VRBAS Media

Autor: INFO

  • Trišić Babić: Građani će uskoro vidjeti rezultate novog pozicioniranja Srpske u međunarodnom okruženju

    Trišić Babić: Građani će uskoro vidjeti rezultate novog pozicioniranja Srpske u međunarodnom okruženju

    Direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić rekla je da je glavni cilj međunarodnog djelovanja Srpske što bolji život građana, sigurnost Republike i poštovanje ljudi koji ovdje žive. „Politika koju mi vodimo, isključivo se tiče samo zaštite građana, stanovnika Republike Srpske, našeg ekonomskog prosperiteta i nije usmjerena protiv bilo koga“, poručila je za RTRS, uz ocjenu da će građani sada prvi put vidjeti rezultate novog pozicioniranja Srpske u međunarodnom okruženju.

    Posjetu predsjednika Milorada Dodika i premijera Save Minića Rusiji i sastanak sa Vladimirom Putinom ocijenila je veoma značajnom. To je, navela je, prvi Putinov susret sa stranim državnicima poslije izbora za rusku Dumu. „Milorad Dodik i Savo Minić su prvi sa kojima je Putin razgovarao. Svjedoci smo da se posjeta desila dva dana prije čuvenog foruma gdje dominiraju teme iz bezbjednosti, spoljne politike, nakon kojeg je predsjednik Putin takođe poslao poruku i razmišljanja o Zapadnom Balkanu, o tome koliko je bitno da Srbija, Republika Srpska, srpski narod budu prepoznati, zaštićeni, da se njihova prava ne smiju narušavati“, rekla je.

    Podsjetila je da je ovo bio 29. susret Dodika i Putina, kruna ranijih razgovora u kojoj su finalizovani već postignuti dogovori. „Kog god je iz Banjaluke, Republike Srpske išao u Rusiju – od dekana Medicinskog fakulteta, doktora Kliničkog centra, do predstavnika privrede, sve se unaprijed planiralo i sada je, na neki način, dobilo odobrenje. Sve što su institucije Republike Srpske već dogovarale sa Moskvom, na koji način može saradnja da se unaprijedi, sada je dobilo odobrenje i sa jedne i sa druge strane da se ide u realizaciju. Građani Republike Srpske neće dugo čekati da vide rezultate ove posjete, jer je ovo sve već unaprijed pripremljeno, a sada je finalizovano i dobilo je zeleno svjetlo za realizaciju“, rekla je Trišić Babić.

    O posjeti srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović Sjedinjenim Američkim Državama rekla je da su se odnosi sa SAD promijenili u posljednjih godinu dana i da je pristup američke administracije prema Srpskoj i regionu potpuno drugačiji. „Vrlo jasno je rečeno da su Republika Srpska i Srbi ravnopravni partneri Sjedinjenih Američkih Država, što potvrđuje i sastanak srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović na visokom nivou sa Suzi Vajls, šeficom kabineta američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovom najbližom saradnicom. Prije godinu dana bio je nezamislivo da se neko s naših prostora sastane sa tako visokim zvaničnikom Bijele kuće i američke administracije. Sama ta činjenica govori da su oni pratili sve što se ovdje dešavalo proteklih godinu dana i uvjerili se da smo mi iskreni partneri. Sve ono što se ovdje dešavalo, što smo mi govorili, oni su to i te kako dobro provjerili i shvatili su da smo cijelo vrijeme govorili istinu, da smo bili u pravu i ispravljena je jedna velika nepravda prema nama“, poručila je Trišić Babić.

  • Advokati Kriste Pajk: Neuspješno pogubljenje bilo je okrutno i mučno, traže preinačenje kazne

    Advokati Kriste Pajk: Neuspješno pogubljenje bilo je okrutno i mučno, traže preinačenje kazne

    Advokati Kriste Pajk (50), koja je preživjela pokušaj pogubljenja, zatražili su od guvernera Tenesija Bila Lija da preinači smrtnu kaznu. Neuspješno izvršenje smrtonosnom injekcijom ocijenili su „okrutnim“, „mučnim“ i „predvidljivim“, javlja B92.

    „Krista je podnela veću kaznu od bilo koje druge osobe u istoriji američke smrtne kazne. Guverner mora sada da preinači Kristinu kaznu“, rekao je advokat Rendi Spajvi. Država, ukazali su, nema obavezu da traži novi datum, a električna stolica i dalje je jedna od opcija.

    Pajk je u srijedu preživjela dvije doze pentobarbitala. Svjedoci su naveli da je i poslije toga disala, pričala, stenjala i glasno hrkala. Sa 18 godina osuđena je na smrt zbog ubistva 19-godišnje Kolin Slemer 1995. Pogubljenje je bilo zakazano za srijedu ujutru, ali su žalbe u posljednjem trenutku pomjerile izvršenje za kasnije tog dana. Trebala je da bude prva žena pogubljena u Tenesiju u posljednjih 200 godina.

    Novinarka Tori Gesner iz VKRN-a, među medijskim svjedocima, navela je da su svjedoci uvedeni u 18.41 po lokalnom vremenu, a roletne otvorene u 19.26, kada je Pajk dala posljednju izjavu. U 19.34 rekla je da osjeća kao da će joj ruka pući. Narednih minuta, po Gesner, djelovalo je da priča, diše, stenje i hrče. Roletne su spuštene u 19.46, pa otvorene u 19.49, kada je hrkala otvorenih usta. Ponovo su spuštene u 20.05 i ostale zatvorene do 20.53, kada su svjedoci izvedeni. „Ništa od toga nije bilo normalno“, rekla je Ketrin Svini iz VPLN-a, koja je prisustvovala pogubljenjima prošle i ove godine, ali ništa slično nije vidjela.

    Spajvi kaže da je timu trebalo oko sat da uspostavi venu i da je u lijevoj ruci upotrijebljeno najmanje sedam igala, od kojih je jedna izgledala savijeno kad je izvučena. Pajk je bila mirna, sarađivala je i govorila gdje bi vena mogla biti. „Molim vas, pokušajte na mom ramenu više. Molim vas, pokušajte ovde. Molim vas, pokušajte ovde. Mislim da će biti u redu“, prenio je njene riječi. Pravni tim je ranije upozorio državu da bi zbog stanja krvi i ranijih teškoća sa venama smrt mogla biti mučna.

    Advokati navode da u ranijim podnescima nije tražila obustavu ili odlaganje, nego da pogubljenje bude „humano, što brže i što bezbolnije moguće“. „Nije bio u pitanju strah od umiranja, već strah od produžene, bolne, traumatske smrti“, rekao je advokat Stiv Ferel i dodao da se to i dogodilo, samo bez smrtnog ishoda.

    Od četvrtka je u kritičnom stanju i prima njegu koja joj spašava život. Prognozu i dovoljno podataka o stanju, kažu, nemaju. Duhovna savjetnica dva puta je izvedena dok je zavesa bila spuštena. Protokol predviđa pet minuta za provjeru vitalnih znakova, ali advokati ne znaju šta se dešavalo između oko 20.25 i 20.50, kada im je rečeno da je vozilo Hitne pomoći na putu. Spajviju je trebalo oko sedam minuta i šest zaključanih vrata do telefona. Ferel kaže da kancelarija guvernera nije odgovorila, a hitni broj Vrhovnog suda Tenesija preusmjeravao je pozive na govornu poštu.

    Ministarstvo za korekcije saopštilo je da je postupalo po protokolu i da je hemikalija provjerena. Protokol predviđa pentobarbital, primarnu dozu od 100 mililitara i rezervni set „ako zatvorenik nije preminuo“. Procedure ako ni drugi set ne dovede do smrti u dokumentu nema.

    Bil Li naredio je da se otkaže posljednje pogubljenje u Tenesiju ove godine i najavio nezavisnu reviziju. Kancelarija je podsjetila da je 2022. već obustavio pogubljenja jer nije poštovana procedura testiranja smrtonosnih droga. Profesor Ostin Sarat kaže da je izuzetno rijetko da pogubljenje potpuno ne uspije. Presedan za preživjelo neuspješno pogubljenje postoji, ali ovaj slučaj se razlikuje jer je lijek dospio u njen sistem.

    Pajk je prebačena na liječenje u Nešvil, ali bolnica nije saopštena. Centar za informacije o smrtnoj kazni navodi da nijedan zatvorenik u modernoj eri američke smrtne kazne ranije nije preživio nakon što su mu lijekovi za injekciju zaista dati. Država još nije rekla šta je sljedeći korak, a advokati bi mogli otvoriti i pitanje ponavljanja egzekucije.

  • Poznati datum i mjesto sahrane Biljane Plavšić

    Poznati datum i mjesto sahrane Biljane Plavšić

    Biljana Plavšić, nekadašnja predsjednica Republike Srpske, preminula je 1. oktobra ujutru u Beogradu, u 96. godini. Komemoracija i sahrana biće u utorak, 6. oktobra, u Banjaluci, javlja BN.

    Bila je srpski političar, univerzitetski profesor i doktor bioloških nauka, narodni poslanik u Skupštini Republike Srpske i srpski član Predsjedništva nekadašnje SR BiH. Bivši je dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, bivši funkcioner SDS-a i bivši predsjednik Srpskog narodnog saveza.

    Rođena je 7. jula 1930. u Tuzli, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, a odrasla u Sarajevu. Biologiju je diplomirala na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala botaniku, oblast biljna virusologija. Specijalizaciju je završila u Americi kao Fulbrajtov stipendista. Kao naučnik-istraživač boravila je na Virusološkom institutu u Pragu, Kalifornijskom univerzitetu Minesota, u Londonu, Bariju, Tripoliju, Nju Delhiju. Na sarajevskom Prirodno-matematičkom fakultetu bila je profesor i dekan, a uoči raspada bivše Jugoslavije napustila je univerzitet i ušla u politiku.

    Na izborima 1990. izabrana je za člana kolektivnog Predsjedništva BiH. U aprilu 1992, uoči rata, podnijela je ostavku na sve funkcije u Sarajevu i prešla u Predsjedništvo Republike Srpske. Bila je jedan od dva potpredsjednika do 14. septembra 1996, kada je, pod pritiskom međunarodne zajednice, Radovan Karadžić na nju prenio predsjednička ovlaštenja. Iste godine izabrana je za predsjednika Republike Srpske. Na izborima 1998. izgubila je od Nikole Poplašena, kandidata Srpske demokratske stranke.

    Poslije isključenja iz SDS-a osnovala je Srpski narodni savez i 28. avgusta izabrana za predsjednika, kao i na Drugoj izbornoj skupštini 30. maja 1998. Haškom tribunalu predala se dobrovoljno 10. januara 2001. Optužena je 7. aprila 2000, a tri godine kasnije osuđena na 11 godina zatvora, koje je izdržavala u Švedskoj. Puštena je krajem oktobra 2009, poslije dvije trećine kazne i priznanja djela koja su joj stavljena na teret. Bila je razvedena i nije imala djece.

  • Uz Srpsko-ruski hram u Banjaluci pravi se i garaža

    Uz Srpsko-ruski hram u Banjaluci pravi se i garaža

    Građevinske ekipe na Rusko-srpskom vjerskom i kulturnom centru, u banjalučkom naselju Aleja centar, ovih dana rade veliku podzemnu garažu. Iskop i radovi na podzemnim etažama teku po planu, kažu radnici na terenu za BL Portal. Riječ je o ključnom infrastrukturnom koraku koji treba da obezbijedi parkiranje i nesmetan pristup budućim posjetiocima.

    Uporedo sa podzemljem, na objektu oko Hrama Preobraženja Gospodnjeg idu unutrašnji radovi, malterisanje i gletovanje zidova, čime se sprema podloga za ukrašavanje i budući živopis. Istovremeno se radi krovna konstrukcija i postavljaju kapice za mali krov, pa hram već dobija prepoznatljive vizuelne konture.

    Kompleks se gradi od 2018, kada je položen kamen-temeljac u čast porodice Romanov, sa ciljem da se promoviše ruska kultura i učvrste veze dva naroda. Prostire se na oko 6.500 kvadrata. Sam hram, sa tri oltara i kapacitetom za preko 2.000 ljudi, rađen je po uzoru na istorijski Hram čuda arhangela Mihaila iz 1358. u moskovskom Kremlju. Sa zvonikom visine oko 80 metara, cijeli kompleks sa bibliotekom i kulturnim centrom već sada je jedna od najmarkantnijih tačaka na mapi grada.

  • Rod Blagojević o Dodiku: Gradi odnose sa Trampom, Moskvom i Tel Avivom

    Rod Blagojević o Dodiku: Gradi odnose sa Trampom, Moskvom i Tel Avivom

    Diplomatija predsjednika Milorada Dodika prema Vašingtonu, Moskvi i Tel Avivu povratak je prirodnom savezništvu srpskog naroda sa Sjedinjenim Državama i Rusijom, kakvo je postojalo u oba svjetska rata, ocijenio je Rod Blagojević, bivši guverner Ilinoisa i saradnik američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi BL Portal.

    „Ovo je genijalnost diplomatije koju Dodik i njegovi ljudi vode. Riječ je o izuzetnom diplomatskom potezu, posebno kada se uzme u obzir koliko je Srpska mala u odnosu na zemlje kojima se Dodik obratio“, rekao je Blagojević za RTRS. Dodao je da je sve ovo dokaz da se pristup Vašingtona prema Republici Srpskoj definitivno promijenio, i to za samo godinu i po.

    „Bila je noć pod Bajdenom i nije bilo nade. Sada, pod predsjednikom Trampom, zbog sposobnosti Milorada Dodika da se snađe kroz lavirinte američke vlade i američke političke situacije, nije samo novi dan, već je budućnost veoma svijetla i puna nade“, istakao je.

    Veoma značajnim ocijenio je i nedavni susret srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović sa šefom kabineta Bijele kuće Suzi Vajls. „Ovo je važan korak u razvoju novih odnosa između SAD i Republike Srpske“, rekao je i dodao da SAD razvijaju snažne i dobre odnose sa srpskim narodom u BiH. Taj sastanak, po njemu, najvažniji je koji Cvijanovićeva može da ima u Sjedinjenim Državama, osim sa predsjednikom Trampom.

    „Taj sastanak je važniji od njenog sastanka sa državnim sekretarom Markom Rubiom ili sa bilo kim u Stejt departmentu, jer je Vajlsova na ulaznim vratima, na kapiji kod predsjednika Trampa. Zato je ovo ogroman napredak za Republiku Srpsku, za srpski narod na Balkanu, za srpski narod u BiH. I nadajmo se da se to nastavi“, rekao je Blagojević.

    Nastavak tih napora i bolji odnosi Srpske i SAD, kako kaže, veoma su dobri za srpski narod u Republici Srpskoj, za zaštitu njene autonomije, slobode, prava da slobodno ispovijeda svoju pravoslavnu vjeru i svega što je danas ugroženo od centralne vlasti u Sarajevu i EU. Važno je, naglasio je, da Srpska ima američke političke ličnosti i glasove koji razumiju njenu poziciju i spremni su da direktno komuniciraju sa njenim predstavnicima. „Ono što čujem u Vašingtonu govori mi da je ovo tek početak“, istakao je Blagojević.

  • Rezultati pred dolazak u BiH: Lidl na 140,2 milijarde evra, otvaranje prvih prodavnica u martu 2027.

    Rezultati pred dolazak u BiH: Lidl na 140,2 milijarde evra, otvaranje prvih prodavnica u martu 2027.

    Lidl, jedan od najvećih trgovačkih lanaca na svijetu, u posljednjoj poslovnoj godini ostvario je prodaju od 140,2 milijarde evra, dok se sprema za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine. To je rast od 6,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada je prodaja iznosila 132,1 milijardu evra, piše Srpska info.

    Prema ranijim najavama, prve prodavnice u BiH trebalo bi da budu otvorene u martu 2027, čime bi domaće tržište dobilo jednog od najvećih evropskih diskontnih trgovaca. Dio investicionog ciklusa već se odvija ovdje: kompanija priprema mrežu prodajnih objekata i logistiku prije zvaničnog izlaska. Najveća pojedinačna investicija je distributivni centar u Kiseljaku, procijenjen na oko 100 miliona evra, a objekti su već izgrađeni ili se pripremaju na nizu lokacija.

    Podaci Švarc grupe, vlasnika Lidla, pokazuju da rast najvećim dijelom dolazi od širenja prodajne mreže i većeg broja kupaca u Njemačkoj i ostatku Evrope. Lidl Štiftung, koji obuhvata međunarodno poslovanje izvan Njemačke i Francuske, ostvario je 102,6 milijardi evra prihoda, rast od 8,3 odsto. Operativna dobit porasla je sa četiri na 4,4 milijarde evra, a neto dobit sa 2,3 na 2,7 milijardi evra, oko 17 odsto. Taj dio čini oko 70 odsto ukupnih Lidl prihoda, pa se 2,7 milijardi evra neto dobiti ne odnosi na kompletno poslovanje.

    U sastavu Švarc grupe radi i Kaufland. Lidl i Kaufland tokom godine zajedno su otvorili 300 novih prodavnica, pa mreža sada broji oko 14.500 objekata. Sam Lidl ima oko 13.000 prodavnica u 32 zemlje i više od 395.000 zaposlenih. Ukupni prihodi grupe porasli su za 5,8 odsto i dostigli 185,6 milijardi evra, a Kaufland je ostvario prodaju od 36,7 milijardi evra. Grupa je u poslovnoj godini investirala oko devet milijardi evra, a za tekuću godinu planira ulaganja veća od deset milijardi. Kompanija u taj ciklus ulazi poslije još jedne godine snažnog rasta, uz nastavak širenja širom Evrope.

  • Panoramski prevoz do Banj brda traje i kroz oktobar

    Panoramski prevoz do Banj brda traje i kroz oktobar

    „Banj bus“ i tokom oktobra vikendom prevozi Banjalučane i turiste do popularnog izletišta. Prevoz radi „Aldemo turs“ d.o.o. Banjaluka panoramskim autobusom prilagođenim i licima sa invaliditetom, saopštili su iz Grada Banjaluka, prenose Nezavisne.

    „Cijena karte je jednu KM po putniku po polasku, bez obzira na stajalište gdje je putnik ušao, a za djecu uzrasta do pet godina prevoz je besplatan, uz pratnju starije osobe“, naveli su iz Grada.

    Sa Tvornice obuće „Bema“ polasci su na svaki puni sat, od devet do 19 časova. Od spomenika na Banj brdu autobus kreće na svakih sat vremena, od 9.30 do 19.30 časova.

  • Šta Nijemce plaši više nego rat i migracije, pokazalo istraživanje

    Šta Nijemce plaši više nego rat i migracije, pokazalo istraživanje

    Nijemce trenutno više brine ono što svakodnevno osjete na novčaniku nego rat, migracije i dešavanja na svjetskoj političkoj sceni. Nova studija „Strahovi Nijemaca“ pokazala je da je 59 odsto ispitanika kao najveću brigu navelo rast životnih troškova, javljaju Nezavisne.

    Istraživanje tradicionalno sprovodi osiguravajuće društvo R+V, a ovog puta rađeno je tokom maja, juna i jula. Udio građana zabrinutih zbog rasta troškova veći je za sedam odsto nego prošle godine.

    „Građani iz dana u dan svjedoče o tome koliko je skupa postala svakodnevica“, kazao je Griša Brover-Rabinovič, jedan od autora studije. Politikolog Izabel Borucki, savjetnica u istoj studiji, dodaje: „Osjetno su porasle krajnje cijene energenata, stanovanja i namirnica. Time se sužava prostor za izdatke za slobodno vrijeme, odmor ili veće nabavke u opremanju doma. Ljudi sebi mogu priuštiti sve manje.“

    Na drugom mjestu je strah od većih poreza i drugih nameta. Slijedi bojazan da bi broj tražilaca azila mogao preopteretiti Njemačku, čega se plaši 52 odsto građana. Domaće brige, čini se, teže od svjetskih: 45 odsto ispitanika pribojava se da politika američkog predsjednika Donalda Trampa čini svijet opasnijim. To je veliki pad u odnosu na 69 odsto u istom istraživanju 2018, kada je Tramp prvi put postao predsjednik.

    „Nakon godina permanentne geopolitičke alarmiranosti nastupio je efekat privikavanja“, kaže Borucki. Prosjek svih strahova iz ankete iznosi 38 odsto, druga najmanja vrijednost od 1991, neposredno poslije ujedinjenja Njemačke, kada je studija počela. Samo 34 odsto pribojava se rata u kojem bi Njemačka učestvovala, a tek petina, manje nego ikad, strahuje od gubitka posla.

    Ukupna prosječna ocjena za djelovanje njemačkih političara, i vlasti i opozicije, iznosi 4,1 po njemačkom školskom sistemu, u kojem je najbolja ocjena 1, a nedovoljna 6. Borucki to prije svega vezuje za nezadovoljstvo Vladom Fridriha Merca, koju čine demohrišćani i socijaldemokrate. „Postoji jaz između velikih obećanja i rezultata. Ljudi su razočarani i gube povjerenje.“

  • Međunarodna zajednica se povukla iz izbora, ko će dogovoriti vlast na nivou BiH?

    Međunarodna zajednica se povukla iz izbora, ko će dogovoriti vlast na nivou BiH?

    Uticaj međunarodne zajednice na izbore u Bosni i Hercegovini, zakazane za 4. oktobar, nikada nije bio manji, a sama zajednica nikada tiša. To bi se posebno moglo osjetiti pri formiranju vlasti na nivou BiH, jer su upravo strani akteri ranije „sastavljali“ većinu u institucijama, pišu Nezavisne.

    „Zaista imamo utisak da se ovi izbori u BiH odvijaju pod nikad manjim interesovanjem međunarodne zajednice. Zašto je to tako. Mislim da je najbolji opis u skladu sa onom narodnom izrekom da su se ‘o svom jadu zabavili’. Mislim da su globalni problemi jako veliki i sve velike sile imaju mnogo važnijih tema i problema da bi energiju i resurse trošili na izbore u BiH. Sav ovaj region je na jako niskom stepenu interesovanja kod većine svjetskih sila i to je osnovni razlog što se u ovom trenutku ne bave nama“, rekao je politički analitičar Velizar Antić.

    Na ranijim lokalnim i opštim izborima gotovo da nije prolazio dan bez oglašavanja zvaničnika međunarodne zajednice, često uz direktno miješanje u izborni proces. Kristijan Šmit je prije četiri godine na sam dan izbora mijenjao Izborni zakon BiH i „suspendovao“ Ustav Federacije BiH kako bi omogućio formiranje vlasti po mjeri međunarodne zajednice. Od 1996. do ovih izbora međunarodni faktor imao je veliki uticaj, posebno poslije glasanja, kada je vrlo često bio „odlučujući faktor“ u sastavljanju vlasti.

    Politička analitičarka Tanja Topić kaže da zajednica sada „zabrinuto“ samo posmatra dešavanja u predvečerje izbora. „Naravno da posebno EU prati ishod izbora, s obzirom na to da EU integracija nije bila u fokusu kampanje niti su se političke partije nedvosmisleno opredijelile za evropski put. Moguće je da interesi SAD utiču na formiranje vlasti i da se zbog Južne interkonekcije sve brzo završi, a moguće je očekivati i blokadu na državnom nivou i tehnički mandat Savjeta ministara. Čini mi se da međunarodna zajednica nema jedinstven pogled na poželjan politički rasplet u BiH, pa se zato uglavnom čeka. Ne bih isključila ni rasplet prema kojem će buduću vlast krojiti opet neki pojedinačni akter iz međunarodne zajednice“, rekla je Topić.

    Najteži dio bit će nivo Bosne i Hercegovine. Poslije izbora, po pravilu, svaka opcija ima dovoljno glasova za većinu. U Predstavničkom domu i oni koji, uslovno, nisu „pobjednici izbora“ imaju dovoljno ruku za odluke. U Domu naroda odlučivanje je drugačije, ali ni tu većina nije potrebna za vršenje vlasti. Sadašnja „trojka“ na nivou BiH sastavila je vlast uz pomoć međunarodne zajednice iako je imala samo jednog „svog“ delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Ni odnosi u Predsjedništvu BiH pri formiranju vlasti ne znače mnogo: njihova uloga svodi se na imenovanje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. Ako međunarodna zajednica ostane tiha kao u kampanji, domaći zvaničnici i lideri moraće sami tražiti kompromis, što je u sadašnjim političkim okolnostima teško očekivati.

  • Tramp razmatra zabranu izvoza dizela: „Evropo, spremi zalihe“

    Tramp razmatra zabranu izvoza dizela: „Evropo, spremi zalihe“

    Donald Tramp najavio je mogućnost da Sjedinjene Američke Države zabrane izvoz dizela, uz poruku Evropi da pripremi rezerve goriva zbog poremećaja na svjetskom tržištu. Američki predsjednik rekao je da administracija „vrlo ozbiljno“ razmatra ograničavanje izvoza i da bi od evropskih zemalja mogao zatražiti da oslobode dio zaliha, javljaju Nezavisne.

    „Vrlo ozbiljno razmišljamo o tome“, rekao je tokom vikenda. Ministar finansija Skot Besent otišao je dalje i pozvao evropske zemlje da to urade odmah, uz obrazloženje da američki poljoprivrednici, prevoznici i kompanije ne bi trebalo da snose teret rasta cijena goriva. „Naši evropski partneri trebalo bi da ubrzaju ispunjavanje postojećih obaveza i odmah stave na raspolaganje dodatne zalihe kako bi se riješili trenutni poremećaji“, poručio je Besent.

    Ograničenje izvoza došlo je u razmatranje poslije snažnog rasta cijena dizela, izazvanog ratom u Iranu i poremećajima u globalnom snabdijevanju. Cijene goriva posebno su važne za Trampovu administraciju uoči novembarskih izbora za Kongres. SAD su jedan od ključnih svjetskih dobavljača i dnevno izvoze između 1,2 i 1,5 miliona barela. Stručnjaci upozoravaju da bi obustava američkog izvoza mogla dodatno podići cijene na međunarodnom tržištu.

    Tramp smatra da bi zadržavanje većih količina dizela u SAD moglo spustiti cijene na američkim pumpama i olakšati vozačima i kompanijama. Dejvid Fajf, glavni ekonomista Argus Medije, ipak upozorava da bi prekid američkih isporuka vjerovatno dodatno podigao međunarodne cijene.

    Benzin i dizel širom svijeta snažno su poskupjeli nakon izbijanja američko-izraelskog rata u Iranu u februaru. Tržište je dodatno poremetilo zatvaranje Ormuskog moreuza, rute kroz koju prolazi oko petine svjetske nafte i gasa, a pritisak je pojačala i zabrana izvoza iz Rusije, jednog od velikih dobavljača dizela. Dizel je već dostigao istorijski visoke cijene u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i drugim evropskim zemljama. Za razliku od benzina, potražnju je teže smanjiti jer se u velikoj mjeri koristi u transportu i poljoprivredi.

    Velika Britanija već je razgovarala s evropskim partnerima o koordinisanom oslobađanju rezervi ako Vašington zaista zaustavi izvoz. Izvor upoznat s razgovorima rekao je za Bi-Bi-Si da ima smisla pripremiti zajednički odgovor s drugim državama, uključujući članice Evropske unije. Britanska vlada navodi da zemlja ima raznovrsne i otporne izvore snabdijevanja i da trenutno nema razloga za strah od nestašice, iako se očekuje dalji rast cijena. Iz Evropske komisije 2. oktobra poručeno je da se o dizelu vode „brojni razgovori i sastanci“, uključujući kontakte na visokom nivou s američkom administracijom.