VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cvijanović: Vrijeme bonskih ovlašćenja prolazi, BiH mora preuzeti odgovornost

    Cvijanović: Vrijeme bonskih ovlašćenja prolazi, BiH mora preuzeti odgovornost

    Nakon tri decenije odnosi međunarodne zajednice prema BiH i regionu ulaze u novu fazu, a Republika Srpska nastoji da tu promjenu iskoristi za jačanje političke i ekonomske pozicije, poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović gostujući u emisiji „Aktuelno“ na RTRS-u. Govoreći o odnosima sa SAD, pitanjima visokog predstavnika, imovine i evropskog puta BiH, Cvijanovićeva je ocijenila da se globalne okolnosti ubrzano mijenjaju i da je prostor za drugačiji dijalog danas mnogo veći nego ranije.

    Cvijanovićeva je rekla da iz posljednje posjete Sjedinjenim Američkim Državama nosi pozitivne utiske, navodeći da je Republika Srpska uspostavila dijalog sa novom američkom administracijom.

    „Nakon tri decenije imamo sasvim drugačiji pristup prema BiH i regionu. Vodeći ljudi SAD govore da Amerika više neće biti svjetski policajac i da ne želi da izgrađuje druge države“, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona smatra da se promjena američke politike već osjeća kroz ukidanje sankcija pojedinim zvaničnicima iz Republike Srpske, ali i kroz rast ekonomskog interesa američkih kompanija za ovaj prostor.

    „Ispružena je ruka prema nama. Njih interesuju mir i stabilnost, a istovremeno postoji pojačan interes američkih kompanija za naše prostore“, navela je Cvijanovićeva.

    Govoreći o političkim odnosima u BiH, Cvijanovićeva je ocijenila da BiH nikada nije bila istinski suverena država dok god postoji mogućnost da „nelegalno izabrani stranac“ nameće zakone i odluke.

    „Ako imate stranca koji može donositi zakone, onda ne možemo pričati o suverenosti. Prolazi vrijeme u kojem ćete koristiti strani mehanizam da biste se obračunavali sa nekim u BiH“, rekla je ona.

    Komentarišući moguće imenovanje novog visokog predstavnika, Cvijanovićeva je istakla da bi eventualni novi mandat morao biti tranzicionog karaktera i jasno vremenski ograničen.

    „Prioritet treba da bude transfer ovlašćenja na domaće institucije i povratak na ono što je bilo predviđeno Dejtonskim sporazumom. Taj mandat mora biti posljednji“, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da se danas vide razlike između SAD i dijela evropskih struktura kada je riječ o pristupu BiH, dodajući da američka administracija prepoznaje da je politička kriza izazvana „neustavnom intervencijom“.

    „Neće biti bonskih ovlašćenja na kakva su navikle kolege u političkom Sarajevu. To je nešto što oni teško prihvataju“, rekla je Cvijanovićeva.

    Posebno se osvrnula na pitanje imovine u BiH, tvrdeći da je praksa pokazala da imovina pripada entitetima, što je, kako kaže, potvrđeno i kroz zakonska rješenja u Federaciji BiH.

    „U Zakonu o Južnoj interkonekciji jasno se navodi da su vlasnici imovine opštine, kantoni, entiteti i javna preduzeća. Ako je tako, onda je potpuno pogrešna priča političkog Sarajeva o takozvanoj državnoj imovini“, istakla je Cvijanovićeva.

    Podsjetila je da su procesi privatizacije ranije podrazumijevali da entitet može privatizovati samo imovinu koja mu pripada, dok su kasnije, kako tvrdi, uslijedile „neustavne i antidejtonske odluke“ kojima je pitanje imovine dodatno zakomplikovano.

    Govoreći o evropskom putu BiH, Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska želi saradnju sa Evropskom unijom, ali uz poštovanje principa pravne države i bez dvostrukih standarda.

    „Govori se o pravnoj državi, a u BiH se tolerišu stvari koje ne bi bile prihvatljive nigdje drugo, posebno ne u zemlji koja pretenduje na članstvo u EU“, rekla je Cvijanovićeva.

    Komentarišući prijedlog njemačkog kancelara Fridriha Merca o posebnom statusu Ukrajine u Evropskoj uniji, Cvijanovićeva je ocijenila da EU pokušava da pronađe politički odgovor na globalne izazove, ali da će prioritet vjerovatno dati pojedinim zemljama regiona poput Crne Gore i Albanije.

    „Evropska unija funkcioniše u teškom vremenu, opterećena je birokratijom i sporim sistemom odlučivanja, ali i dalje postoji prostor za proširenje“, rekla je Cvijanovićeva.

    Na kraju je poručila da Republika Srpska vodi uravnoteženu politiku i da, osim sa SAD i Evropskom unijom, razvija odnose i sa Ruskom Federacijom, Izraelom i svim partnerima koji žele saradnju na ravnopravnim osnovama.

  • Benjamin Netanjahu u bolnici, oglasio se njegov kabinet

    Benjamin Netanjahu u bolnici, oglasio se njegov kabinet

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu kasno večeras je prevezen u bolnicu „Hadasa Ein Kerem“, saopšteno je zvanično iz njegovog kabineta.

    Saopštenje je uslijedilo nakon što su izraelski mediji alarmirali javnost i izvjestili o njegovom hitnom prebacivanju u bolnicu. Iz kabineta tvrde da je razlog hospitalizacije stomatološki tretman.

    Međutim, zdravstveno stanje 76-godišnjeg izraelskog lidera već duže vrijeme je pod lupom javnosti i izaziva brojne kontroverze.

    Zdravlje Benjamina Netanjahua postalo je centralna tema u Izraelu prošlog mjeseca, kada je Netanjahu priznao da je nedavno uspješno liječen od raka prostate. Detalje o ovoj teškoj bolesti Netanjahu je svjesno prećutao javnosti.

    Premijer je tvrdio da bi Iran iskoristio informacije o njegovom narušenom zdravlju za širenje propagande protiv Izraela u jeku aktuelnog rata.

  • Da li je Izetbegović bio “spreman” na podjelu BiH?

    Da li je Izetbegović bio “spreman” na podjelu BiH?

    Nakon što je Majkl Marfi, bivši američki ambasador u BiH, “optužio” Bakira Izetbegovića, lidera SDA, da je bio spreman na podjelu BiH, reagovao je i sam Izetbegović, koji je rekao da se radi o “najobičnijim lažima”.

    Inače, Marfi je rekao da je Izetbegović tokom razgovora o ustavnoj reformi 2021. i 2022. godine spominjao mogućnost prihvatanja podjele BiH.

    Dio veličine Slovenije

    “Etnonacionalistički politički lideri u BiH to su bez sumnje pozdravili, možda čak i Izetbegović, koji je tokom pregovora o ustavnoj reformi 2021. do 2022. godine američkim zvaničnicima rekao da bi mogao živjeti sa podjelom BiH, jer bi njegov dio bio veličine Slovenije. Možda je to isto signalizirao i trenutnoj administraciji”, rekao je Marfi dodajući na to da američka intervencija u Savjetu bezbjednosti UN sugeriše da posvećenost administracije teritorijalnom integritetu BiH nije baš onako čvrsta kako se navodi u izvještaju Kongresu.

    Reagovao Izetbegović

    Odmah nakon ove izjave Marfija reagovao je Izetbegović navodeći da nikada ni s američkom administracijom, niti sa bilo kojim drugim međunarodnim sagovornikom nije razgovarao o podjeli BiH.

    “Niko tako nešto nije ni pominjao, a kamoli predlagao. Tema razgovora u tom periodu bio je isključivo Izborni zakon BiH i zahtjevi HDZ-a BiH, koje sam odbio upravo zato što bi vodili dodatnim etničkim podjelama i cementiranju diskriminacije”, rekao je Izetbegović.

    Politički protivnici

    Očekivano, Izetbegovića su odmah napali politički protivnici tvrdeći da se radi o izdaji i da se sa izjavom Marfija raspada njihova (SDA) lažna patriotska maska.

    “Sada konačno vidimo ono na šta smo upozoravali – da je Izetbegović spreman trgovati državom zarad šake vlasti i političkog opstanka. Najglasniji ljudi koji druge nazivaju izdajnicama očigledno su skrivali vlastitu izdaju. Nije Marfi rekao da je ‘trojka’ nudila podjelu države, rekao je da je to američkim zvaničnicima predlagao Bakir Izetbegović”, saopštili su iz NiP-a.

    I Nermin Nikšić, lider SDP-a, kaže da nije iznenađen informacijom da je Izetbegović pristajao, pa čak i potencirao podjelu BiH te da su i ranije govorili da su ih neki visokopozicionirani članovi SDA upozoravali da u svom kabinetu ima kartu sa ucrtanim granicama podijeljene BiH.

    “Podatak koji je u javnosti iznio bivši ambasador SAD u BiH Marfi, sam po sebi je previše ozbiljan da bi se preko njega prešlo šutke, a dodatno potvrđuje ono što smo i ranije naslućivali. Riječ je o ozbiljnom diplomati sa decenijskom karijerom, zbog koje je i odlikovan u SAD”, rekao je Nikšić.

    Politički saveznici

    Sa druge strane, Izetbegovićevi politički saveznici i stranačke kolege, kao što je Hariz Zahiragić, član Predsjedništva SDA, tvrde da se Marfi “skandalozne Izetbegovićeve izjave”, a koja se, kako su naveli, nije desila, sjetio “sasvim slučajno nakon što je Predsjedništvo SDA potvrdilo kandidaturu Izetbegovića za Predsjedništvo”.

    Navode i da Marfi svojim izjavama pokušava pomoći strankama “trojke” u predizbornoj kampanji i da su upravo on (Marfi) i Kristijan Šmit omogućili da “trojka”, iako nije pobijedila na izborima, dobije vlast.

    “Da li je zaista realno da bi Marfi to prešutio tokom svog mandata kada je vodio totalni rat protiv Izetbegovića i SDA”, upitao je Zahiragić.

    Na Marfijeve tvrdnje reagovali su i iz Naše stranke, gdje su naveli da one potvrđuju ono u šta se godinama opravdano sumnja, a to je da je SDA spremna na “podjelu države u zamjenu za apsolutnu vlast na 24 odsto teritorije BiH”.

    BiH nije plijen

    “Niko nema mandat da pristaje na etničke podjele države zarad očuvanja vlastite političke pozicije ili komada teritorije kojim bi mogao apsolutistički upravljati. BiH nije plijen političkih pregovora, niti se njen teritorijalni integritet smije svoditi na matematičke kalkulacije i procjene političke koristi”, saopštili su iz Naše stranke.

  • Minić: Veoma dobra bezbjednosna situacija

    Minić: Veoma dobra bezbjednosna situacija

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je bezbjednosna situcija u Republici Srpskoj veoma dobra, te da nema kriminalnih grupa i drugih organizacija koje predstavljaju opasnost u društvu.

    Minić je istakao da Policija Srpske radi kvalitetno svoj posao, ali da je za procesuiranje krivičnih djela adresa tužilaštvo.

    – Tuližaštvo treba da informiše javnost šta i kako rade – dodao je Minić.

    On je tokom rasprave u Narodnoj skupštini o izvještaju o radu MUP-a Srpske za prošlu godinu napomenuo da je MUP Srpske podio 160 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima u preduzeću “Šume Republike Srpske”, od kojih 50 prema direktorima i rukovodiocima.

    – Kada je u pitanju preduzeće “Elektroprivreda”, podneseni su izvještaji protiv 62 lica, od kojih 45 odgovornih lica, direktora i rukovodilaca – naveo je Minić.

    On je podsjetio da Vlada Republike Srpske permanentno ulaže u opremu i školovanje policajaca, te istakao da će tako i ostati.

    – Problem jeste bezbjednost u saobraćaju, insistiram da budu pojačane kontrole. Bez obzira na postavljene kamere, za koje vozači već znaju gdje su, moramo unaprijediti ovaj segment bezbjednosti, a činjenica jeste da mnogo vozača upravlja vozilom pod dejstvom opijata – rekao je Minić.

  • Dodik: Formiran pravni tim za istragu zločina nad Srbima u Konjicu i ulogu Sene Uzunović

    Dodik: Formiran pravni tim za istragu zločina nad Srbima u Konjicu i ulogu Sene Uzunović

    Formirao sam pravni tim s ciljem da do kraja istraži sve okolnosti zločina nad Srbima u Konjicu i ulogu Sene Uzunović u prikrivanju zločina i nekažnjavanju odgovornih, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Srpske žrtve ne mogu biti manje vrijedne i ne postoje zločini nad Srbima koji će biti zaboravljeni samo zato što je Uzunović godinama pokušavala da ih sakrije ćutanjem, strahom ili političkom zaštitom – napisao je Dodik na Iks-u.

    Navodi da Republika Srpska ima obavezu prema svom narodu, prema ubijenima i prema njihovim porodicama da istraje do istine i pravde.

    – Zločini ne zastarijevaju. Ne zastarijevaju ni imena srpske djece i porodica ubijenih u Konjicu i Bradini. Nećemo zaboraviti ni Petra i Pavla Golubovića, ni srpske porodice koje su stradale samo zato što su bile srpske. Kao što nećemo zaboraviti ni ulogu Sene Uzunović. Dok postoji Republika Srpska, postojaće i obaveza da se za njihovu istinu i pravdu borimo do kraja – poručio je Dodik.

  • Vučić: Kina donosi Srbiji fabrike AI, robotiku i nova radna mjesta

    Vučić: Kina donosi Srbiji fabrike AI, robotiku i nova radna mjesta

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je iz Pekinga, nakon sastanka sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, da vjeruje kako su Srbiji „širom otvorena vrata“ za nastavak saradnje sa Kinom, te da je tokom posjete stvoreno mnogo prilika za nove investicije, veća primanja i razvoj domaće ekonomije.

    Vučić je istakao da je zadovoljan rezultatima razgovora sa kineskim zvaničnicima, naglašavajući da je delegacija Srbije u Kinu došla „zbog interesa građana Srbije“.

    – Srećan sam i ponosan na Srbiju. Vjerujem da smo otvorili mnogo novih mogućnosti za našu zemlju, za nove poslove i bolji život građana – rekao je Vučić.

    Govoreći o ekonomskim pokazateljima, predsjednik Srbije podsjetio je da je prosječna plata prije 12 godina iznosila nešto više od 300 evra, dok danas prelazi 1.000 evra, te da je Srbija od visoko zadužene postala nisko zadužena zemlja.

    On je naglasio da je partnerstvo sa Kinom donijelo značajne rezultate u infrastrukturi, industriji i tehnologiji, navodeći kao primjer Željezaru u Smederevu, dolazak kompanija poput „Linglonga“ i „Minta“, ali i ulaganja u naučno-tehnološke parkove, data centre i superkompjutere.

    Vučić je rekao da je posebna pažnja tokom razgovora sa kineskim predsjednikom posvećena razvoju juga Srbije, prije svega Pčinjskog, Nišavskog, Jablaničkog i Pomoravskog okruga.

    – Vjerujem da ćemo već za mjesec dana moći da obradujemo ljude dolaskom kineskih kompanija – rekao je Vučić.

    Dodao je da je Si Đinping prihvatio prijedloge Srbije o ulaganjima u fabrike vještačke inteligencije i robotike, kao i formiranje zajedničkih istraživačkih instituta i projekata u narednim godinama.

    Predsjednik Srbije izjavio je i da je tokom susreta sa kineskim liderom dobio određena saznanja o globalnim događajima do kojih Srbija, kako je naveo, inače teško može da dođe, ali nije iznosio detalje razgovora.

    Govoreći o turizmu, Vučić je ocijenio da bi Srbija u budućnosti mogla da dostigne broj od milion kineskih turista godišnje, što bi predstavljalo veliki podsticaj za domaće ugostiteljstvo i turistički sektor.

    On je istakao i da sporazumi potpisani sa Kinom ne vode Srbiju u finansijsku zavisnost, navodeći da tokom posjete nisu potpisivana kreditna zaduženja.

    – Srbija je danas nisko zadužena zemlja, sa stabilnim javnim finansijama i rekordnim deviznim rezervama – rekao je Vučić.

    Tokom obraćanja osvrnuo se i na Orden prijateljstva koji mu je uručio kineski predsjednik Si Đinping, navodeći da to priznanje ne doživljava kao lično, već kao priznanje Srbiji.

    – Ovaj orden je zaslužila Srbija zbog svog položaja u današnjem svijetu – rekao je Vučić.

    Priznao je i da je bio emotivan tokom ceremonije uručenja priznanja.

    – U politici rijetko dobijete priznanje. To je bio trenutak koji se ne zaboravlja – rekao je Vučić.

    On je naveo da je Si Đinping lično uručio orden samo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njemu, iako je ukupno 12 ljudi dobilo to priznanje.

    Govoreći o međunarodnim pitanjima, Vučić je rekao da je sa kineskim predsjednikom razgovarao i o Kosovu i Metohiji, ističući da Kina ostaje čvrsta u stavu da ne priznaje takozvano Kosovo, baš kao što Srbija podržava princip „jedne Kine“.

    Komentarišući odnose Irana i SAD-a, Vučić je ocijenio da situacija „neće izaći na dobro“, ali je dodao da o tome nije detaljno razgovarao sa kineskim liderom.

    Predloženi naslovi:

  • Stevandić žestoko uzvratio Vukanoviću: Niste u kafani, nećete se iživljavati nad mrtvim ljudima

    Stevandić žestoko uzvratio Vukanoviću: Niste u kafani, nećete se iživljavati nad mrtvim ljudima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić tokom skupštinske rasprave ušao je u oštar sukob sa narodnim poslanikom Nebojšom Vukanovićem, optuživši ga da iznosi laži i vrijeđa porodice ljudi koje javno pominje.

    Stevandić je reagovao nakon Vukanovićevih navoda u vezi sa pokojnim Bobanom Kusturićem, ističući da se tragedije i preminuli ljudi ne smiju koristiti za političke obračune.

    „Kad mrtve ljude targetirate svojim lažima, onda ne može se, čovječe“, rekao je Stevandić tokom rasprave.

    On je naveo da je Kusturić bolovao od teške i neizlječive bolesti, te da su dodatni pritisci i optužbe godinama opterećivali njegovu porodicu.

    „Jedino zbog čega je patio jeste zbog takvih kao ti, koji su njegov život, njegovu kćerku i njegove roditelje opteretili lažima“, poručio je Stevandić.

    Rasprava je u više navrata prekidana, a predsjednik parlamenta upozorio je Vukanovića da će biti udaljen iz sale ukoliko nastavi sa dobacivanjem.

    „Niste u kafani. Nemate pravo da se iživljavate na mrtvim ljudima“, rekao je Stevandić, nakon čega je zaključio raspravu i odbio da Vukanoviću ponovo da riječ.

    U nastavku obraćanja Stevandić je optužio Vukanovića da godinama iznosi neistine i javno targetira ljude i njihove porodice, uključujući i one koji finansijski podržavaju političke partije.

    „50 imaš presuda da lažeš, uživaš u lažima i na tome zarađuješ para“, rekao je Stevandić.

  • Stevandić: Odlazak Šmita rezultat političke i pravne borbe Republike Srpske

    Stevandić: Odlazak Šmita rezultat političke i pravne borbe Republike Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je nakon rasprave o Prijedlogu odluke o usvajanju Deklaracije o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH da je postignut visok stepen političkog saglasja i da su u konačni tekst ugrađeni i prijedlozi opozicionih stranaka SDS i PDP.

    Stevandić je rekao da je prihvatio sve zahtjeve opozicije kako bi dokument dobio širu političku podršku i predstavljao, kako je naveo, „nacionalno i političko jedinstvo u Republici Srpskoj“. Istakao je da je deklaracija rezultat višednevnih konsultacija sa pravnicima, profesorima ustavnog prava i predstavnicima parlamentarnih stranaka.

    „Ponosan sam na način na koji smo došli do konačnog teksta“, rekao je Stevandić, navodeći da su u usaglašavanju dokumenta učestvovali predstavnici SDS-a i PDP-a Dragomir Vasić i Slaviša Marković.

    On je ocijenio da je deklaracija „odličan i izbalansiran dokument“, te da odražava stav da odgovornost za političke procese u BiH treba da preuzmu domaći politički akteri, bez stranog tutorstva. Prema njegovim riječima, takav pristup prepoznat je i u stavovima međunarodnih aktera, uključujući Rusiju, Kinu i dio američke administracije.

    Govoreći o odlasku Kristijana Šmita, Stevandić je rekao da je riječ o rezultatu, kako tvrdi, pravne i političke borbe institucija Republike Srpske protiv djelovanja visokog predstavnika. Optužio je Šmita za političku pristrasnost i pokušaj selektivnog odnosa prema političkim partijama u BiH.

    Stevandić je naveo da su institucije Republike Srpske, uprkos političkim pritiscima i pokušajima, kako je rekao, destabilizacije, uspjele da sačuvaju politički kapacitet i iniciraju dokument koji će biti upućen na usvajanje po završetku skupštinskog zasjedanja.

    Stevandić je poručio da je političko jedinstvo u Republici Srpskoj neophodno kada je riječ o, kako je naveo, zaštiti vitalnih nacionalnih interesa i dejtonske pozicije Republike Srpske.

  • Stevandić: OHR je uvijek imao isti cilj – obaranje onih koji brane Republiku Srpsku

    Stevandić: OHR je uvijek imao isti cilj – obaranje onih koji brane Republiku Srpsku

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić ocijenio je da je pitanje zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika u BiH rezultat dugog političkog procesa u kojem su institucije Republike Srpske bile izložene snažnim pritiscima i osporavanjima. On je to rekao u uvodnom obraćanju na 19. redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, na tački dnevnog reda koja se odnosi na Deklaraciju o zatvaranju OHR-a.

    Stevandić je podsjetio da je riječ o temi koja je već više puta bila pred parlamentom, navodeći da je iza Republike Srpske „teško i turbulentno vrijeme“, u kojem su, kako je rekao, institucije bile predmet kontinuiranih političkih pritisaka i odluka međunarodnog faktora.

    „I prvi put smo svjedočili tome da visoki predstavnik, koga mi nismo priznali i koji nije imao saglasnost Savjeta bezbjednosti, podnio ostavku i rekao da trpi pritiske“, naveo je Stevandić, dodajući da je riječ o periodu u kojem su, kako tvrdi, vođeni politički i institucionalni sukobi.

    On je ocijenio da je visoki predstavnik, prema njegovim riječima, imao ulogu u selektivnim političkim intervencijama, uključujući i, kako je naveo, uticaj na izborni proces i političke stranke.

    „Bavio se selekcioniranjem partija koje smiju biti na izborima, koje ne smiju“, rekao je Stevandić, dodajući da je, prema njegovoj ocjeni, ulazio i u sukobe sa OEBS-om i kancelarijom Ujedinjenih nacija.

    Govoreći o ranijim političkim krizama, naveo je da je postojala namjera da se, kako je rekao, kroz pravosudne i političke procese dovede u pitanje legitimitet institucija Republike Srpske.

    „Priča je bila da se obara predsjednik Republike preko njegove odluke i zloupotrebom pravosuđa, pa da se problematizuje Vlada i da ostane još samo Narodna skupština koju treba dezavuisati“, rekao je Stevandić.

    On je istakao da je u međuvremenu došlo do većeg stepena političke koordinacije unutar Republike Srpske, navodeći da danas institucije djeluju jedinstveno i stabilnije nego ranije.

    „Došla je u poziciju da sve tri institucije funkcionišu potpuno jedinstveno“, rekao je Stevandić.

    Zahvalio je, kako je naveo, i predstavnicima vlasti i opozicije na stavovima o OHR-u, ističući da je dio tih prijedloga uključen u tekst deklaracije.

    „Zahvaljujem se i na stavovima koje su iznijeli, na osnovu kojih sam ovu deklaraciju i predložio, i predstavnici SDS-a i PDP-a“, naveo je on.

    Stevandić je dodao da je dokument pripremljen kao sažet i međunarodno komunikativan tekst, namijenjen i za diplomatsku upotrebu.

    „Napravili smo kraći dokument koji je efektan i koji, kad se prevede na engleski, francuski i njemački, treba da proizvede efekat“, istakao je.

    U završnom dijelu obraćanja pozvao je poslanike da deklaraciju podrže bez političkih podjela, naglašavajući da je riječ o pitanju od šireg institucionalnog značaja.

    „Molim vas da ovo nije pitanje pozicije i opozicije i da bez međusobnog žara razmotrimo i usvojimo ovaj dokument“, poručio je Stevandić.

  • Stanivuković traži vrh Republike, SDS mu još ne vjeruje

    Stanivuković traži vrh Republike, SDS mu još ne vjeruje

    Maratonska sjednica Predsjedništva SDS, održana iza zatvorenih vrata u Banjaluci, pokazala je da najveća opoziciona stranka u Republici Srpskoj još nema ni jedinstven stav o kandidatima za ključne funkcije, ni jasan odgovor na političke ambicije Draška Stanivukovića. Poslije više od pet sati rasprave usvojeni su zaključci koji formalno ostavljaju prostor za dogovor, ali suštinski ne rješavaju nijedno od otvorenih pitanja.

    Iza diplomatski upakovanih formulacija krije se ozbiljna podjela unutar vrha SDS. Jedan dio stranačkog rukovodstva smatra da bi saradnja sa Stanivukovićevim pokretom mogla donijeti dodatnu energiju opoziciji, prije svega kroz finansijsku i medijsku infrastrukturu koju kontroliše gradonačelnik Banjaluke. Drugi, međutim, upozoravaju da bi takav savez više koristio Stanivukoviću nego SDS, te da bi stranka u tom procesu mogla izgubiti politički identitet koji godinama pokušava sačuvati.

    Upravo zbog toga ni pitanje zajedničkih lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlament BiH nije dobilo konkretan epilog. Umjesto odluke, predsjedniku SDS Branku Blanuši ostavljen je prostor da do kraja maja nastavi pregovore sa liderima opozicije i samim Stanivukovićem, nakon čega bi eventualni prijedlozi bili upućeni Glavnom odboru stranke.

    Međutim, prema informacijama iz vrha SDS, prava drama odvijala se daleko od zvaničnih zaključaka. Atmosfera na sjednici navodno je u više navrata bila na ivici otvorenog sukoba, a pojedini članovi predsjedništva tražili su mnogo jasnije definisanje odnosa prema Stanivukoviću i njegovom pokretu.

    Posebno iznenađenje izazvala je informacija da je Stanivuković, navodno, ponudio potpuno priključenje svog pokreta SDS, ali pod uslovom da upravo on bude kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske. Takva ideja nije naišla na ozbiljniju podršku većine prisutnih.

    Protivnici tog scenarija tvrdili su da Stanivuković nema kapacitet da objedini opozicione birače. Kao ključan argument iznosili su procjene prema kojima lider banjalučkog pokreta ne bi mogao dobiti podršku značajnog dijela tradicionalnih glasača SDS, dok bi otpor prema njemu ostao snažan i među simpatizerima Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, kao i dijela birača Narodnog fronta Jelene Trivić. Dodatni problem, kako se tvrdilo, predstavlja i činjenica da ni unutar bivšeg biračkog tijela PDP ne postoji potpuna saglasnost oko njegove kandidature.

    Nasuprot tome, dio rukovodstva SDS smatra da bi Branko Blanuša kao kandidat imao znatno širi opozicioni potencijal. Prema toj računici, lider SDS mogao bi računati na stabilnu podršku vlastite stranke, ali i znatno prihvatljiviji status kod ostalih opozicionih partnera, uključujući birače Vukanovićeve liste i Narodnog fronta.

    Ipak, umjesto jasnog političkog presjeka, sjednica je završena kompromisnim formulacijama koje više liče na kupovinu vremena nego na stratešku odluku. U vrhu SDS očigledno postoji strah da bi otvoreno odbijanje Stanivukovića moglo izazvati dodatne lomove unutar opozicije, ali i bojazan da bi njegovo preveliko približavanje stranci moglo dugoročno koštati SDS političke samostalnosti.

    Zato su zaključci Predsjedništva ostali pažljivo izbalansirani — dovoljno neutralni da niko ne može proglasiti poraz, ali i dovoljno neodređeni da nijedno od ključnih pitanja opozicije još nije riješeno.