokaz o uručenju, pa građani mogu očekivati novac nekoliko dana nakon što rješenje stigne.

    Uprava nastavlja obradu pristiglih zahtjeva i nastoji da sredstva budu isplaćena u najkraćem roku. Javnost će sedmično obavještavati o izdatim rješenjima.

  • Crkva Svete Petke u Gornjoj Bočinji oštećena

    Crkva Svete Petke u Gornjoj Bočinji oštećena

    Oštećena je pravoslavna crkva posvećena Svetoj Petki u Gornjoj Bočinji kod Maglaja, saopšteno je iz MUP-a Zeničko-dobojskog kantona, prenosi RTRS.

    Na crkvi su oštećeni fasada, lim na zvoniku i bakarni oluk. Lice B. M. iz Doboja juče je Policijskoj stanici Maglaj prijavilo oštećenje. Maglajska policija nastavlja aktivnosti na rasvjetljavanju i dokumentovanju krivičnog djela oštećenje tuđe stvari.

  • Najposjećeniji gradovi Srpske na Guglu: Brojke kažu jedno, pretraga drugo

    Najposjećeniji gradovi Srpske na Guglu: Brojke kažu jedno, pretraga drugo

    Republika Srpska je prošle godine zabilježila više od 1,2 miliona turističkih noćenja, a 75 odsto tog prometa ostvareno je u svega pet gradova. Šta vidi turista iz Njemačke kada na internetu potraži Teslić, Banjaluku, Trebinje, Istočno Sarajevo ili Bijeljinu, pita Srpska info.

    Da li ga dočeka jasna pozivnica ili poslije nekoliko klikova ostane nejasno zašto bi odmor proveo baš ovdje? Pozitivnih sadržaja ima. Problem je što su neujednačeno raspoređeni i što se potencijal pojedinih gradova ne vidi ni približno onoliko koliko bi se moglo očekivati po broju noćenja.

    Od pet gradova Trebinje je najlakše „prodati“ stranom turistu preko interneta: stari grad, mostovi, manastiri, vino, Trebišnjica, blizina Dubrovnika. Banjaluka je drugačija. Pretraga izbaci Kastel, Vrbas, Ferhadiju, restorane, prirodu, grad koji vrijedi posjetiti. Ima sadržaj, ali nema dovoljno prepoznatljiv turistički „proizvod“ koji stranac odmah razumije. Nijemac može pročitati da je lijep grad, da ima Vrbas, Kastel, restorane i zelenilo, ali ne i ono zbog čega će reći „ovaj grad želim da posjetim baš ove godine“. Internet ponuda je slabija nego kod Trebinja.

    Za Istočno Sarajevo stranci često saznaju zbog Jahorine, koja je turistički prepoznata: olimpijska planina, skijanje, planinarenje, priroda, Sarajevo u blizini.

    Teslić je prvi po noćenjima, ali očima stranog turista na internetu djeluje mnogo slabije. Gugl kao glavnu atrakciju izdvaja Banju Vrućicu, a pominje i Borje, pećine i vjerske objekte. Na vodećim svjetskim platformama za putovanja slika je još tanja. Teslić nema ni približno snažnu listu vlastitih atrakcija kao Trebinje ili Banjaluka. Tripadvajzor turistima koji traže Teslić izbacuje i šire okruženje, Tešanj, Vlašić i Travnik. Paradoks: grad sa najviše noćenja među ovih pet na internetu najmanje jasno objašnjava zašto bi stranac došao.

    Kod Bijeljine pretraga trenutno daje manastir Tavnu i saborni hram. Može se čitati o plodnim ravnicama, gastronomiji i položaju između Beograda i Novog Sada. Strancu koji prvi put čuje za grad internet ne daje naročito snažan i zaokružen odgovor šta može raditi dva ili tri dana.

    Republički zavod za statistiku objavio je da je prošle godine u Srpskoj ostvareno 514.740 dolazaka i 1.207.068 noćenja. Dolazaka je više za 4,4 odsto, noćenja za 2,6 odsto u odnosu na 2024.

    Najviše noćenja je u Tesliću, 283.642, pa grad nastavlja višegodišnju praksu da upravo tu bude najviše noćenja u Srpskoj. Druga je Banjaluka sa 200.714. To su jedina dva grada sa više od 200.000 noćenja u 2025. Trebinje ima 194.036, Istočno Sarajevo 145.759, Bijeljina 80.171.

    Tih pet gradova čini tri četvrtine svih noćenja: od 1.207.068, njih 904.322, odnosno 74,9 odsto, ostvareno je u Tesliću, Banjaluci, Trebinju, Istočnom Sarajevu i Bijeljini, navodi Zavod.

  • Trampov tim razmatrao naredne poteze prema Iranu

    Trampov tim razmatrao naredne poteze prema Iranu

    Najviši američki zvaničnici zaduženi za nacionalnu sigurnost održali su tajni sastanak u predsjedničkom odmaralištu Kemp Dejvid, gdje su razgovarali o narednim potezima SAD u ratu s Iranom, ali i o sve većim tenzijama između Saudijske Arabije i Huta u Jemenu, koje podržava Teheran. Informaciju je objavio Aksios, pozivajući se na izvore upoznate sa sastankom, prenosi BL Portal.

    Sastankom je predsjedavao američki potpredsjednik Džej Di Vens. Razgovori su vođeni dok administracija Donalda Trampa razmatra naredne korake prema Iranu, diplomatski napori su u zastoju, a vojno prisustvo SAD u regionu raste. Tramp je ranije izjavio da bi rat s Iranom mogao biti završen „vrlo brzo“, odnosno „vjerovatno odmah nakon međuizbora za Kongres“.

    Prema Aksiosu, sastanak je održan i u trenutku kada Saudijska Arabija, u saradnji s jemenskim vladinim snagama, priprema veliku kontraofanzivu protiv Huta. Cilj je ponovno uspostavljanje kontrole nad područjima uz jemensku obalu Crvenog mora, uključujući moreuz Bab el-Mandeb.

  • Ulice u banjalučkim naseljima tijesne za autobuse

    Ulice u banjalučkim naseljima tijesne za autobuse

    Rupe na ulicama, nedostatak trotoara i udaljena autobuska stajališta svakodnevica su mještana Drakulića, koji godinama čekaju da ovi problemi budu riješeni. Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Goran Arambašić kaže da najveći problem predstavljaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi, prenosi BL Portal.

    „Konkretno u ulici Goluba Babića već dvije godine mještanima govore da prije svega mora biti riješena ta situacija. Ulica je toliko uska da autobus nema teoretske šanse da prođe. Ljudi se često žale da im je autobuska stanica daleko i to je činjenica. Pored toga, ulica je bezbroj puta krpljena, ali grad trenutno nije u mogućnosti da riješi sve probleme. Duž ulice ima mnogo kuća, a sigurno je 60 odsto stanovništva ušlo oko metar do metar i po u putni pojas i postavilo ograde uz sam rub ulice“, naveo je.

    Jedan od prijedloga bio je da ulicom saobraća minibus. „Slao sam i taj prijedlog, ali opet ponavljam da je problem u samoj ulici, koja nema ni trotoar. Bez trotoara je nemoguće bilo šta uraditi, jer bi se ugrozila bezbjednost djece i drugih građana. Sve i da uspijemo da uradimo nešto i omogućimo da tu prolazi minibus, ako bi se nekome nešto desilo, odgovornost bi snosili oni koji su to naredili“, objasnio je. Ulica nije napravljena da bude široka tri do četiri metra, trebalo je da ima šest.

    „Kada ljudi povuku svoje ograde unutar svojih dvorišta, tek onda ćemo imati mogućnost da tu prođe autobus. Ne želim da štitim ni Gradsku upravu ni narod. Volim svoje kolege i stanovnike i najviše bih volio da svoje naselje izgradimo i uredimo kako treba, ali i sam vidim da trenutno nije pogodna situacija. Niko od ljudi koji prijavljuju i žale se na situaciju neće da prizna da je tako“, kazao je.

    Trenutno se radi dvostrani trotoar da bi djeca iz područne škole bezbjedno došla do igrališta, jer nemaju salu za fizičko. „U školu idu djeca do petog razreda i potreban im je trotoar da bi tokom lijepih dana mogla da odu do igrališta na čas fizičkog. To nam je za sada prioritet. Drakulić je veoma specifična mjesna zajednica u kojoj naprosto ne možemo stvari rješavati na prečac“, rekao je.

    Gorući izazov je kanalizacija: po dvorištima se izlivaju otpadne vode iz septičkih jama, a prije pet godina bili su nadomak rješenja. „Kada sam postao predsjednik Savjeta, još 2021. godine, dobio sam od grada milion i po maraka da bude urađen glavni kanalizacioni kolektor. Trebalo je da prolazi preko tranzita do vrha naselja, ali mještani nisu htjeli da potpišu saglasnost da kolektor pređe preko njihovih zemljišta. Puteve ćemo nekako riješiti, ali ovo je ogromna smetnja i pitanje je kada ćemo ponovo dobiti tolika sredstva. Propao nam je milion i po maraka jer niko nije htio da potpiše i izgleda da ne žele da razumiju sa kakvim se sve problemima suočavamo“, naveo je.

    Kompletno naselje, naglasio je, treba obnoviti. Nekoliko ulica je u lošem stanju i treba im novi asfalt. „Nije tu samo ulica Goluba Babića, na koju se mještani stalno žale. Tu je i ulica 7. februara, koja nosi naziv po žrtvama koje su ubijene u Drakuliću i smatram da bi ona trebalo da bude prioritetna. Pored toga imamo i ulicu Mlađe Ćusića za koju već nekoliko godina pokušavamo da dobijemo sredstva. Pokušavamo da radimo jedno po jedno“, istakao je.

    Svjestan je nezadovoljstva i kvartalno šalje Gradskoj upravi izvještaje o najpotrebnijem. „Građani se pretežno obraćaju medijima pa tek onda meni. Trudim se da prvo radimo ono što je važnije i, ukoliko građani traže da se nešto popravi, moram sagledati naselje kao cjelinu i vidjeti gdje se to nalazi na listi prioriteta. Nadam se da će uskoro doći do toga da se država malo otvori, da budžet bude veći i da se više novca uloži u lokalne zajednice. Ne znam koliki je budžet grada i da li je u mogućnosti da pokrije sve mjesne zajednice, jer je za sve to potrebno mnogo novca“, zaključio je.

    Mještanka ulice Goluba Babića B. D. kaže da se sa kišom kod autobuske stanice pravi problem zbog udubljenja u kojem ostaje voda. „Kada dođu kiše, a kasnije i snijeg, ta lokva se napuni toliko da ju je nekada nemoguće zaobići. Uz to, ne daj Bože da se desi da istovremeno prolazi automobil. Ne znam kako je moguće da se već 20 godina, a možda i duže, ništa nije moglo uraditi povodom toga“, naglasila je.