Autor: INFO

  • Dodik iz Moskve: Srpska mora da brani svoj nacionalni interes i bezbjednost

    Dodik iz Moskve: Srpska mora da brani svoj nacionalni interes i bezbjednost

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska vodi politiku zaštite nacionalnih interesa i očuvanja bezbjednosti, ističući da velike sile poput Rusije razumiju pravo naroda da se bore za vlastiti suverenitet i političku autonomiju.

    Govoreći iz Moskve za RTRS, Dodik je rekao da zapadne zemlje prvenstveno štite svoje nacionalne interese, iako su ih, kako tvrdi, godinama predstavljale kao univerzalne vrijednosti slobode i demokratije.

    „Rusija kao velika sila razumije da svaki narod ima pravo da štiti svoje interese. Vladimir Putin je uspio da vrati dostojanstvo ruskom narodu, ali i mnogim malim narodima koji žele da očuvaju svoj suverenitet“, rekao je Dodik.

    On je naveo da Republika Srpska nastoji da održava dobre odnose i sa Istokom i sa Zapadom, te da su međunarodni forumi u Moskvi i Sankt Peterburgu prilika da predstavi svoje stavove i ukaže na potrebu mirnog rješavanja političkih pitanja u BiH.

    „Želimo da se razumije pozicija Republike Srpske i da se do rješenja dolazi bez eskalacije sukoba. Naš cilj nije destabilizacija, već očuvanje mira i političke stabilnosti“, istakao je Dodik.

    Komentarišući odnose u BiH, Dodik je rekao da među narodima postoje duboke političke podjele, te ocijenio da dosadašnji pokušaji izgradnje zajedničkog političkog sistema nisu dali rezultate.

    „Ako dva naroda ne mogu da funkcionišu u jednoj državi, postavlja se pitanje zašto ih neko prisiljava na to“, naveo je Dodik, dodajući da je, prema njegovom mišljenju, bolje graditi odnose dobrih susjeda nego održavati nametnute političke zajednice.

    Govoreći o bezbjednosnim izazovima, Dodik je ocijenio da je položaj Republike Srpske dodatno otežan regionalnim vojnim povezivanjima Hrvatske, Albanije i, kako je naveo, takozvanog Kosova.

    „Republika Srpska nema mogućnost da pravi vojne saveze i zato mora da vodi računa o sopstvenoj bezbjednosti i političkoj stabilnosti“, rekao je Dodik.

    On je najavio nastavak međunarodnih kontakata i sastanaka sa predstavnicima različitih država, uključujući i delegacije iz Sjedinjenih Američkih Država, sa kojima će razgovarati o ekonomskim projektima i mogućim memorandumima o saradnji.

    Dodik se osvrnuo i na Kristijana Šmita, navodeći da je njegov mandat dodatno produbio političke podjele u BiH. Ocijenio je da je djelovanje visokog predstavnika pokazalo „nemogućnost funkcionisanja BiH na principu nametnutih odluka“.

    „Na silu se ne može graditi održiva zajednica“, poručio je Dodik.

    Govoreći o predstojećem obraćanju na Međunarodnom forumu o bezbjednosti u Moskvi, Dodik je rekao da će predstaviti pogled Republike Srpske na savremene bezbjednosne izazove i potrebu zaštite nacionalnih interesa srpskog naroda.

    „Naš primarni cilj jeste očuvanje mira, bezbjednosti i političke stabilnosti Republike Srpske“, zaključio je Dodik.

  • Srbija i Kina potpisale sporazume vrijedne 953 miliona evra

    Srbija i Kina potpisale sporazume vrijedne 953 miliona evra

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je nakon potpisivanja sporazuma Srbije i Kine, koji bi trebalo da donesu brojne investicije u Srbiju, da je upravo to razlog zbog kojeg se bavi politikom i da se za takve stvari živi.

    „Napisali su mi lijep govor, ali moram da govorim iz glave jer ćete vidjeti da govorim iz srca. Nekoliko je razloga za moju izuzetnu sreću danas. Juče sam primio Orden prijateljstva od predsjednika Sija. Nije bilo ponosnijeg i srećnijeg čovjeka od mene. Danas sam na najpraktičniji način vidio šta znači naše iskreno i čelično prijateljstvo“, rekao je Vučić.

    On je istakao da je za Srbiju veliko bogatstvo mogućnost da 500 ljudi ode na usavršavanje i učenje novih tehnologija.

    „Vraćaju se sa ogromnim znanjima u našu Srbiju“, naveo je Vučić.

    Predsjednik Srbije rekao je da je juče u Pekingu razgovarao sa četiri investitora, danas sa 14, a da ga sutra očekuju sastanci sa još pet.

    „Toliko sam srećan. Zbog ovoga se živi i zbog ovoga se bavite politikom – da svom narodu donesete nešto. Ukupan nivo investicija koji je danas dogovoren iznosi 953 miliona evra. To je za moju Srbiju ogroman novac i hvala svima koji su u tome učestvovali. Mogu da se raduju Novi Sad, Niš, Zrenjanin, Loznica i Šabac, ali i drugi gradovi širom Srbije“, poručio je Vučić.

    Govoreći o energetici, upozorio je da dolazi period u kojem neće biti dovoljno električne energije.

    „Ovi ljudi su našli lijek i za to. Naše je da učimo i radimo“, rekao je Vučić.

  • Kina: Vučićeva posjeta jedan od najvažnijih događaja u odnosima dvije zemlje

    Kina: Vučićeva posjeta jedan od najvažnijih događaja u odnosima dvije zemlje

    Ministarstvo spoljnih poslova Kine ocijenilo je da posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića predstavlja jedan od najvažnijih događaja u odnosima dvije zemlje u posljednjih deset godina, uz poruku da Peking i Beograd zajedno grade „zajedničku budućnost u novoj eri“.

    Portparolka kineskog Ministarstva spoljnih poslova Mao Ning izjavila je da su tokom Vučićeve posjete postignuti značajni rezultati koji će dodatno učvrstiti političke, ekonomske i strateške veze Srbije i Kine.

    „Državna posjeta predsjednika Srbije Kini predstavlja važan događaj povodom deset godina sveobuhvatnog strateškog partnerstva dvije zemlje“, poručila je Mao Ning.

    Kako je saopšteno iz kineskog Ministarstva spoljnih poslova, lideri Srbije i Kine prisustvovali su potpisivanju čak 23 dokumenta o saradnji, dok je dodatnih 10 sporazuma potvrđeno na licu mjesta, što ukupno čini 33 važna dokumenta između dvije države.

    Kina i Srbija usvojile su i dvije velike zajedničke deklaracije – „Zajedničku izjavu Kine i Srbije o kontinuiranom unapređenju zajednice zajedničke budućnosti u novoj eri“ i „Zajedničku izjavu Kine i Srbije o zajedničkom sprovođenju četiri globalne inicijative“.

    Posebnu pažnju izazvala je odluka predsjednika Kine Si Đinpinga da Aleksandru Vučiću uruči „Orden prijateljstva“, jedno od najvažnijih kineskih priznanja za strane državljane.

    Kako je navela Mao Ning, priznanje je uručeno zbog Vučićevog dugogodišnjeg doprinosa prijateljstvu Srbije i Kine, razvoju strateškog partnerstva i jačanju zajedničke budućnosti dvije zemlje.

    Tokom posjete Vučić se sastao i sa kineskim premijerom Li Ćijangom, kao i sa predsjednikom Nacionalnog komiteta Narodne političke konsultativne konferencije Kine Vang Huningom.

    Kineska strana posebno je naglasila da dvije zemlje imaju visok nivo političkog povjerenja i međusobne podrške kada je riječ o ključnim državnim interesima.

    Prema riječima portparolke kineskog MSP-a, Srbija i Kina dogovorile su povezivanje kineskog „Petnaestog petogodišnjeg plana“ sa strategijom „Srbija 2030“, kao i dodatno produbljivanje saradnje u oblastima politike, ekonomije, infrastrukture, nauke, kulture, obrazovanja i turizma.

    Mao Ning istakla je i da su dvije države saglasne da u vremenu velikih globalnih promjena treba dodatno jačati stratešku komunikaciju, promovisati multilateralizam i suprotstaviti se hegemonizmu i politici sile.

    „Kina i Srbija zajednički će raditi na sprovođenju četiri globalne inicijative i doprinijeti rješavanju razvojnih izazova, međunarodnoj bezbjednosti i unapređenju globalnog upravljanja“, navela je ona.

    Portparolka kineskog ministarstva ocijenila je da intenzivan program Vučićeve posjete, broj sastanaka i broj potpisanih sporazuma potvrđuju da odnosi Srbije i Kine nikada nisu bili snažniji.

    Predsjednik Aleksandar Vučić boravi u zvaničnoj posjeti Narodnoj Republici Kini od 24. do 28. maja, na poziv predsjednika Kine Si Đinpinga.

  • Velike promjene na američkim aerodromima?

    Velike promjene na američkim aerodromima?

    Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa razmatra mogućnost obustave pojedinih imigracionih i carinskih procedura na aerodromima koji se nalaze u takozvanim “gradovima utočištima”, odnosno gradovima koji ograničavaju saradnju sa saveznim imigracionim vlastima.

    Informaciju je objavio američki “CBS News”, pozivajući se na izvore upoznate sa planom.

    Prema navodima medija, američko Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti (DHS) razmatra ukidanje ili smanjenje prisustva službenika američke Carinske i granične zaštite (CBP) na pojedinim aerodromima u gradovima koji odbijaju da aktivno sarađuju sa federalnim imigracionim vlastima, prenosi “TelegraphIndia”. Takav potez mogao bi ozbiljno uticati na međunarodni avionski saobraćaj i obradu putnika.

    Sukob Bijele kuće i “gradova utočišta”
    “Gradovi utočišta” već godinama predstavljaju jednu od glavnih političkih tema u američkoj debati o imigraciji. Riječ je o gradovima i saveznim državama koje ograničavaju dijeljenje podataka sa federalnim službama za imigraciju ili odbijaju da zadržavaju migrante po zahtjevu Imigracione i carinske službe SAD (ICE).

    Trampova administracija još tokom njegovog prvog mandata vodila je oštru politiku prema takvim sredinama, tvrdeći da njihove mjere otežavaju sprovođenje zakona i ugrožavaju bezbjednost zemlje. Novi prijedlog predstavlja nastavak pritiska na lokalne vlasti koje se protive federalnoj imigracionoj politici.

    Prema informacijama “CBS Newsa”, među aerodromima koji bi mogli biti pogođeni nalaze se veliki međunarodni aerodromi u gradovima poput Njujorka, Los Anđelesa, Čikaga i San Franciska, iako konačna lista još nije potvrđena.

    Moguće posljedice za putnike i avio-saobraćaj
    Stručnjaci upozoravaju da bi smanjenje ili povlačenje federalnih službi moglo izazvati velike poremećaje u međunarodnom saobraćaju, uključujući duža čekanja, sporiju obradu putnika i komplikacije u vezi sa carinskim i imigracionim kontrolama.

    Američka Carinska i granična zaštita ima ključnu ulogu u obradi međunarodnih dolazaka, kontroli pasoša, carinskim pregledima i sprovođenju bezbjednosnih procedura na aerodromima širom SAD. Bez dovoljnog broja službenika, pojedini terminali mogli bi se suočiti sa ozbiljnim logističkim problemima.

    Kritike i političke reakcije
    Kritičari prijedloga smatraju da bi putnici i avio-kompanije mogli postati “kolateralna šteta” političkog sukoba između savezne vlade i lokalnih administracija. Organizacije za zaštitu prava migranata optužuju administraciju da koristi federalne institucije kao sredstvo političkog pritiska.

    S druge strane, pristalice strože imigracione politike tvrde da lokalne vlasti moraju sarađivati sa federalnim agencijama i poštovati nacionalne zakone o imigraciji. Oni smatraju da “gradovi utočišta” podrivaju rad bezbjednosnih službi i otežavaju deportacije ilegalnih migranata.

    Za sada nije poznato kada bi plan mogao biti sproveden niti da li će biti suočen sa pravnim izazovima. Američki mediji navode da se unutar administracije još vode razgovori o mogućim ekonomskim i bezbjednosnim posljedicama takvog poteza.

  • Grad priznao da kamioni za otpad cure po ulici

    Grad priznao da kamioni za otpad cure po ulici

    Odjeljenje za komunalnu policiju Gradske uprave Banjaluka zvanično je izdalo pismeno upozorenje komunalnom preduzeću „Čistoća“ zbog izlijevanja smrdljivog tečnog otpada na Laušu i otkrilo da do ovog ekološkog problema dolazi zbog malog kapaciteta spremnika na kamionima i konfiguracije terena.

    Nakon što je BL portal nedavno objavio priču o višegodišnjoj borbi stanovnika Lauša – posebno onih na spoju ulica Darka Jakmirovića i Despota Konstantina Dragaša, koji svakodnevno udišu nesnosan smrad nakon prolaska kamiona gradske čistoće – iz Grada su stigli konkretni odgovori koji bacaju potpuno novo svjetlo na ovaj problem.

    Za razliku od prvobitnih, uopštenih odgovora o redovnom noćnom pranju ulica, Gradska uprava sada potvrđuje da su sve prijave ogorčenih mještana uredno evidentirane, kao i da su komunalni policajci u više navrata vršili komunalno-inspekcijski nadzor na ovoj lokaciji.

    U onim situacijama kada je uočeno izlijevanje nečistoća na javnu površinu i kolovoz, davaocu komunalne usluge naloženo je hitno pranje i čišćenje kolovoza. Naknadnim nadzorima utvrđeno je da je nakon tih intervencija kolovoz opran i očišćen“, navode iz Gradske uprave za BL portal.

    Međutim, ono što je najviše zanimalo mještane je sam uzrok zbog kojeg se tečnost iznova razlijeva po asfaltu gdje se igra veliki broj djece. Iz Grada po prvi put daju konkretno objašnjenje koje potvrđuje sumnje građana da kamioni nisu adekvatni za teren na Laušu.

    „Do izlijevanja nečistoća iz kamiona kojim se vrši odvoz otpada iz domaćinstva dolazi uslijed malog kapaciteta spremnika za otpadne vode i specifične konfiguracije terena kojim prolazi kamion za odvoz otpada. Zbog toga je preduzeću ‘Čistoća’ izdato upozorenje u pismenoj formi radi hitnog otklanjanja ovih nepravilnosti“, objašnjavaju iz nadležnog Odjeljenja.

    Takođe, iz Gradske uprave dodaju da su tokom ove godine zaprimili još dvije nove prijave o izlijevanju nečistoća iz kamiona na ovoj lokaciji. Prilikom izlazaka na teren, kako tvrde, nisu utvrđene trenutne nepravilnosti, odnosno u tom momentu nije zatečeno izlijevanje tečnosti na kolovoz, ali napominju da komunalni policajci povodom svih prijava na teren izlaze svakodnevno.

    BL portal navodi da je pitanja o ovom problemu uputio je i preduzeću „Čistoća“, ali do zaključenja teksta odgovori nisu stigli.

  • EU staje ukraj jeftinim pošiljkama: Šta to znači za građane BiH?

    EU staje ukraj jeftinim pošiljkama: Šta to znači za građane BiH?

    Period izuzetno jeftine internet kupovine na platformama poput “Temua” ili “Šina” mogao bi uskoro postati prošlost i u BiH, jer Evropska unija (EU) planira da od 1. jula uvede carinske naknade od tri evra na pakete iz trećih zemalja čija vrijednost ne prelazi 150 evra.

    Potrošači upozoravaju da bi ovakva odluka mogla uticati na promjenu navika kupaca i smanjiti onlajn porudžbine jeftinih proizvoda.

    Naime, odlukom Savjeta EU moglo bi doći do ukidanja dosadašnjeg pravila koje je takve pošiljke oslobađalo carinskih davanja, a cilj je stati na kraj nelojalnoj konkurenciji i uvesti red u tržište koje je posljednjih godina eksplodiralo.

    Građani bi mogli odustati od narudžbi
    Predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija smatra da će eventualno uvođenje dodatnih carina i naknada na male pakete iz Kine najviše pogoditi građane koji su do sada robu naručivali putem obuhvaćenih platformi, jer se uglavnom radi o jeftinijim proizvodima male vrijednosti.

    “Prodaja tih proizvoda poprilično bi se mogla smanjiti, jer su uglavnom i bili mali paketi kako bi se izbjegle carine i dodatni troškovi. Već se priča da će ljudi odustajati i prelaziti na druge načine kupovine”, rekla je Šešlija za “Glas”.

    Prema njenim riječima, dodatne naknade građanima više neće biti isplative, te se praksa Evropske unije neće dobro odraziti na potrošače.

    Istakla je da bi ovakve mjere mogle pogodovati lokalnim trgovcima, jer bi dio kupaca mogao da se vrati domaćim prodavnicama, ali opet najviše ispaštaju građani.

    Mogu li domaći trgovci profitirati?
    Nekadašnji predsjednik Asocijacije samostalnih trgovaca regije Banjaluka Bogdan Marjanović smatra da bi uvođenje dodatnih carina i poreza na pošiljke sa platformi kao što je “Temu” moglo donekle usporiti masovnu internet kupovinu, ali ističe da je teško očekivati značajniji oporavak domaćih malih trgovina.

    “Ovo bi moglo biti jedno pozitivno rješenje, jer je trgovina putem interneta praktično zavladala tržištem. Uvođenje dodatnih poreza i dažbina moglo bi da smanji takvu kupovinu, ali ostaje da se vidi kakvi će efekti zaista biti”, naveo je Marjanović za “Glas” i dodao da su veliki trgovački centri odavno preuzeli primat i pitanje je koliko domaće prodavnice mogu profitirati od ovih promjena.

    Marjanović smatra da bi nova praksa omogućila jačanje domaće trgovine, posebno manjih prodavnica.

    “Lokalni trgovci su već dugo u nepovoljnom položaju. Teško je očekivati neki veći oporavak malih trgovina, jer su one već daleko iza ovakvih trendova”, zaključio je Marjanović.

    Privrednici traže stroža pravila
    Privrednici iz Republike Srpske ukazuju na sve veći pritisak koji dolazi od platformi kao što je “Temu”, posebno u segmentu niskovrijednih pošiljki.

    “Smatramo opravdanim mjere koje je Evropska unija uvela u cilju strožeg regulisanja uvoza takvih pošiljki, jer se na taj način štiti domaća privreda, obezbjeđuju ravnopravni tržišni uslovi i sprečava nelojalna konkurencija. Očekujemo da će i naše zakonodavstvo prepoznati značaj ovog pitanja i u narednom periodu izvršiti potrebne izmjene, kako bi se uskladilo sa evropskom praksom i osigurala adekvatna zaštita domaćih proizvođača i trgovaca”, rekla je sekretar Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS Dragana Šobot.

    Krajem prošle godine ministri finansija članica Evropske unije su se usaglasili da se carine uvedu na robu koja dolazi s platformi kao što su “Šin”, “Temu”, “AliEkspres” i druge. Prema navedenoj odluci, od 1. jula ukida se oslobađanje od carina koje je dozvoljeno za pakete čija vrijednost iznosi manje od 150 evra, što je omogućavalo stranim dobavljačima da prodaju jeftinu robu bez plaćanja poreza.

    Ova promjena bi najviše mogla pogoditi kupce koji naručuju jeftine proizvode s internet platformi gdje trošak od tri evra može predstavljati značajan postotak vrijednosti same narudžbe.

    Nova naknada nije privremeni hir, već prvi korak prema sveobuhvatnoj carinskoj reformi koja se očekuje 2028. godine, a koja će u potpunosti promijeniti način na koji uvozimo robu. Prema podacima koje je ranije objavila Agencije za poštanski promet BiH u ovu zemlju je tokom 2025. godine stiglo oko dva miliona pošiljki putem platforme “Temu”.

    Razlog
    Razlog za uvođenje carine leži u nevjerovatnom porastu broja malih pošiljki koje svakodnevno ulaze na teritoriju Evropske unije, preplavljujući carinske službe i stvarajući neravnopravan položaj za domaće trgovce. Prema podacima Evropske komisije, samo u 2024. godini u EU je stiglo više od 4,6 milijardi paketa male vrijednosti, što je u prosjeku oko 12 miliona pošiljki dnevno.

  • Tramp: Čak i ako bi se Iran predao, mediji bi tvrdili da su SAD izgubile

    Tramp: Čak i ako bi se Iran predao, mediji bi tvrdili da su SAD izgubile

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas, 26.maja, da bi vodeći američki mediji, čak i u slučaju potpune predaje Irana, tvrdili da su Sjedinjene Američke Države zapravo doživjele poraz.

    “Ako bi se Iran predao, priznao da je njihova mornarica nestala i završila na dnu mora, da njihovo ratno vazduhoplovstvo više ne postoji, i ako bi cijela njihova vojska izašla iz Teherana sa spuštenim oružjem i podignutim rukama, uz povike ‘Predajemo se’, dok mašu bijelim zastavama, a njihovo rukovodstvo potpisalo dokumenta o predaji i priznalo poraz pred moćnim i veličanstvenim SAD, ‘Njujork tajms’, ‘Kineski strit džornal’ (aluzija na „Vol strit džornal“), korumpirani i sada nebitni CNN i svi ostali mediji lažnih vijesti objavili bi da je Iran ostvario briljantnu pobjedu nad SAD”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

    Prema njegovim riječima, mediji koje je pomenuo “izgubili su put” i “potpuno poludjeli”.

    Tramp je ranije izjavio da pregovori sa Iranom dobro napreduju i da će mirovni sporazum “ili biti veliki dogovor za sve, ili ga neće ni biti”.

  • Minić: Ključno poštovanje Dejtona i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama

    Minić: Ključno poštovanje Dejtona i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić pozdravio je usvajanje Deklaracije Narodne skupštine Republike Srpske o zatvaranju OHR-a, ističući da su poštovanje Dejtonskog sporazuma i vraćanje nadležnosti domaćim institucijama ključni za stabilnost i demokratski razvoj.

    – Dijalog i dogovor domaćih aktera ostaju jedini način za funkcionisanje BiH – napisao je Minić na Iksu.

    Poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojili su danas Deklaraciju o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u kojoj se traži da bude okončana funkcija visokog predstavnika u BiH i zatvoren OHR.

  • Stevandić: Zvizdićev zahtjev pokazuje strah onih koji su pokušali da napakoste Srpskoj

    Stevandić: Zvizdićev zahtjev pokazuje strah onih koji su pokušali da napakoste Srpskoj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da zahtjev koji je Ustavnom sudu BiH podnio prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Denis Zvizdić u vezi sa raspodjelom budžetskih sredstava Srpske – pokazuje strah i krivicu svih koji su pokušali da ospore i napakoste Republici Srpskoj.

    – Zvizdić misli da je novac koji koristimo za lobiranje namijenjen za otcjepljenje Republike Srpske. On svoju maštu pokušava predstaviti kao proces u Ustavnom sudu BiH i ovakva politika je izgubila kompas. Dok oni maštaju – mi ćemo raditi konkretno  – izjavio je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    Stevandić je ukazao da je usvajanje budžeta ustavna kategorija i da je određeno za šta se troši budžetski novac.

    Odbor Narodne skupštine Republike Srpske za ustavna pitanja danas je zaključio da je zahtjev koji je Ustavnom sudu BiH podnio Zvizdić u vezi sa raspodjelom budžetskih sredstava Srpske neosnovan i nedopustiv, te da ne postoji nadležnost ove pravosudne institucije za odlučivanje u ovom slučaju.

  • Stevandić: Usvajanjem Deklaracije još jednom pokazano da je Šmit nebitan za Srpsku (VIDEO)

    Stevandić: Usvajanjem Deklaracije još jednom pokazano da je Šmit nebitan za Srpsku (VIDEO)

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske ocijenio je da je izuzetno značajno što je republički parlament usvojio Deklaraciju o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika /OHR/, čime se još jednom pokazuje da je Kristijan Šmit apsolutno nebitan za Srpsku.
    “Izuzetno sam zadovoljan što smo imali dvotrećinsku većinu i što je usaglašen navedeni akt. Ovo je primjer kako treba da funkcionišemo”, izjavio je Stevandić novinarima.

    Stevandić je izrazio zadovoljstvo što su danas usvojeni ostali akti važni za Republiku Srpsku.

    Za Deklaraciju, koja sadrži osam zaključaka, glasalo je 57 poslanika od prisutnih 60.

    U usvojenom dokumentu ističe se da Narodna skupština, kao najviši organ Republike Srpske – strane ugovornice Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, zahtijeva od Savjeta bezbjednosti UN da hitno usvoji rezoluciju kojom se okončava funkcija visokog predstavnika u BiH i zatvara OHR.