VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vlada Srbije odlučila da plasira 5.000 tona goriva radi stabilnosti snabdijevanja

    Vlada Srbije odlučila da plasira 5.000 tona goriva radi stabilnosti snabdijevanja

    Srbija je danas počela da pušta evro-dizel iz državnih rezervi na tržište. Prema odluci Vlade biće plasirano ukupno 5.000 tona goriva kako bi se održala stabilnost snabdijevanja.

    Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović objavila je na Instagramu da su potpisani prvi ugovori s naftnim kompanijama i da je počelo puštanje rezervi.

    „Potpisani su prvi ugovori sa naftnim kompanijama“, navela je.

    Ranije je izjavila da država preduzima mjere kako građani ne bi osjetili posljedice globalne energetske krize. U oktobru se očekuje veoma visoka potrošnja od oko 205.000 tona.

    Uprkos puštanju 5.000 tona evro-dizela, zalihe u državnim skladištima ostaće na visokom nivou. Vlada Srbije u tehničkom mandatu odlučila je u četvrtak, 24. septembra, da dio dizela iz obaveznih rezervi bude pušten na tržište, prenose Nezavisne.

  • Preventivni udari Grčke u slučaju neposredne turske prijetnje

    Preventivni udari Grčke u slučaju neposredne turske prijetnje

    Grčka bi, u slučaju neposredne i neizbježne prijetnje napadom Turske, mogla da izvede „preventivne udare“ kako bi spriječila izbijanje dugotrajnog i iscrpljujućeg rata, navode vojni analitičari i izvori sa kojima je razgovarao grčki portal Ta Nea.

    Riječ je o hipotetičkom operativnom scenariju, drugačijem od tradicionalne pasivne odbrane, koji se oslanja na aktivno odvraćanje – pokušaj da se protivničke snage onesposobe prije nego što uspiju da izvedu napad. Grčki medij naglašava da je to jedan od mogućih scenarija, a ne zvanično objavljen plan za napad na Tursku.

    Rasprava je pokrenuta nakon što je načelnik Generalštaba nacionalne odbrane Grčke Dimitrios Hupis u decembru 2025. govorio o mogućnosti izvođenja „preventivnih udara strateškog karaktera na velikoj dubini“.

    Preventivni udar bio bi odbrambena akcija u situaciji u kojoj je protivnik već pokrenuo nepovratan proces pripreme napada. Mogao bi biti aktiviran ako bi prijetnja bila procijenjena kao „neposredna i neizbježna“. Kao primjer navodi se masovno premještanje turskih snaga, snabdijevanje desantnih brodova, podizanje borbene gotovosti, te stavljanje dronova i balističkih raketa Bora i Tajfun u maksimalnu pripravnost. Obavještajni podaci morali bi da pokažu da su turske snage dobile konačna operativna naređenja i da je počelo ukrcavanje marinaca.

    Potreban bi bio koordinisan rad grčkih obavještajnih i vojnih službi i podaci savezničkih satelita u realnom vremenu. Veliki rizik: ako bi podaci bili pogrešni, država koja prva izvede napad mogla bi biti označena kao agresor i izgubiti diplomatsku podršku.

    Operacija bi počela pokušajem „osljepljivanja“ protivnika. Sistemi za elektronsko ratovanje ometali bi radare, telekomunikacije i stanice za navođenje dronova Bajraktar i Anka duž obale Male Azije.

    Istovremeno bi eskadrille lovaca Rafal i F-16 Vajper, bez ulaska u turski vazdušni prostor, lansirale rakete velikog dometa prema odabranim ciljevima. Kao potencijalni ciljevi navode se piste aerodroma u Dalamanu, Balikesiru i Čigliju. Sa istočnih egejskih ostrva baterije Spajk NLOS i Egzoset mogle bi da gađaju turske desantne brodove dok su još u lukama.

    Nijedan preventivni udar ne može da uništi sve protivničke snage, pa bi sljedeća faza bila odbrana od turskog odgovora. Aktivirala bi se protivraketna i protivdronska infrastruktura, radari SiFajer na fregatama klase Kimon u koordinaciji s kopnenim baterijama Patriot, sa zadatkom presretanja raketa i bespilotnih letjelica.

    Cilj scenarija bio bi da se u periodu kraćem od 24 sata spriječi prerastanje sukoba u dugotrajan rat iscrpljivanja. Pretpostavlja se da bi tursko vazduhoplovstvo bilo značajno ograničeno, mornarica pogođena, a ofanzivne sposobnosti umanjene. To su pretpostavljeni ishodi analitičara, a ne potvrđene procjene.

    U toj fazi očekivalo bi se uključivanje međunarodne zajednice, prije svega SAD, NATO-a i Evropske unije, radi prekida vatre. Ta Nea zaključuje da je ovo samo jedan od mogućih operativnih scenarija kojim se objašnjava koncept aktivnog odvraćanja, prenose Nezavisne.

  • Kilogram telećeg buta od 32 do 50 KM

    Kilogram telećeg buta od 32 do 50 KM

    Čitateljka BL portala Dragana kaže da je mislila da je nekog prevario muža kad se vratio iz mesare sa računom od 100 KM za dva kilograma telećeg buta. Tek kad je vidjela račun shvatila je da kilogram buta košta 50 KM.

    „Stvarno sam mislila da ga je neko prevario. Onda sam vidjela račun i shvatila da je cijena zaista tolika“, ispričala je, dodajući da će teletinu ubuduće kupovati uglavnom „za čorbicu unucima“.

    Cijene ovog mesa značajno variraju od mesare do mesare. U mesari „Kod Laze“ kilogram telećeg buta košta 50 KM, plećka 45 KM, teletina sa kostima 37 KM. U mesari „Iriškić“ but je 32 KM, plećka 27 KM, teletina sa kostima 20 KM. U mesari „Danino“ but je 35 KM, plećka 27 KM, teletina sa kostima 23 KM.

    Za kilogram istog komada mesa kupac može platiti čak 18 KM više, zavisno od mesare.

    Aleksandar Šešić, vlasnik mesare „Kod Laze“, tvrdi da je jedan od razloga razlika između domaćeg i uvoznog mesa. „Velika je razlika u domaćem i uvoznom mesu. Domaće je daleko skuplje.“ Cijena od 50 KM za kilogram buta, kaže, na tom je nivou već nekoliko mjeseci. „Telad su mnogo skupa i zbog toga kilogram ne može biti jeftiniji.“

    Haris Iriškić, vlasnik mesare „Iriškić“, kaže da je i kod njega meso isključivo domaće, a cijene drži nižim zahvaljujući sopstvenoj proizvodnji. „Meso je kod nas domaće, a povoljniji smo od drugih jer imamo svoju proizvodnju. Imamo farmu i povezani smo od malog teleta do odraslog bika.“

    Smatra da previsoke cijene nisu opravdane. Trenutna cijena žive vage teleta oko 10 KM po kilogramu. „Živa vaga teleta je 10 KM. Kada se uzme koji procenat mesa od živog teleta do očišćenog mesa, tu prodajna cijena u polutkama može biti 20 maraka.“ Ide na veći obim prodaje i manju zaradu po kilogramu. Ne vidi razlog da teletina košta više od 34, 35 maraka.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kaže da se na domaćem tržištu u velikoj mjeri prodaje uvozno meso, a na cijenu utiču porijeklo, kategorija i starost životinje.

    „Naše tržište masovno uvozi meso i većina mesara ima uvozno meso. Cijenu može postaviti svako kakvu želi, a diktira je stanje i kategorizacija mesa. Što je životinja mlađa, cijena je viša, dok je kod starijih grla niža.“

    Ako se uzme 15–16 KM po kilogramu žive vage, u mesarama se može govoriti o oko 30 KM, a u marketima bi korektna cijena bila oko 20 KM. Godinama upozorava na veliki uvoz mesa, koji utiče na položaj domaćih proizvođača i cijenu koju plaća potrošač, prenosi BL Portal.

  • Jedno lice pogođeno iz vatrenog oružja u Kragujevcu

    Jedno lice pogođeno iz vatrenog oružja u Kragujevcu

    Jedna osoba ranjena je u pucnjavi koja se jutros dogodila u kragujevačkom naselju Novi Bubanj.

    Prema prvim, nezvaničnim informacijama, ranjena osoba pogođena je iz vatrenog oružja, a pucnjava se dogodila u blizini jednog lokala.

    Policija je nakon prijave izašla na mjesto događaja, gdje je u toku uviđaj i utvrđivanje okolnosti.

    Za sada nema zvaničnih informacija o identitetu ranjene osobe, težini povreda, niti o tome šta je prethodilo pucnjavi, prenose Nezavisne.

  • Vučić na Polimarketu 68 odsto šansi za premijera Srbije

    Vučić na Polimarketu 68 odsto šansi za premijera Srbije

    Najnovije prognoze najveće onlajn berze Polimarket pokazale su da na pitanje ko će biti sljedeći premijer Srbije Aleksandar Vučić ubjedljivo vodi sa 68 odsto šansi i skokom od 23 odsto.

    Aleksandar Vučić ima 68 odsto šansi, a prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović 19 odsto. Rektor Vladan Đokić i lider SSP Dragan Đilas ostvarili su veoma male procente.

    Polimarket funkcioniše tako što hiljade ljudi ulaže sopstveni novac da bi otkrili šanse da se nešto dogodi. Platforma spaja stručnjake iz cijelog svijeta – vojne analitičare, programere, insajdere iz teh industrije i ekonomiste.

    Istorijski gledano, Polimarket pogađa ishode sa preko 90 odsto tačnosti mjesec dana prije nego što se događaj desi, jer kombinuje hiljade različitih izvora informacija u jedan procenat vjerovatnoće, prenosi B92.

  • Centralna banka BiH najavila rast cijena hrane u posljednjem kvartalu

    Centralna banka BiH najavila rast cijena hrane u posljednjem kvartalu

    Dok građani strahuju od poskupljenja hrane koja su izvjesna do kraja godine, najave barem za sada ostaju u sjeni predizbornih obećanja.

    Posljednja u nizu koja je najavila poskupljenja jeste Centralna banka Bosne i Hercegovine. „U posljednjem kvartalu očekuje se i rast cijena hrane koje se sa značajnim odmakom prelijevaju sa stranog na domaće tržište“, napisali su u izvještaju, procjenjujući da bi ukupna i temeljna inflacija mogla iznositi 4,1 odsto u zadnjem kvartalu 2026.

    Ranije su poskupljenja najavili i poljoprivrednici. „Cijene bi rasle i da nije bilo ove suše. Sjetva se radila po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi… Gorivo, đubriva… Sve će se to u konačnici cjenovno odraziti“, rekao je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana ToPeeR iz Doboja, smatra da će nova poskupljenja mnogi teško preživjeti jer vrlo malo građana ima primanja koja mogu da zadovolje osnovne potrebe.

    „Građani žive u strahu od povećanja cijena, jer su svjesni da će sigurno hrana poskupjeti i to iz više razloga. Jedna od njih je taj što poljoprivrednici ne uspijevaju da prodaju na domaćem tržištu svoje proizvode, mimo vremenskih prilika. Drugi razlog je zašto strah postoji, pratim predizbornu kampanju, a i prije toga, nisu primijećene izjave nikoga iz političkih krugova ko je govorio o tome kako bi se napravili planovi ili programi da se standard građana zadrži na određenom nivou.“

    Ni tokom kampanje niko nije dao nadu ili plan kako staviti poskupljenje hrane pod kontrolu.

    Ekonomista Milenko Stanić ističe da prihodi većine stanovništva, pogotovo onih u realnom sektoru, ne mogu da prate stalni rast cijena. „Cijena hrane će rasti ne samo zbog rasta cijena energenata, koji su značajan trošak u proizvodnji, ide i jesenja sjetva. Ove godine, pored troškova goriva, imali smo i nezapamćenu sušu koja će dodatno usložniti probleme.“

    Vlast može nešto uraditi, kaže, ali su subvencije poljoprivrednicima niske, a isplate neredovne. „Drugi segment, već nekoliko godina imamo inicijativu za nultu stopu PDV-a na hranu i lijekove u Parlamentarnoj skupštini BiH i tu zastane. Tu se vidi odnos vlasti. Njima to ide u prilog, ono što šteti narodu, ide u korist vlasti. Zašto? Zato što puni budžet“, prenosi RTV BN.

  • Kineske marke automobila prvi put bolje od međunarodnih po početnom kvalitetu

    Kineske marke automobila prvi put bolje od međunarodnih po početnom kvalitetu

    Još prije nekoliko godina kupovina kineskog automobila za mnoge evropske vozače bila je svojevrsno kockanje. Niža cijena i duga lista opreme zvučale su primamljivo, ali ostajalo je pitanje kvaliteta.

    Najnovija istraživanja pokazuju da se situacija ozbiljno promijenila. Kineski proizvođači više ne zaostaju nužno za poznatim svjetskim markama, a u jednom važnom istraživanju prvi put su ih i prestigli. Ipak, ima stvari koje kupac treba da zna prije odluke.

    BYD, Džili, Čeri, MG i druge kineske marke sve su prisutnije na evropskim putevima. Glavni adut dugo je bio više opreme, veći ekrani i naprednija elektrifikacija za isti novac. Pitanje je ostalo šta se događa kad prođe početno oduševljenje.

    Dio odgovora nude istraživanja kompanije J.D. Power u Kini. Rezultati za 2026. donijeli su značajnu promjenu. U istraživanju početnog kvaliteta domaće kineske marke prvi put su kao grupa ostvarile bolji rezultat od međunarodnih masovnih i premijum proizvođača.

    Kineske marke zabilježile su 218 problema na 100 automobila, premijum marke 219, a međunarodni masovni proizvođači 224. Manji broj znači bolji rezultat. Razlika nije ogromna, ali je značajna zbog pravca tržišta.

    Samo dvije godine ranije, 2024, kineske marke imale su 216 problema na 100 vozila, naspram 209 kod međunarodnih masovnih marki. Prednost tradicionalnih proizvođača se istopila. Među kineskim markama najbolje je prošao Čeri sa 213, ispred Džilija sa 214. Čangan, GAC Trampči i Džetur imali su po 216.

    To ne znači automatski da su kineski automobili pouzdaniji na duge staze. J.D. Power Initial Quality Study prati probleme koje vlasnici prijavljuju tokom prva dva do šest mjeseci. Istraživanje iz 2026. obuhvatilo je 13.919 vlasnika automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, 131 model i 35 marki u Kini.

    Pokazuje kakav je automobil iz salona i u prvim mjesecima, ali ne i kako će se ponašati nakon sedam ili deset godina. Za to služi Vehicle Dependability Study, koje posmatra automobile stare između 13 i 48 mjeseci. Jaz se smanjuje, ali kineske marke još nisu na vrhu.

    Kineske domaće marke u prosjeku su zabilježile 201 problem na 100 automobila, međunarodne masovne 191, premijum 183. Čeri je i tu bio najbolji među kineskim proizvođačima sa 181, FAW Hongći i GAC Trampči po 186.

    Klasični strahovi – motor, mjenjač i osnovni mehanički sklopovi – sve manje dominiraju. Kod automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem udio problema s pogonskim sklopom pao je sa 9,5 odsto 2022. na šest odsto 2026. Infotainment je postao najveći pojedinačni izvor dugoročnih problema, sa 15,9 odsto. Sistemi pomoći vozaču čine 8,6 odsto.

    „Kako tradicionalni mehanički sistemi sazrijevaju, dugoročna stabilnost i jednostavnost korištenja često korištenih pametnih funkcija postaju sve važnije za ukupnu pouzdanost vozila“, zaključuje J.D. Power.

    Posebno istraživanje elektrifikovanih vozila obuhvatilo je više od 21.000 vlasnika, 49 marki i 137 modela. Oko 70 odsto prijavljenih problema povezano je s dizajnom i načinom rada funkcija, a ne s klasičnim kvarovima. Infotainment čini 14,3 odsto, sistemi pomoći vozaču 9,5 odsto. Problemi s punjenjem smanjeni su zahvaljujući baterijama.

    Među pobjednicima kategorija našli su se Siaomi SU7 i YU7, NIO ES8, Čeri Fulvin T9, AITO M5 i M9.

    Podaci više ne podržavaju tvrdnju da su kineski automobili sami po sebi nekvalitetna ili rizična kupovina. Po početnom kvalitetu u Kini 2026. prvi put su prestigle međunarodne konkurente. Kod vozila starih do četiri godine međunarodni proizvođači još imaju prednost, ali se razlika smanjuje.

    Za evropskog kupca to nije cijela računica. Treba provjeriti garanciju, rezervne dijelove, servisnu mrežu, cijenu osiguranja i očekivanu vrijednost polovnog vozila. Rezultati iz Kine ne mogu se automatski preslikati na svaki model u Evropi.

    Pitanje više nije samo „da li vjerovati kineskom automobilu“, nego kojoj marki, kojem modelu i kakvoj servisnoj podršci vjerovati. Nova Ahilova peta modernih automobila sve manje je ispod haube, a sve više na ekranima, prenose Nezavisne.

  • U kanjonu Vrbasa pronađeno tijelo nestalog muškarca

    U kanjonu Vrbasa pronađeno tijelo nestalog muškarca

    Policija je u kanjonu Vrbasa, u Dabracu kod Mrkonjić Grada, u nedjelju pronašla beživotno tijelo. Identifikacijom je utvrđeno da se radi o N.Š. iz tog grada.

    Nestanak je prijavljen 26. septembra Policijskoj upravi Banjaluka.

    „Prilikom pregleda terena u okviru potrage za nestalim licem policijski službenici Policijske uprve Mrkonjić Grad i Policijske uprave Banjaluka u mjestu Dabrac, opština Mrkonjić Grad, 27. septembra 2026. godine oko 14.40, u kanjonu rijeke Vrbas, pronašli su beživotno tijelo muške osobe“, saopšteno je iz Policijske uprave Mrkonjić Grada.

    Uz saglasnost dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka uviđaj na licu mjesta izvršili su policijski službenici PU Mrkonjić Grad u prisustvu doktora mrtvozornika Doma zdravlja „Doktor Jovan Rašković“ Mrkonjić Grad.

    Identifikacijom je potvrđeno da je riječ o licu muškog pola N.Š. iz Mrkonjić Grada čiji je nestanak prijavljen dan ranije, prenose Nezavisne.

  • „Ili je tržište glupo ili Amerika laže“

    „Ili je tržište glupo ili Amerika laže“

    Predsjednik iranskog parlamenta i glavni pregovarač Mohamed Bager Kalibaf osporio je tvrdnje SAD da su preuzele kontrolu nad Ormuskim moreuzom, ukazujući na i dalje visoku cijenu nafte.

    Na platformi X sinoć je naveo da se naftom trguje oko 35 dolara po barelu iznad nivoa prije rata između SAD i Izraela i Irana.

    „Ili je tržište glupo ili američka narativna mašinerija falsifikuje stvarnost“, napisao je na engleskom.

    Ironično je dodao da za one koji vjeruju američkoj verziji događaja u Ormuskom moreuzu postoji „besplatni dolar na automatu“, pozivajući ih da odu i uzmu ga.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u subotu da Sjedinjene Američke Države imaju potpunu kontrolu nad Ormuskim moreuzom i odbacio najnoviji mirovni predlog Teherana kao „neprihvatljiv“. Istakao je da SAD „ubedljivo dobijaju“, dok Iran trpi ogromne gubitke zbog američke pomorske blokade i ekonomskih mjera, prenosi B92.

  • Prvi razgovor njemačkog i ruskog šefa diplomatije poslije četiri godine

    Prvi razgovor njemačkog i ruskog šefa diplomatije poslije četiri godine

    Ministar spoljnih poslova Njemačke Johan Vadephul otkrio je detalje razgovora sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom. Bio je to njihov prvi razgovor nakon četiri godine.

    Susret na marginama 81. Generalne skupštine UN u Njujorku iznenadio je mnoge zbog napetosti na relaciji Zapad–Moskva. Vadephul je za ARD objasnio razloge sastanka.

    „Ključni razlog bila je nedavna upotreba naoružanih dronova na aerodromu u Leipzigu. Srećom, ništa ozbiljno se nije dogodilo. Međutim, pređena je granica. Želio sam jasno staviti do znanja da će se Njemačka suprotstaviti i braniti“, rekao je.

    Stavovi o aktuelnim problemima nisu se približili. „Postale su očigledne fundamentalne razlike u procjeni rata. Diskusija je bila vrlo teška i vrlo iskrena. Ipak, vjerujem da je ispravno da razgovaramo jedni s drugima.“

    Pored incidenata s dronovima, razgovaralo se i o izvozu žitarica. Zemlje globalnog juga zamolile su Vadephula da razgovara s Rusijom jer više nisu primale isporuke iz Rusije ili Ukrajine, pa glad prijeti tom dijelu svijeta. U regionu Crnog mora potreban je prekid vatre da bi se izvoz nastavio.

    Diplomatska šutnja nakon ruskog napada na Ukrajinu bila je ispravna, rekao je Vadephul, ali sada je vrijeme za ponovni razgovor. Pregovori s Rusijom ne bi trebalo da budu prepušteni isključivo SAD. Njemačka i Evropa imaju svoje interese. Još uvijek nema razloga za povratak u normalu, prenosi Klix.