VRBAS Media

Autor: INFO

  • Upozorenje Sekretarijata Energetske zajednice: Kriza otkrila slabosti BiH

    Upozorenje Sekretarijata Energetske zajednice: Kriza otkrila slabosti BiH

    Energetski šok i iranska kriza izazvali su poremećaje, inflaciju i ekonomske probleme i u BiH, ali zemlja zbog internih blokada i političkog nerada nema nijedan instrument na svom raspolaganju da utiče na rješavanje posljedica.

    BiH zaostaje u ispunjavanju obaveza

    U Sekretarijatu Energetske zajednice u Beču za “Nezavisne” upozoravaju da je BiH praktično jedna od malog broja zemalja koja još nije uskladila svoje zakonodavstvo s odredbama Energetske zajednice.

    Iako obaveze prosječnom građaninu mogu izgledati apstraktno, njihovo neispunjavanje direktno utiče na životni standard ljudi.

    Na primjer, kao što upozoravaju u Sekretarijatu, BiH i dalje nema obavezne državne naftne zalihe.

    Zbog toga nema instrumente da pomogne u ublažavanju posljedica u slučaju da se iranska kriza produži i svjetska tržišta ostanu bez dovoljnih količina nafte i naftnih derivata.

    Južna interkonekcija

    S obzirom na to da je u BiH velika tema Južna interkonekcija, o tome smo pitali Sekretarijat, koji je praktično najvažnija institucija koja povezuje energetske politike EU s energetskim politikama zemalja u okruženju EU koje se povezuju s EU radi energetske bezbjednosti.

    “Otvaranje i diverzifikacija gasnog tržišta od ključne su važnosti. Novi interkonektorski projekti, uključujući Južnu interkonekciju sa Hrvatskom, mogu ojačati pristup BiH alternativnim rutama snabdijevanja, ali sama infrastruktura nije dovoljna. Da bi novi gasovodi zaista postali faktor sigurnosti snabdijevanja, zemlji su potrebna i tržišna pravila za gas usklađena sa EU, funkcionalni mrežni kodeksi, transparentna dodjela kapaciteta i regulatorni okvir koji omogućava da gas teče tamo gdje je najpotrebniji”, objasnili su nam oni.

    Ovo znači da Sekretarijat ove organizacije nema ništa protiv ovog energetskog projekta pod uslovom da je on usklađen s pravilima EU.

    Sekretarijat je, praktično, ponovio poruku Delegacije EU koju su “Nezavisne” objavile prije nekoliko mjeseci da bi BiH prvenstveno trebalo da razmišlja o usklađivanju svojih energetskih politika s politikama EU.

    Pojedini analitičari u BiH ovo su protumačili kao protivljenje EU Južnoj interkonekciji, što nije tačno, već je poruka EU da BiH treba da uskladi sve što gradi na svojoj teritoriji s politikama EU, što je velika razlika.

    Takođe, kao što smo proteklih mjeseci pisali, američki zvaničnici su nam u nezvaničnom razgovoru objasnili da će projekt biti usklađen s regulativom EU, jer je namjera investitora da Južnu interkonekciju uključi u evropsku mrežu gasovoda, što je jedino moguće ako sam gasovod slijedi evropska pravila.

    BiH i EU povezane energetikom

    Suština poruke Sekretarijata je da bi bilo koja energetska kriza u Evropi direktno uticala i na BiH, jer su oba subjekta vezana geografijom.

    “Kada cijene rastu, kada dolazi do prekida ruta snabdijevanja ili povećanja inflatornih pritisaka, EU i zapadni Balkan pogođeni su zajedno. Upravo je to jedan od ključnih razloga zašto zapadni Balkan već uveliko spada u okvir energetske bezbjednosne arhitekture EU. Kroz Ugovor o Energetskoj zajednici, zemlje regiona postepeno se uvode u isti okvir koji predstavlja osnovu kriznog odgovora EU: diverzifikacija snabdijevanja, planiranje sigurnosti snabdijevanja, naftne rezerve, pripremljenost za gasne krize i prekogranična saradnja”, objasnili su nam oni.

    Kada je riječ o gasu, za EZ očigledno nije pitanje koji konkretno projekti se sprovode i ko ih finansira, već kako oni utiču na energetsku sigurnost i diverzifikaciju. Pored toga, u EZ-u upozoravaju da BiH nije prenijela u svoje zakonodavstvo EU Uredbu o sigurnosti snabdijevanja gasom niti Uredbu o skladištenju gasa, a postojeće entitetsko zakonodavstvo sadrži samo osnovne odredbe o gasnoj sigurnosti.

    “To ograničava sposobnost zemlje da sprovodi odgovarajuće procjene rizika, priprema preventivne i hitne planove i učestvuje u kredibilnom regionalnom odgovoru u slučaju poremećaja”, naglašavaju.

    Iz ovoga proističe da obaveze BiH prema EZ-u nisu stvar forme, već suštinskog jačanja energetske sigurnosti.

    U EZ-u ističu da sve mjere koje EU preduzima na energetskoj sigurnosti, od diverzifikacije, hitnih naftnih rezervi, sigurnosti snabdijevanja gasom, integracije tržišta električne energije, pa do obnovljivih izvora ili energetske efikasnosti istovremeno postaju dio reformske agende i za ugovorne strane Energetske zajednice.

    “To znači da su one ugovorne strane Energetske zajednice koje su uskladile svoje zakone, institucije i tržišna pravila sa okvirom EU u boljoj poziciji da pristupe regionalnim opcijama snabdijevanja, učestvuju u koordinisanim odgovorima, privuku investicije, efikasno trguju električnom energijom, koriste prekograničnu infrastrukturu i imaju koristi od mehanizama solidarnosti”, naglašavaju.

    Poziv na buđenje

    Prema njihovim riječima, trenutna kriza trebalo bi da posluži kao poziv na buđenje da region mora brže napredovati ka ciljevima integracije energetskog tržišta.

    “Oni koji zaostaju ostaju izloženiji cjenovnim šokovima i prekidima snabdijevanja te imaju manje instrumenata za odgovor. Za BiH to je posebno važno. Odsustvo potpuno usklađenih pravila o sigurnosti snabdijevanja i naftnim rezervama čini zemlju ranjivijom nego što bi morala biti. Prvi prioritet trebalo bi da bude usklađivanje hitnih naftnih rezervi sa pravilima EU”, naglašavaju.

     

     

     

  • Akcije kompanije Del skočile su za 30 odsto zbog potražnje za AI serverima

    Akcije kompanije Del skočile su za 30 odsto zbog potražnje za AI serverima

    Akcije kompanije Del skočile su danas (29.maja) oko 30 odsto nakon što je proizvođač računara objavio izuzetne kvartalne rezultate zahvaljujući rastu poslovanja sa serverima za vještačku inteligenciju (AI).

    Američka kompanija ostvarila je prihod od AI servera od 16,1 milijardu dolara, čime je prvi put nadmašila prihod od PC sektora, koji je iznosio 14,6 milijardi dolara, prenosi Rojters.

    Kompanija bi, ukoliko se rast akcija održi, mogla da poveća tržišnu vrijednost za oko 62 milijarde dolara.

    Respektabilni rezultati Dela podstakli su rast akcija drugih proizvođača serverske opreme, pa su akcije kompanija Super Micro Computer i Hewlett Packard Enterprise porasle za oko 14 i 10 procenata.

    Analitičari ocenjuju da Del postaje jedan od najvećih dobitnika razvoja na svjetskom nivou infrastrukture za vještačku inteligenciju, zahvaljujući velikoj potražnji za AI serverima i data centrima, prenosi Tanjug.

    Kompanija je navela da i dalje ima problema sa ograničenjima u snabdijevanju memorijskim čipovima, ali da rast prihoda od AI poslovanja ublažava pritisak na profitne marže izazvan rastom cijena komponenti.

    Prema podacima kompanije LSEG, najmanje 13 brokerskih kuća povećalo je ciljnu cijenu akcija Dela nakon objavljenih rezultata.

  • Italijan Antonio Zanardi Landi zvanično kandidat za visokog predstavnika u BiH

    Italijan Antonio Zanardi Landi zvanično kandidat za visokog predstavnika u BiH

    Antonio Zanardi Landi, italijanski diplomata, zvanično je kandidat za visokog predstavnika u BiH.

    Potvrđeno je to iz više diplomatskih izvora, piše Politički.ba.

    Zvanični Rim ga je formalno predložio Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mira (SB PIC). Ovo teijlo će se sastati u Sarajevu 3. i 4. juna ove godine. Tamo će biti donijeta formalna odluka o novom visokom predstavniku.

    Kako su sugerisali diplomatski izvori, Zanardi Landi, iako je prvobitno bio američki prokedlog, prihvaćen je u Rimu kako bi pozicija visokog predstavnika ostala u evropskim rukama.

    Evropski zvaničnici su juče, 28. maja, tokom neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova 27 zemalja Evropske unije, konačno prihvatili da će Italijan biti novi visoki predstavnik.

    Francuska je “džentlmenski” odustala od svog kandidata, koga su podržale Njemačka i Velika Britanija.

    Ko je Antonio Zanardi Landi

    Antonio Zanardi Landi rođen je 24. maja 1950. godine u Udinama.

    Trenutno je angažovan kao ambasador Suverenog Malteškog vojnog reda pri Svetoj stolici (Vatikan) i član je Suverenog savjeta ovog reda, što dodatno potvrđuje njegov visok ugled u međunarodnim krugovima.

    Landi je diplomirao pravo na Univerzitetu u Padovi, nakon čega je nastavio stručno usavršavanje na prestižnoj Francuskoj nacionalnoj školi za administraciju (ENA) u Parizu, postavši prvi Italijan koji je pohađao ovu elitnu instituciju.

    Njegova diplomatska karijera odvela ga je u Otavu, Teheran i London, a regionalnoj javnosti je postao poznat tokom svog mandata na Balkanu. Od 2004. do 2006. godine obavljao je funkciju italijanskog ambasadora u Beogradu, tadašnjem glavnom gradu Državne zajednice Srbija i Crna Gora.

    Nakon toga, Landi je imenovan za ambasadora u Ruskoj Federaciji i Turkmenistanu, gdje je ostao do 2013. godine. Po povratku iz Moskve, Landi je imenovan za diplomatskog savjetnika predsjednika Republike Italije.

  • Putin: Evroazijska ekonomska unija čini mnogo na razvoju vještačke inteligencije

    Putin: Evroazijska ekonomska unija čini mnogo na razvoju vještačke inteligencije

    Evroazijska ekonomska unija već čini mnogo na razvoju vještačke inteligencije, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

    – Ovog puta naš fokus je na visokoj tehnologiji, digitalizaciji i vještačkoj inteligenciji. Mnogo se već radi u ovim oblastima u EAEU – rekao je Putin na Evroazijskom ekonomskom forumu.

    Putin je vještačku inteligenciju nazvao perspektivnom oblasti za integracionu saradnju i dodao da njen razvoj zahtijeva ogromnu potrošnju energije i znatna finansijska sredstva, ali da je Rusija sposobna da izdvoji neophodne resurse u tu svrhu.

    Rusija je jedna od nekoliko zemalja koje stvaraju suverene VI platforme, rekao je Putin.

    On je dodao da je Rusija svjesna da udruživanje snaga sa partnerima u oblasti VI može da donese kolosalne rezultate.

  • Bazna inflacija na 4.40 odsto

    Bazna inflacija na 4.40 odsto

    Centralna banka BiH procijenila je godišnju baznu inflaciju za prva četiri mjeseca u sektoru usluga na 4,40 odsto, dok je godišnji rast prosječnih potrošačkih cijena u ovom sektoru procijenjen na 5,64 odsto.

    Iz Banke navode da su u aprilu, u odnosu na mart, inflatorni pritisci ojačali u cjenovnim odjeljcima koji ulaze u izračunavanje bazne inflacije.

    Dodaju da su nivoi godišnje bazne inflacije u sektoru usluga za prva četiri mjeseca ojačali u odnosu na nivoe zabilježene za cijelu prethodnu godinu, što potvrđuje perzistentnost domaćih inflatornih pritisaka.

  • Dron iz pravca Ukrajine pao na zgradu u Rumuniji, istraga u toku

    Dron iz pravca Ukrajine pao na zgradu u Rumuniji, istraga u toku

    Dron se jutros srušio na stambenu zgradu u gradu Galac na istoku Rumunije, nakon čega je došlo do eksplozije i požara u stanu na 10. spratu. U incidentu su dvije osobe lakše povrijeđene i prebačene u bolnicu, prenose rumunski mediji.

    Prije pada drona, rumunske vlasti izdale su upozorenje putem sistema RO-Alert za šire područje gradova Galac, Braila i Tulča, zbog pojačane aktivnosti bespilotnih letjelica u pograničnom regionu. U vazduh su podignuta i dva borbena aviona F-16 iz baze Fetešti, uz podršku helikoptera rumunskih vazduhoplovnih snaga.

    Prema navodima Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije, piloti su tokom cijelog perioda uzbune imali ovlašćenje da djeluju na potencijalne mete. Ipak, dron nije oboren prije udara.

    Portparol Ministarstva Kristijan Popoviči objasnio je da su odluke u ovakvim situacijama ograničene strogim pravilima, te da vojska ne može da preduzme akcije koje bi mogle izazvati veću opasnost za civilno stanovništvo.

    „Ne možemo da rizikujemo da stvorimo veću opasnost od one koju sprečavamo“, naveo je Popoviči, dodajući da je dron u jednom trenutku izgubio visinu i nestao sa radara neposredno prije pada na zgradu.

    Grad Galac nalazi se u blizini granice s Ukrajinom i Moldavijom, a s druge strane granice nalazi se ukrajinski Izmail, važna riječna luka na Dunavu, koja je često meta ruskih napada. Gotovo u isto vrijeme kada je došlo do incidenta u Rumuniji, ukrajinske vlasti su saopštile da je područje Izmaila bilo pod napadom ruskih dronova.

    Rumunske vlasti podsjećaju da su od početka rata u Ukrajini u više navrata zabilježeni incidenti u kojima su dronovi ili njihovi fragmenti završili na teritoriji Rumunije. Prema podacima Ministarstva odbrane, takvi slučajevi su zabilježeni desetine puta, uključujući i ovu godinu.

    Rumunija, kao članica NATO-a i Evropske unije, pojačala je nadzor vazdušnog prostora u pograničnim područjima zbog učestalih incidenata povezanih s ratom u Ukrajini.

  • Avganistanac brutalno izbo Srbina u Beču

    Avganistanac brutalno izbo Srbina u Beču

    Tokom sukoba koji se desio u srijedu, 27. maja, teško je povrijeđen 22-godišnji Srbin, koji se nalazi u životnoj opasnosti.

    Kako prenose mediji, do sukoba je došlo u Beč–Brigitenau kada je Srbin zadobio višestruke teške povrede od uboda nožem.

    Nakon medicinske pomoći koju je pružila bečka služba hitne pomoći, muškarac je u kritičnom stanju prebačen u bolnicu, saopštila je policija.

    Žrtva sama pozvala policiju

    Kako stoji u policijskom saopštenju, 21-godišnji osumnjičeni iz Avganistana bio je zajedno sa trojicom prijatelja oko 19.50 časova u Stromštrase, kada je grupa naišla na 22-godišnjeg poznanika.

    Iz prvobitne verbalne rasprave navodno se razvio fizički sukob.

    Nakon toga, 21-godišnjak izvukao nož i izbo 22-godišnjaka.

    Neposredno nakon napada, grupa je pobjegla sa lica mjesta.

    Povrijeđeni je sam obavijestio policiju.

    Policija je odmah krenula u potjeru za napadačima i u oblasti Fridrih-Engels-Placa uhapsili 21-godišnjeg Avganistanca. Kako su saopštili iz policije, on se skrivao se između dva vozila.

    Tokom saslušanja, Avganistanac je priznao krivično djelo.

    U neposrednoj blizini mjesta napada policija je pronašla i bokser, koji je pripadao napadačima.

  • Stižu velike promjene na Facebooku i Instagramu: Neke funkcije više neće biti besplatne

    Stižu velike promjene na Facebooku i Instagramu: Neke funkcije više neće biti besplatne

    Meta je najavila nove planove – Facebook Plus, Instagram Plus i WhatsApp Plus – koji svakoj aplikaciji donose dodatne funkcije. Takođe, testiraju se i plaćene pretplate za Meta AI.

    Kako prenosi TechCrunch, direktorka proizvoda u Meti, Naomi Glajt, najavila je ove nove ponude u video-snimku.

    Glajtova nije ulazila u detalje o cijenama, ali se u izvještaju TechCrunch-a navodi da će planovi za pojedinačne Metine aplikacije koštati između tri i četiri dolara mjesečno, dok će se planovi za vještačku inteligenciju (AI) testirati po cijeni od osam do 20 dolara mjesečno.

    Instagram Plus i Facebook Plus koštaće po četiri dolara mjesečno u SAD.

    Prema izvještaju, ove pretplate biće namijenjene “naprednim korisnicima” (tzv. power users), kojima će omogućiti precizniju kontrolu nad tim ko vidi koji dio njihovog sadržaja, kao i bolji uvid u to do koga sve njihove objave stižu.

    Plan WhatsApp Plus od tri dolara fokusiran je na “personalizaciju i razmjenu poruka”, uz dodatne teme, ekskluzivne stikere i više mjesta za zakačene (fiksirane) razgovore.

    Meta AI dobija pretplatničke modele

    U Singapuru, Gvatemali i Boliviji, Meta AI će sljedećeg mjeseca početi da testira planove pod nazivom Meta One Plus i Meta One Premium. Ova dva plana, koja će u SAD navodno koštati osam, odnosno 20 dolara mjesečno, očigledno dolaze sa istim funkcijama, s tim što Premium opcija donosi veće limite za korišćenje. Osnovne funkcije Meta AI za sada će ostati besplatne.

    Kasnije ove sedmice, Meta takođe planira da pokrene javno testiranje za još dva Meta One plana – Essential i Advanced – na pojedinim tržištima van SAD.

    Ovi planovi izgledaju prilagođeni profilima koji žele da izgrade uticaj (influenserima), i uključuju kako verifikovan status, tako i ekskluzivne funkcije koje pomažu u širenju publike, prenosi b92.

  • Tragedija u Srbiji: Poginuo pred matursko veče

    Tragedija u Srbiji: Poginuo pred matursko veče

    Teška saobraćajna nesreća dogodila se noćas poslije ponoći u Fruškogorskoj ulici u Martincima kod Sremske Mitrovice, kada je život izgubio osamnaestogodišnji O. D, potvrđeno je iz Hitne pomoći.

    Prema dosadašnjim informacijama, nesreća se dogodila kada je automobil ford iz za sada neutvrđenih razloga sletio sa puta, prešao preko mosta i završio prevrnut u kanalu.

    U vozilu su se nalazili N. M. (22), B. R. (23) i O. D. (18). Nažalost, mladić O.D. je od zadobijenih povreda preminuo na licu mjesta, dok su druge dvije osobe povrijeđene i prevezene na dalje liječenje.

    Tragedija je potresla mještane Martinaca, a prijatelji i poznanici opraštaju se od nastradalog mladića.

    “Bio je vrijedan, odgovoran i omiljen među vršnjacima. Posebno boli činjenica da je sutradan trebalo da proslavi matursko veče”,  rekli su njegovi prijatelji, prenosi Telegraf.

    Na mjestu nesreće intervenisali su policija, ekipe Hitne pomoći i vatrogasno-spasilačke jedinice. Zbog težine udesa i položaja vozila u kanalu, vatrogasci su satima radili na izvlačenju automobila.

    Uzrok nesreće i sve okolnosti pod kojima je došlo do tragedije biće utvrđeni nakon istrage nadležnih organa.

  • Ove zemlje guraju Zapadni Balkan u EU

    Ove zemlje guraju Zapadni Balkan u EU

    Hoće li Ukrajina ući u Evropska unija „preko reda“, dok Srbija i region godinama čekaju pred vratima? Ako se pitaju Austrija i Grčka – ne. Te zemlje, zajedno sa još nekoliko članica EU, stale su u odbranu država Zapadnog Balkana i insistiraju na tome da region ne smije biti zanemaren niti stavljen u drugi plan u odnosu na Ukrajinu kada je riječ o proširenju.

    Kako prenosi Večernji list, stav da nema ulaska „preko reda“ nedavno je na zvaničnom skupu ministara u Brisel iznijela austrijska ministarka za Evropu Klaudija Bauer.

    – Ista pravila i uslovi moraju da važe za sve kandidate. Ovdje uvijek imamo poseban fokus na zemlje Zapadnog Balkana – rekla je Bauer i dodala:

    – Za neke postoji traka za preticanje, s kojom su neki već jednom nogom u EU, dok drugi moraju decenijama raditi na članstvu.

    Sličan stav dolazi i iz Grčke.

    – Grčka podržava proces pristupanja Ukrajine i Moldavije, ali je važno da njihov napredak ne ide na štetu Zapadnog Balkana, čija je evropska perspektiva jasno prepoznata još od Solunske agende 2003. godine – naveo je diplomatski izvor EU za Večernji list.

    Od tada su se samo Slovenija i Hrvatska uspješno pridružile EU, dok Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija i dalje čekaju.

    Ukrajina je, nakon rata sa Rusija, ubrzano dobila političku podršku za pristupanje EU.

    Međutim, Igor Novaković iz ISAK centra smatra da unutar EU trenutno nema jasnog odgovora kako će proces proširenja izgledati.

    – U principu ne znamo šta će biti u narednom periodu. Sve što se čuje jesu pozivi za debatu unutar EU -rekao je Novaković i dodao da postoje političke prepreke, uključujući i pitanje predsjedničkih izbora u Francuska.

    „Osnovni strah – pitanje veta“

    Novaković navodi da postoje dva ključna problema kada se govori o proširenju: Strah da bi nova članica mogla biti pod uticajem druge države ili voditi samostalnu politiku poput Mađarska. Pitanje Ukrajine, jer je predsjednik Donald Trump navodno insistirao da EU napravi određene ustupke prema Kijevu.

    – Moj utisak je da zemlje koje se graniče sa Ukrajinom žele snažnije angažovanje EU oko njenog članstva, dok države koje se graniče sa Zapadnim Balkanom smatraju da obje strane treba tretirati ravnopravno – rekao je Novaković.

    Mercov prijedlog za Zapadni Balkan

    Njemački kancelar Fridrih Merc otišao je korak dalje i predložio konkretne mjere. On je 18. maja uputio pismo predsjednicima institucija EU u kojem predlaže jačanje prava zemalja kandidata i model pridruženog članstva za Ukrajinu.

    Istovremeno, predložio je da države Zapadnog Balkana dobiju status posmatrača u relevantnim institucijama EU.

    Merc smatra da bi državama Zapadnog Balkana i Moldavija trebalo omogućiti pristup jedinstvenom tržištu EU i bliže veze sa evropskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka.

    „I to bi nam značilo“

    Slobodan Zečević smatra da je cilj da se države Zapadnog Balkana najprije ekonomski integrišu u EU, ali bez prava glasa.

    – Na taj način bismo koristili sve prednosti jedinstvenog tržišta EU, ali bez političke težine. Ipak, i to bi nam značilo. Nama znači i to što ne plaćamo roming i što smo u SEPA sistemu – rekao je Zečević.

    Prema njegovim riječima, status posmatrača mogao bi građanima da olakša život i stvori osjećaj da region nije isključen iz evropskih procesa.

    Slično mišljenje ima i Strahinja Subotić, koji smatra da bi koristi bile višestruke: Građani bi dobili signal da EU zaista želi nove članice. Reformama bi se dao dodatni podsticaj. Države bi postepeno gradile administrativne kapacitete za punopravno članstvo.

    Subotić ističe da bi zemlje kandidati na taj način bile spremnije da jednog dana preuzmu sve obaveze koje članstvo u EU nosi sa sobom, prenosi Blic.