Autor: INFO

  • Putin: Nametanja smatramo neprihvatljivim

    Putin: Nametanja smatramo neprihvatljivim

    Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin sastao se s delegacijom Republike Srpske koju predvode predsjednik Vlade Savo Minić i predsjednik Milorad Dodik.

    Putin je uputio podršku vladajućoj koaliciji u Srpskoj.

    „Ne želimo da strani uticaj bude odlučujući. Želimo pravedniji odnos prema Srbima i srpskom narodu. Želimo stabilnost cijelog regiona. Iskreno vam želim uspjeh.“

    Istakao je da je Rusima poznato da Srbi ne traže nikakvo izuzeće od opštih pravila.

    „Poznato nam je i da ste usmjereni ka poštovanju pravila. Tražite samo izvršenje Dejtonskog sporazuma. Nametanja smatramo neprihvatljivim“, prenosi RTRS.

  • Novi plan EU nakon krize u Seuti

    Novi plan EU nakon krize u Seuti

    Evropska komisija predložila je plan u pet tačaka koji treba da ojača otpornost i bezbjednost spoljnih granica EU, posebno kad su u pitanju masovne ilegalne migracije.

    Plan je odgovor na krizu u španskoj enklavi Seuta, kad su desetine hiljada ilegalnih migranata pokušale nasilno ući. Ursula fon der Lajen utvrdila je pet ključnih oblasti.

    Prvi korak je jačanje saradnje s partnerskim zemljama: praćenje, rano upozoravanje i razmjena informacija, te snažnija kriza-komponenta u partnerstvima. Predviđena je bliža saradnja Frontexa, Europola i Eurojusta s partnerskim zemljama i razvoj koordinacionih centara Evropskog sistema nadzora granica.

    Drugi korak je novi Evropski okvir za odgovor na vanredne situacije, posebno kad se masovna kretanja namjerno izazivaju i koriste kao oružje. Komisija će predložiti jačanje mandata Frontexa: ojačani stalni korpus, jača uloga u vraćanju migranata i nadzor granica i područja ispred njih.

    Treći korak: Frontexu omogućiti praćenje društvenih mreža radi situacione svijesti i operativne podrške. Predviđeni su brzi odgovori na nove trendove i dezinformacije kroz inicijative Globalnog saveza, fleksibilan okvir Akta o digitalnim uslugama i digitalna partnerstva za otkrivanje sadržaja koji podstiče ilegalne migracije.

    Četvrti korak je razbijanje mreža krijumčarenja. Savjet EU trebalo bi brzo da usvoji režim sankcija: zamrzavanje imovine krijumčara i zabrane putovanja. Snažnija saradnja s onlajn platformama, Forumom EU za internet i finansijskim institucijama radi praćenja nezakonitih tokova novca.

    Peta mjera jača protjerivanje onih koji nemaju pravni osnov da ostanu. Unapređuje se saradnja s trećim zemljama u readmisiji, uz trgovinu, razvojnu saradnju i viznu politiku. Jača se uloga Frontexa u vraćanju državljana trećih zemalja, prenose Nezavisne.

  • Vučić o Šapiću: Morao je da pređe na drugu stranu ulice

    Vučić o Šapiću: Morao je da pređe na drugu stranu ulice

    Aleksandar Vučić oglasio se povodom incidenta na Novom Beogradu u kojem su učestvovali gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić i odbornica pokreta Kreni-promeni Tatjana Mićić. Poručio je da za Šapićev postupak „ne postoji opravdanje“.

    Mićićeva tvrdi da je Šapić najprije krenuo na njenog supruga, a da ju je potom udario u nos kad je stala između njih. Šapić je negirao da ju je udario, navodeći da je došlo do koškanja i da ju je odgurnuo da se odbrani od njenog supruga.

    Vučić je rekao da mu je Šapić prenio svoju verziju, ali da javni funkcioner mora da se skloni od sukoba i provokacija. Nadležni organi postupili su po zakonu, a krivičnu odgovornost utvrđivaće institucije.

    „Priveli su gospodina Šapića, na njegov zahtev je izvršen i alkotest i narkotest, i on je negativan i na jedno i na drugo. Zadržan je do pola šest jutros u policiji, bio je ispitivan. Država je uradila svoj posao.“

    Na sjednici Glavnog odbora SNS u Nišu, rekao je, nedvosmisleno je poručio svima u stranci da bježe i sklanjaju se od incidenata. Za njega je najstrašnije kad vidi da je žena napadnuta. Šapić mu je rekao da žena nije bila u svemu, već da ga je napao njen suprug.

    „Ako mene pitate, ne postoji opravdanje za Aleksandra Šapića za to što je uradio, jer je on morao da se skloni kada ih je video, i zna da su ti ljudi i šta su radili sve protiv njega. Morao je da pređe na drugu stranu ulice.“

    „Mogao bih svu trojicu ovako da nosim, i da vam sad kažem nešto: a zašto to nikada nisam uradio, a zašto nikada nisam pristao da odgovaram na njihove siledžijske poruke? Zato što, odgovoran građanin, ti si na javnoj funkciji, Aleksandre. Ti ne smeš to sebi da dozvoliš.“

    Ne govori o krivično-pravnoj odgovornosti, to ostavlja organima. „Ti, kao javni funkcioner, ne smeš sebi da dozvoliš da, kad vidiš da te neko provocira, da kad vidiš da neko hoće da uspe, da napravi gužvu, da napravi nešto, da se ne skloniš odatle. Pobegni na drugu stranu ulice. Skloni se na drugu stranu ulice. Uradi šta god hoćeš. Samo ne smeš da učestvuješ u tome. I za to, odgovornost leži isključivo na Aleksandru Šapiću.“

    „I jasno je da je reč o partijskim aktivistima. Kako se zove, ova, Manojlovićeva stranka. Ništa to nije sporno. I nije sporno da je provokacija u pitanju. Ali ti ne smeš na takav način da odgovoriš.“

    „Tako nešto ne sme da se dogodi. I uopšte neću da okrećem na temu ‘a zašto Srdanović i dalje ne odgovara za brojne krivične prijave i napade, i na žene i na muškarce, i nasilje’. Ne. Mi moramo od sebe da pođemo.“

    „Ugrizi se za jezik, uštini se gde hoćeš i skloni se odatle. I samo beži i skloni se, jer pametniji popušta. Nama apsolutni sam protivnik nasilja, to je ono što pokušavaju sve vreme, tu mržnju, to nasilje, oni su uveli u politiku, mi u tome ne smemo da učestvujemo.“

    „Jutro je pametnije od večeri. Sada da je znao kako će to sve da se okonča, pobegao bi na drugu stranu, sklonio bi se. Šta da radite? To je… to je život“, prenose Nezavisne.

  • Šapić o incidentu s Mićićevom: Branio sam se

    Šapić o incidentu s Mićićevom: Branio sam se

    Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je danas da nije napao odbornicu pokreta Kreni-promeni Tatjanu Mićić.

    Na konferenciji za medije rekao je da je uvijek osuđivao i da osuđuje svaku vrstu nasilja, naročito nad ženama.

    „Moj muški i ljudski kodeks mi to nikad u životu nije dozvoljavao, niti bih sebi dozvolio da to ikada uradim u svom životu. Naročito sam se u karijeri suočavao sa puno nasilja na ovaj i onaj način, i znam koliko je ono loše i koliko je jednostavno pogrešno.“

    Naglasio je da nasilje „ne sme da se toleriše“ i da je neophodno da istina o sinoćnjem događaju izađe na vidjelo.

    Ispričao je da je sa prijateljem šetao Bežanijskom kosom, da u tom kraju znaju da svake večeri šetaju, i da su oko pola 10 naišli na ženu i muškarca. Kad su se mimoišli, prepoznao je osobu koja je dijelila letke, dolazila ispred njegove kuće i okupljala ljude.

    „Na sve moguće načine je ugrožavala moju bezbednost i moj neki mir. Kada sam je prepoznao, zastao sam, pošto su i oni zastali, i pitao sam ga zbog čega je dolazila na moju kuću i da li je svesna šta znači kad dovlačite ljude na nečiju adresu i tamo gde živi, gde mu živi porodica. Nakon toga kreće verbalni napad na mene od strane tog muškarca, verbalni napad nje, i tu hoću da priznam da je moja najveća greška što se tad nisam udaljio i napustio to mesto na kojem sam se nalazio.“

    Dodao je da je potom došlo do verbalnog, pa fizičkog napada na njega i da se branio.

    „Nikad u životu, i za to odgovorno stojim, nikad u životu nikog prvi nisam napao, uvek sam se u životu samo branio, i mislim da sam ispravno postupio. Dotičnu gospođu nisam takao, osim što u momentu kad on kreće na mene i kad oni kreću da se guraju, ja je pomeram od sebe, da ne bih došao sa njom u bilo koju vrstu fizičkog kontakta. Dolazi do odbrane od njenog, posle sam saznao, supruga, a ne od nje.“

    Pokušavao je da se udalji, a muškarac i žena krenuli su za njim. Nastavio je šetnju sljedećih pola sata. U povratku istim putem vidio je patrolu i nju kako daje izjavu. Prihvatio je sve što je policija tražila i ostao u stanici do pet ujutru.

    Naglasio je da će uvijek biti dostupan policiji i tužilaštvu da se utvrdi šta se desilo, prenose Nezavisne.

  • Šapić pušten po proteku zakonskog vremena

    Šapić pušten po proteku zakonskog vremena

    Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu oglasilo se povodom incidenta sinoć, 28. septembra, u kojem su učestvovali gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, odbornica pokreta Kreni-promeni Tatjana Mićić i njen suprug. Policija po nalogu tužilaštva prikuplja informacije da se utvrde sve okolnosti.

    Dežurni tužilac obaviješten je da su Mićić i njen suprug fizički napadnuti od strane Šapića. Naložio je razgovor sa svim učesnicima, upućivanje oštećenih na ljekarski pregled i obavještavanje radi kvalifikacije krivičnog djela.

    „Šapić je od strane PS Novi Beograd sproveden u policijsku stanicu, gdje je obavljeno testiranje na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci u krvi i ustanovljeno da ne postoji prisustvo istih, te je zadržan do završetka lekarskog pregleda oštećenih.“

    Oštećeni su pregledani u Urgentnom centru. Konstatovane su lake tjelesne povrede. Tatjana Mićić zbog povreda u predjelu glave upućena je na pregled kod maksilofacijalnog hirurga radi utvrđivanja stepena povreda.

    Tužilaštvo navodi da je od prijave odmah naložilo prikupljanje informacija i da je tužilac tokom noći bio u koordinaciji s policijom. Policija je po nalogu pratila preglede. Po saznanjima tužilaštva, nakon upućivanja kod maksilofacijalnog hirurga oštećena je napustila Urgentni centar, a po saznanjima policije nije ni otišla kod tog hirurga.

    Policija je u više navrata telefonom pokušala da stupi u kontakt s oštećenima radi izjava i medicinske dokumentacije. Na pozive se nisu javljali. Tužilac je uputio službenike na adresu oštećene, ali nisu pronađeni.

    „Usled proteka zakonskog vremena, a kako su iscrpljeni svi zakonom predviđeni mehanizmi, Aleksandar Šapić je pušten iz prostorija policijske stanice i protiv istog će nakon utvrđivanja činjeničnog stanja biti preduzimane dalje predistražne radnje“, prenose Nezavisne.

  • (FOTO) „KOŽU ĆU TI SKIDATI komad po komad“ Šokantne prijetnje „bosanskog Hamasa“ Stevandiću

    (FOTO) „KOŽU ĆU TI SKIDATI komad po komad“ Šokantne prijetnje „bosanskog Hamasa“ Stevandiću

    Mržnja radikalizovanih pojedinaca prema predsjedniku Ujedinjene Srpske i predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenadu Stevandiću dostigla je vrhunac.

    Kako saznajemo, ono što su donedavno bili „uobičajeni“ komentari i poruke prepune uvreda i mržnje, sada se pretvorilo u otvorene prijetnje mučenjem i ubistvom.

    Kako je saopšteno iz Narodne skupštine, većina prijetnji Stevandiću stigla je preko društvenih mreža i mogu se okarakterisati kao otvorene prijetnje po život i slobodu kretanja predsjednika Narodne skupštine i njegovih najbližih.

    Stevandićevi profili i stranice na društvenim mrežama zasuti su prijetnjama u komentarima i direktnim porukama.

    Dokle ide drskost ovih internet-terorista vidi se i po tome što prijeteće poruke sve češće šalju pod svojim imenom i prezimenom, valjda ubijeđeni da su sigurni. Ima ih iz raznih država, pa i kontinenata, ali zajedničko im je nekoliko stvari. Prema imenu i prezimenu, gotovo svi su Bošnjaci i svi su iz BiH ili su porijeklom iz BiH, ako si na profilima tačno naveli lokaciju. Povezuje ih i to što, osim Stevandiću, nestankom prijete i Republici Srpskoj i čitavom srpskom narodu, vodeći se sličnim izlivima mržnje političara iz Sarajeva.

    „Kožu ću ti skidati i komad po komad“, “rastrgao bih te na komade, samo golim rukama”, „uskoro ćeš nestati ti i tvoja republika“ – samo su neke od najnovijih prijetnji, saopšteno je iz Narodne skiupštine Republike Srpske.

    Ove i mnoge druge prijetnje i uvrede dostavljene su na uvid javnosti, a mi ih objavljujemo.

    Stevandić je izjavio da su se na objavu ovih gnusnih riječi odlučili kako bi njihovim autorima poručili da se ne mogu sakriti i da će odgovarati za ono što pišu. Poručuje da ne postoji ta prijetnja koja će ga natjetari da promijeni svoju politiku.

    „MUP Republike Srpske obavještavamo o prijetnjama i mnogi predmeti su u radu. Imaju odličnu saradnju sa policijskim agencijama širom svijeta i neka ne misle pojedinci da će biti zaštićeni samo zbog toga što žive, na primjer, u SAD, Kanadi ili EU. Naprotiv! Neki su već locirani, privedeni i procesuirani“, kaže Stevandić.

    Poručuje da se ne plaši ovakvih osoba, ali naglašava da je poenta u nečemu sasvim drugom.

    „Mržnja koju otvoreno ispoljavaju pojedinci iz sarajevske političke čaršije dovela je do stvaranja ‘bosanskog Hamasa’ – radikalne mase koja bi po modelu sa Bliskog istoka očigledno rješavala probleme u BiH“, poručuje Stevandić.

  • Brojni praznici 2027. padaju za vikend

    Brojni praznici 2027. padaju za vikend

    Iako 2026. još nije pri kraju, mnogi već gledaju kalendar za sljedeću godinu da vide koji praznici padaju za vikend, a koji na radni dan.

    Prvi januar 2027. pada na petak, 2. januar u subotu. Badnji dan je srijeda 6. januar, Božić četvrtak 7. januar. Dan Republike 9. januar pada u subotu. Pravoslavna nova godina, obično neradna za državne službenike u Srpskoj, četvrtak je 14. januar.

    Ako Vlada RS i 2027. proglasi 16. februar neradnim povodom Sretenja – Dana državnosti Srbije i Srpske – službenici će odmarati u utorak.

    Ramazanski bajram je utorak 9. mart. Katolički Veliki petak 26. mart, Uskrs 28. mart, Uskršnji ponedjeljak 29. mart. Pravoslavni Veliki petak 30. april, Vaskrs 2. maj, Vaskršnji ponedjeljak 3. maj.

    Praznik rada 1. maj pada u subotu, 2. maj u nedjelju. Dan pobjede nad fašizmom 9. maj je nedjelja. Kurban-bajram nedjelja 16. maj.

    Dan uspostavljanja Dejtonskog sporazuma 21. novembar, prema Zakonu o praznicima RS, pada u nedjelju. Katolički Badnji dan petak 24. decembar, Božić subota 25. decembar, prenose Nezavisne.

  • Presreli kamion kod Rogatice, napali vozača

    Presreli kamion kod Rogatice, napali vozača

    Kod Rogatice se juče dogodila drama. Kako se sumnja, trojica napadača presrela su kamion, napala vozača i palicama i noževima oštetila teretno vozilo.

    Pripadnici Policijske stanice Rogatica dostaviće Okružnom javnom tužilaštvu Istočno Sarajevo izvještaj protiv V.J., Đ.R. i D.R., svi iz Rogatice, koje terete za oštećenje i oduzimanje tuđe stvari.

    „Osumnjičeni su da su 28. septembra 2026. godine u mjestu Stjenice presreli teretno vozilo, zatim fizički napali vozača, te upotrebom palica i noževa oštetili kamion, nakon čega su se udaljili u pravcu Podromanije“, rečeno je iz policije, prenose Nezavisne.

  • Prizemljeno pet aviona Er Korzike

    Prizemljeno pet aviona Er Korzike

    Pet od sedam aviona kompanije Er Korzika, više od 70 odsto flote tog tipa, privremeno je prizemljeno nakon što su više puta registrovani neobični mirisi koji podsjećaju na isparenja ulja, posebno u pilotskoj kabini.

    Avioni ATR 72-600 povučeni su iz predostrožnosti. Detaljne tehničke provjere trebalo bi da utvrde porijeklo mirisa. Tačan uzrok još nije poznat, a iz ATR navode da bi provjere mogle da potraju nekoliko nedjelja.

    Predsjednik upravnog odbora Pjer Muračol rekao je da bi mirisi mogli da smetaju posadama. „Kada vam je više od 70 odsto ATR flote prizemljeno, to se u vazduhoplovstvu naziva velikom krizom.“

    Pojava se povremeno javlja u vazduhoplovstvu, ali ovdje ima neuobičajene karakteristike. Član uprave Erve Pjere objasnio je: „U pilotskoj kabini ima mirisa, to se dešava u mnogim avionima, ali traje 20 sekundi i ne ometa upravljanje letom.“ Od kraja avgusta je drugačije. „Imamo mirise koji se ponavljaju, dugotrajni su i onemogućavaju upravljanje avionom.“

    Ispituje se veza sa sistemom klimatizacije.

    Portparolka ATR rekla je da je prizemljenje potrebno da se razumije porijeklo pojave i odrede mjere. „U ovoj fazi, istrage su i dalje u toku i tačan uzrok pojave nije utvrđen.“ Er Korzika je trenutno jedini operater koji je više puta prijavio ovu pojavu na nekoliko aviona.

    Kompanija je angažovala čarter letove, uglavnom francuskih prevoznika, da održi red letenja. Pet pogođenih aviona iste su generacije, isporučeni između novembra 2022. i avgusta 2024, prenose Nezavisne.

  • Sudužnik na kreditu može odgovarati za cijeli dug

    Sudužnik na kreditu može odgovarati za cijeli dug

    Kad banka od supružnika, partnera ili člana porodice zatraži da postane sudužnik, taj potpis nije puka formalnost. Može značiti preuzimanje odgovornosti za kompletan dug.

    U praksi je često samo jedna osoba formalni korisnik kredita, a druga finansijski sudužnik, čija se primanja koriste za kreditnu sposobnost, ili nefinansijski sudužnik kojeg banka želi kao ugovornu stranu.

    Kod solidarnog sudužništva svaki solidarni dužnik može odgovarati za cjelokupnu obavezu. Kod kredita od 200.000 evra status „drugog“ sudužnika ne znači automatski polovinu iznosa. Banka neće naplatiti dug dva puta, ali može zahtijevati ispunjenje od bilo kojeg solidarnog dužnika dok obaveza ne bude izmirena.

    Potpis nije samo potvrda da je osoba upoznata s kreditom, već konkretna finansijska obaveza.

    Kod dugoročnih stambenih kredita tokom 20 ili 30 godina mogu se promijeniti posao, prihodi i bračni odnos. Razvod sam po sebi ne briše potpis. Međusobni dogovor bivših supružnika da će samo jedan plaćati kredit ne oslobađa drugog prema banci. Banci je važno ko se ugovorom obavezao.

    Vlasništvo nad nekretninom i obaveza vraćanja kredita nisu isto. Moguće je biti dužnik iako stan nije u vašem vlasništvu, ili založiti sopstvenu nekretninu za tuđi dug. Argument da sudužnik „nije dobio ništa od kredita“ ne mora imati značaj ako iz ugovora proizlazi obaveza.

    Sudužnik i žirant nisu isto. Žirant garantuje za tuđu obavezu, sudužnik je i sam dužnik i pri solidarnoj obavezi može odgovarati za cijeli iznos. Postoji i žirant platac, od kojeg vjerovnik može zahtijevati cijelu obavezu.

    Bankama sudužnici smanjuju kreditni rizik: više osoba od kojih se može tražiti novac ako otplata stane. Dok rate stižu, razlika izgleda nevažna. Posljedice se vide kad nastane problem.

    Ako jedan solidarni sudužnik plati više nego što bi prema međusobnom odnosu trebalo, može od drugih tražiti povrat dijela, ali to često ide preko suda.

    Prije potpisa treba utvrditi za koji iznos se odgovara, da li je odgovornost solidarna, koliko traje, pod kojim uslovima se može izaći iz odnosa, šta ako glavni korisnik prestane plaćati i kakva su prava na nekretnini. Ključno pitanje: da li bi isti ugovor potpisali da unaprijed znate da ćete možda sami otplaćivati kredit, prenose Nezavisne.