Autor: INFO

Odlazeći saziv Savjeta ministara BiH i Parlamenta BiH, u kojem su vladajuću većinu činili SNSD, HDZ BiH i bošnjačka „Trojka“, po rezultatima je, kako mnogi ocjenjuju, vjerovatno najgori u postdejtonskoj istoriji BiH.

Stalne blokade u radu i svađe predstavnika vladajućih stranaka, posebno one između SNSD i bošnjačke „Trojke“, dovele su do toga da su posljednjih godina Savjet ministara, ali i Parlament BiH, više bili u blokadi i trošili vrijeme na politička prepucavanja nego što su donosili odluke i zakone u korist građana.

Po nekim rezultatima ne mogu se pohvaliti ni neke prethodne vlasti na nivou BiH, kada je umjesto „Trojke“ u vladajućoj većini s bošnjačke strane učestvovala SDA. Zato su predstavnici vlasti i opozicije iz Republike Srpske pitani imaju li favorite na predstojećim izborima u Federaciji BiH.

Konkretno, da li su za dijalog i dogovor o suštinskim pitanjima, kao partneri srpskim predstavnicima u zajedničkim institucijama, „poželjniji“ kadrovi SDA ili dosadašnje „Trojke“, predvođene SDP.

„Mislim da ne postoji apsolutno nikakva razlika između „Trojke“ i SDA. U suštini, oni svoju politiku baziraju na mržnji prema Republici Srpskoj i Miloradu Dodiku“, kaže za Srpskainfo poslanik SNSD u Predstavničkom domu parlamenta BiH Milorad Kojić.

„Trojka“ se, navodi on, sama po sebi već raspala.

„Kada jedni nešto prihvate, kao neku vrstu dogovora, onda se neka druga politička partija u okviru „Trojke“ tome protivi. Teško je bilo sarađivati oko bilo čega i, na kraju krajeva, negdje od pola mandata mi smo faktički bili opozicija u Parlamentarnoj skupštini BiH“, ističe Kojić.

Ono što je suština, dodaje, jeste da se srpski predstavnici u zajedničkim institucijama BiH prvenstveno moraju baviti zaštitom ustavnopravnog poretka Republike Srpske.

Poslanik PDP u Predstavničkom domu parlamenta BiH Branislav Borenović takođe smatra da ne postoje suštinske razlike između SDA i bošnjačke „Trojke“, makar kada je u pitanju njihov odnos prema Republici Srpskoj.

„Najvažnije je da se poštuje ustavna struktura ove zemlje. Političko Sarajevo mora da shvati da je Republika Srpska realnost, da je Banjaluka realnost i da se bilo kakve odluke u Parlamentarnoj skupštini BiH i na nivou zajedničkih institucija BiH moraju dogovarati“, kaže Borenović za Srpskainfo.

Ističe da se odluke na nivou BiH moraju provoditi konsenzusom, dogovorom svih, te da samo na taj način možemo imati funkcionalnu vlast.

„Isticati bilo koga sa bošnjačke stranke kao poželjnog partnera, mislim da nije realno. Najvažnije je da političke strukture u Federaciji BiH shvate jedinu stvarnost i realnost, a to je da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, da imamo ustavnu strukturu koja je jasno propisala kako se donose odluke u ovoj zemlji i da je to jedino moguće konsenzusom“, kaže Borenović.

S druge strane, kako dodaje, s vremena na vrijeme imamo velika „iskakanja“ političkog Sarajeva sa tog puta, a koja su, kako tvrdi, očigledna zbog nekih kratkoročnih političkih poena.

„Pokušava se provoditi nešto što je smrtonosno za BiH. To su centralizam, nerazumijevanje unutrašnje strukture i potrebe da jedan narod, bošnjački, bude dominantan, što je apsolutno nerealno“, zaključuje Borenović, piše Srpskainfo.

ako je do izbora u nedjelju, 4. oktobra, ostalo svega nekoliko dana, mnogi problemi i dalje su tu. Jedan od najvećih je nedostatak ljudi koji treba da popune biračke odbore, kao i edukacija članova tih odbora koja još nije završena.

U Bijeljini je i dalje otvoreno pitanje da li će birači glasati putem novih tehnologija, jer Gradska izborna komisija nema novca da angažuje prevoznika koji će uređaje za glasanje prevesti do biračkih mjesta.

Dijana Savić Božić, predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina, rekla je da im nisu obezbijeđena sredstva od oko 650.000 KM, zbog čega na 185 biračkih mjesta nije moguće odvesti nove izborne tehnologije.

„Pitanje je da li će uopšte 111.000 birača moći glasati novim tehnologijama. U Bijeljini će sigurno biti glasanje, samo je pitanje da li će to biti kako je predvidjela Centralna izborna komisija. Mi nemamo uslove da isporučimo savremene izborne tehnologije. Nemamo način da angažujemo prevoznika, jer nemamo sredstava“, rekla je Savić Božićeva, a prenosi RTRS.

U velikom broju lokalnih izbornih administracija još nije završena edukacija biračkih odbora, a mnogi od njih i dalje ne znaju kako sprovesti glasanje novim izbornim tehnologijama. Koliko se kasni, pokazuje i to što je Centralna izborna komisija BiH tek juče u dokumentima propisala i pojasnila šta ako zakažu uređaji za biometrijsku identifikaciju birača ili skeneri glasačkih listića.

CIK je juče usvojio Instrukciju o postupanju s izvodima iz Centralnog biračkog spiska za izbore. Njome se propisuje priprema, štampanje i čuvanje izvoda iz Centralnog biračkog spiska u štampanoj formi i način postupanja u slučaju problema s radom uređaja za biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju birača.

Instrukcijom se predviđa da u slučaju problema sa uređajima operater u okviru svojih ovlaštenja pokuša da otkloni kvar. Ako to ne može, zove se „terenska tehnička podrška“, a ukoliko ni oni ne riješe problem, pristupa se zamjeni uređaja.

„Ovom instrukcijom CIK želi razraditi i urediti ono što je već propisano Pravilnikom o provođenju izbora i to su neke situacije koje mogu biti samo iznimne, a ne masovna pojava“, rekao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije BiH.

Irena Hadžiabdić, član CIK-a, rekla je da CIK u slučaju problema sa uređajima može da odobri tradicionalno glasanje.

„Moj stav je, ako bi se vidjelo da su problemi sa uređajem rezultat zloupotrebe tog uređaja, da se ide na poništenje izbora i odgađanje izbora za sedam dana sa istom tehnologijom“, rekla je Hadžiabdićeva.

Još jedan veliki problem je nedostatak kadrova, prije svega članova biračkih odbora. U lokalnim zajednicama situacija je manje-više ista.

U opštini Srebrenica nedostaje 80 odsto rezervnih članova biračkih odbora, što, kako je rekao Zekerijah Hadžić, član Opštinske izborne komisije, može da dovede do problema na dan izbora.

On je rekao da 70 osoba koje su ranije bile u biračkim odborima, zbog kažnjavanja i izricanja disciplinskih mjera za propuste u radu, ne može da obavlja taj posao, dok drugi nisu zainteresovani.

„Popunili smo biračke odbore sa rezervne liste, ali nam nedostaje 80 posto rezervnih članova. Neki predsjednici biračkih odbora su odustali, pa smo ih zamijenili onima sa rezervne liste, jer političke partije nisu dostavile imena za popunjavanje sastava biračkih odbora“, rekao je Hadžić, dodajući da su zbog nedovoljnog broja zamjenika članova angažovali predsjednike biračkih odbora da budu i operateri sa novom opremom koja će se koristiti.

Rekao je i da će tek u narednim danima biti organizovana obuka članova biračkih odbora, piše Nezavisne.

Ako priča o novim izbornim tehnologijama zvuči kao nešto ultra-moderno, postupak je zapravo jednostavan. Glasanje na opštim izborima 2026. biće drugačije nego ranije, ali osnovno pravilo ostaje isto: dođete, identifikujete se, uzmete listiće, glasate i ubacite ih u skener.

Ove godine na biračkim mjestima u BiH prvi put će se koristiti uređaji za biometrijsku identifikaciju i autentifikaciju birača, optički skeneri glasačkih listića i elektronski prenos izbornih rezultata.

Najvažnije je da ne zaboravite dokument. To može da bude lična karta, pasoš ili vozačka dozvola BiH i obavezno nešto od toga ponesite na biračko mjesto.

Nakon što pokažete dokument članu biračkog odbora, njegovi podaci biće elektronski očitani. Zatim ćete kažiprst desne ruke prisloniti na senzor uređaja radi biometrijske autentifikacije. Ako je sve u redu, uređaj će potvrditi vašu identifikaciju i odštampati potvrdu koju potpisujete. U nekoliko sekundi ste završili prvi dio.

Poslije identifikacije preuzimate glasačke listiće, kandidatsku listu i zaštitnu fasciklu. Tu počinje dio zbog kojeg će mnogi vjerovatno prvi put pažljivije pročitati uputstvo na glasačkom listiću.

Glasački listići ove godine imaju drugačiji izgled, a glasate isključivo flomasterom koji se nalazi u glasačkoj kabini. Na listiću na kojem birate pojedinačnog kandidata pravilo je jednostavno: popunite samo jedan kružić ispred imena kandidata.

Ako birate člana Predsjedništva BiH ili predsjednika Republike Srpske, birate jednog kandidata. Kod listića na kojima se biraju politički subjekti prvo označavate jedan politički subjekt. A onda, ako želite, možete označiti i kandidate sa njegove liste. Na lijevoj strani listića nalazi se naziv političkog subjekta, a na desnoj redni brojevi kandidata.

Možete glasati samo za politički subjekt ili, uz njega, označiti jednog, dva ili najviše tri kandidata. Njihove redne brojeve i imena pronaći ćete na kandidatskoj listi koju ste dobili. Važno je da ne označavate više kandidata nego što je dozvoljeno.

Kada završite glasanje, listiće ne presavijate. Stavljate ih ravno u zaštitnu fasciklu. Zatim prilazite skeneru i ubacujete listiće jedan po jedan, licem okrenutim prema dole. Na taj način glasanje ostaje tajno. Kad završite sa skeniranjem, zaštitnu fasciklu i kandidatsku listu vraćate članu biračkog odbora.

Nema razloga za paniku. Važno je da zapamtite nekoliko stvari: ponesite dokument, identifikujte se, prislonite prst na senzor, potpišite potvrdu, uzmite listiće, kandidatsku listu i fasciklu, glasajte flomasterom iz kabine, za pojedinačnog kandidata samo jedan kružić, kod ostalih listića jedan politički subjekt, a možete izabrati najviše tri kandidata, ne presavijajte listiće i u skener ih ubacujte jedan po jedan, licem prema dole.

Nove tehnologije mogu da izgledaju neobično jer ih građani u BiH do sada nisu koristili na ovaj način, ali sam postupak glasanja nije nešto čega se treba plašiti. Najvažnije je da pažljivo pročitate uputstvo na svakom listiću i pratite korake na biračkom mjestu, piše Srpskainfo.