Autor: INFO

  • Mask priznao da je pogriješio: Potrošio gotovo pola milijarde dolara, a republikanci izgubili izbore

    Mask priznao da je pogriješio: Potrošio gotovo pola milijarde dolara, a republikanci izgubili izbore

    Ilon Mask izjavio je da bi potrošio znatno manje novca na američke izbore da može vratiti vrijeme, nakon što je gotovo pola milijarde dolara uložio u podršku republikanskim kandidatima koji su na izborima izgubili kontrolu nad oba doma Kongresa. Vlasnik kompanija Tesla i SpaceX priznao je da nije ostvario očekivane rezultate uprkos ogromnim finansijskim izdvajanjima.

    Mask je o tome govorio 18. novembra tokom samita „DealBook“, koji organizuje „Njujork tajms“, u razgovoru s Endruom Rosom Sorkinom, kojem se priključio putem video-veze.

    „Osjećam se prilično glupo što sam potrošio toliko novca, a zauzvrat nisam vidio mnogo“, rekao je Mask, dodajući da ostaje mogućnost da bi republikanci bez njegove finansijske podrške prošli još lošije.

    Ipak, priznao je da ogromna finansijska ulaganja ne mogu sama po sebi garantovati izborni uspjeh i da je njihov uticaj na konačan rezultat ponekad ograničen.

    „Da mogu da vratim vrijeme, vjerovatno bih potrošio manje novca“, poručio je milijarder.

    Kako prenose Nezavisne, republikanci su na izborima izgubili većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu, dok su u Teksasu pretrpjeli dva značajna poraza. Demokrate su osvojile guvernersku poziciju i mjesto u američkom Senatu, čime su dodatno oslabile političku poziciju republikanaca u saveznoj državi u kojoj Mask ima značajne poslovne interese.

    Džina Inohosa pobijedila je republikanskog kandidata Grega Ebota u trci za guvernera, dok je Džejms Talariko porazio republikanca Kena Pakstona u izborima za Senat. Mask je značajan dio novca usmjerio upravo na Teksas, gdje se nalaze veliki poslovni pogoni njegovih kompanija Tesla i SpaceX.

    Upitan šta očekuje od nove guvernerke Teksasa, Mask je Inohosu opisao kao umjerenu političarku, dodajući da vjeruje da će situacija u toj saveznoj državi pod njenim vođstvom biti dobra.

    Mask: Nisam MAGA

    Tokom razgovora Mask se osvrnuo i na svoju političku orijentaciju, pokušavajući da se distancira od pokreta MAGA, koji je povezan s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

    „Nisam MAGA“, rekao je Mask, opisujući sebe kao politički umjerenu osobu i ističući da obje velike američke političke stranke imaju i dobre i loše strane. Naglasio je da ne podržava bez preispitivanja sve politike Republikanske stranke.

    Takva izjava dolazi nakon što je Mask tokom predsjedničke kampanje 2024. godine sebe opisivao kao „mračnog, gotičkog MAGA“, otvoreno podržavajući Trampa i njegov politički pokret.

    Mask je bio jedan od najvećih finansijskih donatora Trampove kampanje za povratak u Bijelu kuću, a tokom 2025. godine sarađivao je s njegovom administracijom na smanjenju federalne potrošnje.

    Njegovo najnovije priznanje o potrošenom novcu i ograničenom političkom učinku dolazi nakon izbornog rezultata koji je promijenio odnos snaga u američkom Kongresu, ali i otvorio pitanja o uticaju velikih finansijskih donacija na američku politiku.

  • Vazduh u Banjaluci uglavnom u dozvoljenim granicama, jedno naselje predstavlja problem

    Vazduh u Banjaluci uglavnom u dozvoljenim granicama, jedno naselje predstavlja problem

    Posljednji podaci o kvalitetu vazduha na području Banjaluke pokazuju da na većini mjernih lokacija nisu zabilježena prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti zagađujućih materija. Ipak, jedno banjalučko naselje predstavlja izuzetak, jer je u Lazarevu izmjerena koncentracija suspendovanih čestica koja je iznad dozvoljene granice.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izjavio je danas da rezultati mjerenja pokazuju kako je upravo Lazarevo trenutno područje na kojem postoji problem sa kvalitetom vazduha.

    „Rezultati mjerenja pokazuju da je samo u Lazarevu izmjerena koncentracija od 51 mikrogram po metru kubnom µg/m³, dok je dozvoljena granična vrijednost 50 µg/m³“, rekao je Stanivuković.

    Prema podacima koje je objavio gradonačelnik, prekoračenje je zabilježeno za jedan mikrogram po metru kubnom u odnosu na propisanu graničnu vrijednost.

    Kako prenose Nezavisne, Grad Banjaluka nastavlja sa praćenjem kvaliteta vazduha na području cijelog grada, a mjerenja obuhvataju koncentracije više različitih zagađujućih materija.

    Među njima su sumpor-dioksid, azotni oksidi, ugljen-monoksid, ozon, kao i suspendovane čestice PM10 i PM2,5, koje predstavljaju važan pokazatelj zagađenosti vazduha.

    Iz Gradske uprave podsjećaju da su rezultati mjerenja dostupni građanima na zvaničnoj internet stranici Grada Banjaluke, gdje mogu pratiti podatke o kvalitetu vazduha.

    Iako na većini mjernih lokacija trenutno nisu zabilježena prekoračenja, stanje u Lazarevu pokazuje da je potrebno nastaviti praćenje koncentracija zagađujućih materija, posebno tokom perioda grijne sezone, kada se kvalitet vazduha u urbanim sredinama često pogoršava.

  • Tragedija koja nikada nije zaboravljena dobija televizijsku ekranizaciju

    Tragedija koja nikada nije zaboravljena dobija televizijsku ekranizaciju

    Jedna od najpotresnijih priča iz novije istorije Republike Srpske, tragedija 12 banjalučkih beba koje su 1992. godine preminule zbog nedostatka medicinskog kiseonika, biće ekranizovana u igranoj televizijskoj seriji pod nazivom „12 beba“. Za realizaciju ovog značajnog projekta Audiovizuelni centar Republike Srpske izdvojio je dva miliona KM, a snimanje bi trebalo da počne u maju naredne godine.

    Ugovor o realizaciji serije potpisali su direktorka Audiovizuelnog centra Republike Srpske Anja Ilić i predstavnici produkcijske kuće „Manija“, producent Danijel Tepšić i autor Dajan Javorac. Projekat je podržan na konkursu za proizvodnju dugometražne igrane serije na nacionalnu temu iz prethodnog Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Govoreći o značaju ovog projekta, Anja Ilić istakla je da je riječ o djelu koje prevazilazi okvire televizijske produkcije i ima posebnu istorijsku i društvenu vrijednost.

    „Ova produkcijska kuća i sam projekat od ranije su poznati našem Centru jer ga već duže vrijeme pratimo i ulažemo u njega, pa ćemo na veliko zadovoljstvo podržati djelo koje je značajno ne samo kao igrana televizijska serija, nego i kao projekat od nacionalne, istorijske i društvene vrijednosti“, poručila je Ilićeva.

    Kako piše BL Portal, produkcijska kuća „Manija“ bila je jedini ponuđač na konkursu, ali je projekat dobio jednoglasnu podršku stručne komisije i ocijenjen sa visokih 85 bodova. Komisiju su činili predsjednica Dragana Purković Macan, scenograf i dekanica Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, te članovi Denis Bojić, dokumentarista i direktor Memorijalnog centra Republike Srpske, i Mladen Đukić, animator i profesor na Akademiji umjetnosti.

    Ilićeva je naglasila da je riječ o izuzetno bolnoj temi, kojoj se mora pristupiti sa posebnom pažnjom i odgovornošću.

    „Upravo zbog težine događaja o kojem serija progovara, ono što u ovom trenutku sa sigurnošću možemo da garantujemo jeste da će se ovoj temi pristupiti dostojanstveno, krajnje profesionalno i umjetnički kvalitetno“, istakla je direktorka Audiovizuelnog centra.

    Osam godina priprema za šest epizoda

    Producent Danijel Tepšić otkrio je da se projekat razvija već osam godina, kako bi svi detalji priče bili pažljivo pripremljeni za televizijsku ekranizaciju. Serija će imati šest epizoda, a početak produkcije planiran je za maj, simbolično zbog mjeseca u kojem su se 1992. godine odvijali tragični događaji.

    „Serija će imati šest epizoda, a početak same produkcije simbolično smo planirali za maj, jer su se upravo u tom mjesecu ovi tragični događaji i odvijali“, pojasnio je Tepšić.

    Plan produkcijskog tima je da snimanje bude završeno do decembra, dok je premijera serije predviđena za kraj naredne godine.

    „Vjerujemo da ćemo od maja do decembra uspjeti u potpunosti da završimo i realizujemo snimanje, dok je premijera serije planirana za kraj naredne godine“, najavio je producent.

    Kada je riječ o glumačkoj postavi, konačna odluka još nije donesena. Tepšić je naveo da već postoji predloženi izbor glumaca, ali da je namjera produkcije da u realizaciji projekta maksimalno budu angažovani glumci iz Republike Srpske.

    Tragedija koja je ostala duboko urezana u pamćenje

    Tragedija 12 banjalučkih beba dogodila se u maju i junu 1992. godine, kada zbog ratnih okolnosti i nemogućnosti dopremanja medicinskog kiseonika u banjalučko porodilište nisu mogli biti obezbijeđeni neophodni uslovi za liječenje prijevremeno rođene novorođenčadi.

    Prva beba preminula je 22. maja, a do 19. juna život je izgubilo ukupno 12 novorođenčadi. Ovaj događaj ostao je jedan od najtežih simbola ratnog stradanja u Banjaluci i Republici Srpskoj.

    Televizijska serija „12 beba“ trebalo bi da ovu priču približi i novim generacijama, čuvajući sjećanje na tragediju koja je ostavila dubok trag u kolektivnom pamćenju.

  • Banjalučani poslali peticiju, sada apeluju na odbornike: „Ne prihvatajte ovaj plan“

    Banjalučani poslali peticiju, sada apeluju na odbornike: „Ne prihvatajte ovaj plan“

    Stanari banjalučkog naselja Centar–Aleja okupili su se jutros ispred Gradske uprave, izražavajući nezadovoljstvo zbog predloženih izmjena Regulacionog plana za ovo područje. Tvrde da bi usvajanjem predloženog rješenja prostor koji je ranije bio planiran za izgradnju vrtića mogao dobiti drugačiju namjenu, zbog čega strahuju da bi djeca mogla završiti u neadekvatnim prostorijama stambene zgrade.

    „Planirano je da se djeca strpaju u mračno prizemlje stambene zgrade, umjesto u vrtić kako je i planirano“, poručila je Tijana Grujić, predstavnica stanara naselja Centar–Aleja.

    Stanari posebno zamjeraju gradskoj administraciji što je prijedlog izmjena regulacionog plana, kako tvrde, naknadno dostavljen odbornicima neposredno pred današnju sjednicu Skupštine grada. Smatraju da su na taj način građani dovedeni pred svršen čin, bez dovoljno prostora da se njihovi stavovi i zahtjevi ozbiljno razmotre.

    „Okupili smo se ovdje jer smatramo da je gradska administracija na jedan hinjski način donijela odluku da se na dnevnom redu nađe ovaj regulacioni plan“, rekla je Grujićeva.

    Kako piše BL Portal, stanari su ranije pokušali da svoje protivljenje iskažu i zvaničnim putem, ali tvrde da njihovi zahtjevi nisu urodili plodom. Uputili su i peticiju koju je potpisalo više od 300 stanara, ali promjene koje su tražili nisu prihvaćene.

    „Slali smo i peticiju od preko 300 stanara. Ne znam šta treba da uradimo da gradska administracija shvati da smo mi protiv toga“, istakla je Grujićeva.

    Apel odbornicima da zaustave izmjene

    Stanari insistiraju na tome da se na prostoru obuhvaćenom regulacionim planom obezbijede uslovi za izgradnju samostalnog vrtića i škole, umjesto novih stambenih sadržaja. Smatraju da je proširenje kapaciteta obrazovnih ustanova jedan od ključnih problema naselja, ali i cijele Banjaluke.

    Sada očekuju da odbornici Skupštine grada prilikom razmatranja predloženih izmjena uvaže njihove zahtjeve i ne podrže rješenje kojem se protive.

    „Sad je samo do odbornika da li će oni prihvatiti ovo. Apelujemo na njih da ne prihvate ovo i da se donese odluka za eksproprijaciju zemljišta za vrtić i školu u našem naselju“, poručila je Grujićeva.

    Ona je ukazala i na širi problem nedostatka mjesta u javnim vrtićima i školama, ocjenjujući da gradska administracija ne posvećuje dovoljno pažnje razvoju javnih predškolskih ustanova.

    Kritike zbog podrške privatnim vrtićima

    Grujićeva je kritikovala i odnos Grada prema privatnim vrtićima, smatrajući da se njihovim podsticanjem istovremeno podržava razvoj privatnog biznisa, umjesto da se prioritet da izgradnji novih javnih ustanova.

    „Nema potrebe da pričamo o tome kakvo je stanje sa vrtićima i školama u Banjaluci. Moramo u žižu javnosti vratiti prave probleme u ovom gradu“, rekla je ona.

    Dodala je da Grad, prema njenom mišljenju, više podstiče privatne vrtiće nego što radi na proširenju javnih kapaciteta, iako su cijene boravka djece u privatnim ustanovama značajan izdatak za roditelje.

    „Grad podstiče privatne vrtiće, čime podstiče nečiji privatni biznis. I sve se svodi na to, a znate i sami koliko sada privatni vrtići koštaju. Ta politika mora da se promijeni“, zaključila je Grujićeva.

    Odbornici Skupštine grada danas bi trebalo da razmatraju izmjene Regulacionog plana „Centar–Aleja“, dok stanari poručuju da neće odustati od zahtjeva da se sačuva prostor za izgradnju vrtića i škole u njihovom naselju.

  • Još jedan kružni tok u Banjaluci: Na redu raskrsnica kod San Rema u Boriku

    Još jedan kružni tok u Banjaluci: Na redu raskrsnica kod San Rema u Boriku

    Banjaluka bi uskoro mogla dobiti još jedan kružni tok, i to na jednoj od prometnijih raskrsnica u naselju Borik, kod restorana „San Remo“. Gradska uprava trenutno priprema projektno-tehničku dokumentaciju za rekonstrukciju ovog saobraćajnog čvora, a prema najavama nadležnih, najizglednije rješenje je izgradnja kružne raskrsnice.

    Riječ je o raskrsnici na kojoj se ukrštaju Gundulićeva ulica, Ulica vojvode Radomira Putnika i Bulevar vojvode Živojina Mišića, a koja već duže vrijeme predstavlja problem za vozače zbog velikih gužvi. O ovoj lokaciji razgovaralo se i tokom aktuelnog časa u Skupštini grada, nakon što je odbornik Igor Maksić ukazao na saobraćajne probleme, uprkos tome što su brojne okolne raskrsnice već rekonstruisane u kružne tokove.

    Valentina Balaban Radić iz gradskog Odjeljenja za saobraćaj i puteve potvrdila je da su nadležni upoznati sa situacijom i da je priprema projekta već u toku.

    „Što se tiče San Rema, jesu velike gužve tamo. Naravno da razmatramo mogućnosti. Trenutno radimo projektno-tehničku dokumentaciju za rekonstrukciju te raskrsnice i vjerovatno će se raditi o kružnoj raskrsnici“, rekla je Balaban Radićeva.

    Kako piše BL Portal, raskrsnica kod San Rema već je uvrštena u gradski Plan kapitalnih investicija za period od 2026. do 2028. godine, zajedno sa još pet raskrsnica čija je izgradnja ili rekonstrukcija planirana na području Banjaluke.

    Za svih šest projekata procijenjena su ukupna ulaganja od devet miliona KM, ali za sada nije precizirano koliko bi koštala samo rekonstrukcija raskrsnice u Boriku. Takođe, iz Gradske uprave nisu mogli potvrditi kada bi radovi mogli početi.

    Kružni tokovi nisu trajno rješenje

    Iako se izgradnja novih kružnih raskrsnica često predstavlja kao način za smanjenje saobraćajnih gužvi, iz gradskog Odjeljenja za saobraćaj upozoravaju da takva rješenja ne mogu dugoročno riješiti osnovne probleme saobraćaja u Banjaluci.

    Balaban Radićeva istakla je da kružni tokovi mogu ublažiti pojedinačna zagušenja, ali da se time ne uklanjaju uzroci zbog kojih do gužvi dolazi.

    „Izgradnja kružnih raskrsnica nije trajno rješenje. Imamo dosta kritika na račun toga, ali jeste gašenje mikropožara“, poručila je ona.

    Kao jedan od primjera navela je saobraćajne probleme kod Emporiuma, gdje se na gradskim saobraćajnicama prepliću tranzitni, teretni i lokalni saobraćaj. Prema njenim riječima, upravo je miješanje različitih vrsta saobraćaja jedan od ključnih razloga zbog kojih pojedine lokacije u gradu postaju sve opterećenije.

    „Trajno rješenje jeste izgradnja obilaznica. To su dvije magistrale gdje nam se miješaju tranzitni saobraćaj, teretni i gradski saobraćaj“, objasnila je Balaban Radićeva.

    Podsjetila je i na raniju inicijativu Grada za izgradnju obilaznice, čija je vrijednost prije približno 15 godina procijenjena na oko 350 miliona KM. Ocijenila je da je riječ o projektu koji prevazilazi mogućnosti lokalne administracije i da bi njegovo rješavanje trebalo da bude pokrenuto na republičkom nivou.

    Obilaznica duga 19 kilometara još čeka realizaciju

    Projekat banjalučke obilaznice ponovo je aktuelizovan, a planirana saobraćajnica trebalo bi da bude duga oko 19 kilometara. Njena trasa povezivala bi sjeverni prilaz gradu, preko područja Kuljana i Pavlovca, sa budućom petljom „Banjaluka jug“.

    Iako je glavni projekat završen, prije početka realizacije potrebno je usvojiti plansku dokumentaciju i riješiti imovinsko-pravne odnose. Prema procjenama „Autoputeva Republike Srpske“, samo eksproprijacija zemljišta mogla bi koštati najmanje 100 miliona KM, bez uračunatih troškova same izgradnje.

    Dok se čeka realizacija ovog velikog infrastrukturnog projekta, Grad nastavlja pripremu pojedinačnih saobraćajnih rješenja. Među njima je i raskrsnica kod San Rema u Boriku, za koju je izgradnja kružnog toka sve izvjesnija, ali još nema preciznog roka za početak radova.

  • Srbija pred velikim političkim promjenama: Studentska lista najavljuje zakone o lustraciji i tužilačkoj policiji

    Srbija pred velikim političkim promjenama: Studentska lista najavljuje zakone o lustraciji i tužilačkoj policiji

    Ni drugog dana konstitutivne sjednice Narodne skupštine Srbije nije izabran predsjednik parlamenta, a sjednica će biti nastavljena danas. Za ovu funkciju predloženi su Aleksandar Čupić, kandidat Studentske liste, i Stojan Radenović, kojeg je predložila poslanička grupa „Aleksandar Vučić – Srbija pobjeđuje“.

    Politički analitičar Ognjen Gogić smatra da se trenutna dešavanja u parlamentu mogu posmatrati kao pokušaj usporavanja predaje vlasti. Ističe da poslanici Studentske liste nemaju dovoljno parlamentarnog iskustva i da čekaju izbor predsjednika Skupštine, koji bi trebalo da dođe iz njihovih redova, kako bi se sjednica usmjerila u pravcu koji žele.

    „Ovo što sada gledamo su prije svega pokušaji da se uspori predaja vlasti. Poslanici Studentske liste nemaju to parlamentarno iskustvo. Oni čekaju trenutak kada se izabere predsjednik, koji će doći iz njihovih redova, jer imaju većinu, da novi predsjednik usmjeri tok sjednice u pravcu u kojem oni žele“, rekao je Gogić gostujući u Jutarnjem programu RTRS-a.

    Kako prenosi RTRS, Gogić je najavio da bi nakon izbora predsjednika parlamenta trebalo da uslijedi niz novih zakonskih rješenja, među kojima su posebno značajni zakoni o lustraciji i tužilačkoj policiji.

    „Tu su prije svega Zakon o lustraciji, kao i Zakon o tužilačkoj policiji koji bi trebalo da ojača rad tužilaštva. Zadatak izvršne vlasti i jeste da ne utiče politički na rad pravosuđa“, istakao je Gogić.

    Gogić komentarisao učestala obraćanja Vučića

    Govoreći o čestim obraćanjima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za skupštinskom govornicom, Gogić je ocijenio da je riječ o obraćanju njegovim biračima, što smatra legitimnim političkim ponašanjem.

    Prema njegovim riječima, Vučićeve poruke, uključujući najavu mogućeg povratka na vlast u roku od dvije godine, imaju za cilj sprečavanje osipanja stranke i odlaska pojedinih članova.

    „Aleksandar Vučić se obraća svojim biračima i to je potpuno legitimno i prirodno, pa i da će se vratiti na vlast u roku od dvije godine. To su prije svega poruke da se spriječi osipanje stranke, takozvano političko dezerterstvo“, poručio je Gogić.

    Izbor predsjednika Narodne skupštine tako ostaje jedno od ključnih pitanja u nastavku konstitutivne sjednice, nakon čega bi, prema najavama političkog analitičara, na dnevni red trebalo da dođu i nova zakonska rješenja.

  • Tri važne dionice autoputa dobijaju finansijsku podršku

    Tri važne dionice autoputa dobijaju finansijsku podršku

    Vlada Republike Srpske donijela je odluku o davanju saglasnosti za izdavanje garancije za kreditno zaduženje Javnog preduzeća „Autoputevi Republike Srpske“ u iznosu od 30 miliona KM. Novac je namijenjen finansiranju izgradnje tri dionice autoputa, među kojima su Brčko – Bijeljina, Vukosavlje – Brčko i Rača – Bijeljina.

    Odluka se odnosi na kredit koji će ovo javno preduzeće podići kod poslovne banke, a Vlada Srpske preuzeće ulogu garanta za navedeno zaduženje. Na 35. sjednici, održanoj 12. novembra, razmatrana je informacija o inicijativi za izdavanje garancije, nakon čega su Ministarstvo saobraćaja i veza i Ministarstvo finansija zaduženi da sprovedu potrebne procedure.

    Kako je saopšteno iz Vlade, sredstva će biti iskorištena za finansiranje kapitalnih investicija, odnosno izgradnju pomenutih dionica autoputa.

    O ovim odlukama, ali i drugim pitanjima razmatranim na sjednicama Vlade, izvijestio je RTRS.

    Penzije u 2025. godini isplaćivane redovno

    Vlada Republike Srpske prihvatila je i Informaciju o stanju u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja za 2025. godinu. U dokumentu se navodi da su sve penzije tokom prošle godine isplaćivane redovno, u roku od pet do sedam dana, svim korisnicima u Republici Srpskoj i van nje.

    Istaknuto je da je reforma penzijskog sistema dala pozitivne efekte, prije svega kroz usporavanje rasta broja korisnika prava i postepeno povećanje broja osiguranika. Time je zaustavljen negativan trend smanjivanja odnosa broja osiguranika prema broju korisnika prava.

    Prema podacima iz informacije, u periodu od 2006. do 2011. godine broj korisnika prava povećavao se prosječno 3,52 odsto godišnje, dok je u periodu od 2012. do 2025. godine taj rast iznosio 1,67 odsto.

    Za Jahorinu 250.000 KM

    Na sjednici je odobreno i izdvajanje 250.000 KM za završetak rekonstrukcije Ulice Miloša Crnjanskog na Jahorini. Ministarstva trgovine i turizma i finansija zadužena su da obezbijede navedena sredstva u budžetu Republike Srpske za 2026. godinu.

    Zahtjev za finansiranje uputio je Grad Istočno Sarajevo, a cilj je da se rekonstrukcija važne saobraćajnice završi prije početka zimske turističke sezone. Riječ je o putu koji prolazi kroz centralni dio olimpijskog skijališta i značajan je za funkcionisanje ski-centra.

    Pet hiljada radnih dozvola za strane državljane

    Vlada je dala saglasnost i na odluku o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj za 2027. godinu.

    Ukupna godišnja kvota iznosi 5.000 dozvola, od čega se 1.500 odnosi na produženje ranije izdatih dozvola, dok je 3.500 predviđeno za novo zapošljavanje stranih državljana.

    Usvojena je i Uredba o uslovima koje moraju ispunjavati šeme elektronske identifikacije za određene nivoe pouzdanosti, čime se dodatno uređuje oblast elektronske identifikacije i poslovanja.

    Za bezbjednost saobraćaja planirano gotovo 100 miliona KM

    Vlada je usvojila i Program bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske za period od 2026. do 2030. godine. Programom su definisane mjere za unapređenje bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, sa posebnim naglaskom na zaštitu djece.

    Plan obuhvata unapređenje upravljanja bezbjednošću saobraćaja, povećanje bezbjednosti puteva i vozila, odgovornije ponašanje učesnika u saobraćaju, kao i efikasnije djelovanje hitnih službi nakon nezgoda.

    Za realizaciju programa okvirno je planirano 99,66 miliona KM, a sredstva bi trebalo da budu obezbijeđena iz budžeta Republike Srpske, budžeta lokalnih zajednica i drugih izvora finansiranja.

  • Alarmantni podaci iz Banjaluke: U saobraćajnim nesrećama život izgubile 22 osobe

    Alarmantni podaci iz Banjaluke: U saobraćajnim nesrećama život izgubile 22 osobe

    Na području koje pokriva Policijska uprava Banjaluka za deset mjeseci ove godine u saobraćajnim nezgodama poginule su 22 osobe, što je više nego tokom cijele prošle godine. Zabrinjavajući podaci pokazuju da je stanje bezbjednosti saobraćaja dodatno pogoršano, a posebno je alarmantno što do kraja godine ostaju još dva mjeseca.

    Tokom 2025. godine život je izgubila 21 osoba, dok je godinu ranije u saobraćajnim nezgodama poginulo 19 ljudi. Ovogodišnji podaci odnose se na period od 1. januara do 31. oktobra, što znači da u statistiku još nisu uračunate novembarske i decembarske nezgode.

    Prema podacima koje je Policijska uprava Banjaluka dostavila BL Portalu, od početka godine do kraja oktobra evidentirane su ukupno 4.802 saobraćajne nezgode. To znači da se na području ove policijske uprave u prosjeku svakog dana dogodi gotovo 16 saobraćajnih nezgoda.

    Pored smrtno stradalih, u ovim nezgodama teške tjelesne povrede zadobilo je 111 osoba, što dodatno ukazuje na razmjere problema bezbjednosti na putevima.

    Najčešće nezgode u naseljima i na magistralnim putevima

    Iz Policijske uprave Banjaluka navode da se saobraćajne nezgode najčešće događaju na ulicama u naseljenim mjestima i na magistralnim putevima.

    Kao najčešći uzroci izdvajaju se nedržanje potrebnog odstojanja između vozila, vožnja unazad, nepoštovanje prvenstva prolaza i neprilagođena brzina. Riječ je o propustima koji mogu imati ozbiljne posljedice po sve učesnike u saobraćaju.

    Policija je ponovo apelovala na vozače da poštuju saobraćajne propise i brzinu kretanja prilagode uslovima i stanju na putevima. Posebno je naglašena važnost odgovornog ponašanja za volanom, uz upozorenje da se vozilima ne upravlja pod dejstvom alkohola, opojnih droga i psihoaktivnih supstanci.

  • Rekordna potražnja investitora: Anthropic izlazi na berzu s procjenom od 1,5 biliona dolara

    Rekordna potražnja investitora: Anthropic izlazi na berzu s procjenom od 1,5 biliona dolara

    Kompanija Anthropic, poznata po razvoju vještačke inteligencije i AI alata Claude, odredila je cijenu svojih dionica u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) na 83 dolara, čime je njena tržišna procjena dostigla 1,5 biliona dolara. Očekuje se da će kompanija debitovati na Wall Streetu, a trgovanje njenim dionicama odvijat će se na berzi Nasdaq pod oznakom „ANT“.

    Cijena od 83 dolara po dionici premašila je ranije najavljeni raspon od 70 do 78 dolara, što ukazuje na izuzetno veliko interesovanje investitora. Ponuda obuhvata ukupno 980 miliona dionica klase A, od čega 956.351.354 prodaje sama kompanija, dok preostalih 23.648.646 pripada određenim postojećim dioničarima.

    Kako navodi Klix, ukupan prihod od ove ponude iznosit će 81 milijardu dolara, čime je Anthropic nadmašio dosadašnji rekord koji je držao SpaceX. Kompanija je u junu prikupila oko 75 milijardi dolara, što je do sada predstavljalo najveći IPO u istoriji.

    Cijena dionica iznad očekivanja pokazuje snažnu potražnju za ulaganjima u sektor vještačke inteligencije, uprkos neizvjesnosti na tržištu i sve izraženijim upozorenjima o mogućem stvaranju AI balona. Dodatnu zabrinutost izazvala je i smjena izvršnog direktora Nvidije, što je prethodno unijelo nervozu među investitore.

    Dan Ives iz kompanije Yorkville Ives & Co. ocijenio je da je interesovanje za ponudu Anthropica izuzetno veliko.

    „Ovo je snažan apetit za ovaj veliki AI IPO Anthropica i velika pobjeda za tehnološki sektor nakon napetog perioda s Nvidijom. Cijena pokazuje snažnu potražnju među investitorima“, rekao je Ives.

    Anthropic je osnovan 2021. godine, a pokrenuli su ga bivši rukovodioci OpenAI-ja. Od tada se kompanija pozicionirala kao jedan od glavnih konkurenata u globalnoj trci za dominaciju na tržištu vještačke inteligencije. Među njenim konkurentima nalaze se OpenAI, Google, brojni startupi iz SAD-a i Kine, kao i AI biznis kompanije SpaceX.

    Prema navodima iz finansijskih dokumenata, OpenAI ne planira izlazak na berzu prije naredne godine, što bi Anthropicu moglo omogućiti da dodatno učvrsti svoju poziciju među najvećim kompanijama u sektoru.

    Ipak, rekordna tržišna procjena dolazi uz značajne finansijske obaveze. Anthropic je već preuzeo 6,2 milijarde dolara duga, koji je u dokumentaciji opisan kao „znatan“, a kompanija još uvijek posluje s gubitkom prema standardnim računovodstvenim pravilima.

    Posebno veliki izazov predstavljaju troškovi razvoja i održavanja infrastrukture potrebne za rad naprednih AI sistema. Anthropic je potpisao ugovore o zakupu i druge poslovne aranžmane koji će u narednim godinama zahtijevati čak 900 milijardi dolara potrošnje na računarsku snagu i infrastrukturu. Od toga se oko 70 milijardi dolara odnosi na narednih 12 mjeseci.

    Kompanija je registrovana kao korporacija od javne koristi, što znači da prilikom donošenja poslovnih odluka mora balansirati interese dioničara s javnim dobrom. Anthropic navodi da će, osim interesa vlasnika dionica, voditi računa i o cilju „odgovornog razvoja i održavanja napredne AI za dugoročnu korist čovječanstva“.

    Izlazak na berzu tako predstavlja historijski finansijski događaj za sektor vještačke inteligencije, ali i veliki test za tržište koje sve više novca ulaže u kompanije čija se buduća vrijednost zasniva na razvoju AI tehnologije.

  • Tramp poručio da bi ponovo pokrenuo rat protiv Irana

    Tramp poručio da bi ponovo pokrenuo rat protiv Irana

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi ponovo donio odluku o pokretanju rata protiv Irana, iako priznaje da je sukob imao političke posljedice. U intervjuu za Fox News govorio je i o ranijim pregovorima s Teheranom, tvrdeći da Iran istražuje mogućnost razvoja hemijskog i biološkog oružja.

    „Da to moramo uraditi ponovo, odgovor je apsolutno da“, rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje da li bi ponovo odobrio vojnu akciju protiv Irana.

    Priznao je da je rat uticao na izbore, ali je naglasio da političke kalkulacije neće određivati njegove odluke. Uvjeren je da će njegovi potezi dugoročno biti ocijenjeni pozitivno, bez obzira na trenutne političke posljedice.

    Ranije pregovore s Teheranom opisao je kao gubljenje vremena. Prema njegovim riječima, memorandum o razumijevanju postignut tokom pregovora usporio je napredak, ali je Vašingtonu omogućio da zaključi kako iranskim zvaničnicima ne može vjerovati.

    „U tom periodu smo ih jako dobro upoznali i shvatili da im se ne može vjerovati“, kazao je američki predsjednik.

    Optužbe o razvoju hemijskog i biološkog oružja

    Tramp tvrdi da postoje naznake da Iran istražuje razvoj hemijskog i biološkog oružja, nakon što su američki udari otežali njegov put do nuklearnih kapaciteta. Prema njegovim riječima, Iran je počeo istraživati i mogućnost razvoja biološkog oružja.

    Ponovio je da Vašington nije započeo rat, tvrdeći da je sukob počeo prije 51 godinu.

    Upitan da li stanovnici Vašingtona treba da strahuju od mogućeg napada, odgovorio je da ne vjeruje da će do toga doći, ali je istovremeno zaprijetio odmazdom ukoliko Iran napadne američku prijestonicu.

    „Ako se to desi, zbrisat ćemo ih“, rekao je Tramp.

    Na dodatno pitanje da li je to obećanje, odgovorio je: „Dajem vam riječ.“

    Tramp tvrdi da je Iran vojno oslabljen

    Američki predsjednik kazao je i da Vašingtonu nije potrebna pomoć Kine ni Rusije kako bi okončao rat, jer su iranske vojne sposobnosti, prema njegovim tvrdnjama, teško oslabljene, a iranski zvaničnici žele postići dogovor.

    „Ne treba nam nikakva pomoć“, poručio je.

    Tramp tvrdi da su američke snage porazile iransku mornaricu, zračne snage i protivvazdušnu odbranu, dok su raketne kapacitete svele na između 12 i 13 odsto. Takođe je izjavio da Sjedinjene Američke Države imaju „potpunu kontrolu“ nad Hormuškim moreuzom.

    Međutim, kako navodi Klix, „The Wall Street Journal“ je 15. novembra, pozivajući se na američke zvaničnike, objavio da Iran i dalje raspolaže sa između 1.500 i 2.500 raketa, uprkos velikoj šteti nanesenoj postrojenjima za njihovu proizvodnju.