VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kineski analitičari tvrde: Mossad stoji iza migrantske krize u Ceuti

    Kineski analitičari tvrde: Mossad stoji iza migrantske krize u Ceuti

    Kineski obavještajni i akademski krugovi izražavaju sumnju da je izraelska obavještajna služba Mossad imala ulogu u nedavnoj migrantskoj krizi u španskoj enklavi Ceuta.

    Kako prenosi španski list El Mundo, pozivajući se na procjene koje kruže u Pekingu, smatra se da je Mossad, koristeći bliske veze sa Marokom, organizovao operaciju hibridnog djelovanja protiv Španije kao odgovor na stav Madrida prema ratu u Gazi.

    Prema tim procjenama, nagli dolazak velikog broja migranata na špansku granicu nije bio spontan, već pažljivo planirana akcija usmjerena na destabilizaciju španske vlade, sprovedena uz posredovanje Maroka.

    Kineski analitičari ovu teoriju povezuju sa pogoršanjem odnosa između Španije i Izraela, koje je uslijedilo nakon što je Madrid otvoreno kritikovao izraelske vojne operacije u Gazi i priznao palestinsku državu.

    Egipatska politikološkinja Nadija Helmi, stručnjak za kinesko-izraelske odnose, navela je da bezbjednosni analitičari u Pekingu dešavanja u Ceuti posmatraju kao organizovanu kampanju pritiska na vladu španskog premijera Pedra Sančeza.

    – Kineski obavještajni analitički centri detaljno su pratili pogoršanje političkih i diplomatskih odnosa između Španije i Izraela. Iz tog ugla posmatrano, narušeni bilateralni odnosi mogli su biti motiv za uključivanje Mossada u migrantsku krizu između Maroka i Španije, uz dodatno podsticanje haosa i nezadovoljstva među marokanskim stanovništvom – izjavila je Helmi.

    Optužbe i van kineskih krugova

    Pretpostavke o mogućoj ulozi Izraela nisu prisutne samo među kineskim analitičarima. O toj temi, navodi se, razgovara se i među diplomatama bliskim kineskom državnom vrhu, koji dovode u vezu vrijeme migrantskog talasa sa promjenom spoljne politike Španije prema Bliskom istoku.

    – Od normalizacije odnosa 2020. godine, Maroko i Izrael razvili su blisko partnerstvo i značajno unaprijedili saradnju u oblasti odbrane i obavještajnog rada – izjavio je jedan diplomata upoznat sa situacijom.

    Slične optužbe iznio je i predsjednik Kolumbije Gustavo Petro, koji je javno optužio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da stoji iza migrantskog talasa u Ceuti.

    Petro tvrdi da je Netanjahu finansirao organizovanje migrantskog kretanja prema Španiji, optužujući istovremeno vlasti u Rabatu da su se stavile u službu izraelskih geopolitičkih interesa kao odgovor na kritike koje pojedine države upućuju izraelskim vojnim operacijama na Bliskom istoku.

    Za razliku od ovih procjena, zvanični kineski državni mediji nisu u svojim izvještajima iznosili tvrdnje o mogućoj ulozi Mossada. Mediji poput CGTN-a i Sinhue fokusirali su se na angažovanje španske vojske i probleme migracione politike Evropske unije koji traju još od migrantske krize 2015. godine.

    Na kineskim društvenim mrežama brojni korisnici izrazili su iznenađenje zbog toga koliko je lako probijena španska granica, što, kako se ocjenjuje, odražava snažan fokus kineske javnosti na pitanja nacionalne bezbjednosti i zaštite granica.

    Peking ovu krizu ne posmatra samo kroz političku prizmu, već i iz geostrateškog ugla. Zapadni Mediteran smatra se jednim od najvažnijih čvorišta pomorskih puteva, energetskih tokova i lučke infrastrukture od velikog značaja za kineske globalne interese.

    Maroko je u međuvremenu postao jedan od ključnih kineskih partnera u Africi. Dvije zemlje intenzivno razvijaju ekonomsku saradnju, dok kineske državne kompanije ulažu značajna sredstva u marokansku željezničku mrežu, energetski sektor i lučku infrastrukturu, posebno u luku Tanger Med, koja predstavlja jedno od glavnih logističkih čvorišta kineskih lanaca snabdijevanja prema evropskim i zapadnim tržištima.

  • Stroža pravila za državljanstvo po rođenju

    Stroža pravila za državljanstvo po rođenju

    Američki predsjednik Donald Tramp ponovo pokušava da ograniči pravo na državljanstvo po rođenju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), svega nekoliko sedmica nakon što je Vrhovni sud odbacio njegov prethodni pokušaj ukidanja tog prava.

    Tramp je juče potpisao dvije izvršne uredbe, među kojima je i ona kojom se proširuju postojeće definicije osoba koje nisu državljani, a čija djeca ne bi imala pravo na državljanstvo po rođenju.

    Drugom izvršnom uredbom zabranjuje se takozvani porođajni turizam, odnosno praksa da trudnice dolaze u SAD kako bi se porodile i tako njihovoj djeci omogućile sticanje američkog državljanstva.

    – Ovo je trebalo da bude urađeno prije mnogo godina, ali se time bavimo sada – rekao je Tramp, kritikujući odluku Vrhovnog suda kojom je zaustavljen njegov prethodni pokušaj ukidanja više od 150 godina stare politike.

    Nova uredba predviđa da automatsko državljanstvo neće biti dodijeljeno bebama rođenim u SAD od dva roditelja koji nisu američki državljani ukoliko je jedan od roditelja član strane terorističke organizacije, službenik strane vlade, lice koje je pokušalo da stekne državljanstvo prevarom ili živi na teritorijama SAD gdje državljanstvo nije regulisano saveznim zakonom.

    Državljanstvo po rođenju za osobe rođene na američkim teritorijama, poput Portorika, uređeno je saveznim zakonom.

    Tramp i članovi njegove administracije više puta su kritikovali takozvani „turizam porođaja“, tvrdeći da pojedini državljani Rusije i Kine zloupotrebljavaju pravo na državljanstvo po rođenju kako bi se infiltrirali u Sjedinjene Američke Države.

    Govoreći iz Ovalnog kabineta prilikom potpisivanja izvršnih naredbi, Tramp je rekao da se u SAD svake godine na ovaj način rodi na stotine hiljada beba.

    Institut za migracionu politiku, nestranačka istraživačka organizacija, saopštio je da se, prema najobuhvatnijim procjenama zasnovanim na podacima popisa stanovništva, u SAD svake godine rodi između 22.000 i 26.000 djece zahvaljujući porođajnom turizmu. Prema podacima koje navodi institut, tokom 2024. godine zabilježeno je 9.600 porođaja kod majki sa stranim adresama.

    – Ljudi dolaze ovdje predstavljajući se kao turisti ili posjetioci, ali je njihov stvarni cilj da dobiju dijete koje će automatski postati američki državljanin, nakon čega napuštaju zemlju i koriste pogodnosti koje iz toga proizlaze – rekao je Stiven Miler, savjetnik za unutrašnju bezbjednost i zamjenik šefa kabineta Bijele kuće za politiku.

    Miler tvrdi da predsjednik ima zakonsko ovlašćenje da zabrani porođajni turizam, pozivajući se na odredbe Zakona o imigraciji i državljanstvu koje predsjedniku daju pravo da propisuje izuzetke i ograničenja u vezi sa ulaskom stranih državljana u zemlju.

    Jednog od prvih dana svog novog predsjedničkog mandata 2025. godine, Tramp je potpisao izvršnu uredbu kojom je pokušao da ukine pravo na državljanstvo po rođenju, koje garantuje 14. amandman Ustava SAD.

    Nakon pravne bitke, slučaj je dospio pred Vrhovni sud, koji je u junu presudio da Trampova politika iz 2025. godine nije u skladu sa Ustavom, zbog čega pravo na državljanstvo po rođenju ostaje na snazi.

  • Istorijski minimumi vodostaja rijeka u regionu

    Istorijski minimumi vodostaja rijeka u regionu

    Dunav se povlači, plovila ostaju nasukana, a rekordno niski vodostaji bilježe se širom Evrope. Stanje na rijekama u Republici Srpskoj za sada je uobičajeno za ovo doba godine. Ali, šta ako se visoke temperature i suše nastave?

    Dunav, jedna od najvažnijih evropskih rijeka, proteklih dana pokazuje svoju zabrinjavajuću stranu. Vodostaji su na pojedinim mjernim stanicama dostigli istorijski niske vrijednosti, što već ozbiljno otežava plovidbu, dok su se neka plovila zbog nedostatka vode nasukala.

    Rekordno niski vodostaji bilježe se duž velikog dijela toka Dunava i drugih velikih evropskih rijeka, od Hrvatske i Srbije, preko Mađarske i Rumunije, do Njemačke i Holandije. I ne utiče nizak vodostaj samo na riječnu plovidbu. Nizak nivo vode predstavlja problem i za hidroenergetski sektor.

    Slike iz Evrope djeluju alarmantno, ali situacija u Republici Srpskoj za sada nije kritična.

    Saša Marić, hidrolog iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srpske, kaže da su vodostaji trenutno niski, ali da su takve vrijednosti uobičajene za ovo doba godine. Ipak, razlog za oprez postoji, posebno imajući u vidu izuzetno topao i sušan jun.

    -Situacija je za sad u nekom redovnom stanju, u smislu da je uobičajeno za ovo doba godine da su vodostaji niži, kao što jesu – kaže on za Srpskainfo. Prema njegovim riječima, pažnju trenutno privlači stanje na Dunavu, čiji je vodostaj na istorijskom minimumu nakon perioda izuzetno visokih temperatura i suše.

    -U toku juna, koji je bio jedan od najtoplijih, ako ne i najtopliji od kada se vrše mjerenja u centralnoj i zapadnoj Evropi, izazvan je jedan veliki sušni period koji se tek sada odražava – objašnjava on.

    Pojašnjava i kako su vodostaji naših rijeka najniži najčešće krajem avgusta i početkom septembra. Situacija se obično mijenja pojavom prvih ozbiljnijih kasnoljetnih i jesenjih padavina.

    Drugim riječima, rijeke trenutno mogu izgledati mirno i nisko, ali dolazak obilnijih padavina nakon dužeg sušnog perioda može donijeti potpuno drugačiji problem. Poplave.

    Dobra vijest kod nas je da su snijeg tokom zime i obilnije proljećne padavine obezbijedili određene količine vode u akumulacijama, što trenutno predstavlja svojevrsni sigurnosni jastuk za hidroenergetski sektor. Marić navodi da je stanje, prema trenutnim saznanjima, na zadovoljavajućem nivou kada je riječ o količinama vode u hidroenergetskim akumulacijama.

    –Trenutno je stanje na nekom zadovoljavajućem nivou, barem što se tiče ovog perioda godine – kaže on. Međutim, mnogo toga zavisi od toga kakav će biti nastavak ljeta. A naredni dani ne ulivaju previše optimizma. Nakon kratkog predaha za vikend, očekuje se nastavak toplog vremena, dok je dugoročnije padavine teško pouzdano prognozirati.

    Jedna od zabluda tokom sušnih perioda jeste da nekoliko lokalnih ljetnjih pljuskova može brzo popraviti stanje velikih rijeka. Ne može.

    Marić objašnjava da kratkotrajne i lokalne padavine mogu imati određeni efekat na manje vodotokove, posebno one sa malim slivnim površinama, ali da za velike reke nisu dovoljne.

    -Što se tiče većih rijeka, potrebne su veće, konkretnije padavine – naglašava hidrolog.

    U Republičkom hidrometeorološkom zavodu za sada ne smatraju da je situacija u Srpskoj dostigla nivo kakav je viđen tokom izrazito sušnih 2022. i 2024. godine. Ipak, određena sličnost postoji.

    -Za ovo doba godine je stanje uobičajeno, ali i dalje je sušno. Za sad ne vidimo neke nove padavine, potencijalno možemo da dođemo do nekih istorijskih minimuma – naglašava Marić i dodaje da je trenutna situacija ipak nešto bolja nego tokom dvije pomenute ekstremno sušne godine.

  • Generacija 2008. prvi put glasa, ali bira između starih imena

    Generacija 2008. prvi put glasa, ali bira između starih imena

    Dok su pravili prve korake kroz školske klupe i učili slova, slušali su obećanja o prosperitetnijoj budućnosti. Danas, kada su postali punoljetni i prvi put imaju priliku da izađu na birališta, pred njima su uglavnom ista politička imena koja su gledali tokom cijelog odrastanja.

    Generacija rođena 2008. godine ove jeseni prvi put učestvuje na opštim izborima. Za gotovo dvije decenije društvo se mijenjalo, tehnologija napredovala, odrasle su nove generacije, ali politička scena ostala je gotovo nepromijenjena. Obećanja o promjenama i boljem životu uglavnom su ostala ista kao i prije osamnaest godina.

    Vrijeme neumoljivo prolazi, ali sastav izbornih lista ostavlja utisak da se politički sat gotovo nije pomjerio.

    Iako se s vremena na vrijeme pojave nove političke opcije i mlađi kandidati sa željom da unesu drugačiju energiju, ključne političke partije i dalje pred birače izlaze sa ljudima koji decenijama dominiraju javnim prostorom. Neki od njih odavno ispunjavaju uslove za penziju, ali političku karijeru očigledno ne planiraju da završe.

    Zbog toga će oni koji ove godine prvi put glasaju svoje biračko pravo ostvariti birajući između političara čija lica poznaju praktično otkad znaju za sebe.

    Nedostatak promjena

    Sociolog Vladimir Vasić smatra da takva slika šalje veoma lošu poruku mladim ljudima.

    – Generaciji koja tek ulazi u svijet odraslih i stiče pravo da bira, ali i da bude birana, nismo ponudili gotovo ništa novo. To dovoljno govori o stanju našeg društva. I dalje gledamo iste političke aktere, iste ideje i iste obrasce djelovanja. Takva atmosfera kod mladih stvara osjećaj udaljenosti od politike, ali i uvjerenje da ovdje ne mogu ostvariti svoju budućnost. Upravo zato mnogi svoju perspektivu traže van granica zemlje – ocjenjuje Vasić.

    Dodaje da prostora za mlade postoji veoma malo.

    – Pojavljuju se pojedinci iz mlađe generacije sa drugačijim idejama, ali često nailaze na prepreke upravo unutar političkih struktura. Bez ozbiljne smjene generacija teško je očekivati značajnije promjene, a za sada ne djeluje da će se to dogoditi u skorije vrijeme – ističe on.

    Učvršćena moć

    Psiholog Aleksandar Milić kaže da nije iznenađenje što su pojedini političari uspjeli da toliko dugo ostanu na vodećim pozicijama.

    – Oni koji su imali više političke moći tokom godina dodatno su je učvrstili. Prije svega mislim na stranke koje obavljaju vlast. Kada bi izborni proces u potpunosti bio sproveden u skladu sa pravilima i bez bilo kakvih nepravilnosti, vjerovatno bi postojalo više prostora za promjene. Ukoliko, međutim, izbori ne budu regularni, teško je očekivati drugačiji ishod od onoga na koji smo navikli – smatra Milić.

  • Brza pruga između Beograda i Budimpešte najavljena za jesen

    Brza pruga između Beograda i Budimpešte najavljena za jesen

    Brza pruga između Beograda i Budimpešte trebalo bi da bude puštena u putnički saobraćaj na jesen, najavljeno je danas nakon sastanka ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandre Sofronijević i mađarskog ministra saobraćaja i javnih radova Davida Vitezija u Subotici.

    Na sastanku je bilo riječi o tehničkim detaljima koje je potrebno ispuniti kako bi pruga bila bezbjedna za saobraćaj.

    “Ostalo je da, nakon obavljenih potrebnih testnih provjera, poslije 24. avgusta bude izvedena simulaciona vožnja od Beograda do Budimpešte, odnosno od Budimpešte do Beograda, uključujući sve granične i carinske procedure, kako bismo konačno utvrdili da je brza pruga spremna za upotrebu, sigurna i bezbjedna za sve građane, te kako bismo definisali konačno vrijeme putovanja”, rekla je ministarka Sofronijević.

    Ona je istakla da je zajednički interes obje zemlje da se što prije omogući povezivanje Srbije željezničkim saobraćajem sa Evropskom unijom.

    Dodala je da se, paralelno sa ovim sastancima, željeznička preduzeća Srbije i Mađarske bave usaglašavanjem voznog reda.

    “Sve to govori da su radovi u završnoj fazi i očekujem da će pruga biti puštena u saobraćaj na jesen, kada budu ispunjeni svi bezbjednosni, regulatorni i tehnički uslovi. Trenutno se privodi kraju rješavanje pitanja vezanih za infrastrukturu i njeno unapređenje. Mogu da kažem da je fizički dio infrastrukture u potpunosti funkcionalan, što potvrđuje i nesmetano odvijanje teretnog saobraćaja. Preostalo je još usaglašavanje sistema DTC nivoa 2 i završetak radova na tom dijelu infrastrukture, nakon čega ćemo uspješno privesti projekat kraju”, rekla je Sofronijevićeva.

    Mađarski ministar Vitezi izjavio je da je kineski izvođač u srijedu obavijestio mađarsku vladu da je sa njihove strane sistem završen, zbog čega je pokrenuto testiranje i na dionici Budimpešta – Kelebija.

    “Testiranja i kontrole biće završeni u roku od dvije sedmice i, ukoliko sve bude u redu, kao što je rekla ministarka Sofronijević, uskoro možemo očekivati početak putničkog saobraćaja. Naravno, ako uočimo određene nedostatke, radićemo na njihovom otklanjanju, jer je bezbjednost najvažnija i za Mađarsku i za Srbiju. Optimista sam i vjerujem da će sve ići u dobrom pravcu, iako nas očekuje još dosta posla”, rekao je Vitezi.

    Ministri su ocijenili da je neophodno uspostaviti kvalitetnu željezničku vezu između Beograda i Budimpešte, koja će omogućiti i direktno povezivanje sa Bečom.

    Sofronijevićeva je naglasila da će Srbija i Mađarska nastaviti uspješnu saradnju, posebno u oblasti saobraćajne infrastrukture.

    “Ministar Vitezi i ja već smo dogovorili novi sastanak, jer imamo mnogo tema za razgovor. Ne treba zaboraviti da nas povezuje Dunav, evropski koridor, da imamo brojne zajedničke projekte, ali i zajedničke izazove o kojima ćemo uskoro ponovo razgovarati”, rekla je ona.

    Vitezi je istakao da je Mađarska otvorena i za unapređenje drumskog saobraćaja između dvije zemlje.

    “Prije svega razgovarali smo o obnovi graničnog prelaza Herceg Santo (Santovo), što će dodatno unaprijediti povezanost Srbije i Mađarske”, rekao je mađarski ministar.

    On je podsjetio da je vodostaj Dunava u Mađarskoj na istorijskom minimumu, što je izazvalo probleme u energetskom sektoru.

    “Nastojimo da obezbijedimo nesmetano funkcionisanje sistema u cijeloj zemlji, ali se suočavamo sa velikim izazovima. Ova situacija pokazuje da klimatske promjene nisu tema budućnosti, već sadašnjosti. Upravo zbog toga važno je ulagati u razvoj i unapređenje željezničkog saobraćaja”, zaključio je Vitezi.

    Sastanku su prisustvovali i stručnjaci iz Srbije i Mađarske, uključujući predstavnike carinskih uprava i policije.

  • Suša ponovo otvorila pitanje robnih rezervi

    Suša ponovo otvorila pitanje robnih rezervi

    Suša koja ovog ljeta pustoši usjeve ne samo u BiH i regionu, nego i širom Evrope, s jedne strane, te poremećaji na tržištima, kojima svjedočimo iz godine u godinu, s druge strane, razlozi su zbog kojih vlasti u Republici Srpskoj hitno treba da formiraju robne rezerve, poručuju borci za zaštitu potrošača.

    Vlast je, istina, prije nekoliko mjeseci takođe priznala da su nam robne rezerve potrebne, ali nije poznato da li je načinjen ijedan korak na njihovom uspostavljanju.

    “Svi imaju mjere, osim nas”

    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, kaže da su robne rezerve trebale biti formirane davno, jer godinama imamo krizu, koja nije “samo naša”, već ima svjetske razmjere.

    “Ali, sve druge države odgovore na tu krizu, dok kod nas nema odgovora. Mi se bavimo izborima, a ne životom građana. Bavimo se foteljom, a ne da zaštitimo stanovnike od nestašice. Povećanje cijena goriva uzima danak, a taj danak plaćaju građani. Povećane su plate funkcionerima, a nijedan potez nije urađen da se bilo šta ublaži kada je u pitanju drastična ekonomska kriza koju osjeća cijeli svijet, a pogotovo mi, zemlja koja je ipak na rubu siromaštva”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Šta treba da bude u zalihama

    Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, poručuje da je ključ svega zaštita domaće proizvodnje na nivou BiH.

    “Druga stvar je da vlast u Republici Srpskoj shvati da moramo imati rezerve mesa, mlijeka i pšenice. To su strateški proizvodi bez kojih se, uz vodu, ne može živjeti. Ali, vidite da je izborna godina, oni razmišljaju o foteljama, a ova suša će uzeti danak. Vidite i sami da gori sve. U Semberiji je kukuruz ‘završio’ svoje. Neće ostati 10 odsto da nešto valja, a i to je lošeg kvaliteta. Sav ceh će na kraju platiti građani”, rekao je Bakajlić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da osnivanje robnih rezervi predstavlja mehanizam za osiguranje raspoloživosti osnovnih proizvoda u uslovima kada dođe do nestašica ili drastičnog povećanja cijena.

    Šta uzrokuje nestašice

    I do nestašica i do značajnog rasta cijena, pojašnjava profesor Mlinarević, dolazi usljed šokova na strani ponude koji mogu biti uzrokovani poremećajima lanaca snabdijevanja ili prirodnim nepogodama kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima.

    “Stoga smislenost robnih rezervi treba posmatrati kroz prizmu efikasnosti njihovog korišćenja. U slučaju cjenovnih poremećaja za željeni uticaj na cijene su potrebne ogromne robne rezerve. Republika Srpska to nije u stanju da formira i samo po sebi bi to proizvelo veći trošak od koristi. Puno efikasnije je u tim situacijama koristiti dobro osmišljenu budžetsku pomoć građanima srazmjerno udaru inflacije na njihov standard”, rekao je Mlinarević.

    Poremećaj snabdjevenosti

    Sa druge strane, prema njegovim riječima, za slučaj poremećaja snabdjevenosti tržišta osnovnim poljoprivrednim dobrima, potrebno je kroz robne rezerve osigurati odgovarajuću količinu tih proizvoda kojim bi se amortizovao uticaj sušne godine na dostupnost i cijenu hrane.

    “Ne treba izgubiti iz vida da je od presudnog značaja za uspjeh koncepta robnih rezervi adekvatno upravljanje. U suprotnom, a čemu smo nažalost nerijetko kroz istoriju svjedočili, i robne rezerve bi mogle postati neuralgična tačka lošeg upravljanja i kanal za nesvrsishodno rasipanje budžetskih sredstava”, rekao je Mlinarević za “Nezavisne novine”.

    Bez robnih rezervi godinama

    U martu je, podsjetimo, premijer Savo Minić izjavio da su robne rezerve potrebne Republici Srpskoj.

    “Slažem se da treba da postoje. Služe da neko ne bude gladan, a u Srpskoj niko nije gladan”, rekao je Minić.

    Šta je u proteklih pet mjeseci urađeno na formiranju robnih rezervi, ako je urađeno išta, nismo uspjeli saznati. Upit na ovu temu smo, naime, poslali Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske, ali odgovor nismo dobili.

    Robne rezerve Republika Srpska, podsjetimo, nema godinama. Da će ih Vlada Republike Srpske ugasiti, znalo se još 2018.

    Od tada do danas, vlast kroz ovaj mehanizam nije mogla intervenisati ni u jednoj krizi, od pandemije virusa korona, preko rata u Ukrajini, do sukoba na Bliskom istoku. U FBiH je situacija drugačija – imaju svoje zalihe.

  • Učenik (14) pucao, sedmoro mrtvih

    Učenik (14) pucao, sedmoro mrtvih

    Sedam osoba, uključujući napadača, ubijeno je danas u pucnjavi u školi u okrugu Bang Kruai u pokrajini Nontaburi na Tajlandu, saopštila je policija.

    U napadu, koji je izveo učenik devetog razreda star oko 14 godina, povrijeđeno je najmanje 15 osoba, od kojih je dvoje u kritičnom stanju.

    Prethodno su vlasti saopštile da je napadač ubio nastavnika i ranio četiri osobe od kojih troje učenika.

    Tajlandski premijer: Ovo je strašno
    Tajlandski premijer Anutin Čarnvirakul izrazio je saučešće porodicama žrtava.

    “Ovo je zaista strašno, nije trebalo da se desi. Ne samo da mi je žao žrtava, već mi je žao što se ovo dogodilo. Kako ovo može da se desi u našoj zemlji”, rekao je premijer.

    On je naglasio da vlada ne dozvoljava građanima da posjeduju vatreno oružje.

    Napadač koji je pucao u školi bio je učenik devetog razreda, star oko 14 godina, rekao je jutros za BBC šef policije pokrajine Nontaburi Dehrapi Kongdi.

    Policija je ranije saopštila da je napadač preminuo.

    Učenik: Pomislio sam da su petarde
    Jedan od učenika rekao je za Rojters da je u prvi mah pomislio da su zvuci pucnjave petarde ili lupanje.

    “U početku nisam mislio da je pištolj. Čula se pucnjava, a onda je sve utihnulo. Onda je ponovo počelo”, rekao je učenik.

    Slučaj je prijavljen oko 10 časova po lokalnom vremenu u školi u okrugu Bang Kruai, nakon čega su na lice mjesta upućeni policija i pripadnici specijalnih jedinica kako bi stavili situaciju pod kontrolu, prenio je portal “Nation Thailand”.

    Škola je najavila da će izdati zvanično saopštenje, dok nadležni nastavljaju istragu.

  • Tajfun Delfin udara na Japan

    Tajfun Delfin udara na Japan

    Gotovo 260.000 ljudi na jugozapadu Japana dobilo je naređenje za evakuaciju zbog snažnog tajfuna Delfin, koji je zahvatio područje Okinave i Amamija.

    Otkazano je više od 500 letova, a vlasti upozoravaju na razorne udare vjetra, obilne padavine, poplave i klizišta.

    Japanska meteorološka agencija (JMA) upozorila je da bi vjetar mogao biti toliko snažan da ošteti ili čak sruši pojedine kuće.

    Prema podacima meteorologa, maksimalna brzina vjetra u blizini centra tajfuna iznosila je oko 144 kilometra na čas, dok su udari dostizali 198 kilometara na čas.

    Očekuju se i još snažniji udari. Na Okinavi i području Amamija mogli bi dostizati čak 216 kilometara na čas, zbog čega je stanovništvu upućen poziv da ostane na sigurnom.

    Evakuacija gotovo 260.000 ljudi
    Vlasti su izdale naredbe za evakuaciju za gotovo 260.000 stanovnika prefektura Kagošima i Okinava.

    Više od 500 letova je otkazano, dok je japanski automobilski gigant Tojota (Toyota) obustavio rad u devet fabrika.

    Tajfun je zahvatio i veliki dio Kjušua, najjužnijeg od četiri glavna japanska ostrva.

    Posebno je teška situacija u prefekturi Kumamoto, koja se još oporavlja od prošlonedjeljnog zemljotresa magnitude 7,1.

    Oko 6.700 stanovnika Kumamota i dalje boravi u evakuacionim centrima nakon što su brojne kuće srušene u zemljotresu.

    Tri osobe povrijeđene na Okinavi
    Prema podacima japanske Agencije za upravljanje požarima i katastrofama i drugih nadležnih institucija, najmanje tri muškarca u sedamdesetim godinama lakše su povrijeđena na Okinavi.

    Među zabilježenim incidentima su padovi izazvani snažnim vjetrom.

    Prema podacima objavljenim u petak u devet časova po lokalnom vremenu, Delfin se nalazio oko 30 kilometara jugoistočno od ostrva Okinoerabu u prefekturi Kagošima i kretao se prema zapadu brzinom od oko 25 kilometara na čas.

    Pritisak u centru tajfuna iznosio je 950 hektopaskala.

    Prijete poplave i klizišta
    Veliku opasnost, osim vjetra, predstavljaju obilne padavine.

    Meteorolozi upozoravaju da bi mogao da se formira takozvani linearni kišni pojas, odnosno uzak pojas izuzetno intenzivnih padavina i grmljavine. Takva pojava može za veoma kratko vrijeme izazvati poplave i znatno povećati opasnost od klizišta.

    Na području Okinave u roku od 24 časa očekuje se do 200 milimetara kiše, dok bi na ostrvima Mijako moglo pasti do 120 milimetara, a na području Jaejame do 100 milimetara.

    Japanska meteorološka agencija pozvala je stanovnike Okinave i Amamija na najviši stepen opreza zbog snažnog vjetra, visokih talasa, klizišta, poplava u nižim područjima i mogućeg izlivanja rijeka.

    Opasnost od visokih talasa postoji i duž pacifičke obale zapadnog i istočnog Japana.

    Udari vjetra mogli bi dostići 216 kilometara na čas
    Prognoze pokazuju da će Delfin nastaviti da se kreće prema zapadu preko Istočnog kineskog mora, zadržavajući veliku snagu.

    Područje glavnog ostrva Okinava moglo bi biti izloženo olujnom vjetru sve do kasnih sati 8. avgusta, dok se na području ostrva Mijako pogoršanje vremena očekuje od ranih jutarnjih časova u subotu.

    Stanovništvu je posebno skrenuta pažnja da ne izlazi napolje tokom najjačih udara vjetra.

    Uz tajfun, pojedinim dijelovima Japana prijeti i potpuno drugačija vremenska opasnost. Meteorološka agencija upozorila je na povećan rizik od toplotnog udara jer bi temperature u nekim područjima mogle dostići 36 stepeni Celzijusa.

    Tajfun Delfin prijeti i Tajvanu
    Tajfun se kreće prema zapadu i očekuje se da prođe sjeverno od Tajvana, čije vlasti takođe podižu nivo pripravnosti.

    Tajvanska Centralna meteorološka administracija najavila je mogućnost izdavanja pomorskog upozorenja zbog približavanja Delfina, dok bi upozorenje za kopno moglo biti izdato za ostrva Macu.

    Iako se očekuje da centar tajfuna prođe uz sjevernu obalu Tajvana i potom nastavi prema Kini, široki kišni pojasevi i relativno sporo kretanje oluje mogli bi donijeti dugotrajnije padavine.

    To predstavlja dodatnu opasnost za područja koja su već bila pogođena obilnim kišama tokom tajfuna Bavi u julu.

  • Kako će članstvo u SEPA smanjiti troškove slanja novca u BiH?

    Kako će članstvo u SEPA smanjiti troškove slanja novca u BiH?

    Ukoliko vam, recimo, brat iz Njemačke uplati 500 evra, naknada za transfer novca u BiH će, sudeći prema iskustvima drugih zemalja, biti niža i do 94 odsto, ali tek kada BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

    Dobra vijest je da je Centralna banka BiH (CB BiH) zvanično aplicirala za pristupanje SEPA, zahvaljujući čemu će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Iz CB BiH navode da je na ovaj način načinjen jedan od najznačajnijih koraka u procesu integracije BiH u evropski platni prostor.

    Kako su pojasnili iz CB BiH, Evropsko platno vijeće i druga evropska tijela sada kreću u razmatranja dostavljene dokumentacije.

    Konačna odluka

    Taj proces, dodali su, uključuje detaljnu analizu, eventualno traženje dodatnih pojašnjenja ili dopuna, te donošenje konačne odluke o prijemu BiH u SEPA područje.

    Nakon prijema, kako pojašnjavaju iz CB BiH, slijedi faza tehničkih, operativnih i organizacionih priprema koje će CB BiH koordinisati sa svim relevantnim institucijama te pružati podršku učesnicima na tržištu.

    “Komercijalne banke treba da usklade svoje informatičke i poslovne sisteme sa SEPA standardima i pristupe odgovarajućim evropskim platnim šemama. Iako je veliki dio posla urađen i prije apliciranja, značajan dio ovih aktivnosti moguće je sprovesti tek nakon formalnog prijema. Iz tog razloga prve SEPA transakcije mogle bi se očekivati najranije šest mjeseci nakon ulaska BiH u Jedinstveno području plaćanja u evrima”, rekli su iz CB BiH.

    Uštede oko 100 miliona evra

    SEPA područje trenutno obuhvata svih 27 država članica Evropske unije te još 14 evropskih zemalja uključujući Veliku Britaniju, Švajcarsku, Albaniju, Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

    “Pristupanje BiH SEPA području donijeće brojne konkretne koristi građanima, privredi i finansijskom sektoru u cjelini. Najznačajnija prednost ogleda se u bržim, sigurnijim i znatno jeftinijim prekograničnim plaćanjima u evrima. U zemljama zapadnog Balkana koje su već dio SEPA sistema naknade za pojedina međunarodna plaćanja smanjene su od 50 odsto do čak 94 odsto, a prema procjenama Svjetske banke u slučaju BiH uštede na naknadama mogle bi iznositi oko 100 miliona evra na godišnjem nivou”, pojasnili su iz CB BiH.

    Brže i jeftinije

    Ulazak u SEPA područje za građane BiH, kako su naglasili, znači da će novčane doznake i druga plaćanja stizati brže i jeftinije. Naime, kako ističu, najveći dio bosanskohercegovačke dijaspore živi upravo u SEPA državama i godišnje u BiH doznači oko četiri milijarde KM.

    “Za privredne subjekte članstvo u SEPA području znači niže troškove međunarodnog platnog prometa, jednostavnije poslovanje s evropskim partnerima, brže izvršavanje plaćanja i veću konkurentnost na međunarodnom tržištu. To će doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja, rastu investicija i ekonomskom razvoju BiH u cjelini. Značaj pristupanja SEPA području dodatno potvrđuje i činjenica da BiH više od 80 odsto svoje spoljnotrgovinske razmjene ostvaruje sa zemljama članicama SEPA područja”, rekli su iz CB BiH.

    Mnogo brži priliv novca

    Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, pojašnjava da SEPA ima dvije ključne prednosti, od čega je prva da se transakcije realizuju brže.

    “Vi danas, kada plaćate u inostranstvu ili očekujete uplatu iz inostranstva, to ide preko svih sistema i to traje u prosjeku minimalno 48 sati. Kod SEPA te transakcije vremenom se realizuju u roku od nekoliko sekundi ili minuta. Naša valuta nije evro i neće to odmah biti u sekundi, ali će biti u roku od nekoliko sati, što je zaista velika prednost u odnosu na postojeći sistem”, naveo je Ražanica.

    Druga velika prednost SEPA je, dodaje on, to što ove transakcije postaju jeftinije. Naime, danas, prilikom realizacije transfera postoji nekoliko institucija koje su uključene u sam transfer i svaka od njih zaračunava svoju naknadu.

    Plaćanje prema inostranstvu

    Recimo, ukoliko vršite plaćanje prema inostranstvu, imate domaću banku, sa koje inicirate plaćanje i koja naplati određenu naknadu. Imate korespondentnu banku putem koje domaća banka posluje sa inostranom – ta banka, dakle, sprovodi transfer i takođe naplaćuje naknadu. I na kraju lanca imate ishodišnu banku, koja takođe naplati naknadu. Kod SEPA je to potpuno drugačije i što je najbitnije: brže i jeftinije.

    “Naravno, ne može se očekivati da će prve SEPA transakcije biti odmah potpuno jeftine i koštati nekoliko evra ili KM, zato što je neophodno da se uspostavi sistem i obim tih međunarodnih transakcija putem SEPA sistema, jer što više transakcija obavljate, to vam je pojedinačna transakcija jeftinija”, pojasnio je Ražanica za “Nezavisne novine”.

    Uplate iz dijaspore

    Poznato je da brojni građani BiH dobijaju novac iz inostranstva, uglavnom od rodbine, a i tada će naknade, kada uđemo u SEPA, biti znatno jeftinije. Naime, prilikom iniciranja ino-naloga onaj ko uplaćuje novac bira i jednu od tri opcije o tome ko će platiti troškove – da li će ih platiti on kao pošiljalac, da li će ih podijeliti pošiljalac i primalac, ili će sve troškove snositi onaj ko novac dobija. I tu svaka banka u nizu, do banke krajnjeg korisnika, zaračunava naknadu za izvršenu uslugu. Ulaskom u SEPA ti troškovi se eliminišu.

    “Naknada će biti dosta niža”, naveo je Ražanica, koji dodaje da se povratna informacija, nakon što je CB BiH aplicirala za pristupanje SEPA, očekuje krajem novembra, kada bi trebalo da bude održana sjednica Evropskog platnog vijeća.

  • Stevandić vraća raspravu na dejtonske temelje

    Stevandić vraća raspravu na dejtonske temelje

    Postoje trenuci u političkoj istoriji kada se više ne postavlja pitanje da li nešto treba otvoriti kao temu, već zašto je to pitanje toliko dugo izbjegavano. Izjava  predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića da Republika Srpska insistira na poništavanju svih odluka visokih predstavnika donesenih bez njene saglasnosti upravo je jedno od takvih pitanja.

    Više od dvije decenije Bosna i Hercegovina funkcioniše pod dvostrukim političkim standardom. S jedne strane govori se o suverenitetu domaćih institucija, evropskim integracijama i odgovornosti izabranih predstavnika. S druge strane, ostavljen je prostor da jedan međunarodni zvaničnik, bez demokratskog legitimiteta građana BiH, nameće zakone, mijenja ustavni i politički okvir i smjenjuje izabrane funkcionere.

    Ako je cilj da Bosna i Hercegovina bude demokratska država, onda takva praksa ne može biti trajno rješenje. Ona je mogla biti zamišljena kao izuzetak u poslijeratnom periodu, ali nikako kao model upravljanja koji će trajati decenijama.

    Upravo zato prijedlog koji je inicirao Nenad Stevandić predstavlja logičan pokušaj da se politički sistem vrati na temelje Dejtonskog sporazuma. Dejton nije zamišljen kao dokument koji daje neograničenu vlast međunarodnim predstavnicima, već kao sporazum dva entiteta i tri konstitutivna naroda koji su prihvatili da zajednički uređuju odnose na osnovu saglasnosti.

    Poništavanje odluka koje su nametnute mimo tog principa nije napad na Dejton, ono je pokušaj njegovog vraćanja u izvorni okvir. U suprotnom ostaje paradoks da se Dejton formalno brani, dok se njegova osnovna načela godinama potiskuju.

    Protivnici ove ideje tvrdiće da je takav zahtjev nerealan. Međutim, gotovo svaka velika politička promjena u istoriji prvo je proglašavana nemogućom, da bi kasnije postala predmet pregovora ili konačnog dogovora. Političke okolnosti se mijenjaju, međunarodni odnosi se mijenjaju, a ono što je juče izgledalo nedostižno danas može postati sasvim legitimna tema za razgovor.

    Posebno je važno što Stevandić insistira da se ova pitanja rješavaju institucionalno. Umjesto jednostranih poteza ili politike svršenog čina, inicijativa dolazi kroz zaključke najviših institucija Republike Srpske. Time se šalje poruka da se politička borba vodi argumentima, odlukama institucija i pozivanjem na međunarodni sporazum koji je okončao rat.

    Naravno, politička scena neće biti jedinstvena. Opozicija će i dalje osporavati motive vlasti, dok će dio međunarodne zajednice vjerovatno braniti dosadašnju praksu OHR-a. Ali to ne mijenja suštinu – pitanje legitimiteta nametnutih odluka više se ne može gurati pod tepih.

    Stevandićeva izjava da Republika Srpska čuva mir i da će istrajavati u svojim političkim stavovima bez odustajanja od institucionalne borbe pokazuje da cilj nije stvaranje novih kriza, već otvaranje ozbiljnog procesa preispitivanja odnosa koji postoje gotovo tri decenije.

    Na kraju, nije najvažnije hoće li ovaj proces biti završen za godinu ili pet godina. Mnogo je važnije da je pitanje konačno postavljeno. Jer nijedno društvo ne može graditi trajnu stabilnost ako istovremeno prihvata da dio njegovog pravnog i političkog sistema počiva na odlukama koje nisu donesene voljom domaćih institucija.

    Zbog toga inicijativa Nenada Stevandića nije samo politička poruka jedne stranke ili jednog parlamenta. Ona predstavlja zahtjev da se odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine konačno vrati onima kojima i pripada – demokratski izabranim predstavnicima i institucijama koje proizlaze iz Dejtonskog sporazuma.