Autor: INFO

  • Košarac: Otvaranje kancelarije Privredne komore Izraela u Banjaluci važan korak

    Košarac: Otvaranje kancelarije Privredne komore Izraela u Banjaluci važan korak

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac sastao se u Tel Avivu sa predsjednikom Federacije privrednih komora Izraela Šaharom Turđemanom, poručivši da je zajednički cilj da se prijateljski odnosi Republike Srpske i Izraela pretvore u konkretne poslovne rezultate.

    Sastanak je održan na marginama međunarodnog sajma ISRAFOOD, a Košarac je istakao značaj daljeg unapređenja ekonomske saradnje i povezivanja privrednika.

    On je naglasio da otvaranje kancelarije Privredne komore Izraela u Banjaluci, u septembru, predstavlja važan iskorak i snažan podsticaj razvoju ekonomskih odnosa Republike Srpske i Izraela.

    „Otvaranje kancelarije Privredne komore Izraela u Banjaluci u septembru predstavlja važan iskorak i snažan podsticaj daljem razvoju ekonomskih odnosa Republike Srpske i Izraela“, istakao je Košarac u objavi na društvenoj mreži Instagram.

    Dodao je da je zajednički cilj da se prijateljstvo pretoči u konkretne poslovne rezultate, nove investicije, zajedničke projekte, otvaranje tržišta i direktno povezivanje privrednika.

    „Želimo više izraelskih investicija u Republici Srpskoj, snažniju razmjenu roba i usluga i dugoročna partnerstva koja će donijeti novu vrijednost našoj privredi“, naglasio je Košarac.

    Kako prenosi RTRS, Košarac je ocijenio da postoje značajni potencijali za saradnju, ističući opredjeljenje da se oni iskoriste za pokretanje konkretnih poslovnih aktivnosti i stvaranje novih razvojnih prilika.

     

  • Lavrov: Evropljani su spriječili postizanje konačnog sporazuma o Ukrajini

    Lavrov: Evropljani su spriječili postizanje konačnog sporazuma o Ukrajini

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su evropske zemlje uništile sporazume o Ukrajini koje su Rusija i Sjedinjene Američke Države postigle tokom sastanka na Aljasci, u Enkoridžu.

    Lavrov je istakao da su Moskva i Vašington već bili blizu postizanja konačnog dogovora, ali da su evropske zemlje odbile postignute sporazume.

    „U Enkoridžu smo već bili u fazi postizanja konačnog sporazuma i to su Evropljani odbili. Kasnije su s ponosom govorili o tome da su zakopali sporazume iz Enkoridža“, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare nakon samita Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN).

    Šef ruske diplomatije ponovio je tako optužbe na račun evropskih zemalja, pripisujući im odgovornost za propast dogovora između Moskve i Vašingtona o rješavanju ukrajinskog sukoba.

    Kako prenosi RTRS, Lavrov je ove izjave dao nakon završetka 49. samita ASEAN-a, koji je počeo u nedjelju, 15. novembra, u Manili, a završen je danas.

  • Banjaluka dobija novu lokaciju za stadion, odustaje se od prvobitnog plana kod Delte

    Banjaluka dobija novu lokaciju za stadion, odustaje se od prvobitnog plana kod Delte

    Novi fudbalski stadion u Banjaluci planiran je na području kod Prijedorske petlje, pokazuju dokumenti Gradske uprave dostavljeni odbornicima Skupštine grada.

    Riječ je o prostoru obuhvaćenom regulacionim planom „Antena“, gdje je nacrtom Urbanističkog plana Banjaluke za period od 2020. do 2040. godine predviđena zona sporta i rekreacije.

    Ova informacija navedena je u obrazloženju prijedloga odluke o izradi regulacionog plana „Park“, koji će se pred odbornicima naći 19. novembra.

    „U tom smislu, novim planskim rješenjem biće obezbijeđena nova lokacija za izgradnju stadiona, te su stvoreni uslovi za izmjenu planskog rješenja na lokaciji ‘Parka kod Delte'“, navedeno je u dokumentaciji.

    Stadion prvobitno planiran kod Delte

    Banjaluka je još 2009. godine dobila idejno rješenje velikog sportskog centra na Banjalučkom polju, između današnjeg tržnog centra „Delta Planet“ i Univerzitetskog kampusa.

    Tada je predstavljen projekat stadiona sa 30.000 sjedećih mjesta, dva pomoćna fudbalska terena, atletskom stazom, teniskim terenima i drugim sportskim sadržajima.

    Planirano je da kompleks zauzima više od 204.000 kvadratnih metara, a vrijednost investicije procijenjena je na 50,61 milion evra.

    Iako je projekat ponovo aktuelizovan 2012. godine, stadion nikada nije izgrađen. Na dijelu prostora predviđenog za nekadašnji projekat u međuvremenu je započeta izgradnja velikog gradskog parka.

    Gotovo 18 godina nakon predstavljanja prvobitnog projekta, Gradska uprava sada u planskoj dokumentaciji navodi novu lokaciju za izgradnju stadiona.

    Dodik tražio lokaciju, Grad sada navodi Prijedorsku petlju

    Podsjećamo, lider SNSD-a Milorad Dodik u maju ove godine najavio je izgradnju novog, savremenog fudbalskog stadiona u Banjaluci i pozvao Gradsku upravu da odredi lokaciju na kojoj bi se gradio.

    „Pozivam grad Banjaluku da nam odredi lokaciju i da saopšti sa koliko sredstava će učestvovati u izgradnji novog stadiona. Republička vlast će dati pola sredstava za izgradnju“, izjavio je Dodik 5. maja.

    Kako piše BL portal, za područje kod Prijedorske petlje još nije završena odgovarajuća planska procedura.

    Naime, važeći regulacioni plan „Antena“ na tom prostoru predviđa poslovne sadržaje. Odluka o njegovoj reviziji donesena je još 20. maja 2019. godine, ali se novi plan, prema dostupnoj dokumentaciji, i dalje nalazi u fazi izrade prednacrta.

    Još nema podataka o kapacitetu i vrijednosti investicije

    Iako je nova lokacija navedena u dokumentaciji Gradske uprave, to još ne znači da je konačno usvojena niti da je izgradnja stadiona odobrena.

    Za sada nije poznato koliki bi bio kapacitet budućeg stadiona, koliko bi koštala njegova izgradnja niti kada bi radovi mogli početi.

    Naslovna fotografija objavljena uz tekst generisana je pomoću vještačke inteligencije i ne predstavlja stvarni izgled budućeg stadiona.

  • Građani i ne primjećuju koliko troše: Sitni izdaci godišnje odnose i do 3.300 KM

    Građani i ne primjećuju koliko troše: Sitni izdaci godišnje odnose i do 3.300 KM

    Osjećaj da plata nestane mnogo prije nego što stigne sljedeća postao je svakodnevica za veliki broj građana. Dok se najčešće žalimo na visoke cijene hrane, komunalija i drugih osnovnih životnih potrepština, značajan dio novca odlazi i na sitne, svakodnevne troškove koje često ni ne doživljavamo kao ozbiljan izdatak.

    Stručnjaci upozoravaju da upravo takve navike mogu značajno opteretiti kućni budžet, a da građani pritom nisu ni svjesni koliko novca troše.

    Prof. dr Branka Topić Pavković, rukovodilac Katedre za ekonomsku teoriju, analizu i politiku na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, objašnjava da finansijsku stabilnost domaćinstva ne određuju samo velike odluke, već i zbir brojnih malih izdataka koje svakodnevno pravimo.

    Pet maraka dnevno znači 1.800 KM godišnje

    Ovaj fenomen u ličnim finansijama poznat je kao „efekat kafe“. Riječ je o pojavi u kojoj relativno mali, ali učestali troškovi vremenom prerastaju u značajne iznose.

    „Njegova osnovna ideja jeste da relativno mali, ali svakodnevni troškovi, koji djeluju beznačajno, vremenom mogu prerasti u velike iznose. Na primjer, svakodnevni trošak od samo pet maraka može djelovati zanemarljivo, ali ukoliko se ponavlja 30 dana, na mjesečnom nivou iznosi 150 KM, odnosno 1.800 KM godišnje“, objašnjava profesorica Topić Pavković za BL portal.

    Kada se svakodnevnim kafama dodaju impulsivne kupovine, užine, povremene dostave hrane i digitalne pretplate koje često zaboravljamo da otkažemo, ukupni izdaci postaju znatno veći.

    Takvi, naizgled bezazleni troškovi, lako mogu premašiti 270 KM mjesečno, što znači da građani na godišnjem nivou potroše i do 3.300 KM, a da često nisu ni svjesni gdje je novac otišao.

    Dodatni problem predstavlja plaćanje bankovnim karticama. Takav način plaćanja stvara psihološki osjećaj da trošimo manje nego kada novac dajemo u gotovini, zbog čega lakše posežemo za dodatnim kupovinama.

    Rast osnovnih troškova dodatno smanjuje mogućnost štednje

    Ipak, problem nije isključivo u potrošačkim navikama građana. Profesorica Topić Pavković upozorava da i relativno umjeren rast osnovnih životnih troškova može značajno smanjiti prostor za štednju i druge potrebe domaćinstva.

    To najbolje pokazuje primjer porodice koja raspolaže mjesečnim prihodom od 2.000 KM.

    Ukoliko osnovni životni troškovi porastu sa 1.500 na 1.700 KM, za sve ostale potrebe ostaje svega 300 KM, umjesto ranijih 500 KM.

    Dakle, povećanje osnovnih troškova od 13,3 odsto dovodi do smanjenja raspoloživog dijela kućnog budžeta za čak 40 odsto.

    Pet koraka za bolju kontrolu kućnog budžeta

    Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, na prehranu, stanovanje i komunalije odlazi gotovo 79 odsto vrijednosti sindikalne potrošačke korpe.

    U takvim okolnostima smanjenje potrošnje često nije rezultat finansijskog planiranja, već nužnost i pokušaj građana da podmire osnovne životne potrebe.

    Ipak, stručnjaci smatraju da se boljom organizacijom preostalog novca mogu ostvariti određene uštede.

    Profesorica Topić Pavković preporučuje pet koraka koji mogu pomoći u boljoj kontroli kućnog budžeta:

    • Bilježite sve troškove najmanje 30 dana – važno je evidentirati i najmanje izdatke kako bi se dobila jasna slika o tome gdje novac odlazi.
    • Odredite mjesečne limite potrošnje – posebno za izlaske, garderobu, dostavu hrane i druge troškove koje je moguće kontrolisati.
    • Redovno provjeravajte digitalne pretplate – otkažite usluge koje rijetko koristite ili vam više nisu potrebne.
    • Planirajte veće izdatke unaprijed – poput registracije automobila, praznika i drugih očekivanih troškova.
    • Postepeno stvarajte finansijsku rezervu – u skladu sa stvarnim prihodima i mogućnostima domaćinstva.

    Ove savjete profesorica je iznijela za BL portal, a prenosi ih Srpskainfo.

    Kako zaključuje, „efekat kafe“ sam po sebi neće dovesti do bankrota, niti će odricanje od sitnih zadovoljstava riješiti sve finansijske probleme. Ipak, svjesnije upravljanje svakodnevnim izdacima može pomoći da građani na kraju mjeseca imaju bolji pregled potrošnje i više novca na raspolaganju.

  • Moguće smanjenje grijanja u Banjaluci, „Eko-toplane“ traže hitan sastanak

    Moguće smanjenje grijanja u Banjaluci, „Eko-toplane“ traže hitan sastanak

    Preduzeće „Eko-toplane“ Banjaluka zatražilo je hitan sastanak sa predstavnicima Grada i upozorilo na mogućnost uvođenja restriktivnog režima proizvodnje i isporuke toplotne energije ukoliko pitanje finansiranja sistema daljinskog grijanja ne bude razmatrano na predstojećoj sjednici Skupštine Grada.

    Iz ovog preduzeća poručili su da će Upravni odbor biti primoran da sprovede odluku o uvođenju restriktivnog režima ukoliko ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi.

    Kako navode „Eko-toplane“, 16. novembra uputile su zvaničan zahtjev Skupštini Grada i gradonačelniku Drašku Stanivukoviću za održavanje hitnog radnog sastanka u roku od 48 časova, kao i za uvrštavanje pitanja finansijske stabilizacije sistema daljinskog grijanja na dnevni red sjednice Skupštine Grada, zakazane za 19. novembar.

    Nedostaje 12 miliona KM godišnje

    Iz „Eko-toplana“ ističu da su ponovo ukazale na neophodnost hitnog institucionalnog djelovanja, s obzirom na to da nadležni gradski organi, uprkos ranije upućenim zahtjevima i urgencijama, još nisu donijeli odluke kojima bi se obezbijedila dugoročna finansijska stabilnost sistema daljinskog grijanja.

    Prema njihovim navodima, za stabilno funkcionisanje sistema neophodno je obezbijediti dodatnih 12 miliona KM godišnjih prihoda.

    To je moguće ostvariti korekcijom cijene isporučene toplotne energije, dodjelom tekućeg granta iz gradskog budžeta ili kombinacijom ove dvije mjere.

    Šta traže od Grada?

    „Eko-toplane“ zahtijevaju da Skupština Grada na predstojećoj sjednici razmotri i donese odluke o zahtjevu za davanje saglasnosti na povećanje cijene toplotne energije, kao i o zahtjevu za dodjelu tekućeg granta, kako bi se obezbijedili sigurnost isporuke i stabilnost sistema.

    Oba zahtjeva nadležnim gradskim organima dostavljena su još 9. aprila ove godine.

    Osim toga, zatražen je hitan radni sastanak sa predstavnicima Grada radi usaglašavanja konkretnih i pravno sprovodivih rješenja, koja bi omogućila donošenje odgovarajućih odluka u okviru budžetskih nadležnosti Grada.

    Iz ovog preduzeća upozoravaju da dalje odlaganje odluka nije prihvatljivo, posebno imajući u vidu da je grijna sezona već u toku, a stabilnost sistema zavisi od pravovremenog obezbjeđivanja potrebnih finansijskih sredstava.

    Šta podrazumijeva restriktivni režim grijanja?

    Kako prenose Nezavisne, iz „Eko-toplana“ su upozorili da će, ukoliko u ostavljenom roku ne bude održan sastanak ili pitanje finansiranja ne bude uvršteno u razmatranje na predstojećoj sjednici Skupštine Grada, Upravni odbor biti primoran da sprovede odluku o uvođenju restriktivnog režima proizvodnje i isporuke toplotne energije.

    Takav režim podrazumijeva svođenje proizvodnje i isporuke toplotne energije na nivo potreban za održavanje minimalne propisane temperature grijanih prostora od 20 stepeni Celzijusa, uz dozvoljeno odstupanje od jednog stepena.

    Iz „Eko-toplana“ naglašavaju da je riječ o mjeri usmjerenoj na očuvanje funkcionalnosti sistema u uslovima smanjene likvidnosti i ograničenih finansijskih sredstava, a ne o potpunoj obustavi isporuke toplotne energije.

    Odgovornost je zajednička

    U ovom preduzeću ističu da je odgovornost za očuvanje sistema daljinskog grijanja zajednička i da zahtijeva pravovremeno djelovanje svih nadležnih institucija.

    Naglašavaju da njihov zahtjev nije pitanje poslovne politike preduzeća, već očuvanja komunalne usluge od javnog značaja i javne komunalne infrastrukture od vitalnog značaja za Banjaluku.

    Podsjećaju i da su tokom prethodnih godina gradskim institucijama upućivali brojne zahtjeve, urgencije i upozorenja, ukazujući na rast troškova poslovanja, potrebu usklađivanja cijene grijanja sa ekonomskim okolnostima i neophodnost obezbjeđivanja finansijske podrške.

    Uprkos tome, odluke kojima bi se sistemski riješio problem nedostajućih prihoda još nisu donesene.

    Iz „Eko-toplana“ upozoravaju da nastavak poslovanja uz izražen nesrazmjer između prihoda i rashoda neposredno ugrožava finansijsku stabilnost preduzeća i otežava obezbjeđivanje svih resursa potrebnih za nesmetanu proizvodnju i isporuku toplotne energije.

    Zbog toga očekuju hitno postupanje nadležnih gradskih institucija kako bi se spriječilo dalje pogoršanje finansijske situacije i obezbijedili uslovi za pouzdano snabdijevanje građana Banjaluke toplotnom energijom.

  • Vučić žestoko kritikovao Studentsku listu: Građanima možete ponuditi samo jogurt i mržnju

    Vučić žestoko kritikovao Studentsku listu: Građanima možete ponuditi samo jogurt i mržnju

    Govor Aleksandra Vučića, predsjednika poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija pobjeđuje“, u Skupštini Srbije trajao je čak sat i 43 minuta, a obilježile su ga oštre kritike Studentske liste i poruka da njeni poslanici građanima mogu da ponude samo „jogurt i mržnju“.

    Nakon njegovog obraćanja, Jovo Bakić, predsjednik poslaničke grupe Studentska lista, kritikovao je predsjedavajućeg sjednice, optužujući ga da nije poštovao Poslovnik Narodne skupštine.

    Vučić je tokom govora više puta napadao predstavnike Studentske liste, tvrdeći da građanima nemaju šta drugo da ponude osim „jogurta i mržnje“. Takođe je istakao da je Stojan Radenović, kandidat SNS-a za predsjednika Skupštine, stručniji i obrazovaniji od poslanika sa Studentske liste.

    Vučić ponovo govorio o polivanju jogurtom

    Iako je ranije održao konferenciju za medije na kojoj je govorio o incidentu u kojem je poslanica Lidija Vukićević polivena jogurtom na ulazu u Skupštinu, Vučić je i svoj dugotrajni govor u parlamentu započeo ovom temom.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na izvještavanje N1, on je polivanje jogurtom nazvao „najbrutalnijim napadom“ na narodnu poslanicu.

    „Što se tiče onoga što se dogodilo danas, to je nešto čemu se nismo nadali. Ovo je trebalo da bude svečani dan. Danas po prvi put umjesto čestitanja, imali smo priliku da vidimo najbrutalniji napad na narodnog poslanika Lidiju Vukićević koja je kriva, valjda jer je došla na glavni ulaz, jer je željela da radi svoj posao, onaj za koji su je izabrali građani Srbije“, rekao je Vučić.

    Govoreći o incidentu, iznio je i niz drugih tvrdnji, navodeći da je poslanica bila izložena uvredama i fizičkom napadu.

    „Uz jezive povike i uvrede, popularnoj umjetnici, dok nisu zatrovali atmosferu i svoje protivnike proglašavali za neprijatelje, i koje treba žigosati na svakom mjestu… Čupali su je, potezali za struk i napali jogurtom. Da smo čuli riječ izvinjenja, rekli bismo, ljudi su, hvala im. Naravno, nismo čuli nijednu takvu riječ“, kazao je Vučić.

    Podsjećamo, Marija Radovanović je uoči početka konstitutivne sjednice polila jogurtom Lidiju Vukićević, poslanicu iz redova Srpske napredne stranke. Radovanovićeva je za list Danas izjavila da to nije uradila zbog performansa, već da je „u momentu reagovala na sve što se dešavalo do sada“.

    Šta Vučić zamjera Studentskoj listi?

    Vučić je tokom obraćanja kritikovao i ranije blokade ulica i fakulteta, dovodeći ih u vezu sa incidentom u kojem je polivena Vukićevićeva.

    „Ljuti smo i mi što ste blokirali ulice, fakultete, što nam djeca ništa nisu učila, pa imamo pravo da vas polivamo jogurtom i čime god hoćemo?“, rekao je Vučić.

    Govoreći o obrazovanju, ocijenio je da Srbija bilježi pad u ovoj oblasti, za šta je odgovornost pripisao poslanicima Studentske liste, ističući da oni vode obrazovanje, iako su tek tog dana postali poslanici.

    Takođe je optužio Studentsku listu da je obmanjivala javnost tvrdnjama da vlast neće priznati izborni poraz.

    „Rekli ste da nećemo da priznamo poraz, kako ćemo da izvodimo vojsku na ulice i ulazimo u institucije… Onako kako to biva, preletače ste prihvatili. RTS nas je obavijestio da sam lično želio da sprovedem državni udar, a bivša ambasadorka Belgije, koje se ni ne sjećam, ne znam joj ni ime, kaže hteo je Vučić, ali ga je spriječila EU. Pošto nisam mogao da govorim na televiziji kojom upravljaju preletači RTS-a… Evo da vam ispričam kako to izgleda, tog cijelog dana, obično bih imao 10, 15 poziva sa raznih strana.

    Računao sam zvaće me neko, ma niko me ne zove, ja pozovem jednog od njih da mu ukažem na nepravilnosti tamo gdje ste ih proizvodili i da se proizvede mir“, rekao je Vučić.

    Istakao je i da mu je bilo „užasno što je pobijedila Studentska lista“, dok je za lidere Evropske unije naveo da su mu čestitali na ponašanju.

    Ko su kandidati za predsjednika Skupštine Srbije?

    Za predsjednika Narodne skupštine Srbije kandidovali su se Aleksandar Čupić, poslanik Studentske liste, i Stojan Radenović, poslanik Srpske napredne stranke.

    U međuvremenu su formirane i poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija pobjeđuje“, na čijem je čelu Aleksandar Vučić, dok je za njegovog zamjenika izabran Milenko Jovanov.

    Za predsjednika poslaničke grupe Studentska lista izabran je Jovo Bakić, a za njegovu zamjenicu Aleksandra Štimac.

    Bakić kritikovao predsjedavajućeg zbog kršenja Poslovnika

    Nakon dugotrajnog Vučićevog obraćanja, za riječ se javio Jovo Bakić, šef poslaničke grupe Studentska lista.

    Obratio se predsjedavajućem sjednice, najstarijem poslaniku Stojanu Radenoviću, ukazujući na, kako je naveo, nepoštovanje Poslovnika Narodne skupštine. Prema Bakićevim riječima, upravo je to razlog zbog kojeg Radenović ne može biti predsjednik parlamenta.

    Bakić je istakao da je Vučićev govor trajao jedan sat i 43 minuta, iako je, prema njegovoj ocjeni, samo manji dio obraćanja bio posvećen tački dnevnog reda.

    „Ovaj govornik je govorio dva i po minuta o tački dnevnog reda od sat i četrdeset i tri minuta koliko je govor trajao. Drugim riječima, trebalo je da ga opominjete stalno, a Vi ga niste opomenuli nijednom. To je Vaša stvar, ali to je upravo razlog zbog čega ne možete biti predsjednik Narodne skupštine Srbije, jer ne poštujete Poslovnik“, rekao je Bakić.

  • Rusija: Vojni transportni avion pao kod sela Jagunovo, poginulo 17 ljudi

    Rusija: Vojni transportni avion pao kod sela Jagunovo, poginulo 17 ljudi

    U padu ruskog vojnog transportnog aviona AN-12, koji se srušio danas, 17. novembra, u Kemerovskoj oblasti, poginulo je svih 17 osoba koje su se nalazile u letjelici.

    Prema informacijama koje prenosi ruski medij Izvestija, nijedna osoba iz aviona nije preživjela nesreću.

    Avion se srušio u blizini sela Jagunovo, u Kemerovskoj oblasti, a naknadno je potvrđeno da je riječ o vojnom transportnom avionu AN-12.

    Guverner Kemerovske oblasti Ilja Seredjuk potvrdio je da se avionska nesreća dogodila u blizini ovog sela, ističući da su operativne službe izašle na teren i da rade na mjestu nesreće.

    Kako navode Nezavisne, pozivajući se na informacije ruskih medija, uzrok pada aviona još nije poznat, a nadležne službe utvrđuju sve okolnosti tragedije.

  • „Skaj“ istrage u BiH: Sedam policajaca već osuđeno, ostali predmeti u toku

    „Skaj“ istrage u BiH: Sedam policajaca već osuđeno, ostali predmeti u toku

    Oko 30 pripadnika agencija za sprovođenje zakona u BiH do sada je obuhvaćeno istragama u predmetima povezanim sa aplikacijom „Skaj“, a sedam ih je već osuđeno prvostepenim ili pravosnažnim presudama, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

    Iz ove pravosudne institucije naveli su da su ostali predmeti i dalje u toku, te da se nastavlja procesuiranje slučajeva koji su proistekli iz informacija pribavljenih analizom komunikacija putem aplikacije „Skaj“.

    Saopštenje Tužilaštva BiH uslijedilo je nakon današnje akcije u kojoj su izvršeni pretresi i uhapšena policijska službenica Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), osumnjičena za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja.

    Kako prenosi BL Portal, nakon ispitivanja osumnjičene tužilac će u zakonskom roku donijeti odluku o daljim mjerama i radnjama.

    Iz SIPA je ranije saopšteno da su njeni pripadnici u Istočnom Sarajevu uhapsili policijsku službenicu ove agencije zbog sumnje da je odavala povjerljive informacije iz istraga.

    Riječ je o akciji „Krug“, koja je rezultat višemjesečne istrage sprovođene pod nadzorom Tužilaštva BiH.

    Iz SIPA su naveli da se početak ove istrage vezuje za informacije proistekle iz aplikacije „Skaj“.

    Prema podacima Tužilaštva BiH, u predmetima povezanim sa ovom aplikacijom do sada je obuhvaćeno oko 30 pripadnika agencija za sprovođenje zakona, od kojih je sedam osuđeno, dok se ostali slučajevi još nalaze u različitim fazama postupka.

  • Besplatne čitaonice za mališane u Banjaluci: Četiri druženja sa velikim svjetskim slikarima

    Besplatne čitaonice za mališane u Banjaluci: Četiri druženja sa velikim svjetskim slikarima

    Mališani u Banjaluci imaće priliku da kroz priče, umjetnička djela i kreativne zadatke upoznaju svijet velikih slikara, u okviru ciklusa od četiri edukativno-kreativne čitaonice koje će biti organizovane u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske.

    Program pod nazivom „Čitaonice u Muzeju“ počinje 18. novembra, a namijenjen je djeci uzrasta od šest do 10 godina.

    Čitaonice organizuju „Pismeno čitaonice“ u saradnji sa Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske, dok je partner programa NLB banka. Program je osmislila i vodi Maja Komljenović.

    Kroz četiri susreta djeca će imati priliku da upoznaju djetinjstvo velikih svjetskih umjetnika i njihove životne priče povežu sa originalnim djelima sa aktuelne izložbe „Skriveni prostori velikih majstora – ateljei srpskih umetnika“.

    Kako navodi BL Portal, mališani će kroz čitanje, posmatranje slika, razgovor i kreativne zadatke istraživati umjetnost, ali i razvijati vlastitu maštu i stvaralaštvo.

    Prva čitaonica biće održana 18. novembra, a posvećena je Vinsentu van Gogu i Milanu Konjoviću. Tema susreta biće pitanje „Može li se naslikati vjetar?“.

    Drugo druženje zakazano je za 2. decembar, kada će djeca kroz stvaralaštvo Pabla Pikasa i Petra Dobrovića istraživati od kojih je oblika napravljen pejzaž.

    Treća čitaonica održaće se 16. decembra, a mališani će upoznavati Fridu Kalo i Ljubicu Cucu Sokić kroz temu „Kako sam sebe naslikala?“.

    Posljednji susret planiran je za 30. decembar, uz djela Leonarda da Vinčija i Ivana Tabakovića, a djeca će pokušati da otkriju šta se krije među mrljama.

    Učešće u svim čitaonicama je besplatno, ali je prethodna prijava obavezna.

    Roditelji mogu prijaviti djecu putem Vibera na broj 065/623-623, uz navođenje imena i prezimena djeteta, uzrasta i željenog termina čitaonice.

    Iz Muzeja pozivaju najmlađe posjetioce da im se pridruže već na prvom susretu, 18. novembra u 19 časova, i upoznaju umjetnike koji su, baš kao i oni, nekada bili djeca.

  • Grad Banjaluka potvrdio: Neda Ukraden pjeva za Novu godinu

    Grad Banjaluka potvrdio: Neda Ukraden pjeva za Novu godinu

    Banjaluka će i ove godine organizovati manifestaciju „Banjalučka zima“, koja počinje 1. decembra, a građane i posjetioce za doček Nove godine na otvorenom zabavljaće Neda Ukraden.

    Centralni dio prazničnog programa biće zimski market „Zimzobal“ u parku „Petar Kočić“, koji će ove godine posljednji put biti organizovan na toj lokaciji. Prema planovima Gradske uprave, od naredne godine zimski market biće preseljen na tvrđavu Kastel, gdje je predviđeno njegovo proširenje.

    Projekt menadžer Grada Milada Šukalo istakla je da će manifestacija i ove godine obuhvatiti sadržaje na više lokacija, namijenjene različitim generacijama.

    „Kao i dosad, ‘Banjalučka zima’ obuhvata bogat program na više lokacija i za sve grupe naših sugrađana. Ono što je najznačajnije jeste da ćemo 1. decembra ovdje u parku ‘Petar Kočić’ otvoriti naš zimski market ‘Zimzobal’, a ovo će ujedno da bude i zadnji ‘Zimzobal’ u parku, jer je naša odluka da naredne godine, a upravo na inicijativu građana, zimski market bude u nešto većem obimu i da se dešava na tvrđavi Kastel“, kazala je Šukalo.

    Ona je najavila i bogatiju ponudu na zimskom marketu, uz veći broj prazničnih kućica, gastronomskih sadržaja i izlagača.

    „Trudimo se svake godine da obezbijedimo sjajnu ponudu. Ove godine ćemo imati u ponudi veći broj kućica sa sjajnom gastronomskom ponudom. Pratimo šta se dešava u drugim gradovima, šta je to trend, zbog čega turisti dolaze, jer nama je osim same promocije izuzetno bitna i podrška našim privrednim subjektima, ugostiteljima, ljudima koji rade u parku. Svake godine povećavamo broj izlagača i mijenjamo sadržaj“, istakla je Šukalo.

    Dodala je da će ponuda na štandovima biti nešto drugačija, te da je planirano obezbjeđivanje dodatnih štandova za promociju malih privrednika.

    Kako prenose Nezavisne, za novogodišnje veče na otvorenom nastupiće Neda Ukraden, koja će svojim poznatim hitovima uvesti Banjalučane i njihove goste u 2027. godinu.

    U okviru manifestacije biće organizovana i Dječija nova godina, uz posebne sadržaje, druženje i zabavu za najmlađe.

    Praznični program upotpuniće i „Zima u Domu omladine“, kao i obilježavanje Pravoslavne nove godine.

    Organizatori najavljuju da će „Banjalučka zima“ tokom prazničnog perioda ponuditi kombinaciju muzičkih i gastronomskih sadržaja, prazničnih aktivnosti i programa za sve generacije.