Autor: INFO

  • NIS potvrdio dobre vijesti: Rafinerija u Pančevu povećava proizvodnju

    NIS potvrdio dobre vijesti: Rafinerija u Pančevu povećava proizvodnju

    Kompanija Naftna industrija Srbije (NIS) saopštila je da je ponovo uspostavljen transport sirove nafte Jadranskim naftovodom (JANAF), te da će Rafinerija nafte u Pančevu postepeno povećavati obim proizvodnje goriva u skladu sa dotokom sirovine i potrebama domaćeg tržišta.

    Iz NIS-a su potvrdili da je isporuka sirove nafte obnovljena u petak, 20. novembra, nakon završetka radova na sanaciji oštećene dionice naftovoda Sisak – Slavonski Brod.

    „U toku prekida isporuke, sve benzinske stanice kompanije bile su uredno snabdevene, zahvaljujući ranije obezbeđenim zalihama“, naveli su iz kompanije.

    NIS je ovom prilikom izrazio zahvalnost nadležnim državnim organima Srbije zbog podrške tokom prekida isporuke sirove nafte.

    Obnovljen transport preko JANAF-a

    Jadranski naftovod nastavio je redovnu isporuku nafte za rafineriju u Pančevu nakon što je završena sanacija oštećene dionice između Siska i Slavonskog Broda, potvrđeno je ranije Tanjugu iz kompanije JANAF.

    Iz hrvatske kompanije istakli su da se nastavlja sanacija okoline, kao i ispunjavanje preuzetih obaveza prema NIS-u.

    Obustava transporta na ovoj dionici nije uticala na isporuku nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj, naveli su iz JANAF-a.

    Kako prenosi B92, transport sirove nafte Jadranskim naftovodom bio je obustavljen od 6. novembra zbog havarije na dionici Sisak – Slavonski Brod, kada je iscurilo oko 500.000 litara nafte.

    Rafinerija postepeno povećava proizvodnju

    Prema najavi NIS-a, obim proizvodnje goriva u Rafineriji u Pančevu biće postepeno povećavan, u zavisnosti od količine sirove nafte koja bude pristizala i potreba domaćeg tržišta.

    Tokom prekida isporuke Srbija je preduzela i dodatne mjere kako bi se omogućio kontinuitet rada rafinerije. Vlada Srbije donijela je odluku da NIS-u omogući snabdijevanje sirovom naftom u količini do 66.000 tona iz državnih rezervi.

    Obnovom transporta preko JANAF-a stvoreni su uslovi za stabilizaciju snabdijevanja sirovom naftom i postepeno povećanje proizvodnje u pančevačkoj rafineriji.

  • Danas neradni dan u Republici Srpskoj: Evo ko ne radi

    Danas neradni dan u Republici Srpskoj: Evo ko ne radi

    U Republici Srpskoj danas je neradni dan povodom obilježavanja Dana uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum.

    Riječ je o republičkom prazniku koji se obilježava u skladu sa Zakonom o praznicima Republike Srpske, saopšteno je iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave Srpske.

    Tokom prazničnog dana ne rade republički organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, preduzeća, ustanove i druge organizacije, kao ni lica koja profesionalno obavljaju uslužne i proizvodne djelatnosti.

    Zakonom je propisano da načelnici opština, odnosno gradonačelnici, određuju koja preduzeća, ustanove i druge organizacije na području lokalnih zajednica moraju raditi kako bi građanima bile obezbijeđene neophodne usluge tokom praznika, kao i obim njihovog rada.

    Kako prenosi ATV, danas se navršava 31 godina od parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, koji je 21. novembra 1995. godine potpisan u američkoj vojnoj bazi „Rajt-Peterson“ u Dejtonu.

    Sporazum, zajedno sa svojih 12 aneksa, označio je završetak rata u BiH i uspostavljanje njenog ustavnopravnog poretka.

    Njime je uspostavljena Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa Dejtonskog mirovnog sporazuma.

  • „Plan B“ za ulazak u EU: Moldavija razmatra ujedinjenje sa Rumunijom

    „Plan B“ za ulazak u EU: Moldavija razmatra ujedinjenje sa Rumunijom

    Evropska komesarka za proširenje Evropske unije Marta Kos iznijela je stav o mogućem ujedinjenju Moldavije i Rumunije, ocijenivši da o takvoj odluci isključivo treba da odluče građani i institucije Moldavije. Ova ideja ponovo je aktuelizovana u evropskim političkim krugovima, a ujedinjenje sa Rumunijom sve češće se pominje kao alternativni put za brže pristupanje Evropskoj uniji.

    Rumunski zvaničnici, uključujući gradonačelnika Bukurešta, poručuju da je njihova zemlja spremna za ujedinjenje ukoliko građani Moldavije to podrže. Predsjednica Moldavije Maja Sandu takođe smatra da bi takav potez mogao značajno ubrzati evropske integracije njene zemlje.

    „Plan B“ za evropske integracije

    Marta Kos je o ovoj temi govorila u televizijskoj emisiji na kanalu TV8, ističući da Republika Moldavija samostalno odlučuje o svojoj budućnosti i načinu na koji će pristupiti Evropskoj uniji.

    Ujedinjenje sa Rumunijom moglo bi predstavljati svojevrsni „Plan B“ za Moldaviju, ukoliko bi se pojavile prepreke u procesu pristupanja EU. Istovremeno, ova zemlja nastavlja da usklađuje svoje nacionalne propise sa evropskim standardima kako bi ispunila uslove za članstvo.

    „Ali način na koji će joj pristupiti, to je njihova odluka“, poručila je evropska komesarka.

    Kako prenosi Srpskainfo, sličan stav ranije je iznijela i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola, koja je takođe naglasila da Moldavija mora samostalno odlučiti o svojoj budućnosti.

    Komentarišući rasprave o takozvanom „Planu B“, Mecola je istakla da građani Moldavije, uprkos pokušajima destabilizacije i kampanjama dezinformisanja, i dalje podržavaju evropski put svoje zemlje.

    Rumunija spremna za ujedinjenje

    Predsjednik Rumunije Nikušor Dan nedavno je izjavio da je njegova zemlja spremna za ujedinjenje sa Moldavijom ukoliko građani te države podrže takav projekat. Njegova izjava dodatno je podstakla rasprave o mogućem mijenjanju političke mape ovog dijela Evrope.

    Predsjednica Moldavije Maja Sandu smatra da bi ujedinjenje sa Rumunijom omogućilo znatno brži ulazak u Evropsku uniju.

    „To bi nam omogućilo da brže pristupimo EU i moglo bi nam pomoći“, poručila je Sandu u intervjuu za francuski dnevnik „Le Monde“, prenosi rumunski portal Digi24.ro, pozivajući se na Business Insider i Blic.

    Moguće ujedinjenje tako ostaje jedna od opcija o kojima se razgovara u kontekstu evropske budućnosti Moldavije, ali konačna odluka, prema porukama evropskih zvaničnika, pripada isključivo toj zemlji i njenim građanima.

  • Zlato izgubilo trećinu vrijednosti za manje od deset mjeseci

    Zlato izgubilo trećinu vrijednosti za manje od deset mjeseci

    Zlato je za manje od deset mjeseci izgubilo približno trećinu svoje vrijednosti, nakon što je početkom godine dostiglo istorijski maksimum od gotovo 5.600 dolara po unci. Plemeniti metal, koji investitori tradicionalno kupuju kao zaštitu od kriza, sada se suočava sa snažnim pritiskom jačanja američkog dolara, visokih kamatnih stopa i masovne prodaje.

    Nakon izuzetno snažnog rasta tokom 2025. godine, kada je cijena zlata čak 53 puta dostigla nove rekordne nivoe, uslijedio je nagli preokret na tržištu.

    Zlato je 28. januara 2026. godine dostiglo istorijski maksimum od 5.589,38 dolara po unci, da bi u srijedu, 18. novembra, njegova cijena pala ispod 3.800 dolara. To je najniži nivo od septembra prošle godine i približno trećinu manje u odnosu na rekordnu vrijednost.

    Kako prenose Nezavisne, iza dramatičnog pada nalazi se nekoliko faktora koji su značajno promijenili ponašanje investitora i preokrenuli trend na tržištu plemenitih metala.

    Zašto zlato više ne štiti investitore kao ranije?

    Suki Kuper (Suki Cooper), globalna direktorka istraživanja tržišta roba u banci Standard Chartered, objašnjava da zlato može imati dvostruku ulogu na tržištu, odnosno ponašati se i kao roba i kao valuta, zavisno od okolnosti.

    „Zlato se može ponašati ili kao roba ili kao valuta“, istakla je Kuper.

    Prema njenim riječima, upravo njegova uloga valute trenutno predstavlja jedan od glavnih razloga pada cijene.

    Rast vrijednosti zlata počeo je još 2022. godine, kada je snažna potražnja za fizičkim zlatom postavila temelje za višegodišnji uzlazni trend. Kasnije su investitori počeli sve više da ga kupuju kao dugoročnu investiciju, posebno putem fondova kojima se trguje na berzi, poznatih kao ETF-ovi.

    Tokom 2025. godine količine zlata u tim fondovima povećane su za približno 800 tona, a do kraja godine raspolagali su sa više od 4.000 tona ovog plemenitog metala.

    Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, globalni zlatni ETF-ovi prošle godine zabilježili su rekordnih 89 milijardi dolara priliva kapitala, dok je ukupna vrijednost njihove imovine dostigla 559 milijardi dolara.

    Šta je preokrenulo tržište?

    Situacija se promijenila početkom 2026. godine. Nakon rekordnog rasta, investitori su postali oprezniji, a očekivanja da bi američke Federalne rezerve (Fed) mogle povećavati kamatne stope dodatno su oslabila interesovanje za zlato.

    Zatim je izbio rat na Bliskom istoku, ali se dogodilo nešto što mnogi investitori nisu očekivali. Umjesto da zlato nastavi da raste kao sigurno utočište u vrijeme krize, počela je njegova masovna prodaja.

    Kuper objašnjava da je zlato tada postalo izvor likvidnosti, odnosno imovina koju je moguće brzo prodati kako bi investitori došli do gotovine kada im je novac potreban.

    Takva prodaja pokrenula je pad cijene, jer su investitori počeli da koriste zlato za obezbjeđivanje novca, umjesto da ga zadržavaju kao zaštitu od tržišnih neizvjesnosti.

    Zašto jači dolar i više kamate obaraju cijenu zlata?

    Evan Mils (Evan Mills), finansijski savjetnik kompanije Scholar Financial Advising, podsjeća da su niže kamatne stope, očekivanja njihovog daljeg smanjenja i slabljenje dolara ranije pogodovali rastu cijene zlata.

    Kada kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije jer držanje gotovine i pojedinih drugih oblika imovine donosi manje prinose.

    Međutim, sada se dešava suprotno. Američki dolar jača, prinosi na državne obveznice rastu, a investitori očekuju strožu monetarnu politiku.

    Zlato ne donosi kamatu niti dividendu, pa u takvim okolnostima postaje manje privlačno u poređenju sa ulaganjima koja obezbjeđuju redovan prihod.

    Dodatnu zabrinutost izazvala je izjava člana Odbora guvernera Federalnih rezervi Kristofera Volera (Christopher Waller), koji je ove sedmice pomenuo mogućnost povećanja kamatne stope za 50 baznih poena, odnosno 0,5 procentnih poena.

    Mils ističe da su veći prinosi na državne obveznice i snažniji dolar znatno povećali oportunitetni trošak držanja imovine koja ne donosi prihod.

    Može li se zlato oporaviti?

    Uprkos velikom padu, dugoročni razlozi zbog kojih investitori kupuju zlato nisu nestali.

    Centralne banke i dalje drže velike količine ovog plemenitog metala, dok zabrinutost zbog globalnog duga, inflacije i geopolitičkih napetosti ostaje prisutna.

    Ipak, za povratak stabilnijeg rasta biće važno da se smanji pritisak prodaje i promijene očekivanja u vezi sa kamatnim stopama.

    Prema analizi Svjetskog savjeta za zlato, objavljenoj početkom novembra, uslovi za eventualni oporavak povoljniji su nego tokom pojedinih ranijih velikih padova, ali je teško procijeniti kada bi cijena mogla dostići najniži nivo.

  • Šapić optužen da je ženi slomio nos i vilicu, tužilaštvo traži najmanje tri godine zatvora

    Šapić optužen da je ženi slomio nos i vilicu, tužilaštvo traži najmanje tri godine zatvora

    Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnijelo je optužni prijedlog protiv gradonačelnika Beograda Aleksandra Šapića zbog sumnje da je fizički napao ženu i nanio joj teške tjelesne povrede, uključujući prelome nosne kosti i dijela gornje vilice. Tužilaštvo je predložilo da bude osuđen na najmanje tri godine zatvora.

    Optužni prijedlog podnesen je 20. novembra Trećem osnovnom sudu u Beogradu, zbog postojanja opravdane sumnje da je Šapić počinio krivično djelo teška tjelesna povreda.

    Prema navodima tužilaštva, incident se dogodio 28. septembra 2026. godine, oko 21.15 časova, u Ulici Partizanske avijacije na Novom Beogradu, nakon kraće rasprave sa ženom inicijala T. M.

    Kako se sumnja, Šapić je ženu prvo uhvatio za desnu ruku, a potom je udario pesnicom u lice. Ona je tom prilikom zadobila prelome nosne kosti i dijela gornje vilice, kao i povrede vrata i desne ruke, koje su u cjelini okarakterisane kao teške tjelesne povrede.

    Tužilaštvo prikupilo dokaze za manje od dva mjeseca

    Iz Trećeg osnovnog javnog tužilaštva saopšteno je da je postupanje završeno za manje od dva mjeseca od prijavljenog događaja. U tom periodu saslušani su svjedoci, pregledani snimci video-nadzora, pribavljena medicinska dokumentacija i nalaz sudskog vještaka.

    Na osnovu prikupljenih dokaza tužilaštvo je odlučilo da podnese optužni prijedlog protiv gradonačelnika Beograda.

    „U zaštiti telesnog integriteta i bezbednosti građana, Tužilaštvo primenjuje iste kriterijume prema svakom okrivljenom, bez obzira na funkciju koju obavlja“, navedeno je u saopštenju koje prenose Nezavisne.

    Traže najmanje tri godine zatvora i zabranu približavanja

    Tužilaštvo je predložilo sudu da Aleksandra Šapića proglasi krivim i izrekne mu zatvorsku kaznu u trajanju od najmanje tri godine.

    Osim zatvorske kazne, zatraženo je i izricanje mjere bezbjednosti zabrane približavanja i komunikacije sa oštećenom T. M., kako bi se osigurala njena zaštita.

    O optužnom prijedlogu i predloženim mjerama odlučivaće nadležni sud.

  • Domaće farme se gase, a BiH uvozi hranu vrijednu više od pet milijardi KM

    Domaće farme se gase, a BiH uvozi hranu vrijednu više od pet milijardi KM

    Domaća proizvodnja hrane u Bosni i Hercegovini suočava se sa sve većim problemima, dok se farme zatvaraju, smanjuju površine pod pšenicom, a troškovi proizvodnje neprestano rastu. Istovremeno, BiH godišnje uvozi poljoprivredno-prehrambene proizvode vrijedne milijarde maraka, što otvara pitanje koliko će zemlja u budućnosti zavisiti od stranih proizvođača i kakve će posljedice to imati na cijene hrane.

    Dok potrebe za hranom rastu, uslovi za njenu proizvodnju postaju sve neizvjesniji. Evropska unija za sezonu 2026/27. prognozira proizvodnju 262 miliona tona žitarica, što je za 9,6 odsto manje nego godinu ranije. Posljedice ovakvih kretanja osjećaju i domaći poljoprivrednici, kojima sve skuplja proizvodnja dodatno otežava opstanak.

    Sve manje površina pod pšenicom

    Proizvođači upozoravaju da je ove godine značajno smanjena površina zemljišta zasijana pšenicom, a među glavnim razlozima navode težu pripremu zemljišta i visoke cijene repromaterijala.

    „Ove godine vidim da je enormno manje površina pod pšenicom, u odnosu na prošlu godinu. I iz razloga teže pripreme zemljišta i iz razloga cijene repromaterijala. Kad mi svu tu pšenicu proizvedemo, izborimo se sa svim nametima i problemima, onda dođemo na mlin gdje tu pšenicu damo i čekamo kad će neko odrediti cijenu“, rekao je proizvođač Mustafa Gradaščević za Federalnu televiziju.

    Slična situacija je i u stočarstvu. Gašenje farmi ne znači samo smanjenje proizvodnje mlijeka i mesa, već i gubitak radnih mjesta, manje otkupljenih količina i posljedice po čitav lanac koji zavisi od domaće poljoprivrede.

    Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka Tuzlanskog kantona, upozorio je da su na području Živinica ugašene dvije velike farme.

    „Na području grada Živinica ugasile su se dvije velike farme, koje broje oko 250 grla, što je izuzetno značajno za proizvodnju mlijeka na području cijele države“, pojasnio je Glibanović.

    Na probleme u stočarskoj proizvodnji ukazao je i Miljan Erbez, stručni saradnik u Udruženju proizvođača mlijeka Republike Srpske, posebno ističući nemogućnost izvoza crvenog mesa na tržište Evropske unije.

    „Isto tako kada govorimo o izvozu crvenog mesa, 30 godina mi ne možemo izvoziti u EU. A nama sve ulazi. Zar je moguće da nemamo neko rješenje 30 godina“, istakao je Erbez.

    Domaći proizvođači teško se nose sa uvozom

    Domaći poljoprivrednici suočeni su i sa nepovoljnijim uslovima poslovanja u odnosu na proizvođače iz susjednih zemalja. Dok pojedine države primjenjuju diferencirane stope PDV-a i na taj način smanjuju troškove proizvodnje, proizvođači u BiH nemaju takvu pogodnost.

    Erbez je ukazao na razliku u oporezivanju poljoprivrednih inputa, navodeći da hrvatski poljoprivrednici imaju stopu od pet odsto, dok je u BiH ona 17 odsto.

    „Hrvatski poljoprivrednik ima 5 odsto na te inpute. I on je odmah, u startu, za 12% konkuretniji od nekog ovdje našeg seljaka koji ima 12 ovaca, 5 krava, daj da se smilujemo na tu kategoriju jer to je 70.000 porodica! Neka je po četiri člana – to je 280.000 ljudi“, dodao je Erbez.

    Koliko je položaj domaće poljoprivrede nepovoljan pokazuju i podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni. Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode vrijedne više od 5,3 milijarde KM, dok je izvoz iznosio tek nešto više od 1,2 milijarde maraka.

    Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Zvono iz Bijeljine, upozorio je na veliku zavisnost zemlje od uvoza.

    „Mi najveći prblem možemo da imamo jer smo uvozno orijentisani, ovdje se sve živo uvozi, ja mislim 95 odsto, a ne možemo ni 5 odsto potreba obezbijediti iz domaće proizvodnje“, konstatovao je Vasilić.

    Upozorenje za potrošače

    Velika zavisnost od uvoza predstavlja rizik i za građane, jer se svaki poremećaj na svjetskom tržištu može odraziti na cijene hrane u domaćim trgovinama.

    U zemlji u kojoj domaćinstva već teško podmiruju osnovne životne troškove, pitanje nije samo koliko će hrana koštati, već i koliko će građana u budućnosti moći da je priušti.

    Kako prenose Nezavisne, sve izraženiji problemi u domaćoj proizvodnji, gašenje farmi i nepovoljni uslovi poslovanja dodatno ukazuju na ranjivost prehrambenog sektora BiH i rastuću zavisnost od uvoza.

  • Dobre vijesti za kupce automobila: BiH planira produžiti carinske olakšice i u 2027.

    Dobre vijesti za kupce automobila: BiH planira produžiti carinske olakšice i u 2027.

    Električna, hibridna i vozila na CNG/LPG pogon i tokom 2027. godine mogla bi se uvoziti u BiH uz privremene suspenzije i smanjenje carinskih stopa, ukoliko Savjet ministara BiH prihvati prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

    Zahtjev za produženje ovih olakšica već je upućen, a prijedlog je objavljen na eKonsultacijama. Njime je predviđeno da carinska stopa za uvoz novih električnih vozila i vozila na CNG/LPG pogon iznosi nula odsto, dok bi za hibridna vozila bila pet odsto.

    Koja vozila bi imala niže carine?

    Kako je navedeno u obrazloženju prijedloga, cilj je smanjiti carinsku stopu na uvoz novoproizvedenih vozila koja nemaju preferencijalni status robe iz zemalja sa kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini.

    „Svrha donošenja predmetne odluke jeste ta da se carinska stopa na uvoz u BiH novoproizvedenih vozila, koja nemaju preferencijalni status robe iz zemalja sa kojima Bosna i Hercegovina ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini, za vozila na električni pogon i CNG/LPG vozila smanji na nula odsto, a za hibridna vozila na pet odsto“, navedeno je na eKonsultacijama.

    Primjenom povoljnijih carinskih stopa, kako se ističe, stimulisao bi se uvoz ovakvih vozila, što bi trebalo donijeti višestruke koristi, između ostalog kroz smanjenje zagađenja vazduha, zaštitu životne sredine i povećanje bezbjednosti saobraćaja.

    U obrazloženju se navodi i da bi se na ovaj način izjednačili tržišni uslovi za sve uvoznike i distributere u BiH, bez obzira na to gdje se proizvode automobili brendova koje zastupaju.

    Predložena odluka predstavlja nastavak primjene postojećih olakšica, koje važe do 31. decembra 2026. godine, čime bi se osigurao kontinuitet povoljnijih carinskih stopa i tokom naredne godine.

    Tržište električnih vozila bilježi rast

    Miro Sesar, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, smatra da je izuzetno važno da Savjet ministara BiH prihvati ovaj prijedlog, jer BiH ima najveću carinsku stopu u regionu.

    Kako je istakao za Nezavisne, bez suspenzije carina praktično nije moguće pozicionirati električna vozila na domaćem tržištu.

    „To je osnovna mjera bez koje nema elektromobilnosti u BiH. Ta mjera je osnova i prebitna je. Dobro je što se proširuje na vozila kao što su autobusi na CNG/LPG. Sa druge strane, tržište električnih vozila raste višestruko. Već sada brojimo mnogo veći broj električnih vozila registriranih do ovog trenutku nego što je bilo u cijeloj prošloj godini“, rekao je Sesar.

    Prema njegovim riječima, obuhvat ove mjere postepeno se širio. U početku je bila namijenjena samo električnim vozilima, potom je proširena na hibride, a kasnije i na vozila na CNG/LPG pogon.

    Sesar očekuje da će Savjet ministara BiH prihvatiti zahtjev, naglašavajući da je naredni korak u razvoju elektromobilnosti uvođenje većih subvencija.

    Ukazao je i na razlike između entiteta, navodeći da u Republici Srpskoj subvencija za ovu namjenu nema, dok su u FBiH ranije iznosile 500.000 KM, što, prema njegovoj ocjeni, nije ni približno dovoljno.

    Nedostatak infrastrukture i dalje problem

    Ekonomista Igor Gavran smatra da će u budućnosti sva vozila biti hibridna, ali da električni automobili na domaćem tržištu i dalje predstavljaju svojevrsnu egzotiku, prvenstveno zbog nedostatka infrastrukture.

    Govoreći o razlozima zbog kojih bi trebalo podsticati uvoz savremenijih vozila, Gavran je ukazao na problem zagađenja vazduha, posebno u gradovima poput Sarajeva, gdje je situacija, kako je ocijenio, veoma loša.

    „Mislim da treba uzimati u obzir faktore koji su stvarni, posebno u gradovima poput Sarajeva, zagađenje je užasno. Ne čini se ništa po tom pitanju i makar povećanjem broja vozila sa višim standardima emisija bi dalo bar neki doprinos tome što ima uticaj na zdravlje. Sa druge strane, naša privreda… Iako su u BiH propisi zaostali, privrednici odavno moraju da mijenjaju svoja vozila i da imaju najnaprednije moguće motore u svojim vozilima“, objasnio je Gavran.

    Dodao je da bi se na ovaj način privrednicima olakšao pristup savremenijim vozilima.

    Prema njegovoj ocjeni, od predloženih carinskih olakšica najviše bi koristi mogla imati vozila koja dolaze izvan Evrope, s obzirom na to da BiH sa Evropskom unijom ima zaključen sporazum o slobodnoj trgovini.

    Time bi se, kako je pojasnio, pogodovalo i kupcima sa manjim budžetima koji bi mogli sebi priuštiti kineske automobile, koji su cjenovno pristupačniji.

    „Mislim da nije loša mjera“, rekao je ranije Gavran.

  • Stanivuković: Za tri prsta zatvor, a zastava Armije RBiH može se isticati širom Srpske

    Stanivuković: Za tri prsta zatvor, a zastava Armije RBiH može se isticati širom Srpske

    Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Draško Stanivuković kritikovao je odluku Ustavnog suda BiH kojom je osporena odredba Krivičnog zakonika Republike Srpske koja se odnosi na isticanje simbola Armije Republike BiH. On smatra da takva odluka praktično omogućava slobodno isticanje ratnih obilježja Armije RBiH širom Srpske, dok bi podizanje tri prsta moglo biti kažnjeno zatvorskom kaznom.

    Stanivuković je ukazao na, kako tvrdi, dvostruke aršine kada je riječ o nacionalnim simbolima i njihovom javnom isticanju.

    „Ko podigne tri prsta, može dobiti tri godine zatvora“, poručio je Stanivuković, navodeći da se, prema njegovom tumačenju odluke, zastava Armije RBiH može nositi ulicama, isticati na svadbama, automobilima i prozorima, bez obzira na dio Republike Srpske u kojem se to dešava.

    Istakao je da se ovakve odluke donose u zemlji u kojoj su, kako je naveo, srpskom narodu ranije osporavani grb, himna i zastava, dok se istovremeno omogućava isticanje ratnih obilježja Armije RBiH.

    Posebno problematičnim smatra činjenicu da odluka dolazi uoči godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji bi, prema njegovim riječima, trebalo da predstavlja osnov mira, ravnopravnosti i ustavnog položaja.

    U izjavi koju prenose Nezavisne, Stanivuković je ocijenio da je riječ o neprihvatljivom postupanju Ustavnog suda BiH koje zanemaruje osjećanja srpskog naroda, podsjećajući na teška ratna stradanja koja je taj narod preživio od Armije RBiH.

    Prema njegovim riječima, umjesto da doprinosi pomirenju, Sud svojim odlukama ponovo otvara ratne rane i vraća društvo u period koji niko razuman ne želi da se ponovi.

    Stanivuković je poručio da djelovanje Ustavnog suda BiH već decenijama smatra štetnim po Republiku Srpsku, te da će Pokret Sigurna Srpska nastaviti da brani ustavnu poziciju Srpske, njena prava i interese srpskog naroda.

    Podsjetimo, Ustavni sud BiH stavio je van snage i izjavu Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, o ugroženosti vitalnog nacionalnog interesa Republike Srpske, kao i odluku Narodne skupštine Republike Srpske kojom je ta izjava potvrđena.

    Riječ je o vetu Cvijanovićeve na odluku Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Tu odluku su, preglasavanjem Cvijanovićeve, usvojili druga dva člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić.

    Ustavni sud BiH utvrdio je da izjava Cvijanovićeve i odluka Narodne skupštine Republike Srpske nisu u skladu sa članom V/2.d) Ustava BiH. Sud je zaključio da nisu ispunjeni ustavni uslovi za njihovo donošenje, te ih je, u skladu sa članom 61. stav (1) Pravila Ustavnog suda BiH, stavio van snage u cijelosti, čime su prestale da važe.

  • Blanuša: Nemamo namjeru da učestvujemo u vlasti

    Blanuša: Nemamo namjeru da učestvujemo u vlasti

    Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša izjavio je da ova stranka neće učestvovati u novoj Vladi Republike Srpske, već će nastaviti opoziciono djelovanje.

    Blanuša je to rekao nakon sastanka sa predsjednikom Republike Srpske Savom Minićem, održanog u okviru konsultacija o izboru mandatara za sastav nove Vlade.

    Istakao je da SDS ne može prihvatiti dešavanja na početku novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske, posebno prelazak poslanika iz jedne stranke u drugu.

    „Nikako ne možemo prihvatiti ono što se desilo na početku novog saziva NS RS, a to su preletači. Preduzećemo sve korake da poslanik, koji je dobio tu poziciju na listi SDS, taj mandat i vrati“, rekao je Blanuša.

    On je potvrdio da SDS neće biti dio budućeg saziva Vlade Republike Srpske, naglašavajući da će stranka podržati sve odluke koje budu u interesu građana.

    „Nastavićemo opoziciono djelovanje. Nećemo ući u Vladu Republike Srpske. Podržaćemo sve što bude u interesu građana. OHR ne treba da bude u BiH, davno je trebalo da ode iz BiH. Postoji i visok stepen saglasnosti vezano za imovinu Republike Srpske“, naveo je Blanuša.

    Dodao je da je Minić tokom sastanka predstavnike SDS upoznao sa određenim investicijama i planovima.

    Blanuša je poručio da SDS neće biti opozicija koja će se isključivo baviti kritikovanjem poteza vlasti, već će iznositi i vlastite prijedloge.

    „Nećemo biti opozicija koja će isključivo da kritikuje. Imaćemo svoje prijedloge. Nemamo namjeru da učestvujemo u vlasti“, istakao je predsjednik SDS.

    Govoreći o stanju unutar stranke, Blanuša je izrazio uvjerenje da više neće biti prelazaka poslanika iz SDS u druge političke organizacije.

    „Što se tiče SDS, mislim da je to to, nećemo imati više preletača“, rekao je on.

    Tokom konsultacija razgovarano je i o potrebi izmjena Izbornog zakona, dodao je Blanuša.

    Bodiroga: SDS će djelovati opoziciono

    Da će SDS u narednom periodu djelovati kao opoziciona stranka potvrdio je i šef Kluba poslanika SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga.

    On je izrazio nepovjerenje prema novoj Vladi, ističući da će SDS nastaviti da zastupa interese srpskog naroda u BiH.

    „Ne možemo da vjerujemo u iskrenost nove Vlade. SDS će uvijek da štiti interese srpskog naroda u BiH“, naglasio je Bodiroga.

    Kako je objavila Srpskainfo, konsultacije su održane povodom izbora mandatara za sastav nove Vlade Republike Srpske.

  • Banjaluka obilježila 108 godina od oslobođenja: Svečani defile prošao Gospodskom ulicom

    Banjaluka obilježila 108 godina od oslobođenja: Svečani defile prošao Gospodskom ulicom

    Služenjem parastosa i svečanim defileom kroz Gospodsku ulicu u Banjaluci je obilježeno 108 godina od oslobođenja grada u Prvom svjetskom ratu, odnosno ulaska srpske vojske 1918. godine.

    Povodom ovog istorijskog datuma, kod spomenika banu Vrbaske banovine Svetislavu Milosavljeviću položeni su vijenci i cvijeće, a obilježavanju su prisustvovali predstavnici institucija Republike Srpske, Srbije, diplomatskog kora i organizacija koje njeguju tradiciju oslobodilačkih ratova.

    Vijenac u ime institucija Republike Srpske položili su ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Maja Gačić i izaslanik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Dragan Đakić.

    U ime Vlade Srbije vijenac je položio generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić. Počast su odali i predstavnici banjalučkog Udruženja potomaka i poštovalaca ratnih dobrovoljaca 1912–1918. godine.

    Po jednu ružu položili su zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, predstavnici Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka, Ambasade Ruske Federacije, organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata i Gradske uprave Banjaluka.

    Kako prenosi RTRS, organizatori obilježavanja su Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske i Odbor za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade Srbije.

    Srpska vojska ušla u Banjaluku 21. novembra 1918. godine

    Ulazak srpske vojske u Banjaluku 1918. godine predstavlja jedan od značajnih istorijskih događaja za srpski narod na ovim prostorima. Njime je, nakon višedecenijske austrougarske uprave i prethodnog perioda osmanske vlasti, označen kraj dugog perioda strane vladavine.

    Nakon borbi i proboja Solunskog fronta 15. septembra 1918. godine, srpska vojska je za 45 dana oslobodila Beograd, dok je u Banjaluku ušla 21. novembra iste godine.

    U Prvom svjetskom ratu poginulo je oko 1,3 miliona Srba, što je predstavljalo gotovo trećinu stanovništva tadašnje Srbije.

    Obilježavanjem godišnjice Banjaluka čuva sjećanje na istorijske događaje i stradanje srpskog naroda tokom Velikog rata.