VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lidl traži više od 1.125 radnika u BiH

    Lidl traži više od 1.125 radnika u BiH

    Lidl Bosna i Hercegovina pokrenuo je najveći talas zapošljavanja do sada, u kojem traži više od 1.125 radnika u logistici i prodaji. Konkursi obuhvataju 21 grad i opštinu, među kojima su Banjaluka, Laktaši i Gradiška, a iskustvo u trgovini nije obavezno.

    Prijave za 125 skladišnih radnika u logističkom centru u Lepenici otvorene su od 1. avgusta do 6. septembra. Drugi konkurs, za više od 1.000 prodavača, trajaće od 15. avgusta do 30. septembra.

    Posao u 21 gradu i opštini

    Radnici u prodaji biće traženi u Banjaluci, Laktašima, Gradišci, Doboju, Modriči, Bijeljini, Brčkom, Sarajevu, Mostaru, Zenici, Bihaću i još deset gradova i opština.

    Početak rada zavisiće od dinamike otvaranja prodavnica, a novozaposleni će prethodno proći obuku. Lidl još nije objavio kada će prve prodavnice u BiH početi da rade.

    „Pokrenuli smo naš najveći, ali ne i posljednji talas zapošljavanja“, rekao je Faruk Kovač, rukovodilac sektora korporativnih poslova Lidla BiH.

    Kompanija trenutno ima oko 400 zaposlenih, a novim konkursima planira da tim proširi za više od hiljadu ljudi.

    Iskustvo nije obavezno

    Zaposleni u prodavnicama obavljaće različite poslove, od rada na kasi i u pekari do slaganja robe i usluživanja kupaca. Potrebne su završena srednja škola, motivacija i spremnost za učenje.

    Iz kompanije navode da radnicima nude dva slobodna dana sedmično, plaćen prekovremeni rad i platu iznad tržišnog prosjeka, ali konkretni iznosi nisu objavljeni.

    Prijave se podnose putem Lidlove stranice za zapošljavanje, dok će datum početka rada prodavnica biti saopšten naknadno.

  • Šeranić: Potpuna rekonstrukcija bolnice u Prijedoru značiće mnogo kako za pacijente, tako i za same zdravstvene radnike

    Šeranić: Potpuna rekonstrukcija bolnice u Prijedoru značiće mnogo kako za pacijente, tako i za same zdravstvene radnike

    Potpuna rekonstrukcija i modernizacija Bolnice “Mladen Stojanović” u Prijedoru značiće mnogo kako za pacijente, tako i za same zdravstvene radnike, jer će doći do proširenja samog spektra usluga koje će se moći raditi u bolnici, istakao je u Јutarnjem programu RTRS ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić.

    – To automatski znači nešto vrlo slično kao što je bilo u Trebinju i Doboju, da građani sa te regije neće moći ići u druge zdravstvene ustanove, nego će moći ono što im treba da odrade u samom Prijedoru – rekao je ministar.

    S druge strane, kaže on, vrlo je važno pomenuti zdravstvene radnike koji rade u bolnici, a koji će dobiti potpuno nove i mnogo bolje uslove što se tiče pružanja i rada u odnosu na ono što imaju sada.

    – Kada govorimo o bolnici u Prijedoru, ona je 1985. počela sa radom i to je nekih punih 40 godina kako je bolnica krenula da pruža zdravstvenu zaštitu. Što se tiče same bolnice, od tada nisu rađena nikakva veća ulaganja. Bolnica je kao takva namjenski pravljena za bolnički objekat i što se tiče svoje konstrukcije i gabarita odgovara svemu onome što je potrebno samoj toj regiji. Na kraju krajeva odgovarala je i prije 1991. u tom periodu otkad je osnovana, a svakako i dan-danas – istakao je Šeranić.

    Naveo je da je Vlada izdvojila nekih 300-400 hiljada KM za bolnicu da ona obavi javnu nabavku idejnog projekta, odnosno rješenja za rekonstrukciju same bolnice, odnosno modernizaciju.

    – Ministarstvo je imenovalo jedan tim koji je bio pomoć bolnici u okviru razgovora šta je potrebno, u kojoj kom pravcu da se usmjeri s obzirom da Ministarstvo ima značajno iskustvo po pitanju rekonstrukcije i želimo da onu praksu bolničkih ustanova prenesemo u bolnicu na Prijedoru – navo je on.

    U tom smislu su davali savjete što se tiče idejnog rješenja.

    – Bitno je da će to podrazumijevati adaptaciju, odnosno rekonstrukciju i dogradnju određenih aneksa same bolnice, što će ukupno činiti 32.257 metara kvadratnih koji će biti u opticaju cijelog rada. To podrazumijeva dogradnju glavnog objekta bolnice u smislu proširenja kapaciteta i potpunu rekonstrukciju same bolnice. Kad kažem potpunu, to znači da će se zidovi potpuno ogoliti – naveo je Minić.

    On je naglasio da će biti napravljeni novi ulazi, prilazi i sve što je potrebno za bolju funkcionalnost objekata.

    – Imaćmo novu informatičku mrežu, poboljšanu elektrifikaciju, vodovod i kanalizaciju. Biće nabavljena i nova medicinska i nemedicinska oprema – dodao je Šeranić.

  • Mađarska gasi nuklearnu elektranu

    Mađarska gasi nuklearnu elektranu

    Jedina mađarska nuklearna elektrana Pakš mogla bi da bude zatvorena duže od mjesec dana, zbog pada nivoa Dunava, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar.

    Mađar je za televiziju RTL u nedjelju rekao da predstoji pet najzahtjevnijih dana, zbog pada nivoa Dunava, i da je neposredni prioritet prevazilaženje ove krize, prenosi MTI.

    On je dodao da se nakon toga moraju izvući lekcije, i da Mađarska mora da počne sa ulaganjima u razvoj energije vjetra.

    Mađarski premijer je naveo da je u nedjelju u 1.30 sati ugašena pretposljednja turbina u nuklearnoj elektrani, i da je proizvodnja električne energije smanjena sa 2.000 megavata (MW) na samo 240 MW.

    “Sada se suočavamo sa neviđenom energetskom krizom, strašnim naslijeđem, sa uslovima, bilo da se radi o vodostaju Dunava ili temperaturama, koji nikada ranije nisu viđeni, ni blizu”, zaključio je Mađar.

    Mađar je ranije rekao da bi nuklearna elektrana Pakš mogla u nedjelju ili ponedjeljak, prvi put u svojoj 44-godišnjoj istoriji, u potpunosti da obustavi proizvodnju električne energije ukoliko vodostaj Dunava, koji je trenutno na rekordno niskom nivou i iznosi minus 133 centimetra, padne na minus 134 centimetara.

  • Tramp stopirao napad na Iran

    Tramp stopirao napad na Iran

    Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je odustao od planiranih novih vojnih udara na Iran nakon razgovora sa liderima Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su ga pozvali da pruži još jednu priliku diplomatskom rješenju sukoba.

    Prema njegovim riječima, američka vojska bila je spremna da izvede, kako je opisao, “najveći napad od Drugog svjetskog rata”, ali je operacija obustavljena nakon konsultacija sa saudijskim prestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom i drugih posredničkih kontakata sa Teheranom.

    Tramp je izjavio da su strane dostigle “okvire sporazuma” koji bi mogao da otvori put ka okončanju petomjesečnog rata, dodajući da bi nastavak pregovora mogao uslijediti već narednih dana.

    On je naglasio da bi budući dogovor trebalo da obuhvati ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta kroz koju prolazi veliki dio globalne trgovine naftom i prirodnim gasom, kao i rješavanje američkih zabrinutosti u vezi s iranskim nuklearnim programom.

    Pregovori bez konačnog sporazuma

    Ipak, iz Teherana stižu znatno opreznije poruke. Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghaei poručio je da se Hormuški moreuz neće vratiti u stanje kakvo je bilo prije početka sukoba, navodeći da Iran o budućem režimu plovidbe razgovara sa Omanom, ali da trenutno nema odluke o potpunom ponovnom otvaranju tog strateškog prolaza.

    Istovremeno, iranski ministar odbrane istakao je da zemlja ostaje u punoj pripravnosti i da neće biti iznenađena eventualnim novim američkim potezima.

    Prema informacijama regionalnih zvaničnika uključenih u posredovanje, nacrt prijedloga predviđa povratak Vašingtona i Teherana za pregovarački sto, obustavu napada širom regiona, uključujući djelovanje proiranskih milicija, kao i ukidanje američke pomorske blokade Irana uz mogućnost nastavka izvoza iranske nafte.

    Ipak, zvaničnici naglašavaju da konačan sporazum još nije postignut i da se intenzivni diplomatski razgovori nastavljaju.

    Saudijska Arabija je, prema navodima izvora upoznatih sa razgovorima, upozorila Bijelu kuću da bi nova američka ofanziva mogla izazvati snažan odgovor Irana i ugroziti bezbjednost cijelog Persijskog zaliva, ali i globalnu ekonomiju.

    Tramp je priznao da je upravo razgovor sa saudijskim prestolonasljednikom imao važnu ulogu u njegovoj odluci da odustane od planiranih udara, ocijenivši da su šanse za diplomatski dogovor trenutno veće nego za vojnu eskalaciju, navodi “KoreaTimes”.

  • Narko-grupa pod lupom: Banjalučanka se pojavljuje u lancu novca od prodaje droge

    Narko-grupa pod lupom: Banjalučanka se pojavljuje u lancu novca od prodaje droge

    Žena nastanjena u Banjaluci, čije ime nije saopšteno, našla se u optužnici protiv grupe muškaraca koje terete za šverc velikih količina droge, u predmetu “Ira”, a u kojem su korišteni dokazi iz kriptovanih aplikacija Sky i Anom.

    Ona se pojavljuje u dijelu optužnice gdje se spominje preuzimanje oko 5.000 KM zarađenih rasturanjem droge, a taj novac je na kraju prebačen organizatoru optužene narko-grupe i njegovom saradniku.

    Kokain i marihuana

    Tužilaštvo BiH je, podsjetimo, u ovom predmetu nedavno podiglo optužnicu, a većina optuženih je, kako je saopšteno, sa područja Bijeljine i okoline i koristili su kriptovane aplikacije Sky i Anom.

    “Djelovali su u vezi sa pripadnicima drugih grupa ili njima poznatim osobama na području Srbije, Nizozemske, Španije i drugih država te su planirali, pripremali i prometovali droge, bavili se međunarodnom prodajom i prenosom droge, te posredovali u međunarodnoj prodaji i kupovini većih količina kokaina i marihuane”, rekli su iz Tužilaštva BiH.

    Imena optuženih

    Sud je potvrdio optužnicu protiv njih šest i svi su ranije osuđivani, a to su Mile Rosić (48), zvani Roske,  Željko Radovanović (53), zvani Krečo, Igor Vilotić (47), zvani Giga, Goran Radić (49), zvani Krtova, Samir Alagić (60), zvani Alaga, i Mile Ilić (41).

    Pod lupom istražilaca su još četvorica osumnjičenih, a u pitanju su Saša Kovačević (48), Duško Bojić (61), zvani Dule, Anđelko Đokić (56), zvani Anđelo i Kristal, i Jovan Savić (69) zaposlen kao sudija Osnovnog suda u Bijeljini, s tim što je Sud BiH predmet protiv ove četvorke ustupio nadležnim entitetskim tužilaštvima i sudovima.

    Kako je nastala grupa

    U optužnici je navedeno da je od sredine 2020. godine do jula 2021. godine Mile Rosić organizovao grupu za organizovani kriminal, kojoj su kao pripadnici svjesno i dobrovoljno pristupili Igor Vilotić, Goran Radić, Samir Alagić i druge njima poznate osobe iz BiH i drugih država.

    “Cilj je bio da organizator i pripadnici grupe međusobnim povezivanjem i dogovaranjem, kao i povezivanjem i dogovaranjem sa pripadnicima drugih grupa ili njima poznatim osobama koje su djelovale na području Srbije, Nizozemske, Španije i drugih država, vrše krivična djela”, piše u optužnici.

    Naredbe i podjela plijena

    Rosić je, dodaje se, u dogovoru sa pripadnicima grupe donosio odluke o djelovanju te podjeli “plijena”, odnosno zarade. Članovi grupe, dodaje se, radili su po njegovim naredbama.

    Organizator i veći broj pripadnika grupe su, dodaje se, koristili, za međusobnu komunikaciju, posebno podešene mobilne telefone sa instaliranim aplikacijama Anom ili Sky, namijenjenim za ostvarivanje zaštićene, kriptovane komunikacije.

    “Rosić je pojedinim pripadnicima grupe nabavljao, a potom i dostavljao telefone sa instaliranom aplikacijom Anom”, navedeno je u optužnici, a potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    Kokain iz Kolumbije

    Rosić je, naglašeno je, sam ili po prethodnom dogovoru sa Igorom Vilotićem kupovao ili posredovao u kupovini kokaina na području Nizozemske, od 0,5 kg ili jedan kg, sa oznakom o porijeklu droge “Kolumbija”, ali i marihuane.

    “Zatim je Mile Rosić, zajedno sa Igorom Vilotićem i drugim licima, organizovao međunarodni prevoz ovih droga iz Nizozemske na teritoriju Njemačke, gdje bi jedno lice, po uputstvima Mileta Rosića, preuzimalo i dalje prodavao narkotike”, istaknuto je u optužnici.

    Štekovi u vozilima

    Za transport su, kako je otkriveno, korištena i vozila sa ugrađenim posebnim prostorima za skrivanje droge, tzv. štekovima.

    “Rosić je, prethodno se dogovarajući sa Igorom Vilotićem, organizovao i međunarodni prevoz te izvoz oružja sa teritorije BiH i posredovanje u prometu oružja na teritoriji Njemačke”, ističe se u optužnici.

    Precizirano je da su po njegovim uputstvima Igor Vilotić, Samir Alagić i druga njima poznata lica nabavljali i kupovali oružje na teritoriji BiH, a sve radi dalje prodaje u Njemačkoj, Srbiji i drugim državama.

    Uloga kamiondžije

    “Igor Vilotić je po uputstvima Mileta Rosića angažovao Gorana Radića, kao vozača kamiona i druga njima poznata lica, za međunarodni prevoz i izvoz oružja u Njemačku”, precizirano je u optužnici.

    Jednom prilikom, kako je istaknuto, Rosić je dogovorio sa dva lica da 0,5 kg kokaina iz Nizozemske isporuče u Njemačku, gdje je droga i prodata.

    Angažovan je, dodaje se, nakon toga jedan muškarac koji je preuzeo novac od prodaje, uključujući i dio novca od prodaje droge za Mileta Rosića i Igora Vilotića.

    “Nakon što je taj muškarac preuzeo novac od prodaje droge, Mile Rosić je s njim dogovorio da dio novca od prodaje za sebe i Igora Vilotića preuzme kod žene (ime joj nije navedeno) nastanjene u Banjaluci. Rosić je angažovao jednog muškarca da preuzme 2.500 evra, što je ovaj 31. marta 2021. godine i učinio preuzevši 2.500 evra, da bi potom 1. aprila 2021. Vilotić, po dogovoru i uputstvima Mileta Rosića, preuzeo taj novac u Aleksandrovcu, kod Gradiške, koji su Mile Rosić i Igor Vilotić dalje međusobno podijelili na njima poznat način”, naglašeno je u optužnici.

    Detaljna uloga misteriozne Banjalučanke, međutim, nije razjašnjena i očekuje se da će sve biti mnogo jasnije u predstojećem suđenju u ovom slučaju.

  • Više banjalučkih ulica danas bez struje

    Više banjalučkih ulica danas bez struje

    Zbog planiranih radova na mreži, pojedini dijelovi Banjaluke danas će privremeno ostati bez napajanja električnom energijom, saopšteno je iz “Elektrokrajine”.

    Isključenja su predviđena u periodu od 08:00 do 12:00 časova.

    U ovom vremenskom intervalu redukcijom će biti obuhvaćeni dijelovi ulica Kojića put, Milana Cvijetića i Milana Mirića.

  • Stručnjaci govore o novoj fazi odnosa Beograda i Vašingtona

    Stručnjaci govore o novoj fazi odnosa Beograda i Vašingtona

    Sjedinjene Američke Države su privremeno ukinule carine na uvoz robe iz Srbije, spustivši stopu sa ranijih 35 odsto na 0 odsto, dok se u narednom periodu očekuje uspostavljanje trajnije stope od 10 ili 12 posto. Kako na to gledaju stručnjaci – provjerili smo u Beogradu.

    Privremeno ukidanje američkih tarifa u Privrednoj komori smatraju uspjehom aktivne srpske diplomatije.

    „Srbija se sada nalazi u boljoj situaciji u odnosima sa Amerikom nego što je to bilo prethodnih decenija. Ti odnosi su posljedica vještine nape dipomatije, ali i promjene geopolitičkog pogleda na Evropu i ističnu hemisferu“, kaže za BN Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.

    Nakon uspostavljanja novih tarifa na uvoz, Stanić ističe oblasti u kojima će biti postignut najbolji efekat za privredu Srbije.

    „Automobislke gume, vojna oprema, ali i hrana za životinje. Ideja je da pokušamo da te proizvode gdje imamo konkurentnost na američkom tržištu i naše firme značajno izvoze da pokušamo da smanjimo carinu ili ih potpuno oslobodimo carina“, dodaje Stanić.

    Naredni ozbiljan test srpsko-američkih odnosa je definitivno rešenje za Naftne industriju Srbije.

    „Vidječemo da li će SAD trajno produžiti te operativne licence NIS-u za pregovaranje fok se ne postigne rješenje između MOL-a i Gazproma. Za Srbiju je bitno da se nastavi transport sirove nafte preko Janafa za rafineriju u Pančevu. Bitno nam je da Srbija bude dio novog energetskom bezbjedosnog sistema“, objašnjava Stanić.

    Osim promena u odnosu na privredu Srbije, politički analitičar Dejan Miletić primećuje zaokret američke politike i prema ostalim važnim regionalnim pitanjima.
    „To mi vidimo kroz odnos prema BiH onosno Republici Srpskoj, odnosu prema zločinu prema srpskom narodu, suđenju OVK grupi. To klatno se pomjera i vjerujem da će u godinama koje slede ti odnosi biti sve čvršći i kredibilniji“, mišljenja je Miletić.

    Iz perspektive Beograda i Vašingtona, cilj srpsko-američkog dijaloga je uspostavljanje dugoročnog strateškog partnerstva.

  • Ormuski moreuz nikada se neće vratiti na stanje prije rata

    Ormuski moreuz nikada se neće vratiti na stanje prije rata

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bagei izjavio jeda se Ormuski moreuz nikada neće vratiti na stanje pre rata.

    Bagei tvrdi da razgovori koji se vode između Irana i Omana o Ormuskom moreuzu nisu ni u kakvoj vezi sa otvaranjem ili zatvaranjem tog plovnog puta,

    prenela je iranska novinska agencija Fars.

    On je rekao da je zatvaranje Ormuskog moreuza bilo posledica, kako je naveo, “američke sabotaže i pomorske blokade Irana”.

    “Islamska Republika Iran deluje u skladu sa interesima zemlje i neće promeniti svoju odluku pod uticajem pretnji i zastrašivanja od strane drugih”, poručio je Bagei.

    Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u nedelju da su pregovori između Irana i Omana u vezi sa upravljanjem Ormuskim moreuzom u završnoj fazi, prenosi Irna.

    Američki predsednik Donald Tramp izjavio je u subotu da su Sjedinjene Američke Države odustale od planiranog napada na Iran kako bi dale prostor diplomatiji.

    Tramp je rekao da je otkazao veliki napad na Iran nakon što su ga Teheran i druge zemlje Bliskog istoka uverili da je postignut okvir za dogovor o potpunom ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza i, kako je naveo, “prekidanju iranske nuklearne pretnje”.

  • Avganistanac osuđen u Sudu BiH

    Avganistanac osuđen u Sudu BiH

    Amin Ahadi iz Avganistana osuđen je u Sudu Bih na godinu zatvora zbog krijumčarenja migranata.

    Priznao krivicu

    Presuda je izrečena na osnovu priznanja krivice optuženog koji je zaključio sporazum sa Tužilaštvom. Tu nagodbu prihvatio je Sud, a Ahadi je osuđen za krivična djela organizovanje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata i krivično djelo krijumčarenje ljudi.

    Kako je saopšteno u izrečenu presudu mu je uračunato vrijeme u pritvoru, počev od 22. decembra 2025. godine pa nadalje.

    Djelovao kao član grupe za krijumčarenje migranata

    Prema presudi Ahadi je od septembra 2025. godine pa do sredine novembra 2025. godine, zajedno s drugim njemu poznatim licima, učestvovao u krijumčarenju ljudi i omogućavanju boravka krijumčarenim licima u BiH, piše Glas.

    Djelovao je kao član grupe za krijumčarenje migranata koju je organizovao A.H.S., a koja je djelovala na teritoriji BiH. Kako se navodi, ta grupa je bila u vezi s drugom grupom za krijumčarenje migranata na području Srbije.

    – Krijumčari su vršili prihvaćanje, preuzimanje i prevoz migranata, koji su prokrijumčareni čamcima preko rijeke Drine i Save s teritorija Srbije na teritoriji BiH – stoji u presudi.

    Produžen pritvor

    Sud je optuženom Ahadiju produžio pritvor koji po ovom rješenju može trajati do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, a najduže devet mjeseci od dana izricanja prvostepene presude, odnosno najduže do 29. aprila 2027. godine ili do nove odluke Suda.

  • Biometrija, skeneri i novi listići mijenjaju glasanje u BiH

    Biometrija, skeneri i novi listići mijenjaju glasanje u BiH

    Prvi kontingent specifične izborne tehnologije potrebne za biometrijsku identifikaciju birača tokom izbora trebao bi stići danas, 3. avgusta.

    Do 25. septembra trebala bi doći kompletna oprema za Opšte izbore u Bosni i Hercegovini.

    Na glasačkom listiću za Predstavnički dom Parlamenta BiH, birači u potpunosti moraju ispuniti bojom kružić pored naziva stranke za koju žele glasati, a onda biraju tri kandidata iz te stranke.Umjesto imena kandidata na listiću su brojevi.

    Pod kojim brojem je kandidat za kojeg želi glasati, birač se mora informisati ranije.

    Slično bi trebali izgledati listići za entitetske i kantonalne skupštine i parlamente.

    S obzirom na kratko vrijeme do izbora, postavlja se pitanje ima li ga dovoljno za edukaciji birača.

    “Najveća promjena za građane je redizajn glasačkog listića. Iako ćemo imati i skenere i elekronsku identifkaciju, građani će biti upućeni gdje stave otisak prsta, gdje skeniraju listić, ali kada uđu u kabinu, oni ostaju sami s glasačkim listićem i glasački listić kako je sada redizajniran, bez imena, zaista je ogromna promjena”, navodi Dario Jovanović iz Koalicije za poštene izbore Pod lupom.

    Promjena koja je, dodaje Jovanović, gotovo nepotrebna i dolazi kasno.

    Ističe da će konačni dizajn listića biti poznat 15. avgusta, tako da za edukaciju ostaje mjesec i po.

    Nema pomoći jedne osobe za više drugih osoba

    U Centralnoj izbornoj komisiji pojašnjavaju da edukacija slijedi, ali i da će, ukoliko bude potrebno, biračima biti omogućena pomoć tokom glasanja.

    “Jedno fizičko lice može pomoći samo jednom biraču i lice koje pomaže će biti identifikovano, i nema pomoći jedne osobe za više lica, tako ćemo otkloniti porodično glasanje”, pojašnjava Irena Hadžiabdić.

    U CIK-u pojašnjavaju da bi ovakvi listići trebali doprinijeti većoj tajnosti glasanja i njihovom bržem skeniranju.

    U Transparency Internationalu BiH podsjećaju da je na posljednjim Opštim izborima bilo više od 110.000 nevažećih listića, pa apeluju na što širu kampanju.

    41 odsto stanovništva BiH nepismeno

    “I dalje se glasa na tradicionalan način u nešto izmijenjenom obliku. Listići će biti manji da bi mogli proći kroz skener, CIK je trebao otpočeti edukaciju glasača, ali mislim da vremena ima dovoljno”, kaže Damjan Ožegović iz Transparency International BiH.

    Treba podsjetiti da je 41 odsto stanovništva u BiH elektronski nepismeno, da osobe starije od 65 godina uglavnom ne koriste digitalne tehnologije. Hoće li nešto više od mjesec dana edukacije biti dovoljno, vidjeće se poslije 4. oktobra, piše BHRT.

    Podsjetimo, Opšti izbori u BiH zakazani su za 4. oktobar ove godine, i po mnogo čemu neće biti isti u odnosu na sve prethodne, a ključna stvar je uvođenje novih izbornih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića.