VRBAS Media

Autor: INFO

  • SAD i Rusija demonstriraju silu

    SAD i Rusija demonstriraju silu

    Dok su se diplomate iz gotovo cijelog svijeta tokom maja okupile u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku kako bi razgovarale o budućnosti globalnog režima nuklearnog neširenja, Sjedinjene Američke Države i Rusija poslale su potpuno drugačiju poruku – demonstraciju sopstvene strateške sile.

    Rusija je 12. maja izvela probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete “Sarmat”, jednog od najmoćnijih sistema u svom arsenalu, prenosi “ResponsibleStateCraft”. Predsjednik Vladimir Putin potom je najavio da će raketa do kraja 2026. godine biti uvedena u operativnu upotrebu.

    Samo nekoliko dana kasnije, 20. maja, američko ratno vazduhoplovstvo testiralo je nenaoružanu raketu “Minuteman III”. Iako je riječ o sistemu koji je u upotrebi još od 1970. godine, Vašington ga i dalje koristi zbog kašnjenja razvoja njegove zamjene – programa “Sentinel”, koji je već godinama izvan planiranog budžeta i rokova.

    Analitičari upozoravaju da ovakve demonstracije ne doprinose bezbjednosti, već dodatno urušavaju ionako krhku diplomatsku atmosferu. Posebno je problematično što su lansiranja izvedena upravo tokom završnice Konferencije o reviziji Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

    Konferencija završena bez konsenzusa
    Jedanaesta konferencija članica Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja završena je bez usvajanja završnog dokumenta – treći put zaredom da države nisu uspjele postići konsenzus.

    Glavni spor izbio je između SAD-a i Irana. Vašington je insistirao da završni tekst direktno prozove Teheran zbog njegovih nuklearnih aktivnosti, dok je Iran odbio takvu formulaciju i zahtijevao da se osude nuklearne sile koje su ranije napadale njegovu teritoriju.

    Predsjedavajući konferencije, vijetnamski ambasador Do Hung Viet, na kraju nije ni stavio posljednju verziju dokumenta na glasanje, procijenivši da podrška ne postoji.

    Još prije početka konferencije upozorio je da bi novi neuspjeh mogao ozbiljno narušiti kredibilitet samog sporazuma.

    Sporazum o neširenju nuklearnog oružja, koji je stupio na snagu 1970. godine, smatra se temeljem globalnog sistema kontrole nuklearnog naoružanja. Njegova osnovna logika zasniva se na dogovoru da države bez nuklearnog oružja odustanu od razvoja bombi, dok se nuklearne sile obavezuju na postepeno razoružanje i saradnju u mirnodopskoj upotrebi nuklearne energije.

    Kritike na račun nuklearnih sila
    Brojne organizacije za kontrolu naoružanja ocijenile su da su nuklearne sile propustile priliku da potvrde ozbiljnu posvećenost razoružanju.

    Direktor američkog Udruženja za kontrolu naoružanja Deril Kimbol upozorio je da države članice nisu uspjele ni formalno reafirmisati ključne principe sporazuma u trenutku kada je rizik od nuklearne eskalacije veći nego godinama unazad.

    Posebne kritike izazvala je činjenica da nacrt završnog dokumenta nije sadržavao jasan poziv nuklearnim silama da hitno pokrenu pregovore o razoružanju, iako takva obaveza već postoji u okviru člana VI NPT-a.

    Istovremeno, dio država optužen je da pokušava ublažiti ili ukloniti formulacije koje se odnose na humanitarne posljedice upotrebe nuklearnog oružja.

    Ipak, djelimičan uspjeh oko zabrane nuklearnih testova
    Uprkos dubokim podjelama, pojedine zemlje uspjele su u završni nacrt unijeti podršku Sporazumu o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (CTBT), kao i protivljenje obnovi nuklearnih testiranja.

    To pitanje postalo je posebno osjetljivo nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ranije nagovijestio mogućnost obnove testiranja, dok je Moskva poručila da bi odgovorila recipročnim potezima.

    Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš upozorio je da svijet danas ulazi u period ozbiljnog nuklearnog rizika. Prema njegovim riječima, broj nuklearnih bojevih glava ponovo raste, a pojedine države sve otvorenije razmatraju nabavku nuklearnog oružja.

    Diplomatiju zamjenjuje demonstracija sile
    Posljednjih mjeseci sve više stručnjaka upozorava da međunarodni sistem kontrole naoružanja ubrzano slabi.

    Rusija je tokom maja organizovala i velike vojne vježbe nuklearnih snaga, predstavljene kao odgovor na, kako Moskva tvrdi, provokativne poteze NATO-a.

    Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov upozorio je da raste opasnost direktnog sukoba između Rusije i NATO saveza, uz “potencijalno katastrofalne posljedice”.

    Iako većina analitičara smatra da neposredna opasnost od nuklearnog rata nije realna, problem vide u urušavanju prostora za dijalog. Čak i rutinska testiranja raketa danas se sve češće doživljavaju kao političke prijetnje i demonstracije sile.

    Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je početkom februara istekao sporazum “New START”, posljednji veliki ugovor koji je ograničavao strateško nuklearno naoružanje SAD-a i Rusije. Iako obje strane tvrde da se i dalje neformalno pridržavaju ranijih ograničenja, više ne postoji pravno obavezujući mehanizam kontrole i verifikacije.

    Budućnost sporazuma pod znakom pitanja
    Uprkos neuspjehu konferencije, većina država i dalje smatra da je NPT nezamjenjiv temelj globalne bezbjednosti. Međutim, sve je više upozorenja da sporazum gubi kredibilitet jer nuklearne sile modernizuju arsenale, dok od drugih država traže strogo poštovanje pravila.

    Analitičari podsjećaju da su istorijski gotovo sve velike trke u naoružanju na kraju završavale novim sporazumima o kontroli oružja – ali tek nakon opasnih eskalacija i ozbiljnih međunarodnih kriza.

    Pitanje koje sada dominira međunarodnim krugovima glasi: koliko će svijet još puta morati doći na ivicu katastrofe prije nego što ozbiljni pregovori ponovo postanu prioritet?

  • Amerika opet napala Iran, Iran uzvratio napadom na američku bazu

    Amerika opet napala Iran, Iran uzvratio napadom na američku bazu

    Američka vojska izvela je tokom noći nove udare na vojne lokacije u Iranu, a oborena su i četiri iranska borbena drona koji su predstavljali prijetnju oko Ormuskog moreuza, izjavio je američki zvaničnik.

    Zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je za Rojters da je u vazdušnom udaru pogođena iranska kopnena kontrolna stanica u gradu Bandar Abas, odakle je trebalo da se lansira peti dron.

    “Ove akcije su bile odmjerene, isključivo odbrambene i imale su za cilj održavanje primirja”, rekao je zvaničnik, prenosi Tanjug.

    Tramp odbacio tvrdnje o zajedničkoj kontroli Ormuskog moreuza

    Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je juče izvještaj iranskih državnih medija, da će Iran i Oman zajednički upravljati saobraćajem kroz Ormuski moreuz kao dio mirovnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama, navodeći da će taj plovni put ostati otvoren.

    SAD su prethodno izvele odbrambene udare na Iran u ponedjeljak, što je Iran nazvao kršenjem primirja koje je na snazi od 8. aprila.

    Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) tada je saopštila da su među američkim ciljevima bili čamci koji su pokušavali da postave mine i mjesta za lansiranje raketa, koje su predstavljale prijetnju američkim snagama.

    IRGC tvrdi da je gađana američka baza

    Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je danas, 28.maja, da je gađao američku vazduhoplovnu bazu u 4.50 sati po lokalnom vremenu, nakon američkog napada u blizini aerodroma Bandar Abas.

    IRGC nije saopštio gdje se nalazi američka baza koja je bila meta napada, prenijela je agencija Mehr.

    Iranske snage su navele da bi svako ponavljanje agresije na tu zemlju izazvalo “odlučniji” odgovor, kao i da odgovornost za posljedice leži na “agresoru”.

    “Nekoliko sati ranije, američki tanker za prevoz nafte pokušao je da prođe kroz Ormuski moreuz nakon što je isključio sistem za praćenje.

    Međutim, nakon brzog i odlučnog odgovora mornarice IRGC-a, uključujući upozoravajuću vatru usmjerenu ka plovilu, tanker je bio primoran da se zaustavi i povuče”, navodi se u saopštenju IRGC-a koje prenosi iranska televizija Pres.

    Dodaje se da su, kao odgovor, američke snage pucale na otvoreno polje u blizini iranskog lučkog grada Bandar Abas.

  • Nova eskalacija na Bliskom istoku: Tramp zaprijetio Iranu i Omanu

    Nova eskalacija na Bliskom istoku: Tramp zaprijetio Iranu i Omanu

    Predsjednik SAD Donald Tramp pojačao je pritisak na Iran, poručivši da Vašington neće odustati od pokušaja da postigne sporazum, ali i upozorivši da je vojna opcija i dalje na stolu. Tokom sjednice američkog kabineta Tramp je izjavio da SAD nisu zadovoljne dosadašnjim tokom pregovora sa Teheranom, dok je istovremeno zaprijetio Omanu zbog situacije oko Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih plovnih puteva za transport nafte.

    – Iran veoma želi da napravi dogovor, ali ga još nema. Nismo zadovoljni time, ali bićemo. Ili će biti tako ili ćemo morati da završimo posao – rekao je Tramp.

    Državni sekretar Marko Rubio ocijenio je da ipak postoji određeni napredak u razgovorima sa Iranom i naveo da će naredni dani pokazati da li je moguće postići značajniji iskorak u pregovorima o mirovnom sporazumu.

    Paralelno sa pritiskom na Teheran, Tramp je govorio i o Ormuskom moreuzu, koji je Iran blokirao još krajem februara, što je izazvalo ozbiljne poremećaje na energetskom tržištu i dodatno podiglo strahovanja za svjetsku ekonomiju. Moreuzom se inače transportuje oko petine svjetskih zaliha nafte.

    Američki predsjednik izjavio je da SAD žele da moreuz bude otvoren za međunarodni saobraćaj i upozorio da nijedna država neće imati kontrolu nad njim.

    – Moreuz će biti otvoren za sve. Niko ga neće kontrolisati. Mi ćemo ga nadgledati – rekao je Tramp, komentarišući izvještaje da Iran i Oman razgovaraju o zajedničkom sistemu naplate prolaza brodovima kroz ovaj strateški prolaz.

    U posebno oštroj izjavi Tramp je zaprijetio Omanu ukoliko ne bude sarađivao sa američkim planovima.

    – Oman će se ponašati kao i svi ostali. U suprotnom ćemo ih morati dići u vazduh. Oni to razumiju. Biće dobro – rekao je Tramp.

    Prema pisanju američkih medija i agencije Asošijeted Pres, Teheran pokušava da uvjeri Oman, saveznika SAD u regionu, da podrži mehanizam naplate taksi za brodove koji prolaze kroz moreuz.

    Istovremeno, situacija na Bliskom istoku dodatno se komplikuje nakon novih američkih vazdušnih udara na iranske položaje u blizini Ormuskog moreuza, izvedenih rano jutros. Sukobi između SAD i Irana ponovo su eskalirali, dok Tramp tvrdi da Teheran pokušava da odugovlači pregovore i dočeka izbore na sredini mandata u SAD.

    Njegove najave mogućeg sporazuma izazvale su i kritike unutar Republikanske stranke. Predsjedavajući Senatskog odbora za oružane snage Rodžer Viker ocijenio je da bi eventualno „60-dnevno primirje“ predstavljalo „katastrofu“, upozoravajući da bi to Iranu moglo dati dodatni prostor za jačanje pozicija.

  • Poravnanja između entiteta nema ni na vidiku, može li sud riješiti problem?

    Poravnanja između entiteta nema ni na vidiku, može li sud riješiti problem?

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine nije uspio održati sjednicu, a razlog je, između ostalog, i raspodjela prihoda od PDV-a, tačnije poravnanje kojeg nije bilo od 2023. godine, i ako je suditi po stavovima Republike Srpske i Federacije BiH, neće ga biti još zadugo.

    Prema tom, posljednjem “prvom privremenom poravnanju” iz 2023. godine, Federacija BiH je trebala Republici Srpskoj da isplati 14,5 miliona KM, tako da je za poravnanje ostala kompletna 2023, 2024. i 2025. godina.

    Komplikovan sistem

    Inače, sistem poravnanja poprilično je komplikovan, i njega radi jedno kompletno odjeljenje. Nakon što se novac od PDV-a prikupi na jedinstven račun, on se, nakon što se odvojio novac za institucije BiH i vraćanje ino-duga, raspoređuje po ranije utvrđenim fiksnim koeficijentima, i to Federaciji BiH pripada 62 odsto, Republici Srpskoj 34,4 odsto, a Brčko distriktu 3,55.

    Krajnja potrošnja

    Nakon toga računa se krajnja potrošnja, odnosno gdje je i koliko uplaćeno PDV-a, a na osnovu podataka od te krajnje potrošnje vrše se poravnanja.

    I ranije, zbog nemogućnosti dogovora ta poravnanja nisu vršena godinama, ali su pod pritiskom MMF-a ipak uspijevali naći zajednički jezik jer je jedan od uslova za aranžman bio upravo dogovor o poravnanju.

    Prvo privremeno poravnanje

    Procedura je takva da se prvo ide na “prvo privremeno poravnanje”, poslije toga postoji i “drugo privremeno poravnanje”, a nakon toga i konačno poravnanje.

    Riječ stručnjaka

    Stručnjaci sa kojima smo razgovarali kažu da je to poprilično komplikovan proces, prije svega matematički, i da ga politika samo dodatno komplikuje.

    “Nedolaskom članovi UO stopirali su i donošenje odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu prihoda i poravnanja. Mi već dugo nemamo poravnanje. Imamo dug iz 2010. godine, koji je trebalo da se riješi 2017, ali se svake godine odgađa izvršenje i mi smo preduzeli sve što smo mogli. Taj je dug od 30 i nešto miliona. Tražićemo reviziju da se to pregleda. Teško je funkcionisati u tom odboru, i vrlo teško se mi možemo dogovoriti”, rekla je Zora Vidović, ministarka finansija u Vladi Republike Srpske.

    Inače, Vidovićeva misli na poravnanje još iz 2009. i 2010. godine. Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH, Federacija BiH je dužna Republici Srpskoj 30 miliona KM. Te 2009. i 2010. godine Federaciji je raspoređeno više prihoda nego što joj pripada, i to na račun Republike Srpske, međutim taj dug u Federaciji BiH danas i ne spominju, a Sud BiH svake godine odlaže izvršenje presude. Da li će opet odgoditi izvršenje presude znaće se već 11. juna.

    U Federaciji BiH smatraju da su zakinuti

    U Federaciji BiH smatraju da su zakinuti za više od 170 miliona KM jer je Republika Srpska u posljednje najmanje tri godine, kako tvrde, dobijala više novca od PDV-a nego što joj pripada.

    “Federacija BiH je, prema raspoloživim podacima, oštećena za ukupan iznos od 151.859.033 KM po osnovu više raspoređenih prihoda Republici Srpskoj u odnosu na pripadajući iznos. Sa zateznim kamatama dug iznosi preko 171 milion KM”, rekao je nedavno Toni Kraljević, ministar finansija i trezora Federacije BiH.

    Zbog ovog duga Federacija BiH još ranije je tužila Republiku Srpsku i ročište se očekuje već u julu. S obzirom na to da Republika Srpska čeka izvršenje presude još iz 2016. ili 2017. godine koje se odnosi na poravnanja iz 2009. i 2010. godine, pitanje je mogu li sudovi uopšte riješiti problem.

    “Federalno ministarstvo finansija ne može prejudicirati odluku suda, ali očekuje da se ovaj epilog završi u korist Federacije”, rekao je Kraljević.

    Inače, na poravnanjima i isplati novca Federaciji BiH insistira i Zijad Krnjić, član UO UIO iz Federacije BiH, koji je nekoliko puta na sjednicama rušio sve odluke i zbog poravnanja nije želio dati saglasnost za otvaranje novog mosta u Gradišci.

    Ipak, taj most na kraju je otvoren, i danas je u funkciji.

  • Stevandić: Neću popustiti primitivizmu i političkom blaćenju u parlamentu

    Stevandić: Neću popustiti primitivizmu i političkom blaćenju u parlamentu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić poručio je da parlament Srpske mora ostati „hram demokratije“ u kojem se razmjenjuju argumenti, a ne uvrede, ističući da je Narodna skupština kroz istoriju bila ključna institucija očuvanja Republike Srpske i jedinstva srpskog naroda.

    Stevandić je podsjetio da su u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvajani Ustav i formirane najvažnije institucije Republike Srpske, uključujući vojsku, policiju i javni servis, te naveo da je parlament opstajao i u najtežim političkim okolnostima zahvaljujući očuvanju jedinstva i povjerenja građana.

    Govoreći o radu pojedinih poslanika, Stevandić je ocijenio da dio političkih aktera koristi skupštinsku govornicu za vrijeđanje i iznošenje, kako je naveo, „laži i uvreda“, umjesto za argumentovanu raspravu. Prema njegovim riječima, takvi nastupi dobijaju medijski prostor i promociju uprkos, kako tvrdi, brojnim sudskim presudama za klevetu i neistinite tvrdnje.

    „Živimo u vremenu kada se zvijezdama čine oni koji su najveći lažovi i oni koji izazivaju reakcije javnosti vrijeđajući ljude koji imaju rezultate i karijere“, rekao je Stevandić.

    On je naveo i da pojedini politički akteri iz Republike Srpske, prema njegovim riječima, dobijaju podršku iz Sarajeva i dijela medija zbog napada na institucije Republike Srpske i njene predstavnike.

    Stevandić je poručio da neće „podilaziti ni strancima ni političkim pritiscima“, te da neće dozvoliti da se urušava ugled Narodne skupštine Republike Srpske.

    „Narodna skupština je ostala stabilna i u najtežim vremenima, kada su osporavani legitimitet predsjednika Republike, Vlade i izborni procesi. Sve je to sačuvala Narodna skupština“, rekao je Stevandić.

    On je zaključio da će insistirati na tome da se u parlamentu vode rasprave zasnovane na argumentima, a ne na uvredama i, kako je naveo, „primitivizmu i političkom blaćenju“.

  • Pao EES sistem na granici BiH i Hrvatske

    Pao EES sistem na granici BiH i Hrvatske

    Na graničnom prelazu Izačić – Ličko Petrovo Selo danas, 27. maja, došlo je do višečasovnog kolapsa saobraćaja nakon pada evropskog EES sistema, zbog čega vozači i putnici na visokim temperaturama čekaju i po tri sata u kilometarskim kolonama.

    Prelazak granice je praktično paralizovan, prenosi Avaz.

    Formirane su kilometarske kolone automobila, a nestrpljenje među vozačima i putnicima raste.

    „Nama je došao policajac i rekao da je sistem pao i da ne znaju kad će se popraviti. Može biti za sat, dva, tri ili pet. Uopće nemaju nikakvu informaciju. Nas ovdje na suncu na 30 stepeni drže sa malom djecom. Ljudi guraju kolica i pitaju da pređu granicu a ne mogu. Baš je užasna i jako teška situacija, mnogo je male djece. Radi se o GP Izačić – Petrovo Selo“, kazao je Elvedin Mujagić za Avaz.

    Zbog novonastale situacije i dugih zadržavanja, apeluje se na sve vozače koji planiraju putovanje prema Hrvatskoj i Evropskoj uniji da, ukoliko je moguće, odgode put ili koriste zamjenske granične prelaze.

    Podsjećamo, EES (Entry/Exit System) je digitalni sistem koji je Evropska unija uvela za praćenje ulaska i izlaska državljana trećih zemalja, a koji podrazumijeva uzimanje biometrijskih podataka.

  • Zelenski uputio hitno pismo Trampu

    Zelenski uputio hitno pismo Trampu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uputio je hitan apel američkom predsjedniku Donaldu Trampu i Kongresu SAD, upozoravajući da Ukrajina ima kritičan nedostatak protivvazdušne odbrane i antibalističkih raketa, dok ruski napadi postaju sve intenzivniji.

    Zelenski je poslao danas, 27. maja, hitno pismo Trampu u kojem je zatražio pomoć od njega i Kongresa Sjedinjenih Američkih Država zbog nedostatka opreme potrebne za protivvazdušnu odbranu u Ukrajini.

    „Kada je riječ o protivvazdušnoj odbrani od raketa, oslanjamo se na naše prijatelje. Kada je riječ o odbrani od balističkih raketa, oslanjamo se gotovo isključivo na Sjedinjene Američke Države“, navodi se u pismu Zelenskog u koje je Kijev independent imao uvid, prenosi Tanjug.

    Kako se navodi, poruka odražava rastuću zabrinutost Kijeva zbog poteškoća u obezbjeđivanju oružja putem programa Liste prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL), koji omogućava saveznicima NATO-a da finansiraju kupovinu američkog oružja za Ukrajinu.

    „Trenutni tempo isporuka putem programa PURL više ne prati stvarnost prijetnje s kojom se suočavamo. Molim vas za pomoć u zaštiti ukrajinskog neba od ruskih raketa. U ime ukrajinskog naroda, s poštovanjem molim predsjednika i američki Kongres da ostanu angažovani i da nam pomognu da obezbijedimo ovo vitalno sredstvo zaštite od ruskog terora – rakete Patriot PAC-3 i dodatne sisteme – kako bismo zaustavili ruske balističke rakete i druge ruske raketne napade“, naveo je Zelenski u pismu.

    Dodao je i da bi nebo iznad Ukrajine moglo biti zaštićeno, a većina ruskih raketa zaustavljena.

    Portal navodi i da je ukrajinska ambasadorka u SAD Olga Stefanišina proslijedila pismo Bijeloj kući, predsjedavajućem Predstavničkog doma Majku Džonsonu i drugim članovima Kongresa.

    U ruskom napadu na Kijev 24. maja ubijene su tri, a povrijeđene 92 osobe.

    Oštećeno je oko 300 objekata, uključujući gotovo 150 stambenih zgrada.

    Tokom tog napada Rusija je koristila 90 raketa i 600 bespilotnih letjelica.

  • Rafting, druženje i ekologija: Veliko interesovanje za akciju na Vrbasu

    Rafting, druženje i ekologija: Veliko interesovanje za akciju na Vrbasu

    Više od 100 Banjalučana već se prijavilo za besplatan rafting i akciju čišćenja Vrbasa koja će biti održana 31. maja u organizaciji udruženja “Banjalučka Lasta”. Do sada je popunjeno 12 do 13 čamaca, a organizatori očekuju i do 150 učesnika koji će zajedno čistiti obalu rijeke i obilježiti početak sezone na Vrbasu.

    Predsjednik udruženja Igor Arsenić rekao je za BL portal da će učesnici tokom spuštanja niz Vrbas na nekoliko lokacija izlaziti iz čamaca kako bi pokupili otpad koji se nakupio uz obalu i u dijelovima korita rijeke.

    Kako navodi, pojedine plaže na Vrbasu u posljednje vrijeme su uređene, ali problem otpada i dalje postoji, posebno na lokacijama gdje se grade vikendice uz rijeku.“Vrbas odnese najlone, vreće za smeće i razni otpad. Ne možemo bez ronilaca raditi ozbiljnije čišćenje korita, ali smo obišli teren i na nekoliko lokacija ćemo izaći i pokupiti ono što možemo”, rekao je Arsenić.

    Dodaje da će u akciji učestvovati i stručnjaci iz “Voda Srpske”, dok će jedan rafting čamac biti namijenjen isključivo za prikupljanje otpada.

    Mnogi prvi put idu na raftingArsenić ističe da veliki broj prijavljenih građana nikada ranije nije bio na raftingu, zbog čega akciju vidi i kao priliku da mlađi Banjalučani upoznaju kanjon Vrbasa i prirodne ljepote rijeke.

    “Biće dosta mladih ljudi. Hoćemo da im pokažemo da volimo Vrbas i da ga treba čuvati. Nije ovo neka velika akcija čišćenja, ali jeste lijep gest i dobro druženje”, rekao je Arsenić za BL portal.

    Za učesnike su obezbijeđeni prevoz, rafting oprema i čamci, a prijave su i dalje otvorene.

    Akcije i van rijeke

    Udruženje “Banjalučka Lasta” u posljednje vrijeme organizovalo je više društveno korisnih akcija u Banjaluci, uključujući uređenje školskih igrališta i naselja.

    “Plan je da otvorimo sezonu kupanja, da se provedemo, skačemo i uradimo nešto dobro za prirodu”, poručio je Arsenić. –

  • Banjaluka pružila podršku prevarenim kupcima stanova u Novom Boriku

    Banjaluka pružila podršku prevarenim kupcima stanova u Novom Boriku

    Grad Banjaluka pružio je podršku stanarima naselja Novi Borik u višegodišnjoj borbi za njihova prava, nakon što su privatnom investitoru platili stanove koji nikada nisu završeni.

    Tim povodom, stanare je danas obišla Mirna Savić Banjac, gradski menadžer, sa saradnicima, kako bi razgovarali o problemima sa kojima se suočavaju i mogućnostima da im Grad pomogne.

    “Mnogo godina je poznat problem prevarenih kupaca stanova u naselju Novi Borik koji su platili svoje stanove, ali nemaju ni osnovne uslove za život. Iako taj problem nije u nadležnosti Grada, mi smo zaista tu uz njih kao podrška. Sada smo uspjeli da im pomognemo da riješe pitanje lifta, a ranije i pitanje snabdijevanja zgrade vodom i električnom energijom”, navela je Savić Banjac dodajući da će se Grad uključiti i u razgovore koje će stanari imati u narednom periodu sa drugim institucijama.

    Podsjećamo, nedavno je u Gradskoj upravi održan i sastanak sa predstavnicima Udruženja prevarenih kupaca stanova građana “Novi Borik” kako bi se sagledali načini na koje Grad može da pomogne.

  • Stanivuković dodijelio tender za već izrađeni spomenik knezu Lazaru

    Stanivuković dodijelio tender za već izrađeni spomenik knezu Lazaru

    Firme „Koto“ iz Banjaluke i Beograda zvanično su dobile posao izgradnje spomenika knezu Lazaru vrijedan 1,7 miliona maraka, a za koji je Capital ranije objavio da je izrađen prije raspisivanja tendera.

    Posao izgradnje spomenika dobila je pomenuta grupa ponuđača predvođena firmom „Koto“ iz Banjaluke, a kako tvrde u Gradskoj upravi Banjaluka, na tender je pristigla samo ova ponuda i ona je za njih bila prihvatljiva.

    Kažu da, imajući u vidu da je kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača najniža cijena, te da je pomenuta grupa ponuđača ponudila najnižu cijenu Komisija je ugovornom organu predložila donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

    Podsjetimo, Capital je ranije objavio da je Grad Banjaluka na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem objavio tender za izgradnju spomenika knezu Lazaru koji bi trebao biti visok osam metara i stajati na kružnoj raskrsnici kod „Lesnine“ u banjalučkom naselju Lazarevu.

    Od ponuđača, osim projekta, je tenderom zatražena i izgradnja temelja, postamenta, izrada parternih zidova, ali i izrada modela u glini.

    Capital je neposredno nakon toga saznao i objavio da je model na osnovu kojeg će se raditi spomenik već uveliko gotov, te da se uveliko izlijeva u bronzi u jednoj subotičkoj livnici.

    U tekstu s kraja aprila smo objavili da se model u Subotici u tom momentu nalazio već mjesec dana na livenju, a tenderska dokumentacija kojom se traži najpovoljniji ponuđač je objelodanjena tek 24. aprila.

    Kako smo tada saznali, umjetnicima koji su radili model je jednostavno rečeno da počnu sa izradom, te da je potrebno da bude završen što prije.

    Vajar ga je uspio napraviti za samo 25 dana.Za Draška ne postoji Zakon o javnim navkama

    Sve ovo još je jedan dokaz nepromišljenih poteza gradonačelnika Draška Stanivukovića kojem nije prvi put da poslove zaključuje prije raspisivanja tendera

    On i njegova administracija su ukrašavali grad povodom novogodišnjih praznika prije okončanja tendera, ali i gradili kuću „Predah“ sa tablom sa imenom izvođača radova daleko ranije nego je tender raspisan.

    Zbog drugog slučaja je „Transparency international BiH“ podnosio krivične prijave.

    „S obzirom na to da je primljena samo jedna ponuda, e-aukcija ne može biti zakazana shodno Pravilniku o uslovima i načinu korištenja e-aukcije“, stoji u Odluci o izboru najpovoljnijeg ponuđača.