VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dvije slike Srbije: Diplomatija i investicije u Kini, nasilje i sukobi na ulicama Beograda

    Dvije slike Srbije: Diplomatija i investicije u Kini, nasilje i sukobi na ulicama Beograda

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u Kini od 24. do 28. maja, gdje učestvuje u nizu važnih sastanaka i razgovora koji bi mogli imati veliki značaj za budućnost Srbije. Sam Vučić ovu posjetu unaprijed je ocijenio kao vjerovatno najvažniju u svojoj političkoj karijeri.

    Posebnu težinu posjeti daje činjenica da u Kinu dolazi neposredno nakon predsjednika SAD Donalda Trampa i predsjednika Rusije Vladimira Putina. Tokom boravka planirani su razgovori sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, kao i potpisivanje više od 30 sporazuma koji bi Srbiji mogli donijeti investicije procijenjene na oko milijardu evra.

    Prema najavama, Srbija bi mogla postati prva evropska država koja sa Kinom gradi „zajednicu sa zajedničkom budućnošću u novoj eri“. Vučić će održati i predavanje na prestižnom Univerzitetu Ćinghua, dok će u Šangaju razgovarati sa predstavnicima velikih kompanija i obići fabrike robotike i savremenih tehnologija.

    Dok se na međunarodnom planu vode razgovori o novim ulaganjima, ekonomskom razvoju i jačanju pozicije Srbije u svijetu, u Beogradu su istovremeno zabilježene scene nasilja na ulicama.

    Tokom blokaderskih protesta došlo je do sukoba sa policijom, a učesnici protesta gađali su pripadnike bezbjednosnih snaga kamenicama, flašama i drugim predmetima. U centru grada čule su se detonacije pirotehnike i topovskih udara, dok su brojni građani ostali uznemireni zbog scena nereda i sukoba.

    Posebnu zabrinutost izazvala je nova eskalacija protesta koji se predstavljaju kao studentski. Umjesto političkog dijaloga i demokratske borbe, u centru Beograda viđene su scene nasilja, napada na policiju i pokušaji izazivanja opšte destabilizacije.

    Dok jedna Srbija nastoji da kroz međunarodne kontakte obezbijedi investicije, nova radna mjesta i snažniji međunarodni položaj, druga, prema ocjenama brojnih građana, kroz blokade i sukobe pokušava da uruši stabilnost i red u državi.

  • Incidenti u Beogradu: Grupa demonstranata napala policiju pa uslijedila intervencija

    Incidenti u Beogradu: Grupa demonstranata napala policiju pa uslijedila intervencija

    U centru Beograda večeras su izbili sukobi između grupe maskiranih demonstranata i pripadnika policije, nakon što je završen masovni studentski protest na Trgu Slavija. Žandarmerija pod punom opremom za razbijanje demonstracija trenutno potiskuje napadače u Ulici kralja Milana i ka Pionirskom parku.

    Situacija u centru glavnog grada eskalirala je neposredno nakon što se većina učesnika mirnog studentskog skupa počela razilaziti. Manja grupa, uglavnom mlađih i maskiranih pojedinaca, izdvojila se i napala policijske kordone raspoređene u blizini državnih institucija.

    Prema policiji su poletjele desetine upaljenih baklji, jačih pirotehničkih sredstava (topovskih udara), staklenih flaša i kamenica. Policija je brzo reagovala pojačavanjem kordona i upotrebom biber spreja kako bi odbila napad i potisnula demonstrante unazad.

    Podijeljene brojke o posjećenosti: Od 34.000 do preko 100.000 ljudi

    Večerašnji protest pod sloganom „Ti i ja, Slavija“ privukao je ogroman broj građana i studenata, ali su procjene o broju okupljenih ponovo izazvale oprečne reakcije javnosti.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) saopštilo je zvaničnu procjenu prema kojoj je na Trgu Slavija bilo prisutno 34.300 građana. S druge strane, nevladina organizacija Arhiv javnih skupova iznijela je dramatično drugačije podatke, tvrdeći da je ovo jedan od najvećih skupova do sada i da je realan broj prisutnih prešao 100.000 ljudi.

    Od mirne rođendanske pjesme do barikada

    Incidenti su bacili sjenku na prethodni, potpuno mirni dio večeri. Hiljade studenata u blokadi i građana pristigli su na Slaviju u organizovanim kolonama sa četiri različite lokacije u gradu, dok su organizovane grupe stigle i iz unutrašnjosti Srbije (Novog Sada, Niša, Čačka i Zapadne Srbije). Tokom popodneva saobraćaj je bio potpuno paralisan, uključujući i blokadu Brankovog mosta i Gazele.

    Jedan od najemotivnijih trenutaka sa samog skupa bio je kada je masa horski otpjevala rođendansku pjesmu 90-godišnjem aktivisti Veroljubu Sariću, koji je ranije povrijeđen tokom uličnih blokada. Na bini su se smjenjivali profesori i studenti, a tužiteljka Bojana Savović poručila je okupljenima da „nijedna uniforma ne smije biti iznad zakona“.

    Verbalne provokacije kod Pionirskog parka

    Napetost je rasla još tokom protestne šetnje, kada je kolona prolazila pored Pionirskog parka, gdje se već danima nalazi kamp pristalica vlasti, poznatiji kao „Ćacilend“. Iz kampa je puštana izuzetno glasna muzika, što je izazvalo glasne zvižduke i razmjenu verbalnih provokacija između dvije grupe. Policijski kordon je tada uspješno spriječio direktan fizički kontakt.

    Dačić: Država će oštro reagovati

    Povodom aktuelnih nereda oglasio se i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić. On je najoštrije osudio napade na pripadnike policije i poručio da se nasilje na ulicama Beograda neće tolerisati.

    “Svako ko je večeras bacio kamen, baklju ili napao policajca biće identifikovan i priveden pravdi. Pravo na miran protest ima svako, ali rušilački pohodi i napadi na službena lica biće sankcionisani u skladu sa zakonom”, izjavio je Dačić.

    U ovim trenucima, širi centar grada i dalje obezbjeđuju jake policijske snage pod rotacijama, dok se manji džepovi demonstranata polako razilaze sporednim ulicama. Saobraćaj u Ulici kralja Milana i oko Trga Slavija je i dalje u potpunom prekidu.

  • Macut i Minić u Trebinju: Gasovod i aerodrom među ključnim prioritetima

    Macut i Minić u Trebinju: Gasovod i aerodrom među ključnim prioritetima

    Gasna konekcija između Srbije i Republike Srpske, kao i projekat Aerodroma Trebinje, predstavljaju prioritete u saradnji dvije vlade, poručeno je nakon sastanka premijera Srbije Đura Macuta i premijera Republike Srpske Save Minića u Trebinju.

    Macut je istakao da je povezivanje gasnog sistema Srbije i Republike Srpske od izuzetnog značaja za dalji ekonomski razvoj i energetsku stabilnost regiona. Naveo je da očekuje da će početkom juna u Tuzli biti definisani konkretni koraci za realizaciju novog pravca gasovoda od Batajnice prema granici sa Republikom Srpskom, u dužini od oko 60 kilometara.

    – To bi omogućilo da novi gasovod, uz dvije kompresorske stanice, značajno poveća mogućnost dopremanja gasa prema Republici Srpskoj, što je od velikog značaja za dalji ekonomski razvoj – rekao je Macut.

    Naglasio je da je riječ o jednom od ključnih prioriteta u narednom periodu, te izrazio očekivanje da će dodatni pomaci biti potvrđeni na zajedničkoj sjednici dvije vlade u Banjaluci 23. juna.

    Premijer Srbije osvrnuo se i na projekat Aerodroma Trebinje, ocijenivši da će on predstavljati osnov razvoja istočnog dijela Republike Srpske, ali i dodatno unaprijediti povezanost sa Srbijom i otvoriti nove turističke potencijale.

    – Glavni vodni projekat je završen, dok će glavni projekat biti gotov za tri mjeseca. Završene su i analize koje prethode studiji uticaja na životnu sredinu i očekujemo dozvole u narednom periodu – naveo je Macut.

    Premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je da je završena studija uticaja na životnu sredinu i da bi ekološka dozvola trebalo da bude izdata u roku od 45 dana od podnošenja zahtjeva. Istakao je da je projekat Aerodroma Trebinje godinama bio usporen administrativnim procedurama, ali da su sada obezbijeđene saglasnosti Hrvatske i Crne Gore.

    – Mislim da je za Srbiju i Srpsku velika stvar što smo konačno uspjeli da prođemo kroz značajne faze realizacije ovog projekta – rekao je Minić.

    On je naveo da je eksproprijacija zemljišta već prešla 20 odsto realizacije, dok glavni vodni projekat podrazumijeva kompletnu odvodnju i hidrotehničku infrastrukturu neophodnu za funkcionisanje aerodroma.

    Govoreći o gasovodnim kapacitetima, Minić je istakao da je Republici Srpskoj neophodno dodatno jačanje sistema snabdijevanja gasom, te da je Srbija dala podršku projektu novog gasovoda od Batajnice prema Republici Srpskoj.

    – Smatramo veoma bitnim sastanak početkom juna u Tuzli, gdje očekujemo da predstavnici Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH naprave novi iskorak kada je riječ o ovom projektu – rekao je Minić.

    Tokom sastanka potvrđena je i opredijeljenost za nastavak zajedničkih infrastrukturnih i razvojnih projekata, među kojima su autoput Banjaluka–Beograd, uskotračna pruga Mokra Gora–Višegrad, kao i saradnja u oblastima obrazovanja, nauke, turizma i ekonomije.

    U okviru posjete, ministri pravde Republike Srpske i Srbije, Goran Selak i Nenad Vujić, potpisali su izjave o namjerama koje se odnose na međusobno priznavanje pravosudnih ispita i jačanje institucionalne saradnje u oblasti pravosuđa.

  • Brnabić: Vojni savez Zagreba, Prištine i Tirane ne doprinosi dobrim susjedskim odnosima

    Brnabić: Vojni savez Zagreba, Prištine i Tirane ne doprinosi dobrim susjedskim odnosima

    Predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da vojni savez Zagreba sa Prištinom i Tiranom ne doprinosi dobrim susjedskim odnosima i da nije korektno od Hrvatske što u tome pomaže.

    Brnabićeva je podsjetila da se ovim sporazumom krši Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    – Mi još nismo dobili odgovor zbog čega je taj sporazum između Zagreba, Tirane i Prištine – rekla je Brnabić.

    Ona je, tokom boravka na bezbjednosnom “Globsek” forumu u Pragu, naglasila da samoproglašeno Kosovo nikako ne ne smije da ima svoje bezbjednosne snage, čak ni po rezoluciji UN.

    Odgovarajući na komentar novinara da Srbija ima sličan sporazum sa Mađarskom, Brnabićeva je pojasnila da nije riječ o istoj vrsti sporazuma.

    – Mi imamo i sa Hrvatskom, ali nije ni sličan. Imamo situaciju da je Hrvatska pozvala i Sofiju da učestvuje, dakle Bugarsku. Tako da je to zanimljivo, kako to baš nekako ide oko centralne Srbije – izjavila je Brnabićeva.

    Ona je istakla da je Srbija vojno neutralna zemlja, da ne pripada nijednom savezu, poput NATO-a i da jedino ima smisla da se zbog toga ona naoružava, u smislu odbrambenog naoružavanja.

  • Policija provjerava dojave o bombama

    Policija provjerava dojave o bombama

    Željeznički saobraćaj u Srbiji potpuno je obustavljen nakon anonimne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u vozovima i depoima.

    Željeznički saobraćaj na teritoriji Srbije jutros je potpuno zaustavljen nakon anonimne dojave o postavljenim eksplozivnim napravama u svim dolaznim vozovima i depoima, saopštilo je preduzeće “Infrastruktura železnice Srbije”.

    Kako su naveli, dežurni željeznički dispečeri primili su dojavu jutros u 3.06 časova, nakon čega su odmah obaviješteni pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

    “Nadležni državni organi preduzimaju mere kako bi se proverili vozovi i depoi, sa ciljem očuvanja bezbednosti železničkog saobraćaja, putnika, korisnika usluga i zaposlenih”, navedeno je u saopštenju.

    Iz preduzeća su dodali da se čekaju dalje instrukcije nadležnih organa o nastavku organizovanja željezničkog saobraćaja.

    Prethodno je kompanija “Srbijavoz” saopštila da je “Infrastruktura železnice Srbije” od 4.15 časova do daljeg obustavila saobraćaj svih vozova na željezničkoj mreži Srbije.

    Za sada nema informacija koliko će obustava trajati, dok nadležne službe vrše provjere vozova i depoa širom zemlje.

     

     

     

     

  • Đedović: Napreduju pregovori o prodaji NIS-a, a broj otvorenih pitanja se sužava

    Đedović: Napreduju pregovori o prodaji NIS-a, a broj otvorenih pitanja se sužava

    Pregovori o prodaji ruskog udjela u NIS-u napreduju, a broj otvorenih pitanja se sužava, izjavila je danas ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović ističući da rad Rafinerije u Pančevu ostaje prioritet za državu.

    – Sinoć sam razgovarala sa prvim čovjekom MOL-a koji je potvrdio da je američki OFAK dao dodatne dvije nedjelje da se završe pregovori sa Gaspromnjeftom kao prodavcem i da ima još par otvorenih tehničkih pitanja za koja se nadaju da će ih zatvoriti u naredne dvije nedjelje. Ostaje da vidimo da li će to tako i biti. Naravno, svaka strana pokušava da izvuče maksimum za sebe – rekla je ministarka za Tanjug.

    Ona ističe da je država u ponedeljak dobila odgovor MOL-a o konačnom stavu Srbije u vezi sa prodajom NIS-a, nakon čega su neka otvorena pitanja rešena i zatvorena.

    – Mi smo njima nakon toga vratili naš odgovor, pa su onda oni nama opet u sredu odgovorili, pa mi njima sinoć. Tako da je to intenzivan proces usaglašavanja stavova, zatvaranja određenih otvorenih pitanja i približavanja po određenim drugim pitanjima. To znači da pregovori napreduju i da jednostavno obje strane pokazuju interes da dođu do kompromisa – navela je Đedović Handanović.

    Prema njenim riječima, država se ponovo izjasnila po pitanju rada Rafinerije u Pančevu.

    – Mi smo rekli ono što je jako bitno za nas, da nećemo ugroziti naše interese, odnosno da Rafinerija mora da nastavi rad u određenom kapacitetu dovoljnom za snabdevenosti tržišta Srbije, a oslanjajući se na prethodna iskustva kada je Rafinerija radila izuzetno dobro i kada je pokrivala veliki dio tržišta i u veleprodaji i u maloprodaji. Želimo da osiguramo da NIS i dalje bude dominantna kompanija na našem tržištu, jer upravo države koje imaju rafinerije i koje mogu da se oslone na sopstvenu proizvodnju su zapravo i bolje odgovorile u prethodnom periodu krize i mi apsolutno nemamo razloga da tu svoju poziciju kompromitujemo. Nastavićemo razgovore u tom smjeru i očekujem da MOL pozitivno odgovori na te zahtjeve – istakla je Đedović Handanović.

    Predstavnici mađarske kompanije su, kako je rekla, ponovili da je Rafinerija u dobrom stanju i da žele nastavak njenog rada.

    – Ali ono što je jako bitno jeste da određeni detalji budu dogovoreni i kroz ugovor i kroz sporazum (Srbije i Mađarske) na šta će se oni obavezati i da jednostavno imamo dobar okvir za buduću saradnju akcionara – kaže Đedović Handanović.

    Ona dodaje da su Mađari zainteresovani i za nastavak rada Petrohemije koja posluje u okviru NIS-a.

    – To je jedan biznis koji je poprilično cikličan u smislu profitabilnosti. Oni žele da nastave sa aktivnostima u Petrohemiji i da sprovedu određena dodatna ulaganja na koja se nisu obavezali, ali pod uslovom da ona budu ekonomski opravdana. Upravo ta ulaganja će sagledati u budućnosti, a oko njih ćemo se zajedno dogovarati – istakla je Đedović Handanović.

    Ministarka napominje i da država ostaja pri stavu o kupovini dodatnih pet odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije.

    – Nastavljamo da pregovaramo o ugovoru akcionara i to činimo intenzivno već poslednjih mesec dana. Prošle nedjelje su se ti razgovori dodatno intenzivirali. Razmijenili smo više puta dokumenta, približili smo se po pitanju određenih stavova, prije svega kada je u pitanju budući rad Rafinerije i pokrivenost tržišta. Ima tu još par otvorenih pitanja, ali ćemo mi naš posao završiti u smislu iznalaženja rešenja, odnosno kompromisa – kazala je Đedović Handanović.

    Na pitanje da li ADNOK ostaje potencijalni manjinski akcionar u NIS-u, Đedović Handanović podseća da Srbija i Ujedinjeni Arapski Emirati, iz kojih dolazi ova kompanija, imaju izuzetno dobru saradnju.

    – Oni su u tom smislu izašli u susret našem zahtjevu da se uključe i da nam pomognu u situaciji sa Naftnom industrijom Srbije i sankcijama. Znamo da je ADNOK u prvih 10 kompanija na svetskom tržištu kada je proizvodnja sirove nafte u pitanju i da imaju izuzetno veliko iskustvo. Ostaje da vidimo kakav će njihov stav biti u budućnosti, prije svega kako će se ova transakcija završiti, ali ja očekujem da imamo podršku, posebno zbog izuzetnog odnosa naših lidera”, rekla je ona.

    Odgovarajući da li očekuje da se ugovor između MOL-a i Gaspromnjefta sklopi do novog roka koji je dao OFAK, odnosno do 6. juna, ministarka napominje da to zavisi i od Rusa i od Mađara.

    – Svaka strana ima svoje zahtjeve. Ono što znamo to je da se pregovori nastavljaju i da postoji rok do kojeg bi oni trebalo da budu završeni. Mi ostajemo posvećeni, prije svega da osiguramo da nema nestašica na tržištu i da nema naglog skoka cijena – rekla je Đedović Handanović.

    Ministarka je ukazala da država mora da vodi računa o svojoj geopolitčkoj poziciji i odnosima sa velikim zemljama.

    – Građani mogu da budu sigurni da naš posao radimo odgovorno, kvalitetno i da ćemo osigurati da naši interesi ne budu ugroženi, da ćemo poboljšati našu poziciju kada je Naftna industrija Srbije u pitanju i da ćemo osigurati da naše tržište funkcioniše, bez obzira na kompleksnosti i probleme koji su se javili usled konflikta na Bliskom istoku – poručila je Đedović Handanović u intervjuu za Tanjug.

    Mađarska naftna kompanija MOL Group objavila je u petak da je od Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) dobila zvaničnu licencu za nastavak pregovora o kupovini većinskog vlasničkog udjela u kompaniji NIS do 6. juna i navela da određeni uslovi treba da budu dogovoreni u narednim nedeljama.

    Prethodni rok za sklapanje kuporodajnog ugovora između MOL-a i Gaspromnjefta bio je 22. maj.

    MOL Grupa je 19. januara saopštila da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma sa kompanijom Gaspromnjeft o kupovini udela od 56,15 odsto u srpskoj kompaniji.

    MOL Grupa, kako je tada navedeno, u pregovorima je i sa nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata – ADNOK o njenom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara.

    SAD su uvele sankcije NIS-u 9. oktobra 2025. godine zbog većinskog ruskog vlasništva.

    Da bi se obavila kupovina ruskog udela u NIS-u, neophodna je saglasnost američke kancelarije OFAC.

  • Šmit otkrio šta stoji iza njegovog odlaska iz BiH

    Šmit otkrio šta stoji iza njegovog odlaska iz BiH

    Kristijan Šmit priznao je da je ogroman i neočekivan pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država direktno doprinio njegovoj odluci da prije vremena napusti funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, prenosi njemačka novinska agencija dpa.

    Šmit, koji se na čelu OHR nalazio od avgusta 2021. godine, ranije ovog mjeseca je zvanično objavio da podnosi ostavku, tvrdeći tada javnosti da je riječ o isključivo ličnoj odluci.

    Međutim, odgovarajući na direktno pitanje njemačkog dnevnog lista Augsburger Allgemeine da li je američki predsjednik Donald Tramp izvršio pritisak na njega da napusti poziciju, Šmit je prvi put otvoreno priznao da je Vašington imao ključnu ulogu u ovom procesu. Iako je napomenuo da ne zna kakav je tačan Trampov lični stav o ovom pitanju, on je nedvosmisleno potvrdio da su politički pritisci postojali i da su bili izuzetno snažni.

    U danas objavljenom intervjuu, Kristijan Šmit je naveo da je svojom ostavkom prvenstveno želio spriječiti da sama institucija OHR bude dodatno narušena ovom raspravom, čija mu pozadina, kako sam tvrdi, još uvijek nije u potpunosti jasna, piše Mondo.

    Isti izvor navodi da bi ovi pritisci na Šmita mogli biti direktno povezani sa činjenicom da je bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otvoreno podržavao projekte plinskih elektrana i plinovoda iza kojih stoje poslovni ljudi bliski Donaldu Trampu. U tom kontekstu se posebno izdvaja i strateški plinovod Južna interkonekcija, koji vodi iz Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.

    Komentarišući ove navode, Šmit je potvrdio da je pitanje gasnih projekata zaista imalo određenu ulogu u cijeloj situaciji, ali je izričito naglasio da on nikada lično nije bio protiv realizacije tog projekta. On je podsjetio javnost da je izgradnju Južne interkonekcije prvobitno inicirala Evropska unija sa ciljem da se drastično smanji energetska zavisnost Bosne i Hercegovine od ruske nafte i plina.

    Šmita, prema njegovim riječima, posebno iznenađuje činjenica da Evropska unija na kraju ipak nije uspjela da realizuje izgradnju ovog plinovoda sopstvenim evropskim sredstvima, zbog čega se Bosna i Hercegovina sada primarno oslanja na američku podršku, pri čemu Amerikanci, kako zaključuje Šmit, djelimično nastupaju i sa vlastitim ekonomskim i političkim idejama.

  • Tramp otkrio novi plan: Pentagon i Evropa zatečeni njegovim potezom

    Tramp otkrio novi plan: Pentagon i Evropa zatečeni njegovim potezom

    Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da šalje 5.000 dodatnih vojnika u Poljsku nakon spora oko povlačenja američkih snaga iz Njemačke, što je izazvalo zabrinutost u Evropi i nezadovoljstvo u Kongresu zbog načina na koji Bijela kuća donosi odluke o vojnom raspoređivanju.

    Riječ je o potezu kojim se nastoji “umiriti ključni saveznik”, ali koji ne odstupa od napora Bijele kuće da smanji američko vojno prisustvo u Evropi. Odluka je uslijedila nakon niza zbunjujućih signala iz Vašingtona koji su zabrinuli Varšavu, piše The Wall Street Journal, prenosi Index.hr.

    Pozadina Trampove odluke
    Trampova najava dolazi nakon što je ministar odbrane Pit Hegset ovog mjeseca iznenada otkazao devetomjesečnu rotaciju oklopne brigade iz Fort Huda u Teksasu, koja je trebalo da bude raspoređena u Poljskoj.

    Ta odluka izazvala je oštre kritike i republikanskih i demokratskih zastupnika, kao i zabrinutost poljskih zvaničnika, koji su za The Wall Street Journal izjavili da s njima nije bilo konsultacija.

    Hegsetov potez iznenadio je i neke američke zvaničnike jer su se kritike na račun američke strategije u ratu s Iranom, koje su izazvale Trampov bijes, čule iz Njemačke, a ne iz Poljske.

    Početkom maja Tramp je na kritike njemačkog kancelara Fridriha Merca odgovorio naredbom o povlačenju 5.000 vojnika iz te zemlje, za šta je Pentagon procijenio da će trajati šest do 12 mjeseci.

    Trampov poziv Hegsetu
    Sadašnji i bivši američki zvaničnici navode da je Tramp u nedavnom telefonskom razgovoru pitao ministra Hegseta zašto je otkazano raspoređivanje trupa u Poljsku.

    Tramp je poručio Hegsetu da se SAD ne bi trebalo loše odnositi prema Poljskoj, s obzirom na to da je riječ o savezniku s bliskim vezama s Bijelom kućom. U Poljskoj je trenutno stacionirano oko 10.000 američkih vojnika.

    U svojoj objavi na društvenim mrežama Tramp je odluku o slanju dodatnih vojnika povezao s nedavnim izborom poljskog predsjednika.

    „Zbog uspješnog izbora sadašnjeg predsjednika Poljske, Karola Navrockog, sa zadovoljstvom objavljujem da će Sjedinjene Države u Poljsku poslati dodatnih 5.000 vojnika“, napisao je.

    Iz Bijele kuće i Pentagona takođe stižu poruke o jedinstvu. Portparolka Bijele kuće Ana Keli izjavila je:

    „Predsjednik Tramp cijeni sve što je ministar učinio – i što će nastaviti da čini – u sprovođenju programa ‘Amerika na prvom mjestu’ unutar naše vojske, kao i u davanju prioriteta našim vojnicima kao nikada prije.“

    Portparol Pentagona Šon Parnel dodao je:

    „Predsjednik Tramp i ministar Hegset neprestano komuniciraju i potpuno su usklađeni u vezi s kretanjem američkih snaga u Evropi.“

    Reakcija i ponuda iz Varšave
    Poljski predsjednik Karol Navrocki, koji je dužnost preuzeo u avgustu, pozdravio je Trampovu najavu.

    Na društvenoj mreži X objavio je svoju fotografiju s Trampom iz Ovalnog kabineta tokom prošlogodišnje posjete Vašingtonu, nazvavši poljsko-američki savez „ključnim stubom bezbjednosti za svaki poljski dom“.

    Zamjenik poljskog ministra odbrane Pavel Zalevski, koji se u četvrtak sastao s američkim zvaničnicima u Pentagonu, rekao je da je njegova vlada spremna da izgradi infrastrukturu za smještaj novih vojnika kako bi američke trupe mogle biti trajno stacionirane u Poljskoj.

    „Ponudili smo Pentagonu trajno stacioniranje američkih vojnika i razumijemo šta to podrazumijeva“, rekao je Zalevski u intervjuu.

    „To znači da za tu jedinicu moramo izgraditi praktično mali grad i na to smo spremni. Mi ćemo pokriti troškove.“

    Šira slika i strateški zaokret
    Tramp nije precizirao koje bi jedinice bile poslate u Poljsku. Ranije ovog mjeseca pomenuo je mogućnost prebacivanja dijela vojnika iz Njemačke.

    Jedna od opcija o kojoj se raspravljalo u Pentagonu bilo je premještanje 2. konjičkog puka iz njemačkog Vilseka u Poljsku. Takav potez omogućio bi Trampu da kazni Njemačku, a istovremeno održi bliske veze s Varšavom.

    Ujedno, time bi se ukupan broj američkih vojnika u Evropi i dalje smanjivao, što je u skladu s dugoročnom politikom Pentagona o smanjenju američkih vojnih obaveza prema NATO.

    Cilj je da evropski saveznici preuzmu glavnu odgovornost za konvencionalnu odbranu. Ovaj strateški zaokret, propisan Nacionalnom odbrambenom strategijom, preduzima se kako bi SAD mogao rasporediti više snaga na Pacifik i u zapadnu hemisferu.

    U Kongresu nezadovoljni Trampovim odlukama
    U Kongresu raste nezadovoljstvo jer ih Trampova administracija zaobilazi u odlukama o ratu u Iranu, a sada i o povlačenju trupa iz Evrope.

    Zastupnici i njihovi saradnici pokušavaju od Pentagona dobiti cjelovitu sliku plana. Prvi brifinzi za osoblje Kongresa održani su tek ove sedmice, a vodili su ih karijerni zvaničnici, a ne visoki politički imenovani funkcioneri, prenosi Index.

    Republikanski zastupnici najavljuju da bi mogli preduzeti zakonodavne mjere kako bi spriječili dalja smanjenja snaga u Evropi, na primjer kroz odredbe u zakonu o budžetu Pentagona.

    „U Zakonu o nacionalnoj odbrani već postoje određene zaštite“, rekao je zastupnik Majk Rodžers, republikanac koji predsjedava Odborom za oružane snage Predstavničkog doma.

    Na pitanje mogu li zastupnici svoju zabrinutost izraziti ograničavanjem putnih budžeta za visoke zvaničnike Pentagona, Rodžers je odgovorio:

    „Neće se raditi samo o putnim budžetima.“

    Posljednji Zakon o nacionalnoj odbrani već propisuje da se nivo američkih snaga u Evropi ne može smanjiti ispod 76.000 vojnika bez dostavljanja sveobuhvatnih procjena o efektima na bezbjednost SAD-a.

  • Rubio: Ostvaren određeni napredak u sporu između Vašingtona i Irana

    Rubio: Ostvaren određeni napredak u sporu između Vašingtona i Irana

    Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da je ostvaren određeni napredak u sporu između Vašingtona i Irana i da bi Sjedinjene Američke Države narednih dana mogle da imaju “nešto da saopšte” tim povodom.

    – Postignut je određeni napredak, čak i dok sada razgovaram sa vama radi se na tome. Postoji mogućnost da ćemo, bilo kasnije danas, sutra ili za nekoliko dana, imati nešto da saopštimo – rekao je Rubio novinarima tokom posete Nju Delhiju, prenosi Rojters.

    Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči, koji je razgovarao telefonom sa šefovima diplomatija Iraka, Turske i Katara, obavijestio je  iračkog kolegu Fuada Huseina da je u prethodnoj rundi pregovora između Teherana i Vašingtona ostvaren određeni napredak, posebno u vezi sa novim pregovaračkim dokumentom.

    Sagovornici su istakli ulogu Pakistana u posredovanju i ocijenili da Islamabad doprinosi uspjehu pregovora, uz napomenu da u pregovorima učestvuje i Katar.

    Teheran trenutno razmatra najnoviji američki prijedlog za mogući sporazum kojim bi bio okončan skoro tromjesečni sukob koji je uzdrmao energetska tržišta i doveo do rasta cijena goriva.

    Prema navodima izvora CBS-a, američki prijedlog prosleđen je Iranu u sredu, uz upozorenje da bi odbijanje, kako je navedeno, “konačne ponude” dovelo do nastavka vojnih napada.

  • Nova američka strategija za region: Partnerstva umjesto „spašavanja“ Balkana

    Nova američka strategija za region: Partnerstva umjesto „spašavanja“ Balkana

    Administracija predsjednika Donalda Trampa objavila je izvještaj o politici prema Zapadnom Balkanu, u kojem se navodi da su stabilnost regiona i jačanje američkih ekonomskih interesa ključni ciljevi Vašingtona u narednom periodu. Dokument, dostavljen Kongresu 21. maja, fokusiran je na jačanje partnerstava, ekonomsku saradnju i suzbijanje uticaja Rusije i Kine u regionu.

    U izvještaju se ističe da SAD žele da razvijaju odnose sa svih šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom. Naglašava se da je era „izgradnje nacije“ završena i da američka politika više nije usmjerena na rekonstrukciju, već na stabilnost i obostrano korisna partnerstva.

    „Američka politika na Zapadnom Balkanu nije usmjerena na spašavanje ili rekonstrukciju, već na stabilnost i obostrano korisna partnerstva“, navodi se u dokumentu.

    Poseban dio izvještaja odnosi se na Bosnu i Hercegovinu, gdje SAD potvrđuju podršku Dejtonskom sporazumu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. Američka administracija tvrdi da je tokom 2025. godine „odlučna američka diplomatija“ doprinijela okončanju najozbiljnije političke krize u BiH od rata 1992–1995. godine.

    Vašington navodi da će nastaviti da podstiče političke aktere u BiH da izbjegavaju destabilizujuće poteze koji bi mogli ugroziti političku stabilnost i ekonomsku saradnju sa SAD.

    Drugi ključni stub američke politike odnosi se na ekonomsko i infrastrukturno povezivanje regiona. U izvještaju se ističe da Zapadni Balkan, sa oko 18 miliona stanovnika, predstavlja značajan prostor za američke investicije zbog transportnih koridora, prirodnih resursa i rastućeg tehnološkog sektora.

    Administracija najavljuje podršku američkim kompanijama kroz infrastrukturne projekte, energetiku, informaciono-komunikacione tehnologije i odbrambenu industriju. Posebno su izdvojeni Jadransko-jonski koridor i Koridor VIII, koji povezuje Jadran i Crno more.

    Kao jedan od prioriteta ponovo je pomenut projekat Južne interkonekcije između Hrvatske i BiH, ali i gasni interkonektor Srbija–Sjeverna Makedonija, razvoj hidroenergetskih kapaciteta i povezivanje elektroenergetskih mreža regiona sa evropskim tržištem.

    U dokumentu se navodi da SAD žele da smanje energetsku zavisnost regiona od Rusije i ojačaju prisustvo američkog privatnog sektora na Balkanu.

    Rusija i Kina opisane su kao države koje koriste nestabilnost, korupciju i slabo upravljanje za širenje svog uticaja. Moskva se optužuje za podsticanje etničkih podjela i političkih pritisaka kroz energetsku zavisnost, dok se Kina tereti za širenje uticaja kroz kredite, infrastrukturne projekte i političke veze.

    „Fokus administracije na regionalnu stabilnost i komercijalni angažman je najtrajnija odbrana od oba oblika miješanja“, zaključuje se u izvještaju.