VRBAS Media

Autor: INFO

  • Saobraćajna inspekcija Republike Srpske imala 450 kontrola

    Saobraćajna inspekcija Republike Srpske imala 450 kontrola

    Republička saobraćajna inspekcija tokom protekle godine i u ovoj godini imala je 450 kontrola u oblasti održavanja javnih puteva, te je donijela ukupno 124 upravne mjere.

    Potvrđeno je to za “Nezavisne novine” iz Inspektorata Republike Srpske, a kako navode iz ove institucije, saobraćajna inspekcija kontinuirano vrši kontrolu održavanja javnih puteva koji su u funkciji regionalnih i magistralnih puteva, kao i auto-puteva, sa primarnim ciljem obezbjeđivanja sigurnog i nesmetanog odvijanja saobraćaja.

    “U 2025. godini Republička saobraćajna inspekcija izvršila je 280 kontrola u oblasti održavanja javnih puteva, u kojima je donijela 79 upravnih mjera u slučajevima gdje je utvrđeno postojanje nepravilnosti i oštećenja koja je potrebno sanirati i otkloniti. U ovoj godini po tom osnovu izvršeno je 170 kontrola u kojima je izrečeno 45 upravnih mjera”, dodaju oni za “Nezavisne novine”.

    Šta je saobraćajna inspekcija kontrolisala na putevima RS?

    Na teren su inspektori išli zbog različitih stvari, a pod njihovom kontrolom je, kako objašnjavaju, stanje puta, oprema puta, stanje kolovoza, odobrenje za radove u pojasu puta, sprečavanje izvođenja nedopuštenih radnji na putu i drugo.

    Koje su nepravilnosti najčešće otkrivene?

    “U posmatranom periodu inspekcija je nalagala različite mjere kako pravnim, tako i fizičkim licima. Nalagano je uklanjanje objekata koji su postavljeni u zaštitnom pojasu puta bez saglasnosti upravljača puta, kao i pribavljanje saglasnosti za izgrađene putne priključke.

    Posebno su značajne mjere koje su preduzimane u cilju sanacije oštećenih dijelova kolovoza i opreme puta, a koje na najdirektniji način utiču na bezbjednost odvijanja saobraćaja. U tom dijelu nalagano je krpljenje udarnih rupa, popravka oštećenja u vidu neravnina, deformacija kolovoza, kolotraga, mrežastih pukotina, kao i postavljanje, zamjena i dopuna zaštitnih odbojnih ograda”, ističu iz Inspektorata Republike Srpske.

    Kako dodaju, inspektori su nalagali i košenje bankina, čišćenje jaraka, rigola i propusta, obnavljanje horizontalne saobraćajne signalizacije, zamjenu znakova koji su izblijedjeli, kao i popravku oštećenih znakova.

    “Svrha preduzimanja preventivnih inspekcijskih mjera u okviru redovnog održavanja javnih puteva je uspostavljanje trajnog uređenja i zaštite putne infrastrukture, a kako bi se putna mreža održala funkcionalnom i bezbjednom”, dodaju oni za “Nezavisne novine”.

    Šta pokazuju podaci MUP-a RS o saobraćajnim nesrećama?

    O bezbjednosti u saobraćaju govorilo se i u izvještaju Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za proteklu godinu, a kao neophodnu aktivnost za poboljšanje bezbjednosti naveli su i saradnju sa organima lokalne samouprave i drugim nadležnim institucijama na unapređenju saobraćajne infrastrukture i signalizacije.

    Prema podacima MUP-a RS, lani su se dogodile 13.484 saobraćajne nezgode, što je više za 24,7 odsto u odnosu na 2024. godinu.

    “U saobraćajnim nezgodama poginulo je 129 lica (za 35 više), teže su povrijeđena 672 lica, dok je lakše povrijeđeno 3.046 lica”, naveli su oni u izvještaju.

    Kako su dodali, najviše saobraćajnih nezgoda dogodilo se na području Policijske uprave Banjaluka, a najmanje na području Policijske uprave Mrkonjić Grad.

  • Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

    Drastičan rast uvoza, deficit se mjeri milijardama

    Podaci entitetskih zavoda za statistiku pokazuju da i Federacija BiH i Republika Srpska iz mjeseca u mjesec povećavaju uvoz.

     

    Ukupan izvoz FBiH 3,8 milijardi KM

    Tako je FBiH u četiri mjeseca ove godine imala ukupan izvoz od 3,8 milijardi KM, a ukupan uvoz 7,1 milijardu KM, što znači da je deficit iznosio oko 3,3 milijarde KM.

    U aprilu ove godine FBiH je ostvarila izvoz u ukupnoj vrijednosti od milijardu i 56 miliona KM, što je za 31,7 miliona ili 3,1 odsto više u odnosu na mart, odnosno za 73,1 milion KM ili 7,4 odsto više u odnosu na april prethodne godine.

    “U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti dvije milijarde i 42 miliona KM, što je za 87,9 miliona KM ili 4,5 odsto više u odnosu na mart, ili 13,8 odsto više u odnosu na april prethodne godine. Procenat pokrivenosti uvoza izvozom je 51,7 odsto, što je za 0,7 odsto manje u odnosu na mart, kada je pokrivenost bila 52,4 odsto”, stoji u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

    Obim robne razmjene RS 4,2 milijarde KM

    Sa druge strane, u periodu januar – april ove godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 4,2 milijarde KM.

    “Od ovoga se na izvoz odnosilo 1,7 milijardi KM, a na uvoz 2,5 milijardi KM. Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar – april 2026. godine iznosio je 869 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 66,2%. Izvoz je u periodu januar – april 2026. godine smanjen za 0,8% u odnosu na period januar – april 2025. godine, dok je uvoz povećan za 4,1%”, navodi se u podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Dalje se dodaje da je obim robne razmjene najveći sa Srbijom i vrijedan je 722 miliona KM.

    Slijedi Italija sa 563 miliona KM, te Hrvatska sa 434 miliona KM.

    Gavran: Jedino podaci na državnom nivou daju realnu sliku

    Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da je izražavanje podataka o spoljnotrgovinskoj razmjeni na entitetskom nivou problematično iz najmanje dva razloga.

    “Međunarodna trgovina odvija se između država, a ne dijelova država i to ne oslikava pravi odnos učešća u takvoj trgovini, jer ne prepoznaje činjenicu da su u izvozu iz jednog entiteta učestvovali u mnogim slučajevima i radnici, i sirovine, i komponente iz drugog entiteta, kao što ne prepoznaje u uvozu da je značajan dio uvezene robe u jedan entitet na kraju prodat ili utrošen na području drugog entiteta ili od potrošača/korisnika iz drugih entiteta. Zbog toga jedini podaci na državnom nivou daju realnu sliku”, istakao je Gavran.

    Prema njegovim riječima, u ovom slučaju, kada su u oba entiteta trendovi isti, nema nikakve dileme da je povećanje deficita negativno.

    “Bez obzira na eventualno ‘prelivanje’ uvoza i izvoza između entiteta, očito je stanje nepovoljno u cijeloj državi. Iako tu ima značajniji efekat rasta cijena goriva i rasta cijena generalno, to ne može biti opravdanje za rast deficita. Da je uzrok u enormnim ulaganjima i povećanju obima proizvodnje koji zahtijevaju novu opremu, to bi eventualno mogao biti rijetki primjer privremenog opravdanog deficita, ali nemamo takvih najava i projekata. Ovo je jednostavno odraz lošeg stanja u ekonomiji pojačanog negativnim vanjskim faktorima”, naglasio je Gavran.

  • Da li će Hrvatska primjenjivati evropsku aplikaciju Travel to Europe?

    Da li će Hrvatska primjenjivati evropsku aplikaciju Travel to Europe?

    U je nedavno lansirala aplikaciju Travel to Europe za pametne telefone koja bi trebalo da pomogne u smanjenju gužvi prilikom prelaska šengenskih granica za državljane trećih zemalja.

    Šta donosi nova EU aplikacija „Travel to Europe“?

    Kao što je poznato, EU je implementirala EES, novi način kontrole prelaska granica, koji podrazumijeva da putnici koji ulaze u EU budu registrovani u digitalnu bazu biometrijskih podataka, što bi trebalo da doprinese sigurnosti evropskih granica.

    S obzirom na to da skeniranje lica i prstiju traje dugo, kao i provjera biometrijskih podataka uzimanjem fotografija ili skeniranjem, stvaraju se velike gužve na granicama, što je izazvalo brojne pritužbe putnika.

    Zašto Hrvatska odbija primjenu ove aplikacije na granicama?

    Prije mjesec dana uputili smo pitanje Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske da li će i u Hrvatskoj ova aplikacija biti dostupna.

    Prema odgovoru koji smo dobili, Hrvatska do daljeg neće moći da omogući primjenu ove aplikacije, a čini se da je osnovni razlog u činjenici da se širom EU policijske agencije i granični službenici suočavaju s poteškoćama u primjeni ovog sistema.

    “Aplikaciju za sada ne koristi niti jedna država EU na cestovnim graničnim prijelazima s obzirom na tehnička ograničenja pri provjeri identiteta osoba koje se nalaze u vozilima. Naime, problematično je osobu verificirati po prikazu lica dok sjedi u vozilu, naročito ako je više osoba u vozilu. Temeljna postavka i svrha EES-a je provjera osobe na kontrolnoj kućici isključivo po biometriji, a ne po dokumentima, kako bi se nedvojbeno utvrdio identitet osobe”, objasnili su nam u Odjeljenju za odnose s javnošću MUP-a Hrvatske.

    Time se potvrđuje pisanje brojnih evropskih medija, žalbe turističkih agencija i primjedbe putnika da je primjena ovog sistema u praksi puno veći izazov od onoga što se u početku pretpostavljalo.

    Takođe, granični službenici nezvanično se žale da sistem zna da padne, a odgovor MUP-a Hrvatske indirektno sugeriše da možda ljudi u Evropskoj komisiji nisu do kraja razmislili o praktičnim primjenama aplikacije u kontekstu prelaska kopnene granice i obaveza policijskih službenika kada obavljaju identifikaciju.

    Iz odgovora MUP-a takođe se indirektno može zaključiti da je namjera da eventualno ova aplikacija prvo bude primjenjivana na međunarodnim aerodromima u Hrvatskoj, što može pomoći lakšem prelasku granice, ali neće riješiti osnovni problem gužvi koje se uglavnom pojavljuju na kopnenim graničnim prelazima.

    Inače, važno je napomenuti da je primjena EES-a obaveza za države članice EU, odnosno svaka zemlja će u skladu s svojim mogućnostima implementirati ovu odluku.

    Da li sistem „Travel to Europe“ funkcioniše u ostatku Evrope?

    Ako se pogledaju komentari na aplikaciji Play Store, na kojoj korisnici android telefona mogu skinuti Travel to Europe, čini se da ni u drugim zemljama situacija nije puno bolja.

    Na primjer, u odgovoru na jednu primjedbu korisnika da aplikacija ne funkcioniše u Portugalu, administrator aplikacije Travel to Europe objasnio je da je prilikom ulaska u Portugal moguće popuniti upitnik, ali da skeniranje pasoša ili uzimanje selfija do daljeg nije u funkciji.

    Kako izgleda komplikovani proces registracije unutar aplikacije?

    Na stranici Evropske komisije i Frontexa, objašnjeno je kako bi aplikacija trebalo da se koristi. Prvo je potrebno da preuzmete aplikaciju za vaš pametni telefon. U Apple ili Google Play Storeu treba da potražite aplikaciju Travel to Europe i da je preuzmete. Nakon toga treba da kreirate vaš nalog i odaberete lozinku.

    Nakon što ste kreirali nalog, treba da unesete novo putovanje i da odaberete zemlju u kojoj ćete ući u EES prostor. Pritom, morate imati konstantan pristup internetu, da bi se vaši podaci mogli prenijeti na EES servere. Ove podatke morate proslijediti barem 72 sata prije putovanja, i morate unijeti mjesto i vrijeme kada očekujete da ćete doći na granični prelaz. Takođe je potrebno da skenirate podatke s vašeg pasoša i učitate biometrijski čip koji se nalazi u okviru vašeg pasoša. Za ovo učitavanje potreban vam je telefon s NFC funkcijom, odnosno telefon koji se može koristiti kao bankovna kartica. Apple telefoni ovu funkciju imaju automatski aktiviranu, dok vlasnici android telefona treba da je uključe na opciji podešavanja, beskontaktno plaćanje, ako telefon ima ugrađen predajnik.

    Koja su rigorozna pravila za slanje selfija i biometrijskih podataka?

    Nakon toga potrebno je da napravite selfi i da tu fotografiju proslijedite putem aplikacije. Da bi fotografija bila prihvaćena, morate je načiniti u dobro osvijetljenom prostoru sa neutralnom pozadinom, a trebalo bi da skinete naočare ili nakit ili ukrase koji sakrivaju crte vašeg lica. Potrebno je da zadržite neutralan izraz, kao kada se fotografišete za ličnu kartu ili vozačku dozvolu.

    Kada ste prošli ove korake, potrebno je da odgovorite na pet pitanja koja bi vam obično postavio policijski službenik na granici i da uključite u putovanje članove vaše porodice i druga lica koja eventualno putuju s vama.

    Nakon što ste podatke unijeli u sistem, aplikacija će vam poslati bar-kod, koji morate pokazati na granici, ako policijski službenici budu tražili.

  • Strane firme traže radnike iz BiH, jedna nudi godišnju platu od 50.000 evra

    Strane firme traže radnike iz BiH, jedna nudi godišnju platu od 50.000 evra

    Godišnja bruto plata od 50.000 evra” stavka je u oglasu za posao jedne njemačke kompanije koja radnike traži i u Bosni i Hercegovini putem platformi za pronalazak radnika, a na kojima se sve češće oglašavaju strane firme.

    Šta njemačka kompanija nudi radnicima iz BiH?

    Uz platu budućem zavarivaču-bravaru za metalne konstrukcije u oglasu su naveli i niz drugih pogodnosti koje nude, ali su naglasili i da mu za posao nije potrebno znanje njemačkog jezika.

    “Ova ponuda za posao namijenjena je isključivo osobama koje su spremne na trajno preseljenje u Njemačku”, ističu iz kompanije koja traži radnika i dodaju da će pružiti i podršku pri preseljenju.

    “Naša partnerska agencija pruža podršku pri dobijanju radne dozvole i pronalaženju privremenog smještaja za prve dane nakon dolaska u Njemačku. Povrat troškova stanovanja do 1.000 € mjesečno tokom prva tri mjeseca. To Vam omogućava da se u miru prilagodite i bez vremenskog pritiska pronađete trajni smještaj. Dodatno pokrivamo troškove preseljenja do 1.500 €, i to do 12 mjeseci nakon početka radnog odnosa”, stoji među stavkama oglasa.

    Takođe, kompanija nudi ugovor na neodređeno vrijeme, dodatne isplate za prekovremeni rad, kao i 30 radnih dana godišnjeg odmora.

    Sem ovog oglasa, koji nam je bio posebno zanimljiv i koji smo izdvojili, tu je i niz drugih poslova koji su oglašeni, a među njima i oglasi firmi koje traže servisere liftova, konobare, kuvare, recepcionare, trgovce, šefove gradilišta, bageriste, vozače i druge.

    Zašto strane firme sve češće traže radnike u BiH?

    Da su poslovi koji se oglašavaju raznoliki, potvrdio je i Miroslav Vukajlović iz Agencije “Spektar” iz Banjaluke navodeći da strane firme odavno na ovim prostorima pokušavaju da dođu do potencijalnih saradnika.

    “Nekada su to bile drugačije metode, sada je uglavnom digitalno oglašavanje način na koji oni stupaju u kontakt s potencijalnim kandidatima i mi smo prepoznati kao agencija koja može biti dobar kanal promocije njihovih potreba za zapošljavanjem”, kaže on.

    Kako dodaje, u zadnjih nekoliko godina Hrvatska je prepoznala priliku za pronalazak radnika u BiH, pa upravo oglasi za posao dolaze iz ove zemlje.

    Koja zanimanja su najtraženija?

    “Imamo sezonske zahtjeve. To su tradicionalni sezonski poslovi koji se prije svega odnose na ugostiteljstvo i turizam. Pored tih zahtjeva iz Hrvatske, bilo je i zahtjeva iz Crne Gore”, kaže Vukajlović za “Nezavisne novine” dodajući da se često traže sobarice, recepcionari, ali i drugi radnici, od građevinskih zanimanja do elektroposlova.

    Iz kojih zemalja dolazi najviše oglasa za posao?

    Oglasima stranih kompanija svjedoče i u “MojPosao.ba”, a prema riječima Amile Jažić, brend i marketing menadžera “MojPosao.ba”, najveći broj oglasa za rad u inostranstvu u prva tri mjeseca ove godine dolazio im je iz Slovenije, Hrvatske, Njemačke i Austrije.

    “Najčešće je riječ o poslovima iz oblasti proizvodnje, građevine, transporta i logistike, ugostiteljstva, ali i tehničkih zanimanja. Među najtraženijim pozicijama izdvajaju se radnici u proizvodnji, elektroinstalateri, građevinski radnici, vozači C kategorije, CNC operateri, kuvari, konobari, kao i različiti tehnički i servisni profili. Posebno je primjetna kontinuirana potreba za kadrom u deficitarnim zanimanjima, gdje poslodavci iz tržišta EU već duži period aktivno traže radnike iz BiH”, ističe ona.

    Da li radnici iz BiH pokazuju interes za odlazak?

    Kako dodaje, i građani su zainteresovani za te oglase, posebno kada je riječ o poslovima koji nude konkurentnija primanja, dugoročniji angažman ili dodatne benefite poput smještaja i organizovanog prevoza.

    “Ipak, broj prijava značajno zavisi od vrste pozicije i uslova rada. Oglasi za proizvodne, sezonske i ugostiteljske poslove uglavnom ostvaruju dobar odziv kandidata, dok kod specifičnih tehničkih i stručnih zanimanja poslodavci i dalje imaju izazov da pronađu adekvatan kadar”, ističe ona za “Nezavisne novine”.

  • Tužba protiv NATO-a, pred međunarodnim sudom, zbog bombardovanja uranijumom

    Tužba protiv NATO-a, pred međunarodnim sudom, zbog bombardovanja uranijumom

    NATO kampanja na Republiku Srpsku i Srbiju jednaka je ekocidu. Maligna oboljenja i tiho umiranje trajne su posljedice. Dokaz su presude u korist italijanskih i njemačkih vojnika, ali i u korist sve više klijenata advokata Srđana Aleksića u Srbiji.
    Aleksić najavljuje da će u junu, sa italijanskim advokatom Anđelom Tartaljom, podnijeti tužbu protiv NATO pakta nekom međunarodnom sudu, najvjerovatnije Sudu pravde EU u Luksemburgu.

    Od 18 boraca VRS koji su se u trenutku NATO udara zatekli na položajima na Gradištu iznad Sarajeva, 15 je preminulo od malignih oboljenja. Zahvaljujući snažnoj konstituciji i volji za životom, Željko Samardžić jedan je od rijetkih koji je preživio posljedice NATO udara 1995. na položaje VRS nadomak Sarajeva. Herojska borba protiv 4 karcinoma! Posljednji, prije 7 godina na ždrijelu, nakon kojeg otežano govori. Uz borbu da savlada bolest, Željko se nesebično zalaže da dokaže zločine NATO-a. Tako se našao u Briselu, na skupu koji je organizovao belgijski publicista Mišel Kolon. Tu je od ubačenih NATO plaćenika dobio i nepristojnu ponudu.

    – Cijelo vrijeme su me ubjeđivali da pronađem zemlju, da sa porodicom idem u tu zemlju. Kada sam se požalio profesoru Guzini, znao je tečno engleski jezik, on je to prenio Mišelu Kolonu i oni su sa svega toga odstranili te ljude koji su me uznemiravali. Јa sam im tad rekeo, možete mene samog skloniti, šta je sa ostalim Srbima – kaže Željko Smardžić, demobilisani borac VRS.

    Nalaz Instituta u Vinči – potvrda da je Samardžić ozračen 10 puta više nego što bezbjedno može podnijeti ljudski organizam – ukraden mu je u Briselu, ali ne i volja da se bori, čemu svjedoči njegova porodica.

    – On je sa ljudima, komunicira, radi, obavlja svakodnevni život, hvala Bogu nalazi su uredni i dobri – navela je Snežana Smardžić, supruga Željka Samardžića.

    Stručna analiza o uzročno-posljedničnoj vezi epidemije karcinoma sa NATO udarima tretirala je oboljele u Istočnom Sarajevu. Primjer Željka Samardžije nažalost nije usamljen.

    – Negdje već od 2000. godine imamo veliki broj leukemija na našem području i onih koji su smrtno završili, djevojčicu od 2 godine, vojnika od 20 godina, koji su vrlo brzo oboljeli, to kad uđe u vodu, zemlju i ostalo to ne može nestati za jedan dan – rekao je Slavko Ždrale, hirur i koautor stručne analize o posljedicama NATO udara.

    Ne, ni za 4,5 milijarde godina, koliko se razlažu posljedice nekažnjenog ekocida. Diplomatski i krivični imunitet, koji je NATO 2005. dogovorio sa tada SCG, ne amnestira ih od retroaktivne odgovornosti za upotrebu osiromašenog uranijuma, tvrdi advokat Srđan Aleksić. Nakon presuda u korist žrtava u Srbiji, Aleksić smatra da Sud pravde EU treba preuzeti predmet, jer su i Srbija i BiH kandidati za članstvo.

    – Nijedna organizacija na svijetu nema pravo da ubija građane bez odgovornosti, pa čak i NATO pakt. Јa sam siguran da NATO kao organizacija koja je učestvovala u nelegalnoj akciji u Srpskoj i u Srbiji, bez odobrenja upotrijebila oružje s produženim dejstvom dužna je da nadoknadi štetu zato što ima svojstvo pravnog lica, što ima novčana sredstva i što je organizovala nelegalnu akciju – istakao je advokat Srđan Aleksić.

    Dokazi su nebrojeni i u pravnom istraživanju provedenom u Republici Srpskoj. Iz Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina podsjećaju – dokaze posjeduje i UN.

    – Ekspertski tim UN vršio je izstraživanje 2002. na lokacijama u Hadžićima i Han Pijesku, našao nekoliko tačaka kontaminacije zemljišta, vode i uopšte živog svijeta od osiromašenog uranijuma – kaže Viktor Nuždić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske.

    NATO se otvoreno svrstavao na stranu jedne od zaraćenih strana iz vlastitih, geostrateških interesa i to je valjda jasno i onima koji su intervenciju prizivali. Od trajnog ekocida niko nije amnestiran. Ostaje nada da će geopolitičke promjene donijeti posljedice i silnicima NATO-a.

  • Vučić: Više od 75 odsto građana Srbije podržavalo je Trampa

    Vučić: Više od 75 odsto građana Srbije podržavalo je Trampa

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za američki portal Breitbart News da predsjednik SAD Donald Tramp uživa izuzetno veliku podršku među građanima Srbije, navodeći da je tokom američke predsjedničke kampanje više od 75 odsto Srba željelo njegovu pobjedu.

    Vučić je ocijenio da Tramp ima veću podršku u Srbiji nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji, ističući da građani cijene njegov odnos prema tradicionalnim vrijednostima, hrišćanstvu, ekonomskom razvoju i nastojanjima da se okončaju međunarodni sukobi.

    „Ljudi u Srbiji željeli su novu vrstu odnosa sa Sjedinjenim Državama. Tramp je bio dovoljno hrabar da otvoreno govori o temama o kojima drugi nisu govorili, a građani su prepoznali i njegovu želju za mirom i jačanjem ekonomskih veza“, rekao je Vučić.

    Govoreći o odnosima Evrope i SAD, Vučić je naveo da mnogi evropski lideri nisu dovoljno razumjeli poruke koje su im upućivali predstavnici administracije Donalda Trampa, uključujući potpredsjednika Džej Di Vensa i državnog sekretara Marka Rubija.

    Prema njegovim riječima, Evropa mora racionalno da sagleda promjene u američkoj politici i da prihvati činjenicu da se prioriteti Vašingtona mijenjaju.

    Vučić je izrazio nadu da će Donald Tramp tokom mandata posjetiti Srbiju, podsjećajući da je posljednji američki predsjednik koji je zvanično boravio u Beogradu bio Ričard Nikson.

    „Pozivam predsjednika Trampa da dođe u Srbiju. Uvjeren sam da bi ga dočekalo više od 100.000 ljudi. To bi bila prilika za novo poglavlje u odnosima Srbije i Sjedinjenih Država“, rekao je Vučić.

    On je istakao da Srbija i SAD imaju istoriju savezništva u Prvom i Drugom svjetskom ratu, te ocijenio da postoji značajan prostor za unapređenje političke i ekonomske saradnje dvije zemlje.

    U završnom dijelu intervjua Vučić je govorio i o svojim interesovanjima za šah i košarku. Naveo je da šah uči ljude kako da prihvate poraz, poštuju protivnika i istraju u ostvarivanju ciljeva, dok košarka pokazuje značaj timskog rada i saradnje.

    Predsjednik Srbije rekao je da redovno prati NBA ligu i posebno istakao divljenje prema srpskom košarkašu Nikoli Jokiću, kojeg smatra jednim od najboljih igrača današnjice.

    Breitbart News najavio je da će uskoro objaviti i nastavak intervjua sa Vučićem, uključujući njegove stavove o odnosima sa Kinom, sastanku sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i mogućnostima za nova američka ulaganja u Srbiju.

    Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social intervju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

  • Predsjednik Irana podnio ostavku

    Predsjednik Irana podnio ostavku

    Predsjednik Irana Masud Pezeškijan poslao je zvanično pismo sa svojom ostavkom kancelariji iranskog vrhovnog vođe Modžtabi Hamneiju u kojem navodi da je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) preuzeo potpunu kontrolu u upravljanju tom zemljom, javlja Iran internešnel, pozivajući se na iranskog obavještajnog zvaničnika.

    Zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti rekao je da je Pezeškijan u pismu, koje je poslato u posljednjih nekoliko sati, neviđenim i kritičkim tonom upozorio Hamneija da je struktura upravljanja zemljom u praksi odstupila od zvaničnih puteva i da su glavni dijelovi vlade došli pod potpunu kontrolu određene grupe komandanata Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC).

    Prema izvoru, Pezeškijan je naglasio da su predsjednik i vlada isključeni iz glavnog i vitalnog procesa donošenja odluka u zemlji, a vakuum koji je nastao iz ove situacije otvorio je put ekstremističkim strujama u IRGC-u da preuzmu kontrolu, prenosi Tanjug.

    Prema obavještajnom zvaničniku, Pezeškijan je izjavio i da nije u stanju da vodi vladu i ispunjava svoje zakonske obaveze pod takvim okolnostima, zbog čega je pozvao Hamneija da hitno usvoji njegovu ostavku.

    Mediji su ranije izvijestili da je IRGC postepeno ograničila mnoga ovlašćenja predsjedništva i da je efikasno preuzela kontrolu nad ključnim dijelovima vlade, a 28. aprila pojavili su se izvještaji o ozbiljnim neslaganjima između Pezeškijana i Ahmada Vahidija, komandanta IRGC-a, za koga se navodi da je trenutno osoba broj jedan u predsjedništvu.

    Obaviješteni izvori su za Iran Internešenal rekli da je korijen ovih razlika bio “način na koji je rat vođen i njegove destruktivne posljedice po egzistenciju ljudi i ekonomiju zemlje”.

    Prema ovom izvještaju, Vahidi je eksplicitno izjavio da, zbog kritičnih ratnih uslova, sve ključne i osjetljive rukovodeće pozicije treba direktno da bira i da njima upravlja IRGC, do daljnjeg.

  • BiH dobija novog visokog predstavnika, Italijan Antonio Zanardi Landi ima najveće šanse

    BiH dobija novog visokog predstavnika, Italijan Antonio Zanardi Landi ima najveće šanse

    Sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIC) zakazana je za 3. i 4. juni u Sarajevu i na njoj bi, prema najavama, trebalo da bude imenovan nasljednik Kristijana Šmita, a nezvanične informacije govore da najveće šanse za tu poziciju ima italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi.

    Posljednjih dana mediji spekulišu ko bi mogao biti novi visoki predstavnik, međutim još niko nema jasnu sliku o tome ko bi mogao biti predložen, i pojedini mediji u Federaciji BiH izvještavaju da se o tome vode intenzivni razgovori.

    “Nezavisne novine” ranije su objavile da SAD i dalje misle da bi najbolji kandidat bio Italijan Antonio Zanardi Landi, dok je u petak portal politicki.ba objavio da je njegovo ime zvanično i predloženo.

    Međutim, čini se da su Evropljani skeptični prema tom imenu i pokušavaju za tu poziciju progurati Renea Trokaza, specijalnog izaslanika Francuske za zapadni Balkan.

    Kako stvari sada stoje, najviše šanse za imenovanje ima Antonio Zanardi Landi. On je rođen 1950. godine u Udinama, diplomirao je pravo na Univerzitetu u Padovi, a diplomatsku karijeru započeo je krajem sedamdesetih godina. Bio je prvi Italijan koji je pohađao prestižnu francusku školu ENA u Parizu, instituciju koju su prošli brojni evropski državnici i diplomate.

    Tokom višedecenijske karijere službovao je u Otavi, Teheranu, Londonu, Vatikanu, Srbiji i Rusiji. Od 2004. do 2006. bio je ambasador Italije u tadašnjoj državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, dok je od 2010. do 2013. obavljao funkciju ambasadora u Ruskoj Federaciji i Turkmenistanu. Nakon toga postao je diplomatski savjetnik predsjednika Italije, a danas obavlja funkciju ambasadora Suverenog malteškog reda pri Svetoj stolici.

    Očekivano, imenovanje budućeg novog visokog predstavnika izazvalo je potpuno različite reakcije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da PIC nije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i od njega se ni ubuduće ne može očekivati ništa dobro.

    “Jedino bi bila dobra odluka da dozvole narodima da se mirno raziđu”, rekao je Dodik u nedjelju novinarima u Banjaluci.

    Kazao je da u PIC-u sjede birokrate koje prenose stavove udaljenih kancelarija koje nemaju nikakve veze sa realnošću u BiH, da se PIC nametnuo kao izraz političke volje dijela zapadnih zemalja, da u njemu danas nema Rusije i da je urušen konsenzus odlučivanja.

    “Taj savjet je sebi pribavio moć upravo na pozicijama politika koje nisu bile zasnovane na zdravom razumu. Da li je zdravorazumski da u jednoj zemlji 30 godina pokušavate da sprovedete jednu stvar? Da možda nije vrijeme da odustanete i pokušate nešto novo?”, upitao je Dodik.

    S druge strane, u SDA, najvećoj bošnjačkoj stranci, kažu da OHR mora ostati sa punim ovlaštenjima i da je neprihvatljivo da se govori o redukovanju ovlaštenja visokog predstavnika i da građani o tome ne znaju ništa.

    Oni su od PIC-a zatražili da javnosti saopšte da li se i kakve promjene planiraju u funkcionisanju OHR-a i predoče procjenu kako će se to odraziti na stabilnost BiH.

    “Visoki predstavnik sa punim ovlaštenjima nikada nije bio potrebniji. Slabljenje njegove uloge dodatno bi ohrabrilo antidejtonske snage i vodilo u produbljivanje krize”, saopštili su iz SDA.

    Podsjećamo, Kancelarija visokog predstavnika objavila je da Kristijan Šmit napušta funkciju visokog predstavnika, ali da će na poziciji ostati do imenovanja njegovog zamjenika.

    Time se potvrdilo pisanje “Nezavisnih novina” o tome da se priprema Šmitov odlazak. Prema informacijama koje smo mi objavili, Šmit je insistirao da ode u penziju i da bi trebalo da ostane dok se ne sprovedu naredni opšti izbori.

    Prije nekoliko dana bivši visoki predstavnici Karl Bilt i Volfgang Petrič pozvali su na ukidanje funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, smatrajući da je međunarodni nadzor nad zemljom postao zastarjelo rješenje koje više ne doprinosi stabilnosti, već održava političku stagnaciju.

    Oni su tada rekli da je Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, formalno suverena država koja i dalje ostaje pod snažnim spoljnim upravljanjem, što, po njihovom mišljenju, koči razvoj domaće političke odgovornosti.

  • Dodik: Od PIK-a ništa dobro ne očekujemo ni u budućnosti

    Dodik: Od PIK-a ništa dobro ne očekujemo ni u budućnosti

    Savjet za sprovođenje mira u BiH (PIK) nije dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i od njega se ni ubuduće ne može očekivati ništa dobro, poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    “Jedino bi bila dobra odluka da dozvole narodima da se mirno raziđu”, rekao je Dodik u nedjelju novinarima u Banjaluci.

    Kazao je da u PIK-u sjede birokrate koje prenose stavove udaljenih kancelarija koje nemaju nikakve veze sa realnošću u BiH, da se PIK nametnuo kao izraz političke volje dijela zapadnih zemalja, da u njemu danas nema Rusije i da je urušen konsenzus odlučivanja.

    “Taj savjet je sebi pribavio moć upravo na pozicijama politika koje nisu bile zasnovane na zdravom razumu. Da li je zadravorazumski da u jednoj zemlji 30 godina pokušavate da sprovedete jednu stvar? Da li možda nije vrijeme da odustanete i pokušate nešto novo?”, upitao je Dodik.

  • Zapad podijeljen oko nasljednika Šmita

    Zapad podijeljen oko nasljednika Šmita

    Uoči ključne sjednice Savjeta za implementaciju mira (PIC), zakazane za 3. i 4. jun u Sarajevu, međunarodna zajednica suočava se sa ozbiljnim podjelama oko izbora visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

    Prema diplomatskim izvorima, formirana su dva jasno profilisana bloka. Sjedinjene Američke Države, uz podršku Italije, Turske i Japana, snažno podržavaju kandidaturu italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija. Kako je objavio portal Istraga pozivajuci se na diplomatske izvore, nasuprot njima stoje Francuska, Njemačka, Kanada i institucije Evropske unije, koje pokušavaju progurati svog kandidata – francuskog diplomatu Renea Trokaza, trenutnog specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan.

    Diplomatski obračun u Sarajevu

    Dolazak visokih evropskih zvaničnika u Sarajevo uoči sjednice PIC-a potvrđuje ozbiljnost situacije.

    Francuski ministar za Evropu i spoljne poslove Benjamin Haddad i ministar za Evropu u Ministarstvu spoljnih poslova Njemačke Gunther Krichbaum dolaze sa jasnim ciljem – da spriječe izbor kandidata kojeg podržavaju Vašington i njegovi saveznici. Iako Velika Britanija još nije zvanično zauzela stav, njena pozicija mogla bi biti presudna za konačni ishod.

    Ovakva polarizacija unutar PIC-a rijetko je viđena u ranijim procesima imenovanja visokog predstavnika, što dodatno naglašava geopolitičku dimenziju izbora.

    Pozadina: Ostavka Šmita i ubrzano traženje nasljednika

    Aktuelna kriza intenzivirana je ovog mjeseca, kada je Kristijan Šmit iznenada podnio ostavku pod pritiskom američke administracije.

    Time je otvoren prostor za brzo imenovanje njegovog nasljednika, ali i za otvoreni sukob koncepata upravljanja Bosnom i Hercegovinom.

    U proteklih desetak dana odvijala se intenzivna diplomatska aktivnost – od zatvorenih konsultacija unutar PIC-a, preko koordinacije unutar Evropske unije, do bilateralnih razgovora ključnih aktera. Ranije je objavljeno i da je među ozbiljnim kandidatima italijanski diplomata Zanardi Landi, što je potom i formalizovano kroz njegovu nominaciju.

    Istovremeno, Francuska i Njemačka sa zakašnjenjem radile su na okupljanju podrške za Trokaza, nastojeći izbjeći ranu javnu konfrontaciju.

    Ko su kandidati

    Antonio Zanardi Landi je veteran italijanske diplomatije, sa karijerom koja obuhvata ključne pozicije u Evropi i svijetu. Bio je ambasador u Rusiji i Srbiji, savjetnik predsjednika Italije, te jedan od rijetkih Italijana obrazovanih na prestižnoj francuskoj školi ENA u Parizu.

    Rene Trokaz predstavlja francuski diplomatski kadar sa iskustvom na Kipru i Bliskom istoku, ali i direktnim angažmanom na Zapadnom Balkanu. Kao specijalni izaslanik, već je aktivno uključen u političke procese u Bosni i Hercegovini.

    Neizvjestan ishod

    Kako se približava sjednica PIC-a, sve je izvjesnije da dogovor neće biti lako postignut. Ukoliko nijedna strana ne obezbijedi potrebnu većinu, nije isključeno ni odgađanje izbora ili traženje kompromisnog kandidata.

    U svakom slučaju, izbor novog visokog predstavnika prerastao je u mnogo više od kadrovskog pitanja – postao je test odnosa snaga između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije na Balkanu, ali i signal budućeg pravca međunarodne politike prema Bosni i Hercegovini.

    Različiti stavovi i u BiH

    Uoči sjednice Savjeta za implementaciju mira, domaća politička scena u Bosni i Hercegovini dodatno se zaoštrila kada je riječ o budućnosti OHR-a. U Banjaluci je Narodna skupština Republike Srpske usvojila deklaraciju kojom se traži zatvaranje OHR-a, uz ocjenu da je riječ o prevaziđenoj instituciji koja narušava suverenitet zemlje. Iz Republike Srpske je istovremeno ponovljen stav da se ne priznaje legitimitet Kristijana Šmita, te da svaki budući visoki predstavnik mora imati potvrdu Savjeta bezbjednosti UN.

    Za razliku od toga, iz Sarajeva dolaze potpuno suprotne poruke. Vodeći bošnjački politički akteri poručuju da OHR mora ostati i zadržati snažnu ulogu, uz upozorenje da bi njegovo ukidanje u ovom trenutku moglo dodatno destabilizovati prilike u zemlji. U više javnih istupa naglašeno je da budući visoki predstavnik mora biti spreman koristiti bonska ovlašćenja.

    Iz Mostara, odnosno iz redova hrvatskih političkih predstavnika, dolaze nijansiranije poruke. Istaknuto je da bi novi visoki predstavnik mogao imati drugačiji mandat i pristup, sa manje nametanja odluka i većim oslanjanjem na dogovor domaćih aktera. Istovremeno, naglašava se da pitanje izmjena izbornog zakonodavstva i “legitimnog predstavljanja” ostaje prioritet.

    Bez zajedničkog stava tri politička bloka, jasno je da pitanje budućnosti OHR-a ostaje jedno od ključnih političkih sporova u zemlji, koji će u velikoj mjeri uticati i na izbor novog visokog predstavnika.