Autor: INFO

  • NBS oduzela dozvolu ALTA Leasingu, slijedi likvidacija društva

    NBS oduzela dozvolu ALTA Leasingu, slijedi likvidacija društva

    Narodna banka Srbije (NBS) oduzela je dozvolu za obavljanje poslova finansijskog lizinga društvu ALTA Leasing d.o.o. Beograd, a istovremeno je utvrdila da su ispunjeni uslovi za pokretanje postupka likvidacije ovog društva.

    Izvršni odbor NBS donio je ove odluke na sjednici održanoj 17. novembra, a iz centralne banke poručuju da one ne utiču na stabilnost finansijskog sistema Srbije.

    Kako je objašnjeno, ALTA Leasing nije banka, već društvo koje se bavi poslovima finansijskog lizinga i ne prima depozite građana i privrede. Odluka o oduzimanju dozvole posljedica je ranijeg oduzimanja dozvole za rad ALTA banci, koja je jedini vlasnik ovog lizing društva.

    Narodna banka Srbije navela je da ALTA banka, koja se nalazi u stečaju, više ne ispunjava zakonom propisane uslove u pogledu zadovoljavajućeg finansijskog stanja i pozitivno ocijenjene poslovne reputacije. Time su se stekli zakonski uslovi za oduzimanje dozvole i društvu ALTA Leasing.

    Likvidacija umjesto stečaja

    Nakon analize imovine i obaveza društva, NBS je utvrdila da njegova imovina premašuje ukupne obaveze. Zbog toga su ispunjeni uslovi za sprovođenje postupka likvidacije, umjesto stečaja, što je, prema ocjeni centralne banke, povoljnije rješenje za povjerioce i korisnike lizinga.

    Rešenjem o oduzimanju dozvole istovremeno je izrečena i mjera zabrane raspolaganja imovinom ALTA Leasinga. Ona će važiti do otvaranja postupka likvidacije pred nadležnim privrednim sudom.

    Funkciju likvidacionog upravnika obavljaće Agencija za osiguranje depozita, u skladu sa Zakonom o finansijskom lizingu.

    Šta će biti sa postojećim korisnicima lizinga?

    Kako prenosi B92, od dana upisa rješenja o oduzimanju dozvole ALTA Leasing neće moći da zaključuje nove ugovore o finansijskom lizingu, dok prava i obaveze iz ranije zaključenih ugovora ostaju nepromijenjeni.

    To znači da korisnici lizinga moraju nastaviti redovno da izmiruju svoje obaveze, bez obzira na pokretanje postupka likvidacije. NBS posebno upozorava da likvidacija ne oslobađa korisnike lizinga niti druge dužnike ugovornih obaveza.

    Neblagovremeno plaćanje, pod uslovima predviđenim ugovorom, može dovesti do raskida ugovora i dospijeća svih preostalih obaveza.

    Korisnici svoje obaveze nastavljaju da uplaćuju na račun 105-0000003084086-19 kod AIK banke, uz navođenje postojećeg poziva na broj ili broja ugovora o lizingu.

    Dodatne informacije korisnici mogu dobiti od Agencije za osiguranje depozita, koja će preuzeti funkciju likvidacionog upravnika nakon donošenja rješenja Privrednog suda u Beogradu.

  • Grad ima rok od 48 sati da zamijeni pregorjelu sijalicu: Evo šta kaže nova odluka

    Grad ima rok od 48 sati da zamijeni pregorjelu sijalicu: Evo šta kaže nova odluka

    Banjalučani imaju pravo da očekuju da pregorjela sijalica javne rasvjete bude zamijenjena najkasnije u roku od 48 sati od trenutka kada nadležni gradski organ dobije obavještenje o kvaru. Ova obaveza već postoji u gradskim propisima, a zadržana je i u novom prijedlogu Odluke o komunalnom redu, koji će se naći pred odbornicima Skupštine grada.

    Prema ovom dokumentu, javna rasvjeta mora se redovno održavati u ispravnom stanju. To podrazumijeva kontrolu stubova i rasvjetnih tijela, njihovo čišćenje, kao i zamjenu dotrajalih sijalica i LED panela.

    Ipak, iskustva građana pokazuju da poštovanje ovih obaveza nije uvijek na zadovoljavajućem nivou. Stanovnici pojedinih banjalučkih naselja već duže vrijeme upozoravaju na probleme sa javnom rasvjetom, posebno u blizini škola i prometnih saobraćajnica.

    Još u septembru ove godine mještani Centra dva, Starčevice i Rosulja žalili su se na neispravne i slabo osvijetljene ulice. Pojedini su navodili da su zbog mraka bili primorani da se kreću uz pomoć baterijskih lampi.

    Važno je, međutim, razlikovati rok za zamjenu pregorjele sijalice od otklanjanja drugih kvarova na sistemu javne rasvjete. Propisanih 48 sati odnosi se konkretno na zamjenu sijalice nakon što nadležni organ bude obaviješten o problemu, a ne nužno na sve vrste kvarova na mreži.

    Kada se rasvjeta može gasiti?

    Isti član Odluke o komunalnom redu predviđa da javna rasvjeta u prvoj, drugoj i trećoj zoni gradskog građevinskog zemljišta mora raditi tokom cijele noći.

    U ostalim gradskim zonama, kao i na seoskom području, ostavljena je mogućnost uvođenja režima štednje električne energije između ponoći i pet časova ujutro. To ne znači da se rasvjeta u tim dijelovima grada mora gasiti, već da propis omogućava drugačiji režim rada radi uštede.

    Kako piše BL Portal, za održavanje javne rasvjete odgovorno je gradsko Odjeljenje za komunalne poslove, a građani neispravne sijalice i druge komunalne probleme mogu prijaviti putem aplikacije „Građanska patrola“.

    Ostaje pitanje koliko se prijavljenih kvarova u Banjaluci zaista otkloni u propisanom roku i koliko dugo stanovnici pojedinih naselja čekaju da njihove ulice ponovo budu osvijetljene.

  • Maskirani razbojnik napao župnika u Brčkom: Nožem mu nanio sedam uboda

    Maskirani razbojnik napao župnika u Brčkom: Nožem mu nanio sedam uboda

    Župnik Filip Maršić napadnut je u ponedjeljak naveče, 17. novembra, u župnoj kući u Boću kod Brčkog, gdje ga je dočekao maskirani razbojnik koji je od njega tražio novac uz prijetnju nožem. Tokom sukoba napadač mu je nanio sedam ubodnih rana, nakon čega je povrijeđeni sveštenik uspio pobjeći i potražiti pomoć.

    Prema dostupnim informacijama, napad se dogodio oko 20 časova, neposredno po Maršićevom dolasku u župnu kuću. Napadač, čiji identitet za sada nije poznat, sačekao ga je i uz prijetnju nožem zatražio novac. Uslijedila je borba tokom koje je župnik zadobio četiri ubodne rane u predjelu grudnog koša i tri na ruci.

    Povrijeđeni Maršić prevezen je u Dom zdravlja, a potom odmah upućen na Odjeljenje hirurgije brčanske bolnice, gdje su mu konstatovane višestruke ubodne povrede. Prema informacijama iz bolnice, nalazi se van životne opasnosti, a vitalni parametri su mu stabilni.

    Iz Vrhbosanske nadbiskupije saopšteno je da je riječ o sedam površinskih uboda koji, na sreću, nisu opasni po život. Prema riječima fra Nike Josića, župnika u Ulicama i brčanskog dekana, Maršić je nakon sukoba uspio izaći iz kuće i krenuti prema ulici.

    „Uspio je izići iz kuće i poći prema ulici te je prigodom preskakanja ograde ozlijedio i ruku. Na sreću, u tim trenucima naišli su susjedi te su vlč. Maršića odmah prebacili u Hitnu pomoć, gdje mu je ukazana pomoć. Trenutno se nalazi u bolnici u Brčkom te je izvan životne opasnosti“, saopšteno je iz Vrhbosanske nadbiskupije.

    Kako pišu Nezavisne, policija Brčko distrikta obavila je uviđaj nakon prijave napada, a izuzeti su i snimci video-nadzora sa župne kuće i okolnih objekata. Istražitelji rade na identifikovanju i pronalasku počinioca, dok je dežurni tužilac događaj okvalifikovao kao razbojništvo.

    Vrhbosanska nadbiskupija pozvala je vjernike da se mole za oporavak Filipa Maršića, a istovremeno apelovala na nadležne institucije da preduzmu sve neophodne mjere kako bi napadač bio pronađen. Zahvalili su i medicinskom osoblju, kao i ljudima koji su povrijeđenom župniku prvi pritekli u pomoć.

  • SDS odustao od Doma naroda BiH, u pozadini pregovora fotelje u Vijeću naroda RS

    SDS odustao od Doma naroda BiH, u pozadini pregovora fotelje u Vijeću naroda RS

    Iz Srpske demokratske stranke (SDS) objasnili su zbog čega su odustali od kandidature za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, navodeći da nisu imali dovoljno glasova za izbor svog kandidata, ali i da bi prihvatanjem pojedinih zahtjeva drugih opozicionih stranaka mogli ostati bez mjesta u Vijeću naroda Republike Srpske.

    Iz SDS-a su poručili da je Glavni odbor stranke odlučio da njihov prijedlog kandidata za Dom naroda bude osnova za razgovore sa ostalim opozicionim partijama, a ne unaprijed utvrđeno ime koje bi druge stranke morale prihvatiti. Kako su naveli, SDS nema dovoljno poslanika da samostalno izabere svog kandidata, zbog čega je bilo neophodno obezbijediti dodatnih pet glasova.

    Prema obrazloženju koje je stranka dostavila, pregovarački tim pokušao je postići dogovor sa Listom za pravdu i red, ali razgovori nisu donijeli potrebnu podršku. Problem je, kako tvrde, bio i zahtjev te liste da SDS sa četiri glasa podrži njenog kandidata za Vijeće naroda RS.

    U takvoj situaciji, čak i uz podršku četiri poslanika, kandidatu SDS-a nedostajao bi još jedan glas za izbor u Dom naroda BiH, dok bi stranka istovremeno izgubila delegata u Vijeću naroda Republike Srpske.

    Pregovori su potom vođeni i sa Pokretom Sigurna Srpska, uključujući mogućnost kandidovanja dvije liste i naknadnog dogovora, ali ni taj pokušaj nije uspio.

    Kako prenose Nezavisne, u SDS-u su ocijenili da je postojala opasnost da opozicija ostane bez ijednog delegata u Domu naroda, zbog čega su odlučili da kandidata predloži opoziciona stranka sa najviše poslanika. U ovom trenutku to je Pokret Sigurna Srpska, koji ima 11 poslanika.

    Iz SDS-a su naglasili da se na sjednici Predsjedništva nije raspravljalo o imenu kandidata PSS-a, niti je izbor tog kandidata bio predmet njihove odluke. Poručili su da je odluka donesena na osnovu zaključaka Glavnog odbora i izvještaja pregovaračkog tima, uz obrazloženje da je to jedini način da opozicija osigura delegata u Domu naroda BiH.

  • Optužbe na račun Ursule fon der Lajen: Sporni podaci otvorili pitanje isplate milijardi Egiptu

    Optužbe na račun Ursule fon der Lajen: Sporni podaci otvorili pitanje isplate milijardi Egiptu

    Evropska komisija suočava se sa ozbiljnim optužbama da je uljepšavala statističke podatke kako bi opravdala isplatu milijardi evra Egiptu u okviru sporazuma sa vladom predsjednika Abdela Fataha el Sisija.

    Optužbe se odnose na finansijski paket vrijedan 7,4 milijarde evra, koji je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen obećala egipatskom predsjedniku tokom posjete Kairu 2024. godine. Trogodišnje „strateško i sveobuhvatno partnerstvo“ trebalo je da pomogne stabilizaciji egipatske ekonomije, spriječi dolazak migranata u Evropu i doprinese stabilnosti regiona pogođenog ratom u Gazi.

    Međutim, objavljeni dokumenti dovode u pitanje da li je Egipat zaista ispunio uslove za dobijanje dijela predviđenih sredstava, posebno kada je riječ o socijalnoj zaštiti stanovništva.

    Sporni podaci o socijalnoj zaštiti

    U središtu kontroverze nalazi se pet milijardi evra povoljnih kredita Evropske unije za Egipat. Riječ je o makrofinansijskoj pomoći koja bi, prema pravilima EU, trebalo da bude dostupna zemljama koje poštuju ljudska prava i demokratske principe.

    U povjerljivim dokumentima Evropska komisija obavijestila je poslanike Evropskog parlamenta da je Egipat prvo „uglavnom ispunio“, a potom i „ispunio“ dva odvojena cilja koji su se odnosili na povećanje broja siromašnih građana obuhvaćenih programima socijalne pomoći u periodu od 2024. do 2026. godine.

    Međutim, podaci ukazuju na potpuno drugačiju sliku. Umjesto povećanja obuhvata socijalne zaštite, zabilježeno je neto smanjenje od čak 85.734 domaćinstva, jer je egipatska vlada zapravo brisala građane iz postojećih programa pomoći, prenosi ATV.

    Ovakvi podaci otvaraju pitanje na osnovu čega je Evropska komisija zaključila da je Egipat ispunio uslove za dobijanje finansijske pomoći i da li su evropski zvaničnici imali potpuni uvid u stvarno stanje.

    Pitanje ljudskih prava dodatno komplikuje sporazum

    Kontroverza dolazi u trenutku kada se egipatske vlasti suočavaju sa kritikama zbog sve većih ograničenja slobode medija i pritisaka na novinare.

    Posebnu pažnju izazvao je slučaj šestoro novinara platforme „Matsadaš“, koja se bavila provjerom činjenica i istraživačkim novinarstvom. Oni su uhapšeni i navodno mučeni, dok je prošlog mjeseca zatvoren jedan od posljednjih nezavisnih medija u zemlji.

    Njegovoj poznatoj urednici Lini Atal izrečena je osuđujuća presuda, na koju je uložila žalbu. Ona se ove sedmice pojavljuje pred sudom pokušavajući da obori i druge optužbe, uključujući onu za „objavljivanje lažnih vijesti“, zbog koje je bez svog znanja, u odsustvu, osuđena na godinu dana zatvora.

    Slučaj bi mogao dodatno otvoriti raspravu o načinu na koji Evropska unija kontroliše trošenje novca iz svojih fondova, ali i o tome koliko dosljedno primjenjuje uslove vezane za ljudska prava i demokratiju u odnosima sa partnerskim državama.

  • Stanivuković otkrio gdje vlast i opozicija moraju biti jedno: „Oko ovoga nema kompromisa“

    Stanivuković otkrio gdje vlast i opozicija moraju biti jedno: „Oko ovoga nema kompromisa“

    Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković poručio je da vlast i opozicija u Republici Srpskoj moraju nastupati jedinstveno kada je riječ o zaštiti nacionalnih interesa na nivou BiH, ističući da političke razlike u tim pitanjima ne bi trebalo da budu prepreka zajedničkom djelovanju.

    Stanivuković je, međutim, naglasio da takva saradnja ne podrazumijeva bezuslovnu podršku potezima vladajućih struktura, niti odustajanje od kritike njihovih odluka. Prema njegovim riječima, zajednički nastup moguć je oko pitanja koja su važna za Republiku Srpsku, ali ne i oko političke trgovine.

    „Po meni, nema opozicije na nivou BiH kada je u pitanju zajednički nacionalni interes. U Sarajevu svi moramo biti jedno, ali ne po cijenu donošenja zakona koji se potom poništavaju i koriste za političku trgovinu. Mi nismo partneri oko kumove zgrade, ali kada govorimo o Ustavu, imovini Republike Srpske, PDV-u i drugim važnim pitanjima, apsolutno jesmo“, istakao je Stanivuković.

    Imovina Republike Srpske pitanje oko kojeg nema kompromisa

    Posebno je izdvojio pitanje imovine Republike Srpske, poručivši da ne bi pristao na njeno oduzimanje i da o tome ne može biti kompromisa. Kao jednu od oblasti u kojoj bi vlast i opozicija takođe mogli imati zajednički stav naveo je poresku politiku, odnosno smanjenje i ukidanje PDV-a tamo gdje je to potrebno.

    „To je naše pitanje i oko toga nema kompromisa. Isto tako, naša politika je smanjenje i ukidanje PDV tamo gdje je to potrebno. Ako su to politike koje zastupa i vladajuća koalicija na nivou BiH, onda u tim pitanjima možemo biti partneri“, rekao je Stanivuković.

    Govoreći o mogućnosti saradnje, lider Pokreta Sigurna Srpska naglasio je da zajedničko djelovanje u institucijama BiH ne znači nužno i ulazak u vlast. Kako je istakao, politički predstavnici iz Republike Srpske treba da budu jedinstveni u zaštiti interesa Srpske, ali to ne znači da opozicija treba da odustane od svojih stavova i političke odgovornosti.

    Stanivuković je poručio da je njegova politička organizacija spremna da podrži rješenja koja smatra korisnim za građane i Republiku Srpsku, ali ne i odluke koje su rezultat političkih dogovora i trgovine, prenosi Srpska Info.

  • Studentska lista u Briselu tražila povratak evropskog novca: Evo šta je dogovoreno

    Studentska lista u Briselu tražila povratak evropskog novca: Evo šta je dogovoreno

    Predstavnici Studentske liste razgovarali su sa zvaničnicima Evropske unije u Briselu o mogućnosti da Srbija ponovo dobije pristup novcu iz evropskih fondova, koji je ranije zaustavljen zbog neispunjavanja uslova na evropskom putu. O detaljima razgovora govorila je Ana Dimitrijević, članica Studentske liste, ističući da bi povratak ovih sredstava mogao biti značajan za finansiranje brojnih sektora u Srbiji.

    Dimitrijević je za FoNet navela da su evropska bespovratna sredstva važan izvor finansiranja, posebno kada je riječ o ulaganjima u infrastrukturu, obrazovanje i druge oblasti. Međutim, da bi novac ponovo bio dostupan, potrebno je pripremiti konkretne i transparentne planove koji bi omogućili kontrolu njegove namjene i trošenja.

    „Ta sredstva nisu mala, ta sredstva su zaustavljena i postoji šansa da Srbija ta sredstva dobije ukoliko napravimo nekakav okvir“, rekla je Dimitrijević.

    Evropska unija traži jasne planove

    Prema njenim riječima, dio novca namijenjenog Srbiji trenutno nije dostupan jer nisu ispunjeni uslovi iz evropske reformske agende. Ipak, postoji mogućnost da sredstva ponovo budu stavljena na raspolaganje ukoliko se definiše jasan okvir za njihovo korišćenje.

    Kao jedan od primjera navela je reformu pravosuđa, za koju bi trebalo precizirati na koji način bi evropski novac doprinio unapređenju vladavine prava. Dimitrijević je ocijenila da je u prethodnom periodu bilo nenamjenskog trošenja sredstava i da dio pomoći nije završavao u oblastima za koje je prvobitno bio predviđen.

    O ovoj temi delegacija Studentske liste razgovarala je sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos i drugim predstavnicima evropskih institucija. Dimitrijević je navela da su sagovornici pokazali razumijevanje za političku situaciju u Srbiji i spremnost da razgovaraju o mogućnostima korišćenja ranije opredijeljenog novca.

    Posebno je upozorila na rokove, s obzirom na to da se mogućnost korišćenja dijela sredstava ograničava krajem godine. Ukoliko Srbija ne uspije da ih iskoristi, postoji mogućnost da novac bude preusmjeren drugim državama.

    Nije bilo zahtjeva za hitnim političkim potezima

    Govoreći o sadržaju sastanaka, Dimitrijević je naglasila da predstavnicima Studentske liste nije upućen direktan zahtjev da Srbija odmah preduzme određene političke poteze. Umjesto toga, razgovaralo se o tome šta bi zemlja trebalo da uradi kako bi ispunila uslove za ponovno korišćenje evropskih sredstava.

    Kada je riječ o evropskim integracijama, ocijenila je da Srbija najviše zaostaje u oblastima borbe protiv korupcije, vladavine prava i slobode medija, dok je veći napredak ostvaren u pojedinim drugim oblastima, uključujući Zelenu agendu.

    Istakla je da su prioriteti Studentske liste rješavanje unutrašnjih problema, unapređenje vladavine prava, sloboda medija i obnova demokratskih institucija.

    Dimitrijević je bila dio delegacije Studentske liste koja je u ponedjeljak učestvovala na Evropskom forumu o proširenju u Briselu. Delegaciju su činili i Aleksandar Baucal, Ana-Marija Radosavljević i Jovana Pavlović, navodi BL Portal.

  • Počelo odbrojavanje za novu vladu: Ko bi mogao sjesti u fotelju premijera Srbije?

    Počelo odbrojavanje za novu vladu: Ko bi mogao sjesti u fotelju premijera Srbije?

    Nakon konstituisanja novog saziva Skupštine Srbije počeo je da teče zakonski rok od 90 dana za formiranje nove vlade, a među glavnim pitanjima koja se postavljaju u javnosti jeste ko će preuzeti funkciju premijera i voditi kabinet u Nemanjinoj 11.

    Nova vlada trebalo bi da bude formirana najkasnije do 15. februara 2027. godine, ali postoji mogućnost da se taj proces završi znatno ranije. Prvi na Studentskoj listi, poslanik Ilija Srdanović, izjavio je da bi nova vlada mogla biti formirana do kraja ove godine, nakon čega bi uslijedio sljedeći institucionalni korak – raspisivanje predsjedničkih izbora.

    Iako se još ne zna ko će biti na čelu izvršne vlasti, nekoliko imena već se pominje u javnosti. Kandidati za premijera, prema Ustavu Srbije, ne moraju nužno biti poslanici niti članovi izbornih lista, što ostavlja prostor i za nestranačke stručnjake.

    Dejan Šoškić među glavnim kandidatima

    Ime profesora Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i bivšeg guvernera Narodne banke Srbije Dejana Šoškića najčešće se dovodi u vezu sa premijerskom funkcijom.

    Politički analitičar Đorđe Vukadinović ranije je ocijenio da je Šoškić najozbiljniji kandidat za ovu poziciju, uz napomenu da ne raspolaže informacijama iz krugova koji donose odluke o kadrovskim rješenjima. Istakao je i da su predstavnici Studentske liste ranije pokazali da mogu iznenaditi izborom svojih kandidata.

    „Studentska lista voli tu vrstu iznenađenja, ali ako mene pitate, ja mislim da je gospodin Šoškić najozbiljniji kandidat za premijera, a gospodin Saičić za predsjednika“, rekao je Vukadinović.

    Šoškić je, međutim, bio oprezan kada su ga pitali o mogućnosti preuzimanja premijerske funkcije. Na pitanje da li će postati novi predsjednik vlade, odgovorio je da to u ovom trenutku ne može tvrditi, dok je mogućnost da preuzme tu dužnost opisao kao hipotetičku.

    Srdanović takođe u kombinacijama

    Osim Šoškića, kao potencijalni kandidat za premijera pominje se i Ilija Srdanović, kardiolog i profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, koji je bio prvi na listi studenata na parlamentarnim izborima.

    Srdanović je tokom studentskih protesta bio jedan od istaknutijih govornika, a ranije je izjavio da bi bio spreman da prihvati eventualnu kandidaturu. Ipak, naglasio je da bi konačan izbor trebalo da bude rezultat zajedničkog dogovora.

    „Za svako personalno rješenje biće izabran onaj kandidat za koga budu zajednički smatrali da će učiniti najbolje u interesu građana Srbije“, poručio je Srdanović.

    Kao još jedno moguće ime u kombinacijama za premijersku poziciju pominjao se Branko Milutinović, suosnivač kompanije „Nordeus“.

    Šta će biti sa ministarskim mjestima?

    Pored izbora premijera, pažnja javnosti usmjerena je i na sastav buduće vlade, odnosno na ljude koji bi mogli preuzeti ključna ministarstva.

    Predstavnici Studentske liste ranije su poručivali da će se kadrovska rješenja dogovarati na relaciji Studentski pokret i kandidati sa Studentske liste.

    Među imenima koja su se pominjala za ministarske pozicije bio je i sociolog Jovo Bakić, koji je ranije govorio o mogućnosti da preuzme Ministarstvo unutrašnjih poslova. Međutim, ta opcija više nije aktuelna nakon što je izabran za šefa poslaničke grupe Studentske liste.

    Iako se Šoškić i Srdanović izdvajaju među imenima koja se trenutno razmatraju, nije isključeno da Studentska lista predloži kandidata koji do sada nije bio u prvom planu, navodi Srpskainfo.

  • Novi udar na američku vojsku: Iran napao bazu u Kuvajtu

    Novi udar na američku vojsku: Iran napao bazu u Kuvajtu

    Iranska vojska saopštila je da je izvela napad dronovima na vazduhoplovnu bazu Ali al-Salem u Kuvajtu, u kojoj se nalaze američke snage. Kako je navedeno u saopštenju, mete napada bili su američki dronovi i raketni sistemi smješteni u ovoj vojnoj bazi.

    Kuvajtska vojska prethodno je saopštila da njena protivvazdušna odbrana odbija neprijateljske napade bespilotnim letjelicama, ali nije iznijela dodatne detalje o incidentu. Ministarstvo spoljnih poslova Kuvajta osudilo je iranski napad, ocijenivši ga kao „flagrantno kršenje suvereniteta“ zemlje i direktnu prijetnju njenoj bezbjednosti i stabilnosti.

    Kuvajt je upozorio da ponovljeni napadi predstavljaju opasnu eskalaciju i poručio da zadržava pravo da preduzme sve neophodne mjere za odbranu svoje teritorije i ključnih objekata, pozivajući se na pravo na samoodbranu prema Povelji Ujedinjenih nacija.

    Treći napad za pet dana

    Novi napad dogodio se samo dan nakon što je Iran preuzeo odgovornost za udar na američku bazu u Bahreinu. Riječ je o trećem takvom incidentu u pet dana, što dodatno pojačava napetosti na Bliskom istoku.

    Prema pisanju portala B92, američka vojska je u međuvremenu izvela nove vazdušne udare na Iran, gađajući položaj za lansiranje raketa na ostrvu Kešm. Rojters je, pozivajući se na neimenovanog američkog vojnog zvaničnika, prenio da su napadi uslijedili nakon što je Teheran ciljao američko osoblje i imovinu.

    Američki predsjednik Donald Tramp prethodno je upozorio Iran da će snositi teške posljedice ukoliko izvede napad na Vašington. „Ako se to dogodi, oni će platiti cijenu kakvu nijedna zemlja nikada ranije nije platila“, izjavio je Tramp novinarima u Manili.

  • Tršić Babić: Sarajevo nema mandat da određuje geopolitičku budućnost Srpske

    Tršić Babić: Sarajevo nema mandat da određuje geopolitičku budućnost Srpske

    Direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Tršić Babić poručila je da Sarajevo nema mandat da određuje geopolitičku budućnost Republike Srpske, ističući da eventualno strateško približavanje BiH Iranu nema političku saglasnost Srpske.

    Povodom posjete visokog iranskog vjerskog i političkog zvaničnika, ajatolaha Alireze Arafija, Sarajevu, Tršić Babić je upozorila da njegove poruke o produbljivanju odnosa Teherana i BiH u svim oblastima zahtijevaju ozbiljno preispitivanje političkih namjera, međunarodnih implikacija i mogućih posljedica po ustavni položaj i bezbjednost Republike Srpske, ali i cijele BiH.

    Ona je ukazala da dolazak jednog od najuticajnijih predstavnika iranskog političko-vjerskog sistema u Sarajevo otvara pitanja od prvorazrednog političkog i bezbjednosnog značaja, posebno u trenutku ozbiljnog međunarodnog sukoba između Irana, SAD i Izraela, dodatno opterećenog optužbama o iranskim obavještajnim aktivnostima i organizovanju terorističkih napada na evropskom i američkom tlu.

    Prema njenim riječima, Arafi nije samo vjerski dostojanstvenik, već jedan od istaknutih predstavnika iranskog političkog i ideološkog establišmenta. Član je Savjeta čuvara Ustava, jednog od najmoćnijih tijela Islamske Republike Iran, koje nadzire zakonodavstvo i odlučuje o podobnosti izbornih kandidata. Istovremeno pripada rukovodstvu Skupštine stručnjaka, institucije koja bira vrhovnog vođu Irana i ima ustavno ovlašćenje da ga nadzire i razriješi.

    Njegov položaj u tim institucijama, istakla je Tršić Babić, svjedoči o neposrednoj uključenosti u strukture koje određuju politički karakter iranske države i obezbjeđuju kontinuitet njenog ideološkog poretka.

    Nakon smrti Alija Hamneija, Arafi je bio jedan od trojice članova Privremenog savjeta rukovodstva koji je u ratnim okolnostima preuzeo ovlašćenja najvišeg državnog autoriteta. Godinama je upravljao i Univerzitetom Al-Mustafa, koji su SAD sankcionisale zbog navoda o obavještajnim aktivnostima i regrutovanju za strukture povezane sa Revolucionarnom gardom.

    Tršić Babić je posebno ukazala na njegove poruke iz Sarajeva kojima je pozivao Evropu na udaljavanje od Vašingtona i Izraela, istovremeno govoreći o produbljivanju odnosa Irana i BiH. Kako je istakla, takve poruke moraju se posmatrati i kroz njihove moguće političke i bezbjednosne posljedice.

    Govoreći o iranskim bezbjednosnim aktivnostima izvan Bliskog istoka, podsjetila je i na optužnicu koju su američki savezni tužioci podigli 10. novembra u Njujorku, a koja obuhvata djelovanje mreže povezane sa iranskom Revolucionarnom gardom. Prema navodima optužnice, ta mreža oslanjala se na međunarodne kriminalne strukture i lokalne izvršioce u organizovanju i pripremi napada na jevrejske ustanove i druge ciljeve u Evropi, dok su napadi planirani i na američkom tlu, prenosi RTRS.

    Tršić Babić navela je da je grupa povezana sa tim operacijama preuzela odgovornost za 18 izvedenih ili planiranih napada u Evropi, među čijim metama su bile sinagoge, vozila jevrejske hitne službe i vojni objekti koje koriste američke snage. Istražioci su, kako je dodala, opisali i slučajeve u kojima su organizatori iz inostranstva putem video-veze neposredno usmjeravali izvršioce.

    Podsjetila je i na istorijsko iskustvo Republike Srpske sa iranskim djelovanjem u BiH tokom devedesetih godina, ističući da je iransko vojno, obavještajno i bezbjednosno prisustvo, uključujući saradnju sa tadašnjim bošnjačkim strukturama, dokumentovano u američkim izvorima.

    Prekid tih veza, navela je, bio je jedno od važnih poslijeratnih bezbjednosnih pitanja, zbog čega se istorija iranskih odnosa sa BiH ne može svesti na jednostranu priču o prijateljstvu, uz zanemarivanje njene vojne i obavještajne dimenzije.

    Tršić Babić smatra da se u ovom slučaju otvara i temeljno pitanje političkog legitimiteta, podsjećajući da BiH nije država jednog istorijskog pamćenja, jedne ideologije niti jedne geopolitičke orijentacije.

    „Dejtonski ustavni poredak uspostavio je mehanizme zajedničkog odlučivanja upravo zato što nijedan narod, entitet ili politički centar ne može samostalno određivati zajedničke strateške interese dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Međunarodni subjektivitet BiH ne daje nikome pravo da ustavnu različitost zamijeni jednostranom političkom voljom“, istakla je Tršić Babić.

    Ona je zatražila jasne odgovore na pitanja ko je ovlašćen da u ime BiH razgovara o približavanju Iranu, na koje se oblike saradnje takvo približavanje odnosi, postoji li institucionalna inicijativa i kakve bi bile njene posljedice po bezbjednost i međunarodni položaj BiH.

    Naglasila je da spoljnu politiku vode nadležne institucije, a ne vjerske organizacije ili neformalni politički krugovi, te da Republika Srpska kategorički odbacuje svaku inicijativu za produbljivanje političkih, bezbjednosnih i strateških odnosa sa Iranom.

    „Takvo približavanje nema našu političku saglasnost i ne može se predstavljati kao zajedničko opredjeljenje BiH. Sloboda vjere i kulturna saradnja ne mogu biti opravdanje za zaobilaženje ustavnih mehanizama odlučivanja niti za oblikovanje međunarodnih savezništava u ime onih koji za njih nisu dali mandat“, poručila je.

    Ona je ukazala i na razliku između spoljnopolitičkih opredjeljenja Republike Srpske, koja učvršćuje odnose sa SAD i Izraelom, i poruka koje se iz Sarajeva šalju o produbljivanju veza sa Teheranom. Prema njenim riječima, to nije samo pitanje diplomatskih prioriteta, već i političkih vrijednosti, odnosa prema međunarodnoj bezbjednosti i smjera u kojem pojedini politički akteri žele da vode BiH.

    „Republika Srpska nije dala mandat za strateško približavanje Iranu. Nijedna politička inicijativa iz Sarajeva ne može se predstavljati kao zajedničko opredjeljenje BiH bez odluke njenih ustavno nadležnih institucija. Takvo svrstavanje ne može se sprovoditi u ime Republike Srpske. Ne u naše ime!“, izričita je Tršić Babić.

    Dodala je da Republika Srpska od nadležnih institucija BiH očekuje jasno izjašnjenje o tome postoji li inicijativa za produbljivanje institucionalnih odnosa sa Iranom, ko je za nju ovlašćen i na koje se oblasti odnosi.

    „Republika Srpska neće prihvatiti pristup Sarajeva kojim nas dovodi pred svršen i veoma opasan čin. Bezbjednost, politička volja i međunarodna partnerstva Republike Srpske nisu predmet tuđeg raspolaganja“, poručila je Tršić Babić.