VRBAS Media

Autor: INFO

  • Španija poslala vojsku, strahuje se od nove krize

    Španija poslala vojsku, strahuje se od nove krize

    Španska enklava Seuta suočava se sa jednom od najvećih migrantskih kriza posljednjih godina nakon masovnog pokušaja prelaska granice iz Maroka. Prema procjenama španskog Ministarstva unutrašnjih poslova, oko 49.000 migranata pokušalo je u posljednja 24 časa da uđe u enklavu morskim i kopnenim putem.

    Iako su Španija i Maroko pojačali bezbjednosne mjere, hiljade ljudi i dalje pokušavaju da pređu granicu. Prema navodima lokalnih medija, broj stradalih u pokušajima prelaska povećan je na najmanje 18, dok pojedini izvori navode i 19 poginulih.

    Kriza se proširila i na Melilju, drugu špansku enklavu u sjevernoj Africi, gdje je zbog pokušaja ilegalnih ulazaka zatvoren granični prelaz Beni Enzar. Predsjednik Melilje Huan Hoze Imbroda rekao je da je tokom jednog dana najviše oko 400 ljudi uspjelo ilegalno da pređe granicu.

    Seuta, koja ima oko 83.600 stanovnika, posljednjih dana suočena je sa velikim brojem ljudi koji su ostali na ulicama, a dio migranata noć je proveo na otvorenom. Jedan stanovnik opisao je stanje u gradu kao „stalne demonstracije“, navodeći da je prisustvo velikog broja ljudi na ulicama postalo svakodnevica.

    Prema podacima španske državne televizije TVE, tokom četvrtka je u Seutu uspjelo da uđe između 2.000 i 3.000 migranata, dok stanovnici pograničnog područja tvrde da je najveći dio ljudi granicu pokušao da pređe prije podneva.

    Španija poslala vojsku

    Zbog naglog porasta pokušaja ilegalnih prelazaka, španska vlada uputila je vojsku i dodatne policijske snage u Seutu. Dodatne jedinice raspoređene su i na drugim dijelovima granice, dok vlasti pokušavaju da spriječe nove masovne ulaske.

    Seuta i Melilja predstavljaju jedinu kopnenu granicu Evropske unije sa Afrikom i godinama su jedna od glavnih ruta za migrante koji pokušavaju da stignu do Evrope.

    Sa marokanske strane granice vlasti su koristile vodene topove i dodatno pojačale kontrole na putevima, autobuskim i željezničkim stanicama, kao i u pograničnim područjima. U blizini graničnog prelaza ostale su olupine zapaljenog autobusa i još nekoliko vozila nakon sukoba sa bezbjednosnim snagama.

    Prema navodima agencije EFE, u blizini prelaza Beni Nsar u Nadoru došlo je do sukoba između policije i stotina mladih ljudi, među kojima je bilo i maloljetnika, koji su pokušavali da uđu u Melilju preko granične ograde i luke.

    Migranti pokušavali prelazak kopnom i morem

    Hiljade migranata okupile su se tokom noći između četvrtka i petka u marokanskom gradu Fnideku, koji se nalazi uz samu granicu sa Seutom. Mnogi su pokušavali da zaobiđu ogradu plivanjem, koristeći šlaufe i drugu improvizovanu opremu.

    Neki su koristili planinske staze kako bi izbjegli policijske kontrole, dok su drugi pješačili auto-putem prema granici. Španske i marokanske snage bezbjednosti cijele noći pokušavale su da zaustave grupe koje su se okupljale na prilazima enklavama.

    Stanovnici pograničnog područja tvrde da je masovni dolazak dodatno podstakla glasina da je Španija otvorila granicu za ulazak bez dokumenata. Među ljudima koji pokušavaju da pređu granicu nalaze se uglavnom mladi, ali i žene i djeca iz Maroka i zemalja podsaharske Afrike.

    Jedan migrant, koji nije želio da otkrije identitet, rekao je da se našao usred stampeda i da se plašio za život zbog panike i gužve na uskom obalnom putu.

    Strah od ponavljanja krize iz 2021. godine

    Lokalni mediji ocjenjuju da bi trenutna situacija mogla da nadmaši migrantski talas iz 2021. godine, kada je tokom diplomatske krize između Madrida i Rabata u Seutu ušlo oko 10.000 migranata.

    Španija i Maroko ranije su dogovorili ubrzani povratak osoba koje ilegalno uđu u Španiju, ali taj sporazum zasad nije smanjio pritisak na granici.

    Španski premijer Pedro Sančez trebalo bi da posjeti Seutu zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Fernandom Grande-Marlaskom kako bi procijenili situaciju i koordinisali dalje mjere.

    Predsjednik Seute Huan Hesus Vivas ponovo je pozvao Madrid da proglasi vanredno stanje na nacionalnom nivou, ocjenjujući da dosadašnje mjere centralne vlade nisu dovoljne za rješavanje krize.

  • Teška nesreća u Srpskoj, jedna osoba poginula

    Teška nesreća u Srpskoj, jedna osoba poginula

    Jedna osoba je poginula u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mjestu Bijela Rudina kod Bileće, potvrđeno je za ATV iz trebinjske bolnice.

    U nesreći su učestvovali putničko vozilo i motocikl, rečeno je za ATV iz Policijske uprave Trebinje.

    Do saobraćajne nezgode došlo je u mjestu Bijela Rudina, oko 7.30 časova na području opštine Bileća.

    “Policijski službenici Policijske stanice Bileća obavljaju uviđaj na licu mjesta, nakon čega će biti poznato više detalja o okolnostima ove saobraćajne nezgode”, saopšteno je iz PU Trebinje za ATV.

  • Toplotni talas do 6. avgusta, temperature do 41 stepen

    Toplotni talas do 6. avgusta, temperature do 41 stepen

    Toplotni talas koji je pogodio Republiku Srpsku trajaće najmanje do 6. avgusta do kada će, prema najavama meteorologa Republičkog hidrometeorološkog zavoda, biti temperature do 41 stepen.

    Kako su naveli u svojoj objavi o julskom toplotnom talasu, danas, 30. jula, očekuju se temperature od 34 do 39 stepeni, dok će od sutra, 31. jula temperature rasti i to sve do 6. avgusta i kretaće se između 35 i 41.

    Prognoza po danima
    Petak, 31. jul

    Sunčano i vruće biće tokom dana.

    “Vjetar će biti slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, na jugu umjerena i pojačan bura. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 39, u višim predjelima od 29 stepeni”, dodali su oni.

    Subota, 1. avgust

    Vruće i sunčano biće i u subotu.

    “Vjetar će biti slab do umjeren, u drugom dijelu dana povremeno na jugu i istoku pojačan istočnih smjerova. Minimalna temperatura vazduha od 14 do 18, na jugu do 23, u višim predjelima od 11 stepeni. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 40, u višim predjelima od 30 stepeni”, stoji u prognozi.

    Nedjelja, 2. avgust

    I u nedjelju će biti sunčano i vruće.

    “Minimalna temperatura vazduha od 15 do 22, u višim predjelima od 11. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 40, u višim predjelima od 30 stepeni”, navode meteorolozi.

    Ponedjeljak, 3. avgust

    Pretežno sunčano i vruće vrijeme biće i u ponedjeljak.

    “Minimalna temperatura vazduha od 15 do 20, na jugu do 24, u višim predjelima od 11. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 40, u višim predjelima od 29 stepeni”, ističu oni.

    Utorak, 4. avgust

    Toplotni talas nastaviće se i u utorak.

    “Minimalna temperatura vazduha od 16 do 20, na jugu do 24, u višim predjelima od 11. Maksimalna temperatura vazduha od 34 do 40, u višim predjelima od 29 stepeni”, stoji u prognozi.

    Nedim Sladić, meteorolog, objasnio je razliku između ovog toplotnog talasa i onog koji je bio u junu, ističući da je u junu sve ličilo na “pretis lonac i saunu”, a sada na “rernu s ventilatorom”.

    Zašto je sadašnji toplotni talas podnošljiviji nego krajem juna?

    “Razlika, očekivano, jeste sadržaj relativne vlage u zraku te samim tim i izostanak osjećaja sparine, što doprinosi da se osjećamo lakše uprkos visokim temperaturama. Ovo možemo vidjeti na idućem primjeru iz Mostara: 29. juni 2026. – temperatura zraka u Mostaru 40.2°C, temperatura rosišta 23.3°C, uz subjektivni dojam od 50.4 °C, 29. juli 2026. – temperatura zraka u Mostaru 40.0°C, temperatura rosišta svega 8.7°C, uz subjektivni dojam od 40.7°C”, napisao je Sladić.

    Kako je dodao, iako će trenutni toplotni talas biti dugotrajan, osjećaj sparine je znatno umanjeniji, pa je i vrućina tokom dana podnošljivija te se tijelo lakše hladi.

    “Ipak, nije bezopasna te je ne smijemo potcijeniti”, napisao je on.

  • Radovi blokirali parking u centru Banjaluke

    Radovi blokirali parking u centru Banjaluke

    Vozači koji su jutros ušli na parking između Doma omladine i Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, između ulica Ive Lole Ribara i Jevrejske, suočili su se sa problemima zbog radova u centralnom dijelu parkinga.

    Kako saznaje BL portal, u toku su radovi na postavljanju instalacija prema Muzeju Republike Srpske, zbog čega je srednji dio parkinga zatvoren za saobraćaj, a prolaz onemogućen u naredna dva sata.

    Dodatni problem predstavlja činjenica da se na parking ulazi iz Jevrejske ulice, koja je jednosmjera, međutim, nakon ulaska vozači ne mogu nastaviti pravo zbog radova, dok na licu mjesta nema saobraćajne signalizacije niti osobe koja bi usmjeravala saobraćaj, kako bi jednosmjerna ulica privremeno postala dvosmjerna.Na parkingu i u ulicama u neposrednoj blizini su se stvorile gužve, a vozači su primorani da se snalaze kako bi izašli iz blokiranog dijela, a ne dobili kaznu za kretanje u suprotnom pravcu u jednosmjernoj ulici.

  • Stevandić: “Oluja” najveće etničko čišćenje nakon Drugog svjetskog rata

    Stevandić: “Oluja” najveće etničko čišćenje nakon Drugog svjetskog rata

    Najtužniji dio istorije čovječanstva su zločini nad Srbima tokom “Oluje”, zato što su ubijanja i protjerivanja bila pod međunarodnim pokroviteljstvom i NATO-om, napisao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić na Iksu.

    – “Oluja” je najveće etničko čišćenje nakon Drugog svjetskog rata – kaže Stevandić.

    Dan sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine, biće obilježen u Mrkonjić Gradu u utorak, 4. avgusta.

    Obilježavanje ovog istorijskog događaja od republičkog značaja organizuju zajednički vlade Republike Srpske i Srbije.

    Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.

    Na ažuriranoj evidenciji “Veritasa” nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.

    Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina.

    Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

  • Musk napao Sančeza zbog migrantske krize u Ceuti: Španiji prijeti finansijski slom

    Musk napao Sančeza zbog migrantske krize u Ceuti: Španiji prijeti finansijski slom

    Američki milijarder i vlasnik kompanija “SpejsEks” i “Tesla” Ilon Mask kritikovao je premijera Španije Pedra Sančeza zbog migrantske krize koja je zahvatila špansku enklavu Ceutu, uporedivši prizore na granici sa scenama iz filma “Svjetski rat Z”.

    Mask je na društvenoj mreži podijelio snimke velikog broja migranata koji pokušavaju da uđu u Ceutu i uz njih napisao da će, kako tvrdi, “cjelokupan budžet Španije biti uništen zbog ilegalnih migranata”.

    “Računica je jednostavna – ako Španija migrantima nudi besplatne pogodnosti koje nadmašuju životni standard 90 odsto svjetske populacije, time stvara snažan podsticaj da se tih 90 odsto ljudi preseli u Španiju. To je oko sedam milijardi ljudi”, naveo je Mask.

    On je i ranije više puta kritikovao lijevo orijentisanu politiku Pedra Sančeza, posebno kada je riječ o migracionoj politici Madrida.

    Prema prvim procjenama bezbjednosnih službi, više od 40.000 migranata ilegalno je ušlo u Ceutu posljednjih dana, dok pojedini izvori navode da bi broj mogao biti i blizu 50.000. To predstavlja ogroman pritisak na enklavu koja ima oko 83.600 stanovnika, jer bi broj novopridošlih bio jednak skoro polovini ukupnog stanovništva tog područja.

    Najveći talas zabilježen je u četvrtak, kada je prema španskim izvorima između 2.000 i 3.000 ljudi prešlo granicu, dok neke procjene govore o još većem broju. Migranti su prelazili granicu plivanjem, preko zaštitnih ograda i kopnenim putem.

    Zbog ozbiljnosti situacije španska vlada je mobilisala vojsku kako bi pomogla Civilnoj gardi u kontroli granice i održavanju reda. Prema dostupnim informacijama, broj poginulih tokom pokušaja prelaska granice popeo se na najmanje 15 do 18 osoba.

    Premijer Pedro Sančez najavio je posjetu Ceuti kako bi se lično upoznao sa situacijom na terenu.

    Dodatnu pažnju javnosti izazvao je snimak koji se širi društvenim mrežama, a koji navodno prikazuje pripadnike marokanske Kraljevske žandarmerije kako mirno posmatraju dok se iz kamiona u blizini granice sa Španijom iskrcavaju grupe mladih muškaraca.

    Na snimku, koji je objavio lokalni medij “Tetuan Post”, vidi se kamion sa otvorenom prikolicom iz koje izlaze mladići i trče prema području blizu španske granice. Kritičari tvrde da snimak može ukazivati na pasivnost ili tolerisanje organizovanog prebacivanja migranata, dok zvanične potvrde takvih tvrdnji za sada nema.

    Kriza u Ceuti otvorila je i šira politička pitanja o odnosima Španije i Maroka. Dio komentatora smatra da bi migrantski pritisak mogao biti korišćen kao sredstvo političkog uticaja, dok analitičari uglavnom ukazuju na moguće konkretne uzroke, među kojima su promjene u odnosima Madrida sa Alžirom i odluke španskog pravosuđa koje otežavaju brzo vraćanje migranata koji dolaze morskim putem.

    Pojedini politički krugovi povezuju situaciju i sa odnosima Maroka i Izraela, ali za takve tvrdnje za sada nema zvaničnih dokaza.

    Marokanske vlasti nisu detaljno komentarisale snimke koji kruže internetom, dok španska vlada ističe da sarađuje sa Rabatom na sprečavanju ilegalnih prelazaka granice.

    Situacija u Ceuti i dalje je veoma napeta. Lokalne vlasti upozoravaju da su prihvatni kapaciteti gotovo popunjeni, dok Madrid najavljuje hitne mjere kako bi se migrantski pritisak stavio pod kontrolu.

  • Banjalučanin uhapšen zbog prijetnji komšijama

    Banjalučanin uhapšen zbog prijetnji komšijama

    Banjalučka policija uhapsila je S.G. zbog prijetnji koje je upućivao komšijama.

    Njega se tereti za krivično djelo “Ugrožavanje sigurnosti”.

    Nadležnoj policijskoj stanici je juče oko 13 časova prijavljeno da je navedeno lice od 17. juna do juče, kontinuirano upućivalo ozbiljne prijetnje po život komšijama, što je kod istih izazvalo osjećaj straha i ugroženosti. O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, te će nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta protiv lica S.G. biti podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

  • Mađarskoj prijeti energetska kriza: Zbog rekordno niskog Dunava prvi put za 44 godine gasi se nuklearna elektrana Paks

    Mađarskoj prijeti energetska kriza: Zbog rekordno niskog Dunava prvi put za 44 godine gasi se nuklearna elektrana Paks

    Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, nuklearna elektrana Paks biće potpuno zatvorena prvi put u 44 godine, a budući da je i elektrana Dunamenti u srijedu zatvorena zbog tehničkog kvara, od ponedjeljka bi u Mađarskoj mogla nastupiti energetska kriza.

    Tim povodom Mađarima se obratio i premijer ove zemlje Peter Mađar.

    “Najkasnije do ponedjeljka u Mađarskoj će nestati 2.000 megavata iz proizvodnje energije, dok se potražnja za električnom energijom u domaćinstvima i javnosti povećava zbog sve većih vrućina. Zbog vanredne energetske krize, proizvodnja određenih velikih potrošača može biti ograničena, a u nekim slučajevima čak i privremeno obustavljena”, rekao je Mađar.

    Po nalogu vlade, sistemski operater MAVIR pozvao je sljedeće velike potrošače da ograniče potrošnju električne energije tokom kritičnog perioda u ranim večernjim časovima:

    • fabrike baterija,
    • fabrike cementa,
    • hemijska postrojenja,
    • fabrike automobila i druga velika industrijska postrojenja.

    Ako dođe do gašenja nuklearne elektrane Paks, gradonačelnik Budimpešte Gergelj Karačonj najavio je vanredne mjere i u glavnom gradu Mađarske.

    “Budimpešta mora dati svoj doprinos uštedi energije. Naložio sam Javnom komunalnom preduzeću Budimpešte da se pripremi za sljedeće: u slučaju gašenja nuklearne elektrane Paks, ne bi trebalo da pali dekorativnu rasvjetu u više od 300 zgrada kojima upravlja, a koje imaju dekorativnu rasvjetu, tokom trajanja gašenja.

    Važno je istaći da ovo ne utiče na javnu rasvjetu. Izostavljanjem dekorativne rasvjete, posebno u periodu kada je potrošnja energije kritična, može se uštedjeti značajna količina energije. Zato molim vlasnike privatnih zgrada sa dekorativnom rasvjetom da naprave slične uštede. Izgled će neko vrijeme biti skromniji, ali će ostati više energije za vitalne svrhe, a od toga trenutno nema ništa važnije”, naveo je prvi čovjek Budimpešte.

    Mađarsku situaciju dodatno komplikuje činjenica da i Rumunija ima probleme zbog ekstremne suše i niskog vodostaja Dunava. Zbog pada proizvodnje u nuklearnoj elektrani Černavoda, susjedna zemlja bi takođe mogla morati da uvozi više električne energije.

    To znači da bi se na istom regionalnom tržištu u isto vrijeme moglo pojaviti nekoliko država sa velikom potražnjom za električnom energijom. To bi moglo dovesti ne samo do rasta cijena, već i do dodatnog sužavanja mogućnosti regiona u trenutku kada visoke temperature sve više opterećuju energetske sisteme.

  • Ko je žena čije je hapšenje uzdrmalo NATO?

    Ko je žena čije je hapšenje uzdrmalo NATO?

    Belgijske vlasti uhapsile su državljanku Kanade kineskog porijekla koja je kao pripravnica radila u vojnom sjedištu NATO-a SHAPE u gradu Mons, zbog sumnje da je špijunirala u korist treće države i bila član kriminalne organizacije.

    Istraga je pokrenuta nakon što su bezbjednosne službe NATO-a prijavile sumnjive aktivnosti, poslije čega su istražioci pretresli njen dom i radno mjesto, a sud joj je odredio jednomjesečni pritvor.

    Istraga tek treba da utvrdi za koga je radila

    Belgijsko tužilaštvo nije saopštilo identitet osumnjičene niti ime države za koju je navodno prikupljala informacije, dok je NATO poručio da nema naznaka da su operativna spremnost, komandni sistemi ili tekuće misije Alijanse ugroženi.

    SHAPE predstavlja glavno vojno zapovjedništvo NATO-a zaduženo za planiranje i vođenje svih savezničkih operacija, zbog čega se ovaj slučaj smatra posebno osjetljivim.

    Kanada preispituje bezbjednosne provjere

    Kanadske vlasti saopštile su da sarađuju sa belgijskim istražnim organima, dok je ministar javne bezbjednosti Geri Anandasangari izjavio da će biti preispitan način na koji se sprovode bezbjednosne provjere kandidata za rad u međunarodnim organizacijama.

    Prema pravilima NATO-a, bezbjednosnu provjeru pripravnika obavlja njihova matična država prije stupanja na dužnost.

    Slučaj je dodatno pojačao zabrinutost zbog stranih obavještajnih aktivnosti u Evropi, posebno u institucijama koje raspolažu osjetljivim vojnim i bezbjednosnim informacijama, prenosi BBC.

  • Inflacija pušta korijene u BiH

    Inflacija pušta korijene u BiH

    Poskupljenja ne staju, jer su, prema podacima Centralne banke BiH domaći inflatorni pritisci i dalje izraženi, a najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga.

    Podaci Centralne banke BiH pokazuju da su domaći inflatorni pritisci i dalje snažni, a godišnja bazna inflacija u prvom polugodištu iznosila je 4,42 odsto. Najveći rast cijena zabilježen je u sektoru usluga, gdje je poskupljenje dostiglo 4,80 odsto.

    Ekonomisti ističu da rast cijena više nije isključivo posljedica skupljih energenata i uvozne robe, već sve više odražava kretanja u domaćoj ekonomiji, poput rasta troškova rada i poslovanja.

    Stručnjaci upozoravaju da je BiH, kao uvozno orijentisana ekonomija, posebno osjetljiva na globalna kretanja, uključujući cijene nafte, sirovina i transportnih usluga.

    Prema procjenama ekonomista, dalji tok inflacije zavisiće prvenstveno od razvoja geopolitičke situacije i kretanja na svjetskom tržištu energenata.

    Prema podacima CB BiH, godišnja bazna inflacija u prvom polugodištu ove godine iznosila je 4,42 odsto, dok je prosječan rast cijena u sektoru usluga dostigao 4,80 odsto. U najnovijem izvještaju CB BiH navodi se da su inflatorni pritisci u junu, u odnosu na maj, blago ojačali u kategorijama koje ulaze u obračun bazne inflacije. Istovremeno, bazna inflacija je u prvih šest mjeseci ove godine bila viša nego tokom cijele prošle godine, što, kako ističu iz Centralne banke, potvrđuje da domaći inflatorni pritisci i dalje ostaju snažni.

    To znači da rast cijena više nije prvenstveno posljedica skupljih energenata, goriva ili uvozne robe, već sve više odražava kretanja u domaćoj ekonomiji. Veći troškovi rada i poslovanja najizraženije su se prelili na sektor usluga, čije cijene, za razliku od cijena hrane ili goriva, nakon rasta rijetko bilježe pad.

    Bazna inflacija isključuje cijene hrane, goriva i energenata, jer su one najpodložnije naglim oscilacijama, pa se ovaj pokazatelj smatra najpouzdanijim mjerilom trajnosti inflatornih kretanja.

    Direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja rekao je za Glas Srpske da se razlike u kretanju cijena mogu objasniti različitim kretanjem ulaznih troškova, prije svega energenata, repromaterijala i transportnih usluga.

    – Industrijska proizvodnja najviše zavisi od cijena energenata i repromaterijala, a veliki dio tih sirovina uvozimo. Zbog toga se bazna inflacija ne može posmatrati samo kroz prizmu prerađivačke industrije, već i kroz rast cijena uvozne i potrošne robe. Upravo je poskupljenje uvoznih repromaterijala jedan od glavnih uzroka rasta cijena – rekao je Ljuboja.

    Prema njegovim riječima, domaća privreda je snažno oslonjena na uvoz, dok istovremeno bilježi pad pokrivenosti uvoza izvozom, što dodatno povećava osjetljivost na globalna kretanja.

    – BiH je mala i uvozno orijentisana ekonomija, zbog čega nema prostora za drastične poteze koji bi mogli zaustaviti inflaciju. Suočeni smo sa rastom cijena energenata, sirovina i poluproizvoda, ali i sa smanjenom tražnjom na tržištima naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera. U takvim okolnostima i proizvođači i pružaoci usluga prinuđeni su da povećavaju cijene kako bi mogli nastaviti poslovanje – naglasio je Ljuboja.

    Dodao je da Vlada, u okviru raspoloživih mogućnosti, kroz podsticaje i subvencije nastoji da pomogne privredi, ali da ne može uticati na globalna kretanja, poput cijena energenata ili mineralnih đubriva, koja BiH u velikoj mjeri uvozi.

    Ekonomista Zoran Pavlović smatra da su inflatorni pritisci u BiH prije svega odraz globalnih ekonomskih i geopolitičkih kretanja.

    – BiH je dio svjetske ekonomije i sve što se dešava na globalnom tržištu direktno se odražava i kod nas. Oscilacije cijene sirove nafte uslovljavaju rast cijena goriva i transportnih usluga, a to se potom prenosi i na cijene ostalih proizvoda i usluga – rekao je Pavlović.

    Ističe da najveći pritisak trpi sektor transporta, jer gorivo čini značajan dio njegovih troškova.

    – Prevoznici moraju prilagođavati cijene u skladu sa kretanjem cijena goriva. U suprotnom, dovode u pitanje održivost poslovanja. Istovremeno, privrednici imaju vrlo malo manevarskog prostora, jer su suočeni sa rastom troškova, ali i ograničenom kupovnom moći građana, koji ne mogu podnijeti nova poskupljenja – istakao je Pavlović.

    On smatra da bi veću pomoć privredi trebalo da daju entitetske vlade, ali da su njihove mjere nedovoljne u odnosu na izazove sa kojima se privreda suočava.

    Govoreći o nastavku godine Zoran Pavlović kaže da su prognoze krajnje neizvjesne.

    – Sve će zavisiti od razvoja geopolitičke situacije, prije svega na Bliskom istoku. Ako dođe do smirivanja tenzija, može se očekivati postepena stabilizacija cijena energenata i manji inflatorni pritisci. Međutim, u ovom trenutku niko ne može sa sigurnošću prognozirati dalji tok događaja, a upravo je ta neizvjesnost najveći problem za privredu, jer bez predvidivog poslovnog okruženja nema ni dugoročnog planiranja – poručio je Pavlović.