Autor: INFO

  • MUP Srbije se oglasio o Vulinu i Radoičiću: Otkriveni detalji vraćenog leta za Moskvu

    MUP Srbije se oglasio o Vulinu i Radoičiću: Otkriveni detalji vraćenog leta za Moskvu

    Uprava granične policije Srbije saopštila je da je Aleksandar Vulin prošao obaveznu graničnu kontrolu prije leta za Moskvu 3. novembra, kada je avion kompanije „Air Serbia“ vraćen na beogradski aerodrom. Policija se istovremeno oglasila i o Milanu Radoičiću, navodeći da osobe kojima je zabranjen prelazak granice ili za kojima je raspisana aktivna potraga ne mogu zakonito napustiti zemlju.

    U saopštenju Uprave granične policije navodi se da je Vulin, kao i ostali putnici na letu za Moskvu, prošao propisanu graničnu kontrolu, dok pregled putnika i prtljaga prije ukrcavanja u avion nije u nadležnosti te službe.

    Time su iz MUP-a odgovorili na medijske navode o događaju od 3. novembra, kada je avion kompanije „Air Serbia“, na letu JU134 iz Beograda za Moskvu, vraćen na Aerodrom „Nikola Tesla“.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na saopštenje koje je objavio portal Nova.rs, u ovakvim situacijama formira se štab koji odlučuje o mjerama i radnjama koje treba preduzeti.

    „U situacijama, kakva je bila vezana za gospodina Vulina i sumnju da lice nije prošlo propisan pregled obezbjeđivanja prije ukrcavanja u vazduhoplov, formira se štab koji odlučuje o mjerama i radnjama koje će se preduzeti u takvim situacijama, a granična policija je dio tog štaba“, navodi se u saopštenju.

    Uprava granične policije istakla je i da je njen načelnik, general Dragiša Simić, insistirao na kompletnoj provjeri leta nakon povratka aviona u Beograd, suprotno navodima pojedinih medija.

    Podsjećamo, Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu ranije je saopštilo da je formiralo predmet povodom ovog događaja. Pregledom snimaka video-nadzora utvrđeno je da je jedan putnik prošao kroz prostor bezbjednosne kontrole u pratnji pripadnika BIA, bez propisanog pregleda.

    Naknadno je ustanovljeno da se prilikom prolaska tog putnika aktivirao alarm, ali dodatni bezbjednosni pregled nije obavljen.

    Na letu su se nalazili Aleksandar Vulin, Dušan Bajatović i Nenad Popović, a pojedini mediji u Srbiji ranije su objavili saznanja da je putnik koji nije prošao propisanu bezbjednosnu provjeru bio upravo Vulin.

    Šta je MUP saopštio o Milanu Radoičiću?

    Uprava granične policije osvrnula se i na informacije koje se odnose na Milana Radoičića.

    Iz MUP-a su naveli da nijedna osoba kojoj je izrečena zabrana prelaska državne granice ili za kojom postoji aktivna potraga ne može zakonito preći granicu.

    „Uprava granične policije kao organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova i kao organ izvršne vlasti nije nadležna da ograniči slobodu kretanja nijednom licu ukoliko ona nije ograničena zakonom, odnosno odlukom pravosudnog organa“, navodi se u saopštenju.

    Objašnjeno je da se uslovi za prelazak granice provjeravaju neposredno na graničnom prelazu, pri čemu policija može koristiti evidencije drugih organizacionih jedinica MUP-a, državnih organa i međunarodnih organizacija.

    Sudske odluke koje MUP treba da izvrši dostavljaju se nadležnoj policijskoj upravi prema mjestu prebivališta osobe na koju se odnose, radi evidentiranja i eventualnog postupanja granične policije.

    U saopštenju nije precizirano da li je prema Milanu Radoičiću evidentirana zabrana prelaska granice ili aktivna potraga.

  • Drama u Kotor Varošu: Policajci spasili porodicu sa bebom, vatrogasci spriječili veću štetu

    Drama u Kotor Varošu: Policajci spasili porodicu sa bebom, vatrogasci spriječili veću štetu

    Postoje situacije u kojima od brze reakcije zavise ljudski životi, a upravo takav slučaj zabilježen je u Kotor Varošu, gdje su trojica mladih policajaca iz požara spasila bebu i njene roditelje, ali i evakuisala ostale stanare stambene zgrade.

    Zahvaljujući njihovoj brzoj intervenciji, kao i reakciji vatrogasaca koji su ubrzo stigli na lice mjesta, izbjegnute su teže posljedice, a pričinjena je samo manja materijalna šteta.

    Sve je počelo kada je izbio požar u stambenoj zgradi u Kotor Varošu. Policajci su odmah nakon dojave izašli na teren i shvatili da su ljudski životi ugroženi. Nisu oklijevali, već su krenuli u akciju spasavanja.

    Jovan Serdar prošao kroz dim i spasio porodicu

    Posebno hrabar potez napravio je policajac Jovan Serdar, koji je prošao kroz dim i uspio da iz ugroženog stana izvuče bebu i njene roditelje.

    Nakon toga, njegova dvojica kolega pristupila su evakuaciji ostalih stanara zgrade. Požar je izbio na trećem spratu, ali se dim brzo širio i predstavljao opasnost za sve koji su se nalazili u objektu.

    Mladi policajci prisjetili su se trenutaka u kojima nije bilo vremena za razmišljanje, već je bilo potrebno odmah reagovati i pomoći ljudima koji su se našli u opasnosti.

    Nakon intervencije policije na lice mjesta stigla je i vatrogasna brigada, čiji su pripadnici spriječili širenje požara i nastanak veće materijalne štete.

    Ponos kolega i cijele Republike Srpske

    U Policijskoj stanici Kotor Varoš ponosni su na postupak mladih policajaca, koji su svojim djelima pokazali šta znači odgovorno i časno nositi policijsku uniformu.

    Kako navodi ATV, riječ je o mladićima koji su, osim svakodnevnih policijskih obaveza, poznati i kao uspješni sportisti, a svojim sugrađanima uvijek su spremni da priteknu u pomoć.

    Još od djetinjstva znali su da žele postati policijski službenici i obavljati poslove koji zahtijevaju hrabrost, odgovornost i spremnost na rizik.

    Ovaj put su to pokazali na djelu, spasivši porodicu sa bebom i pomogavši u evakuaciji cijele zgrade. Njihov postupak primjer je požrtvovanosti i služenja građanima, zbog čega s razlogom nose epitet heroja na koje je ponosna cijela Republika Srpska.

  • EXPO 2027 u Beogradu: Završeno 85 odsto radova, približava se važan rok

    EXPO 2027 u Beogradu: Završeno 85 odsto radova, približava se važan rok

    Pripreme za međunarodnu izložbu EXPO 2027 u Beogradu ulaze u završnu fazu, a prema podacima organizatora, do sada je završeno 85 odsto radova na kompleksu u Surčinu. Do otvaranja manifestacije ostalo je 176 dana, dok se približava i važan rok za predaju izložbenih prostora međunarodnim učesnicima.

    Prema podacima koje su organizatori objavili 17. novembra, na gradilištu se još uređuju zelene i javne površine, završavaju fasade i opremaju enterijeri. Naredni period biće posebno značajan zbog roka koji ističe 1. decembra, kada bi predstavnici stranih zemalja trebalo da počnu preuzimati svoje izložbene prostore.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na Bankar.me, međunarodni učesnici upravo od tog datuma treba da započnu pripreme za postavljanje svojih izložbenih sadržaja.

    Zašto je 1. decembar važan datum?

    Međunarodni biro za izložbe (BIE) ranije je od vlasti Srbije zatražio potvrdu da radovi napreduju prema planu i da će primopredaja prostora moći da počne u predviđenom roku.

    Prema podacima BIE, više od 140 učesnika organizovalo je svoje pripreme računajući na 1. decembar kao datum preuzimanja prostora. Zbog toga je pravovremeni završetak radova važan ne samo za domaće organizatore već i za države i druge međunarodne učesnike koji moraju pripremiti svoje izložbene postavke.

    Kada će biti završena pruga do EXPO kompleksa?

    Pored izgradnje samog izložbenog kompleksa, u toku su i radovi na njegovom povezivanju sa željezničkom mrežom.

    Riječ je o pruzi Zemun Polje – Aerodrom „Nikola Tesla“ – Nacionalni stadion, ukupne dužine 18,3 kilometra.

    Vlada Srbije je u oktobru saopštila da bi građevinski radovi na ovoj pruzi trebalo da budu završeni do kraja 2026. godine, nakon čega slijedi testiranje.

    Prema tadašnjim najavama, pruga bi mogla biti otvorena za saobraćaj u martu ili aprilu 2027. godine, neposredno pred početak međunarodne izložbe.

    EXPO 2027 u Beogradu biće održan od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine, pod temom „Igra(j) za čovječanstvo – sport i muzika za sve“.

  • Stotine Banjalučana svakodnevno traže obrok u javnim kuhinjama, broj korisnika raste

    Stotine Banjalučana svakodnevno traže obrok u javnim kuhinjama, broj korisnika raste

    Na vrata javnih kuhinja u Banjaluci svakodnevno dolaze stotine ljudi, a broj onih kojima je potrebna pomoć u hrani sve je veći. Teško materijalno stanje, bolesti, nemogućnost pronalaska zaposlenja i niska primanja razlozi su zbog kojih se građani, među kojima je najviše starijih osoba, obraćaju humanitarnim organizacijama kako bi dobili topli obrok.

    Da hrana za sve veći broj ljudi postaje luksuz, potvrđuju i podaci javnih kuhinja. Gradska organizacija Crvenog krsta Banjaluka ima 440 korisnika, „Mozaik prijateljstva“ obezbjeđuje obroke za oko 800 ljudi, dok „Merhamet“ u Banjaluci, Novom Gradu i Kozarskoj Dubici ima približno 450 korisnika.

    Crveni krst ima 440 korisnika

    Predsjednica Gradske organizacije Crvenog krsta Banjaluka Željka Ilić kaže da je broj korisnika ove organizacije godinama nepromijenjen, te da za sada uspijevaju da obezbijede funkcionisanje javne kuhinje. Ipak, neizvjesno je šta ih očekuje u narednom periodu.

    Oni koji žele da ostvare pravo na obrok prvo se upućuju u Centar za socijalni rad Banjaluka, koji utvrđuje ko ispunjava uslove. Nakon toga, ukoliko postoji potreba, čeka se oslobađanje mjesta.

    Najveći dio korisnika čine starije osobe koje žive same i imaju mala primanja. Među njima su i mlađi ljudi koji nisu radno sposobni ili su bez zaposlenja. Prema riječima Ilićeve, trenutno nemaju korisnika na listi čekanja.

    „Mozaik prijateljstva“ priprema obroke za 800 ljudi

    Još veći broj korisnika okuplja Udruženje građana „Mozaik prijateljstva“, čija javna kuhinja svakodnevno obezbjeđuje hranu za oko 800 ljudi.

    Predsjednik udruženja Miroslav Subašić upozorava da je organizacija suočena sa velikim finansijskim izazovima, posebno zbog rasta cijena hrane i ostalih troškova. Kako ističe, godišnji budžet od 12.500 KM izuzetno je ograničen u odnosu na sve obaveze koje moraju da pokriju, od nabavke hrane i tekstila do održavanja pet vozila i plaćanja plina, struje i vode.

    U razgovoru za Nezavisne, Subašić navodi da im se svakodnevno obraćaju i institucije koje rade sa socijalno ugroženim osobama, tražeći mogućnost da se pomogne ljudima koji nemaju dovoljno sredstava za život.

    Rad kuhinje u velikoj mjeri zavisi od donacija građana, koji se odazivaju na njihove apele i dostavljaju namirnice poput kupusa, krompira i mrkve. Za pripremu jednog ručka potrebno im je čak 25 kilograma mesa.

    Subašić navodi da su nedavno dobili donaciju od 400 kilograma mesa, što bi, prema njihovim procjenama, trebalo da bude dovoljno za približno 15 dana.

    Merhamet upozorava na nedostatak podrške i rast troškova

    Regionalni odbor „Merhameta“ Banjaluka, koji pokriva javne kuhinje u Banjaluci, Novom Gradu i Kozarskoj Dubici, ima oko 450 korisnika. Međutim, taj broj varira tokom godine, a posebno raste u zimskim mjesecima.

    Direktor Regionalnog odbora Jasmin Spahić objašnjava da se tokom zime povećava broj ljudi kojima je potrebna pomoć, jer prestaju sezonski poslovi, pa se mnogi prijavljuju za obroke kako bi lakše prebrodili najhladniji dio godine.

    Dodatni problem predstavlja izostanak finansijske podrške Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske. Prema njegovim riječima, ove godine sredstva nisu dodijeljena svim organizacijama „Merhameta“, već je podršku od 10.000 KM dobio samo „Merhamet“ Doboj.

    Spahić kaže da ne znaju zbog čega je došlo do takve odluke, ali se nadaju da će Ministarstvo pronaći način da se finansijska pomoć ponovo obezbijedi.

    Bez tih sredstava, upozorava, rad kuhinja u narednom periodu biće znatno otežan, posebno zbog poskupljenja električne energije i ostalih režijskih troškova.

    Problem predstavlja i sve manji broj donatora, kao i smanjenje javnih poziva za podršku humanitarnim organizacijama. Spahić podsjeća da je Crveni krst Republike Srpske, uz posredovanje Vlade Republike Srpske, ranije u više navrata obezbjeđivao brašno, ulje, šećer i druge namirnice, što je značajno pomagalo nastavak rada javnih kuhinja širom Srpske.

    „Merhamet“ obezbjeđuje i dostavu obroka na kućne adrese za osobe koje zbog zdravstvenog stanja ili drugih razloga nisu u mogućnosti da same dođu po hranu. Među korisnicima su pripadnici različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti, a pravo na pomoć ostvaruju socijalno ugroženi građani koji ispunjavaju propisane uslove i imaju odgovarajuću dokumentaciju Centra za socijalni rad.

    Sve navedeno pokazuje koliko je značajna uloga javnih kuhinja u svakodnevnom životu socijalno ugroženih građana, ali i sa kakvim se izazovima suočavaju organizacije koje nastoje da im obezbijede osnovni obrok.

  • Dobit banjalučke „Čistoće“ skočila za 315 odsto nakon poskupljenja odvoza smeća

    Dobit banjalučke „Čistoće“ skočila za 315 odsto nakon poskupljenja odvoza smeća

    Banjalučka „Čistoća“, koja je početkom godine upozoravala na teško finansijsko stanje i tražila poskupljenje odvoza smeća za čak 40,56 odsto, za prvih devet mjeseci 2026. godine ostvarila je neto dobit od 1,65 miliona KM. Riječ je o povećanju od 315,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada je dobit iznosila nešto manje od 396.000 KM.

    Pokazuje to finansijski izvještaj ovog preduzeća koji je analizirao BL Portal, a koji otvara dodatna pitanja o opravdanosti poskupljenja komunalne usluge. Dok je povećanje cijena predstavljeno kao neophodan korak za izlazak iz teške finansijske situacije, devetomjesečni rezultati pokazuju značajan rast zarade.

    U međuvremenu su građani dobili veće račune. Skupština grada Banjaluka je 31. marta odobrila povećanje cijene odvoza otpada za 29,5 odsto, što je manje od prvobitno traženih 40,56 odsto.

    Veći računi za normalno funkcionisanje

    Rukovodstvo „Čistoće“ zahtjev za poskupljenje obrazlagalo je rastom troškova goriva, održavanja, materijala i radne snage, uz upozorenja da je poslovanje preduzeća ugroženo.

    Direktor Aleksandar Bajić početkom aprila isticao je da se preduzeće nalazi u nepovoljnoj finansijskoj situaciji i da mu je povećanje cijena neophodno za normalno funkcionisanje.

    „Čistoći to poskupljenje mnogo znači“, izjavio je Bajić, navodeći da će domaćinstva mjesečno plaćati dodatne tri do četiri marke.

    Finansijski izvještaj pokazuje da su troškovi poslovanja rasli, ali su prihodi povećani još više, što je omogućilo značajno veću zaradu.

    Prihodi porasli za 3,46 miliona KM

    Od januara do septembra „Čistoća“ je ostvarila ukupne prihode od 16,38 miliona KM, dok su u istom periodu prošle godine iznosili 12,92 miliona KM. To predstavlja rast od 3,46 miliona KM, odnosno 26,8 odsto.

    Istovremeno, rashodi su povećani sa 12,48 na 14,55 miliona KM, što je rast od 16,6 odsto. Troškovi goriva i energije porasli su za 35,8 odsto, dok su izdvajanja za zaposlene povećana za 10,1 odsto.

    Uprkos većim troškovima, poslovna dobit porasla je sa 1,21 na 2,68 miliona KM. Još izraženiji rast zabilježen je kod neto dobiti, koja je sa 395.972 KM dostigla 1.645.461 KM.

    To znači da je konačna zarada preduzeća više nego učetvorostručena u odnosu na isti period prošle godine.

    Većinski vlasnički udio u banjalučkoj „Čistoći“ povezan je sa biznismenom Mladenom Milanovićem Kajom. Njegova kompanija „MG Mind“ vlasnik je „Tržnice“, koja posjeduje 51,03 odsto akcija „Čistoće“. Grad Banjaluka je sa 30 odsto akcija drugi najveći akcionar ovog preduzeća, kojem je gradska skupština odobrila skuplji odvoz smeća.

    Ipak, iz zbirnih finansijskih podataka nije moguće precizno utvrditi koliko je povećanje cijene odvoza otpada doprinijelo rastu dobiti. „Čistoća“ ostvaruje i druge prihode, a izvještaj obuhvata i mjesece prije stupanja na snagu poskupljenja.

    Uprkos tome, razlika između ranijih upozorenja o ugroženom poslovanju i ostvarenih rezultata ostaje značajna. Preduzeće koje je tražilo gotovo 41 odsto skuplji odvoz smeća kraj septembra dočekalo je sa gotovo 1,25 miliona KM većom neto dobiti nego godinu ranije.

  • Svjetsko tržište bilježi novi pad cijena nafte uprkos tenzijama na Bliskom istoku

    Svjetsko tržište bilježi novi pad cijena nafte uprkos tenzijama na Bliskom istoku

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u padu treću sedmicu zaredom, usljed pojačanog izvoza sa Bliskog istoka, uprkos napadima Huta na Rijad i izvještajima o problemima u pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz.

    U Londonu je cijena sirove nafte „brent“ iz Sjevernog mora niža za 1,65 dolara ili 1,79 odsto i iznosi 90,33 dolara po barelu. Istovremeno, u Njujorku je cijena lake sirove nafte pala za 1,62 dolara ili 1,95 odsto, pa se barelom sada trguje po cijeni od 81,59 dolara.

    „Brent“ je na putu da ove sedmice zabilježi pad od šest odsto, dok bi cijena lake sirove nafte mogla biti niža za osam odsto. Do pada dolazi usljed očekivanja da će na tržištu doći do viška ponude, jer se protok nafte kroz Ormuski moreuz vratio na nivoe zabilježene na početku sukoba, prenosi RTRS, pozivajući se na CNBC.

  • Putin želi da pregovore o Ukrajini proširi na cijelu Evropu: Moskva ima šire bezbjednosne zahtjeve

    Putin želi da pregovore o Ukrajini proširi na cijelu Evropu: Moskva ima šire bezbjednosne zahtjeve

    Rusija želi da pregovore o okončanju rata u Ukrajini proširi na mnogo šire pitanje evropske bezbjednosti, a Moskva bi razgovore o miru mogla iskoristiti za ostvarivanje ciljeva koji se odnose na čitav evropski kontinent. U središtu takvog pristupa nalazi se nastojanje da se razgovara o budućem bezbjednosnom poretku, uključujući i položaj NATO-a u Evropi.

    Ukrajina je bila malo ili nimalo zastupljena na samitu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine – Donalda Trampa, Vladimira Putina i Si Đinpinga – održanom u četvrtak u Šenženu. Kina je, kao domaćin, zadržala poziciju države koja nije direktno uključena u sukob. Istovremeno, Si Đinping je početkom ovog mjeseca njemačkom predsjedniku Frank-Valteru Štajnmajeru poručio da se o Evropi ne može pregovarati bez Evrope.

    Takav stav, s jedne strane, predstavlja poruku da se ni o Pacifiku ne može odlučivati bez Kine. Prije dolaska u Kinu, Tramp je pristao na modernizaciju aerodroma Basko, u blizini Tajvana na Filipinima, dok su Australija i Filipini prošle sedmice potpisali novi sporazum o odbrambenoj saradnji, koji ne uključuje međusobnu odbranu. S druge strane, Evropa pokazuje spremnost za saradnju koja bi trebalo da smanji trgovinske tenzije, imajući u vidu da Kina sa Evropskom unijom ostvaruje trgovinski suficit od milijardu evra dnevno.

    Nakon trilateralnog sastanka Putin se obratio novinarima i rekao da je Rusija diplomatskim kanalima predložila evropskim državama da dođu u Moskvu kako bi definisale svoj stav. Kako prenosi B92, Putin je trenutni odnos Evrope prema Rusiji opisao kao „političku dijareju“, koju, prema njegovim riječima, obilježava izrazito neprijateljski stav prema Moskvi, opravdavan navodnom „ruskom prijetnjom“.

    Moskva bi nakon razgovora sa evropskim predstavnicima odlučila u kojem formatu će nastaviti dijalog o Ukrajini. Ideja o uključivanju Evrope u pregovore u velikoj mjeri se povezuje sa Trampovom željom da se povuče iz tog procesa. Putin tvrdi da američki predstavnici od njega „intenzivno“ traže da dozvoli evropskim državama učešće u razgovorima.

    Pregovori su dobili novu dimenziju 9. oktobra u Majamiju, kada je predloženo da se razgovara i o budućoj bezbjednosnoj arhitekturi Evrope.

    Ruski prijedlozi podrazumijevaju povlačenje NATO-a

    Tokom razgovora sa predstavnicima SAD i Ukrajine u Abu Dabiju prošle sedmice, Rusija je predstavila dokument sa svojim prijedlozima. Suština tih zahtjeva, kako se navodi u analizi, jeste da se NATO vrati na položaje iz 1997. godine, prije širenja Alijanse na centralnu i istočnu Evropu.

    Putin se oslanja na tu platformu, nastupajući sa pozicije lidera čiji je položaj dodatno ojačan trilateralnim samitom. Ipak, dokument iz Abu Dabija, koji je neformalne prirode, kao i Putinovo obraćanje novinarima u Kini, treba posmatrati prvenstveno kao zauzimanje maksimalističkih pregovaračkih pozicija. Sam ruski predsjednik priznao je da se o evropskoj bezbjednosti ne može ozbiljno razgovarati bez učešća evropskih država.

    Ukrajini ponuđene bezbjednosne garancije po uzoru na NATO

    Američki pregovarač Džared Kušner, zet predsjednika Donalda Trampa, izjavio je u Berlinu da je američki predsjednik otvoren za mogućnost da Ukrajina dobije bezbjednosne garancije na nivou člana 5 Sjevernoatlantskog sporazuma, koji predviđa kolektivnu odbranu.

    „Mislim da smo pomirili Ruse sa konceptom da bi svaka bezbednosna garancija za Ukrajinu bila zasnovana na Članu 5“, rekao je Kušner, prenosi AP. Dodao je da, barem prema onome što Rusi govore, smatra da je njihova namjera da spriječe izbijanje novog rata u budućnosti.

    Moskva, međutim, ima drugačiji stav od Kušnera. Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov u petak je isključio mogućnost davanja bezbjednosnih garancija Ukrajini po uzoru na NATO. Istovremeno je potvrdio da su u toku pripreme za moguću posjetu Moskvi predstavnika Velike Britanije, Njemačke i Francuske.

    Rusija, prema navodima iz analize, računa i na to da bi mogla iskoristiti oslabljenu ukrajinsku protivvazdušnu odbranu i tokom zime uništavati energetsku infrastrukturu, čime bi se dodatno uticalo na moral stanovništva. Moskva smatra da bi Kijev na proljeće mogao biti spremniji na ustupke. U tom kontekstu tumači se i Putinova izjava iz Kine da Ukrajina nema podsticaja da pristane na prekid neprijateljstava.

    Ruski predsjednik rekao je da se nada da će Kijev na kraju „shvatiti da je bolje pristati na ove kompromise nego se suočiti sa realnošću koju će ionako morati pre ili kasnije da prihvate“.

    Putin je poručio da je Rusija spremna na kompromis, ali ne i kada je riječ o teritorijalnim zahtjevima, prisustvu snaga drugih država – posebno NATO-a – u Ukrajini, kao i redoslijedu koraka. Moskva insistira da se prvo postigne sveobuhvatan mirovni, a možda i evropski sporazum, a tek nakon toga razgovara o prekidu vatre. Prema ocjeni iz analize, teško je zamisliti u kojim bi drugim oblastima, osim navedenih, ruska strana bila spremna na kompromise.

    Evropa insistira da prvo bude postignut mir

    Uprkos različitim stavovima o pregovorima, u Evropi se pojavljuju znaci većeg jedinstva. Britanski premijer Endi Bernam izjavio je u Berlinu da Evropa ima jasnu, dosljednu i jedinstvenu pregovaračku poziciju.

    „Nije na agresoru da postavlja široke i nerealne bezbednosne zahteve“, rekao je Bernam, dodajući: „Spremni smo da započnemo ozbiljne razgovore o evropskoj bezbednosti, ali prvo mora postojati mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije“.

    Odlazak evropskih predstavnika u Moskvu, uprkos Rjabkovljevim tvrdnjama o pripremama takve posjete, u ovoj fazi ne djeluje kao realna opcija. Njemački kancelar Fridrih Merc predložio je da se naredna runda razgovora održi na neutralnom mjestu, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    Čvrst evropski stav o redoslijedu koraka – prvo mirovni sporazum ili prekid vatre, a potom razgovori o evropskoj bezbjednosnoj arhitekturi – mogao bi predstavljati polaznu osnovu za nastavak procesa. Smanjenje američkog uticaja na pregovore, prema ocjeni autora analize, moglo bi ublažiti nerealne ruske zahtjeve, jer bi Moskva izgubila sagovornika koji je najspremniji da razgovara o njenim prijedlozima.

    Za sada, međutim, nema napretka u okončanju ruske agresije na Ukrajinu. Ukoliko ruska zimska ofanziva ne uspije, proljeće bi moglo otvoriti prostor za nove pregovaračke mogućnosti.

  • Tramp zaprijetio demokratama pred preuzimanje Kongresa: Nijedan zakon neće proći bez dogovora

    Tramp zaprijetio demokratama pred preuzimanje Kongresa: Nijedan zakon neće proći bez dogovora

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je da će stavljati veto na zakonske prijedloge demokrata ukoliko ta stranka preuzme kontrolu nad Kongresom 2027. godine, ističući da bi takvo ovlašćenje moglo poslužiti i kao sredstvo za postizanje političkih kompromisa.

    Govoreći na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, Tramp je predsjedničko pravo veta opisao kao izuzetno moćno ovlašćenje i ocijenio da bi njegova spremnost da blokira zakone demokrata mogla da ih navede da ublaže svoje političke stavove i pokušaju da pronađu zajednički jezik sa republikancima.

    „Oni će mi slati prijedloge zakona, a ja ću stavljati veto na njih. Zatim će slati nove prijedloge, a ja ću ponovo stavljati veto. Tako možemo da provedemo dvije godine i mjesec dana, koliko nam je preostalo“, rekao je Tramp, prenosi Rojters.

    On je, međutim, ocijenio da bi demokrate vremenom mogle shvatiti da je, umjesto stalnog sukobljavanja oko zakonskih prijedloga, moguće sarađivati sa njim i tako ostvariti određene političke ciljeve.

    „Zahvaljujući ovlašćenju veta, postoji realna mogućnost da postignemo mnogo dobrih stvari“, naveo je američki predsjednik.

    Tramp otvoren za dogovor o zdravstvu i imigraciji

    Tramp je rekao da su ga brojni demokratski političari kontaktirali kako bi razgovarali o reformi zdravstvenog sistema i imigracionoj politici.

    Posebno je izdvojio zdravstvenu zaštitu kao oblast u kojoj bi dvije političke stranke mogle pronaći zajednički jezik i postići dogovor koji bi uključivao prijedloge obje strane.

    „Otvoren sam za kvalitetno rješenje u oblasti zdravstvene zaštite. Možda ne može da bude baš onako kako oni žele, ali može da predstavlja kombinaciju onoga što svi želimo, tako da na kraju dobijemo dobar zdravstveni sistem u našoj zemlji“, rekao je Tramp.

    Kako prenosi B92, američki predsjednik je tako najavio da će koristiti pravo veta kao sredstvo za blokiranje zakonskih inicijativa demokrata, ali i kao polugu u eventualnim pregovorima sa njihovim predstavnicima.

    Demokrate su nakon međuizbora u novembru osvojile kontrolu nad oba doma američkog Kongresa, čime će od januara 2027. godine biti uspostavljena nova politička ravnoteža u Vašingtonu, dok će Tramp ostati u Bijeloj kući do kraja svog mandata.

  • Putin poslao poruku ukrajinskim vojnicima: „Pređite na našu stranu“

    Putin poslao poruku ukrajinskim vojnicima: „Pređite na našu stranu“

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da u savremenim sukobima presudnu prednost ne donosi brzina raketa, već brzina razmišljanja, sposobnost prilagođavanja i čvrst duhovni temelj. On je to rekao u intervjuu sa srpskim režiserom Emirom Kusturicom, govoreći o promjenama u vojnoj tehnologiji i faktorima koji odlučuju o pobjedi.

    „Po mom mišljenju, danas nije čak ni brzina raketa ključna, već brzina misli. Vojni stručnjaci mi kažu: dok su do juče bile važne tehničke komponente modernog naoružanja, danas je to matematičko znanje“, rekao je Putin.

    Dodao je da je brzina promjena u vojno-tehničkoj sferi nevjerovatna, te da pobjeđuju oni koji brže razmišljaju, reaguju na aktuelne događaje i odgovaraju na izazove. Naglasio je i da duhovni temelji i čvrstina ostaju važni faktori.

    Intervju je realizovan za projekat „Naše krštenje. Poglavar“, posvećen 80. rođendanu ruskog patrijarha Kirila.

    Putin pozvao ukrajinske vojnike da pređu na rusku stranu

    Govoreći o sukobu u Ukrajini, Putin je ocijenio da je riječ o nastavku vjekovne politike „zavadi pa vladaj“, čiji je cilj, prema njegovim riječima, slabljenje Rusije i njeno potčinjavanje tuđim geopolitičkim interesima.

    On je naveo da zapadne zemlje ne djeluju u interesu Ukrajine, već nastoje da oslabe i podijele narode koji su istorijski povezani.

    Ruski predsjednik poručio je da bi Rusi i Ukrajinci trebalo da teže ujedinjenju u najširem smislu, naglašavajući da to ne mora nužno značiti život u okviru jedne države.

    Ocijenio je da je Ukrajina nakon raspada Sovjetskog Saveza izgubila značajan dio industrijskog potencijala i stanovništva, za šta je okrivio ukrajinske nacionaliste. Praveći razliku između patriotizma i nacionalizma, rekao je da „patrioti vole svoju zemlju, a nacionalisti mrze druge narode“.

    Posebnu poruku uputio je pripadnicima ukrajinske vojske, pozivajući ih da promijene stranu.

    „Ne želim da kažem ‘predajte se’, jer to zvuči pomalo ponižavajuće. Ipak se oni bore i bore se prilično dosljedno. Želio bih da kažem: pređite na našu stranu, jer je to naša zajednička strana. Na zajedničku stranu, na pravu stranu istorije pređite“, poručio je Putin.

    Govorio i o manjinskim grupama na Zapadu

    Putin se osvrnuo i na pitanje ljudskih prava, navodeći da je borba za njih postojala tokom čitave ljudske istorije, ali da su određene manjinske grupe na Zapadu danas postale agresivnije u zahtjevima za ostvarivanje svojih prava.

    „Ima li ovdje nešto novo? Nema ništa novo, sve se ponavlja, uvijek je bilo tako kroz ljudsku istoriju. Samo su određene grupe postale agresivnije, asertivnije u pogledu svojih prava i tako dalje“, rekao je ruski lider.

    Putin objasnio po čemu je ruska civilizacija jedinstvena

    Govoreći o posebnosti ruske civilizacije, Putin je ocijenio da se njena jedinstvenost ogleda u tome što je omogućila razvoj ruskog naroda, ali i drugih naroda i etničkih grupa koje su bile dio Ruskog carstva.

    Prema njegovim riječima, ruska civilizacija omogućavala je očuvanje duhovnog razvoja, religije, tradicije i jezika različitih naroda.

    „Znate, stalno razmišljam o ovome i evo zaključka do kog dolazim: ruska civilizacija nikada nikoga nije uzela pod svoje okrilje. Ona je omogućila razvoj ruskog naroda, ruske etničke grupe i stvorila uslove za razvoj drugih naroda i etničkih grupa koje su bile dio Ruskog carstva, dio porodice ruske države“, ocijenio je Putin.

    Dodao je da su odnosi ruske države i Crkve tokom istorije razvijani na poseban način, a svoj odnos sa patrijarhom Kirilom opisao je kao topao i prijateljski.

    Rusija kao „barka spasa“ za očuvanje tradicionalnih vrijednosti

    Ruski predsjednik izjavio je i da Rusija može postati svojevrsna „barka spasa“ za ljude koji žele da očuvaju tradicionalne vjerske i porodične vrijednosti.

    Podsjetio je na ideju Moskve kao „Trećeg Rima“, ističući da je Rusija nakon pada Rima i Vizantije postala čuvar hrišćanske vjere i tradicije.

    Prema njegovim riječima, u Rusiju se već doseljavaju ljudi iz zapadnih zemalja koji žele da očuvaju porodicu i omoguće djeci odrastanje u skladu sa tradicionalnim vjerskim vrijednostima.

    Naglasio je da se takva uloga Rusije ne odnosi samo na pravoslavne hrišćane, već i na pripadnike drugih religija. Podsjetio je da su u Rusiji tradicionalno zastupljeni pravoslavlje, islam, judaizam i budizam, čije su temeljne vrijednosti, kako je ocijenio, zajedničke.

    Kako prenosi RTRS, Putin je u intervjuu govorio i o odnosima države i Crkve, ulozi Rusije u očuvanju tradicije i promjenama u savremenom svijetu.

  • Kalinić: Nastavljamo borbu za vraćanje nadležnosti Srpske i onoga što joj pripada po izvornom Dejtonu

    Kalinić: Nastavljamo borbu za vraćanje nadležnosti Srpske i onoga što joj pripada po izvornom Dejtonu

    Brzo konstituisanje vlasti u Republici Srpskoj sa stabilnom dvotrećinskom većinom u Narodnoj skupštini i čvrsta prosrpska pozicija Željke Cvijanović u Predsjedništvu BiH omogućiće nastavak borbe za vraćanje onoga što srpskom narodu pripada prema izvornom Dejtonskom sporazumu, izjavio je Dragan Kalinić, poslanik prvog saziva Skupštine srpskog naroda u BiH.

    Povodom 31 godine od postizanja Dejtonskog sporazuma, Kalinić je istakao da je neophodno da svi politički predstavnici, bez obzira na to da li pripadaju vlasti ili opoziciji, pokažu visok nivo političke svijesti kada je riječ o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda.

    „To podrazumijeva da svi, a prije svega izabrani narodni predstavnici i u vlasti i u opoziciji, kao i ključne demokratske institucije, odnosno ljudi koji ih vode pokažu najviši nivo političke svijesti kada je u pitanju zaštita vitalnih nacionalnih interesa našeg naroda u BiH, ali i šire. Daј Bože da se Srbi bar oko toga slože“, rekao je Kalinić.

    On je ocijenio da su Srbi u BiH jedini zagovornici očuvanja odredaba Dejtonskog sporazuma u izvornom obliku, iako je, kako tvrdi, ovaj međunarodni ugovor tokom godina intervencionizmom zapadnih globalista i uz pomoć bosanskih unitarista pretvoren u svoju suprotnost.

    „Od trenutka kada je potpisima najvećih svjetskih sila u decembru 1995. godine ozvaničen u Parizu, pa sve do danas Dejtonski sporazum je intervencionizmom zapadnih globalista i uz svesrdnu pomoć bosanskih unitarista, pritiscima i ucjenama rukovodstva Republike Srpske, uz korištenje famoznih bonskih ovlašćenja, prerastao u svoju suprotnost“, naveo je Kalinić.

    Povratak oduzetih nadležnosti i zaštita imovine

    Kalinić, koji je i član Asocijacije „Stvaraoci Republike Srpske“, smatra da se potreba za očuvanjem izvornog Dejtona prvenstveno odnosi na vraćanje nadležnosti koje su Republici Srpskoj, kako tvrdi, oduzete silom u brojnim oblastima, kao i na zaštitu njenog prava na imovinu.

    Podsjetio je da su poslanici prvog saziva Skupštine srpskog naroda u BiH proglasili Republiku Srpsku i zajedno sa srpskim narodom, vojskom i policijom odbranili je u ratu, u kojem je srpski narod podnio ogromnu žrtvu.

    „Nakon 30 i više godina, imaju legitimno pravo da pitaju šta je dobro, a šta loše Srbima u ovoj zemlji donio Dejtonski mirovni sporazum“, rekao je Kalinić.

    Istakao je da je 21. novembar 1995. godine označio kraj rata i početak mira za sve narode u BiH. Dejtonskim sporazumom uspostavljen je novi ustavni okvir, prema kojem je BiH uređena kao politička zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda.

    „Sporazum je donio novi Ustav kojim je BiH uspostavljena kao politička zajednica dva ravnopravna entiteta i tri konstitutivna naroda. Republika Srpska je u osnovi međunarodno priznata, a putem posebnog sporazuma omogućene su joj specijalne paralelne veze sa Srbijom“, naglasio je Kalinić.

    Bolni kompromisi i neriješena pitanja

    Govoreći o drugoj strani Dejtonskog sporazuma, Kalinić je podsjetio da je njegovo postizanje za srpsku stranu podrazumijevalo i bolne kompromise, uključujući ustupke u vezi sa prijeratnim suverenitetom i predaju teritorija koje su prije i tokom rata bile pod srpskom kontrolom.

    Posebno je ukazao na položaj Srba u sarajevskim opštinama, ali i na pitanja koja su ostala otvorena ili su, prema njegovoj ocjeni, riješena na štetu Republike Srpske.

    „To je bilo posebno bolno za naš narod u sarajevskim opštinama. Ostalo je otvoreno pitanje Brčkog, nametnut je koridor do Goražda, onemogućen nam je izlazak na more…“, rekao je Kalinić.

    Dodao je da su takve okolnosti izazvale veliko nezadovoljstvo i razočaranje među Srbima u delegaciji koju je predvodio Slobodan Milošević. On je podsjetio da je Milošević nakon povratka iz Dejtona pribjegao „disciplinovanju“ rukovodstva Republike Srpske kako bi ono ipak prihvatilo sporazum.

    Kalinić je ocijenio da su pred Republikom Srpskom, imajući u vidu sadašnje regionalne i međunarodne okolnosti, i dalje teška vremena, upozoravajući da će u narednim godinama biti mnogo iskušenja.

    Kako prenosi RTRS, 21. novembra navršava se 31 godina od parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, koji je usaglašen u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu, zajedno sa 12 aneksa. Time je okončan rat u BiH i uspostavljen njen poslijeratni ustavno-pravni poredak.

    Sporazumom je BiH uređena kao državna zajednica sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.