Autor: INFO

  • Rusija i Kina rade na zajedničkom centru za podatke o Mjesecu

    Rusija i Kina rade na zajedničkom centru za podatke o Mjesecu

    Rusija i Kina rade na zajedničkom lunarnom centru podataka, čija će dva glavna segmenta biti u Rusiji i Kini, izjavio je Dmitrij Zarubin, vodeći inženjer i međunarodni koordinator projekta u Institutu za istraživanje svemira Ruske akademije nauka, pišu Nezavisne pozivajući se na Tanjug i RIA Novosti.

    „Na primjer, u toku je rad na zajedničkom centru podataka za Mjesec i duboki svemir – dva glavna segmenta, ruski i kineski, sa mogućnošću učešća i drugih zemalja“, rekao je Zarubin.

    Sporazumi Roskosmosa i Ruske akademije nauka, pojasnio je, pokrivaju različite oblasti saradnje s kineskim kolegama — od zajedničke analize naučnih podataka do obostranog učešća u elementima lunarnih misija.

    Dvije zemlje ranije su se dogovorile da osnuju Međunarodnu naučnu lunarnu stanicu (ISLS), koja treba da bude završena do 2036. i da u najvećoj mjeri koristi robotska rješenja. Očekuje se da Rusija razvije nuklearni izvor energije za pouzdan rad stanice.

  • Veritas upozorava Srbe koji idu u Hrvatsku na dvostruki mehanizam protjerivanja

    Veritas upozorava Srbe koji idu u Hrvatsku na dvostruki mehanizam protjerivanja

    Dokumentaciono-informacioni centar Veritas upozorio je građane Srbije koji putuju u Hrvatsku da zbog objava na društvenim mrežama, koje tamošnji organi tretiraju kao narušavanje javnog reda i mira, uključujući „veličanje ratnih zločinaca“, mogu da uđu u sudske i administrativne postupke. Osim novčane ili uslovne zatvorske kazne, to može da dovede i do zabrane ulaska u Evropsku uniju, pišu Nezavisne.

    Povod su hapšenje fudbalera Branislava Joke (37) na stadionu u Bolmanu i procesuiranje umjetnice Svetlane Spajić u Zadru. Veritas tvrdi da MUP Hrvatske koristi „dvostruki pravni mehanizam za ekspresno protjerivanje i kažnjavanje Srba“.

    „Upozoravamo građane da se u Hrvatskoj trenutno primjenjuju potpuno razdvojeni sudski i administrativni postupci. Nakon što Prekršajni sud donese odluku – koja čak može biti izrazito blaga, poput novčane ili uslovne kazne zatvora – postupak za srpske državljane time nije završen“, saopštio je Veritas.

    Nezavisno od suda, hrvatska policija u stanicama po službenoj dužnosti pokreće paralelni administrativni postupak po Zakonu o strancima.

    „MUP Hrvatske koristi svoja diskreciona prava da strancu (državljaninu Srbije, BiH itd.) izrekne mjeru izgona i zabranu ulaska na prostor Evropskog ekonomskog prostora (EU + Norveška, Island, Lihtenštajn), koja najčešće traje od tri mjeseca do godinu dana. Ova mjera se automatski unosi u Šengenski informacioni sistem (SIS), čime se građanima blokira ulazak u cjelokupnu Evropsku uniju“, piše u saopštenju.

    Najčešći povod su objave na Fejsbuku, Instagramu i TikToku.

    „Hrvatska granična i unutrašnja policija imaju posebne službe koje detaljno i retroaktivno prate profile građana srpske nacionalnosti. Pod prekršaj ‘narušavanja javnog reda i mira’, u okviru kojeg se tretira i ‘veličanje ratnih zločinaca’, podvode se čak i prolazni Fejsbuk ‘storiji’ koji su na mreži vidljivi svega 24 sata, kao i video-snimci sa tradicionalnim pjesmama nastali mjesecima ili godinama unazad“, saopštio je Veritas.

    Mjera protjerivanja i SIS blokade ne može se primijeniti na one koji, pored srpskog ili drugog, imaju i hrvatsko državljanstvo. Po Ustavu Hrvatske nijedan njen državljanin ne može biti prognan niti mu se zabraniti ulazak.

    „Dvojni državljani pred prekršajnim sudom mogu odgovarati i platiti novčanu kaznu za spornu objavu ili pjesmu, ali policija nad njima nema nikakvu nadležnost iz Zakona o strancima“, saopštio je Veritas.

  • Hrvatska postavila rampu Crnoj Gori: BiH na putu ka EU čeka i hrvatski zahtjev za Izborni zakon

    Hrvatska postavila rampu Crnoj Gori: BiH na putu ka EU čeka i hrvatski zahtjev za Izborni zakon

    Plan Crne Gore da za dvije godine uđe u EU mogao bi da padne ako Zagreb i dalje insistira da se prvo zatvore sva bilateralna pitanja. Nije prvi put da članica Unije blokira kandidata: Grčka i Bugarska radile su to Sjevernoj Makedoniji, Slovenija Hrvatskoj zbog Piranskog zaliva, pišu Nezavisne.

    Hrvatska je Crnoj Gori blokirala nekoliko poglavlja. Traži isplatu odštete preživjelim logorašima iz rata, više na pronalaženju nestalih, procesuiranje ratnih zločina i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja Hrvata u Crnoj Gori.

    Slična rampa, po dosadašnjoj praksi, mogla bi jednog dana stati i pred BiH. Zagreb godinama traži izmjenu Izbornog zakona tako da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva i da se preraspodijeli vlast u FBiH između Hrvata i Bošnjaka. Jedni to čitaju kao prikriveni entitet s hrvatskom većinom, drugi kao borbu za uticaj u agencijama entiteta.

    Primjer je novo preduzeće za snabdijevanje gasom iz Hrvatske. Više od četiri godine Mostar i Sarajevo sporili su se ko će njime upravljati. Privremeno je riješeno tek kad su SAD stale iza firme bliske saradnicima porodice Tramp i objasnile zašto oni treba da budu na čelu.

    Ostaju i granica, odlaganje nuklearnog otpada blizu granice s BiH i imovina. Hrvatska je dosad bila konstruktivna na bh. evropskom putu, ali BiH nije ni stigla do tačke na kojoj bi Zagreb formalno ispostavio zahtjeve.

    Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja kaže da su pitanja između Hrvatske i BiH i rješiva i nerješiva, zavisno od političke klime.

    „Problem Hrvata se politički može riješiti, za mene je veći problem pitanje granice kod Kostajnice, zato što je to konkretna stvar, da li će granica ići po ovoj ili onoj liniji, znači sadašnjim ili bivšim tokom rijeke. Ali i to je stvar volje i međusobnih odnosa“, smatra on.

    Još od predsjednika Ive Josipovića kratkoročni prioritet Zagreba bili su ekonomski odnosi i pristup bh. tržištu, riješeni uz pomoć EU na početku hrvatskog članstva. Dugoročno je status Hrvata. Za ostalo je Hrvatska često pomagala: brza cesta i most na Savi, status profesionalnih vozača, pravna stečevina.

    To, piše list, sugeriše da bi rampu stavila na pitanje Hrvata ako se ne riješi kako očekuju, a na „manjim“ temama ostala konstruktivna prema Sarajevu i Briselu, da izbjegne sukob s Komisijom.

    Kad je riječ o Crnoj Gori, iz nezvaničnog razgovora s crnogorskim diplomatom proizlazi da ni Zagrebu ni Podgorici nije u interesu kriza baš kad EU želi da pokaže da može da primi jednu zapadnobalkansku zemlju. Ako se u Savjetu EU slože da Crna Gora bude 28. članica, rampa bi poslije malo pregovaranja mogla biti podignuta.

  • Američki mediji pišu da je Tramp odbacio mirovnu ponudu Teherana

    Američki mediji pišu da je Tramp odbacio mirovnu ponudu Teherana

    Iran je u subotu saopštio da čeka zvanični odgovor SAD na prijedlog za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i prekid borbi u regionu u roku od sedam dana. Američki medij piše da Donald Tramp ponudu ne prihvata, javlja Klix.

    Prijedlog su, prema iranskim zvaničnicima, iznijeli na zasjedanju Generalne skupštine UN u Njujorku i prenijeli Amerikancima preko Katara.

    Ministar inostranih poslova Abas Aragči rekao je da bi dogovor pokrenuo sedmodnevno odbrojavanje do otvaranja moreuza i zastoja u regionalnim sukobima.

    „Ako postoji ozbiljnost na američkoj strani da se postigne dogovor i ponovo otvori Hormuški moreuz, sve je sada pripremljeno“, dodao je Aragči.

    Ako SAD pristanu, zaraćene strane mogle bi da krenu u šire razgovore o temama koje su obostrano usaglašene, uključujući iranski nuklearni program. Visoki iranski zvaničnik rekao je Rojtersu da Teheran neće popustiti oko obogaćivanja uranijuma niti slanja visoko obogaćenog uranijuma izvan zemlje.

    Po iranskom planu, neprijateljstva bi stala na svim frontovima, uključujući Liban. Zauzvrat bi SAD trebale da skinu blokadu iranskih luka, odlede zamrznuta sredstva i povuku naftne sankcije.

    Vol strit žurnal objavio je da je Tramp ponudu odbacio i privatno posumnjao da bi Iran ispunio njegove zahtjeve. Rojters navodi da taj izvještaj nije mogao odmah da potvrdi.

    Sukob traje od 28. februara, poslije američkih i izraelskih napada, i širi posljedice na region. Iran je o sigurnim plovnim rutama u Hormuškom moreuzu razgovarao i sa Saudijskom Arabijom. Jemenski Hutiji nastavili su napade na saudijske ciljeve, uključujući dronove prema Rijadu i balistički projektil prema Hamis Mušaitu.

    Saudijska Arabija, Pakistan i Turska pojačali su konsultacije o bezbjednosnoj saradnji. Unicef je upozorio da nasilje u Jemenu izaziva novu humanitarnu krizu i rast akutne pothranjenosti djece.

  • „Razgovarajte sa nama, a ne o nama“: Stevandićeva rečenica postala politička agenda Srpske

    „Razgovarajte sa nama, a ne o nama“: Stevandićeva rečenica postala politička agenda Srpske

    Lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić, kao predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, u protekle četiri godine uradio je više od prethodnika na čelu parlamenta, piše Srpska Info.

    Cilj mu je bio rušenje nametnutih stereotipa o Srbima i širenje glasa Srpske u centrima moći. Kroz parlamentarnu diplomatiju išao je i na Istok i na Zapad.

    Dio mandata otežali su politički motivisana potjernica i međunarodne sankcije, koje su na kraju ukinute. Ipak je nalazio put do Rusije, Francuske, Austrije, Mađarske, Slovačke, Italije, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

    U Ruskoj Dumi, poslije rečenice „mi smo narod koji ne prodaje svoje dostojanstvo“, dobio je gromoglasan aplauz. Bio je jedini srpski predsjednik parlamenta, uz još troje iz cijelog svijeta, koji je govorio na plenarnoj sjednici Dume. Vladimira Putina redovno je zvao na proslavu Dana pobjede nad fašizmom; poklon s te proslave izložio je u Narodnoj skupštini.

    Maksimu „razgovarajte sa nama, a ne o nama“ izgovorio je u francuskom Senatu i na sastancima sa zapadnim ambasadorima. Ta rečenica postala je zvanična agenda Republike Srpske. Zbog nje ga je francuski medij „Valer aktuel“ proglasio ličnošću sedmice.

    Organizovao je i učestvovao na otvaranju izložbe o genocidu u NDH u sjedištu Evropskog parlamenta. Navukao je bijes hrvatskih desničara, ali je, kako piše portal, glas Srpske stigao tamo gdje ranije nije.

    Predsjedniku parlamenta Mađarske i predsjednicima parlamenata u Evropi uručio je ili poslao pismo o političkom progonu zvaničnika Srpske, zloupotrebi pravosuđa i djelovanju Kristijana Šmita.

    Saveznike je tražio među parlamentaracima širom svijeta, Organizacijom mladih Srba Evrope, evroposlanicima srpskog porijekla i opozicijom u Njemačkoj i Francuskoj. Sa Srbijom je, pored sastanaka s predsjednikom i premijerom, sa predsjednikom Skupštine Srbije formirao Parlamentarni forum Srbija–Srpska, koji se sastaje dva puta godišnje. Odluke NSRS pohvalio je i Stejt department.

    Na sjednicama, navodi tekst, nije dozvolio unaprijed pripremljene incidente. Integritet rada stavio je ispred popularnosti, a Skupština je, prema portalu, djelovala brzo i čuvala stabilnost institucija.

  • Ujedinjena Srpska održala najveću tribinu do sada u Bijeljini: Ako nećete lošu, krivu i nezdravu, izaberite ono što je dobro, pravo i zdravo

    Ujedinjena Srpska održala najveću tribinu do sada u Bijeljini: Ako nećete lošu, krivu i nezdravu, izaberite ono što je dobro, pravo i zdravo

    „Ako nećete lošu, krivu i nezdravu, izaberite ono što je dobro, pravo i zdravo. To je Ujedinjena Srpska“, poruka je predsjednika US dr Nenada Stevandića sa velike tribine u Bijeljini.

    I ovaj put tražila se stolica više za građane, simpatizere i članove Ujedinjene Srpske koji su došli da upoznaju kandidate iz ove izborne jedinice i čuju program US-a. Inače, u Izbornoj jedinici 6 Ujedinjena Srpska je i do sada imala sjajan rezultat i poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske Milana Trninića.

    Stevandić je istakao da US u finiš kampanje ulazi sa besprijekornim ljudima, najmlađim i najobrazovanijim na listama, ali i sa onima koji imaju najbolje rezultate.

    „I sada se vidi ko je najprihvaćeniji, ko se dočekuje svuda – i u gradovima i u selima. Mi smo došli na završetak velike kampanje u Semberiji, u Izbornoj jedinici 6, potpuno zadovoljni, uvjereni da treba da idemo korak više. Mi odavde imamo poslanika na nivou Republike Srpske, a sada želimo nešto više od toga i idemo na više poslanika na nivou BiH. Milan Petković je favorit u Izbornoj jedinici 1, a red je da i jedan mladi čovjek, gospodin Vlačić, bude poslanik u PS BiH. Da pokažemo da su mladi još bolji i još obrazovaniji od nas“, zaključio je Stevandić.

    „Iza nas je period u kojem smo mnogo radili, dolazili do svakog građanina, a da je to bilo dobro pokazuje prepuna sala u Bijeljini“, istakao je Milan Trninić, nosilac liste u Izbornoj jedinici 6 za Naronu skupštinu Srpske.

    On je naglasio da se Ujedinjena Srpska trudila da ispuni očekivanja glasača i da očekuje dobar rezultat.

    „U prethodnom periodu ste mogli da čujete, kada je u pitanju US, da smo dobra, prava, zdrava stranka. Takvi smo bili ovih mjesec dana, ali i prethodnih 10 godina, od kada postojimo, i sa pravom mogu da kažem da sam pun optimizma. Ostvarićemo najbolji rezultat u ovoj izbornoj jedinici, ali i u cijeloj Republici Srpskoj“, rekao je Trninić.

    Aleksandar Vlačić, nosilac liste za Predstavnički dom PS BiH iz Izborne jedinice 2, rekao je da za njega nema teških političkih pitanja i da politika mora da bude dostupna građanima.

    „Zato se mi ne bavimo politikom samo za vrijeme kampanje, naša politika počinje onog dana kada se kampanja završi. Zato nam je drago da današnji odziv građana pokazuje ono što mi godinama radimo i gradimo. Na ispravnom smo putu“, kaže Vlačić.

  • Kandidati iz pet zemalja žele mjesto Tedrosa Adanoma Gebrejesusa

    Kandidati iz pet zemalja žele mjesto Tedrosa Adanoma Gebrejesusa

    Marija Neira peti je kandidat za novog generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije, objavljeno je na sajtu SZO, prenosi RTRS pozivajući se na Srnu.

    Ušla je u konkurenciju posljednjeg dana predviđenog za predaju kandidature. Kandidati iz pet zemalja žele da zamijene Tedrosa Adanoma Gebrejesusa.

    Osim Neire, prijave su predali Hanan Muhamed el Kubari iz Katara, Hanan Balki iz Saudijske Arabije, Hans Kluge iz Belgije i Budi Gunadi Sadikin iz Indonezije.

    Sastanak SZO biće u novembru, a Izvršni odbor će u januaru sljedeće godine listu svesti na tri kandidata. Tedros je na čelu SZO od 2017. godine.

  • Balkan se okreće američkom gasu, EU zabrinuta

    Balkan se okreće američkom gasu, EU zabrinuta

    Planovi američkih energetskih kompanija da se šire na Zapadnom Balkanu brine Brisel. Strah je da bi zemlje kandidati mogle dugoročno da se vežu za američka fosilna goriva baš kad usklađuju sisteme s klimatskim ciljevima EU, piše B92 pozivajući se na Tanjug i analizu Politika.

    Albanija i BiH pokazale su interes za veće količine američkog tečnog prirodnog gasa ili za infrastrukturu kojom bi se uvozio. Gas vide kao prelazno gorivo dok smanjuju zavisnost od ruskog energenta i uglja i dižu udio obnovljivih izvora.

    Zvaničnici EU pitaju ima li potrebe za pojedinim projektima jer te zemlje sada imaju malu ili skoro nikakvu domaću potražnju za gasom. Nagla ponuda, smatraju, mogla bi ih vezati za fosilno gorivo i uvoz. EU do 2050. ide ka nultim neto emisijama, a nove članice moraće da poštuju ta pravila.

    Američki gasni sektor koristi odlazak ruskog gasa i poremećaje zbog rata s Iranom za sporazume u širem regionu, u skladu s politikom „energetske dominacije“ administracije Donalda Trampa.

    Predstavnik za energetsku diplomatiju Evropske komisije na Zapadnom Balkanu Andraš Hujber kaže da su pregovori o američkom gasu u suprotnosti s dekarbonizacijom i da pojedini sporazumi mogu da prevaziđu zamjenu ruskog gasa i doprinesu „karbonizaciji regiona“.

    Kao primjer navodi preliminarni sporazum Vašingtona i BiH o gasovodu kojim bi se gas s Krka slao dalje kroz region. Parlament BiH usvojio je zakon kojim je mala kompanija AAFS, koju vode ljudi bliski Trampu, određena za glavnog operatera. To je izazvalo optužbe za korupciju i bojazan za dekarbonizaciju i put ka EU. Hujber kaže da je ambasador EU slao pisma o potencijalnim problemima. Interna prepiska Komisije, koju je vidio Politiko, ukazuje na zabrinutost zbog netransparentnosti ugovora s AAFS i dugoročnog oslanjanja na gas.

    Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski rekao je da propisi koje ta organizacija promoviše ne određuju ko mora da bude dobavljač, ali traže jednake uslove.

    „Po definiciji, zakonodavstvo EU koje promovišemo ne određuje ko treba da bude dobavljač, ali ključni element je da ovde moraju biti obezbeđeni jednaki uslovi u regulatornom okviru“, rekao je Lorkovski.

    Ni sporazum za BiH ni aranžman za Albaniju još nisu ratifikovani. Bosanski interkonektor čeka gornji dom parlamenta. Albanski projekat zamišljen je kao 20-godišnji ugovor o snabdijevanju s Grčkom i američkom kompanijom Venčr global i zasad je memorandum uz studiju izvodljivosti. Srbija i Sjeverna Makedonija trebalo bi da dobijaju američki LNG preko planirane veze s Grčkom.

    Balkanski zvaničnici na skupu u Beču poručili su da su sporazumi sa SAD potrebni za zelenu tranziciju, jer sistemima treba pouzdan izvor kad padne proizvodnja iz vjetra i sunca i dok se napušta ugalj. EU sama proizvodi malo gasa, ne finansira novu gasnu infrastrukturu u regionu, a sve više zavisi od američkog LNG-a.

    „Ne možete nekoga kriviti zato što koristi vreme da proda ono što ima. Ne vidim da EU može da obezbedi gas“, rekao je Lorkovski.

    U januaru je ocijenio da će veća uloga LNG-a povećati značaj Transbalkanskog gasovoda koji veže Grčku, Bugarsku, Rumuniju, Moldaviju i Ukrajinu.

  • Vučić: Ostavka u nedjelju oko osam, uz obrazloženje građanima

    Vučić: Ostavka u nedjelju oko osam, uz obrazloženje građanima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će ostavku na mjesto predsjednika podnijeti u nedjelju, 27. septembra, uveče i da će tada građani čuti obrazloženje, prenosi RTRS.

    „U nedjelju je naporan dan, u nedjelju uveče podnosim ostavku, mislim da će biti oko osam sati uveče“, rekao je novinarima u četvrtak uveče u Njujorku.

    Nada se da će dva do tri dana poslije razgovora s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom znati više o rješenju za Naftnu industriju Srbije. Na pitanje je li slika oko NIS-a izvjesnija, rekao je da ne zna šta tačno da odgovori.

    „Ne znam šta da vam kažem. Čekam razgovor sa predsjednikom Putinom. Tad ću možda nešto znati. Volio bih da mogu da obradujem i ljude i sebe, da budem iskren, poslije ovih mjeseci i godina mučenja. Ne znam šta bih vam rekao. Nadam se da ću za dva do tri dana imati neki bolji i precizniji odgovor za vas“, rekao je Vučić.

    U Njujorku je, kaže, sa svakim svjetskim liderom govorio o specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu.

    „Sa svakim razgovaramo o Ekspu, i sa Landauom (zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau) smo razgovarali o Ekspu. Čak smo u detalje ulazili, gdje će koji paviljon da bude, šta još možemo da uradimo, i tako dalje“, naveo je.

    „I nema spavanja, bukvalno nema spavanja. To moramo da uradimo, to moramo da završimo. Moramo da budemo dobri, moramo da budemo najbolji domaćini na svijetu.“

    Ekspo 2027 Beograd biće održan od 15. maja do 15. avgusta 2027. pod temom „Igra(j) za čovječanstvo: sport i muzika za sve“.

    Vučić je istakao da Srbija želi prijateljstvo sa svim zemljama na Zapadnom Balkanu, ali da neki, naročito Hrvati, žele da „imaju svoju šapu“ i dominaciju u regionu i ljute se što to ne mogu, jer Srbija sve snažnije napreduje.

  • Peskov: Moskva ne isključuje kontakt Putina i Vučića o gasu

    Peskov: Moskva ne isključuje kontakt Putina i Vučića o gasu

    Moskva ne isključuje kontakt predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o isporuci ruskog gasa Srbiji, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi RTRS pozivajući se na Srnu.

    „Ne isključujemo mogućnost takvog kontakta“, rekao je Peskov novinarima.

    Kremlj je krajem marta ove godine potvrdio razgovore i produženje gasnog aranžmana Moskve i Beograda. Vučić je tada naveo da će tromjesečno produženje osigurati stabilnost snabdijevanja.