VRBAS Media

Autor: INFO

  • Osuđena za monstruozni zločin nad dječakom, a viđena u slobodnoj šetnji: Javnost ogorčena

    Osuđena za monstruozni zločin nad dječakom, a viđena u slobodnoj šetnji: Javnost ogorčena

    Monstruozni ratni zločin nad dvanaestogodišnjim Slobodanom Stojanovićem ponovo je u centru pažnje javnosti nakon informacija da osuđena ratna zločinka Elfeta Veseli navodno koristi pogodnosti tokom izdržavanja kazne u Kazneno-popravnom zavodu u Tuzli, uključujući i slobodne vikende.

    Takve informacije izazvale su snažne reakcije u Republici Srpskoj, gdje predstavnici institucija, političari i brojni građani traže objašnjenje kako je moguće da osoba osuđena za jedan od najbrutalnijih ratnih zločina bude viđena van zatvora. Prema navodima koji su izazvali buru u javnosti, Veseli je nedavno primijećena u šetnji na području Ilidže, iako je pravosnažno osuđena na 13 godina zatvora.

    Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak ocijenio je da bi odobravanje takvih pogodnosti bilo potpuno neprihvatljivo.

    – Kao ministar pravde, ali prije svega kao čovjek i roditelj, smatram da je nedopustivo da osoba osuđena za najteži ratni zločin nad civilom, i to nad djetetom, koristi privilegije koje u očima javnosti umanjuju značaj izrečene kazne. Takva praksa dodatno vrijeđa osjećanja porodice žrtve i narušava povjerenje u pravosudni sistem – poručio je Selak.

    Nakon reakcija koje su uslijedile iz Republike Srpske, oglasio se i federalni ministar pravde Vedran Škobić, koji je najavio provjeru svih navoda.

    Prema njegovim riječima, Ministarstvo će uputiti inspekciju kako bi se utvrdilo da li su informacije o pogodnostima tačne.

    – U ovom trenutku možemo naložiti inspekcijski nadzor i utvrditi sve činjenice. Ukoliko se pokaže da postoje nepravilnosti, biće preduzete odgovarajuće mjere. Direktori kazneno-popravnih ustanova imaju određenu autonomiju u odlučivanju o pogodnostima, ali za svoj rad odgovaraju Vladi Federacije BiH, a samim tim i Ministarstvu pravde – rekao je Škobić.

    Podsjećamo, ubistvo dvanaestogodišnjeg Slobodana Stojanovića iz sela Kamenica kod Zvornika smatra se jednim od najpotresnijih ratnih zločina počinjenih tokom sukoba u Bosni i Hercegovini.

    Prema činjenicama utvrđenim u sudskom postupku, nakon što je njegova porodica napustila selo usljed napada bošnjačkih snaga iz Srebrenice kojima je komandovao Naser Orić, dječak se nije mogao pomiriti s tim da je porodični pas ostao vezan ispred kuće. Bez znanja roditelja, 27. jula 1992. godine vratio se u selo, gdje su ga zarobili pripadnici Armije BiH.

    Sud BiH utvrdio je da je pripadnica Diverzantskog odreda Armije BiH Elfeta Veseli dječaka nakon mučenja usmrtila.

    Prema nalazu sudskog vještaka i iskazima svjedoka koji su bili prisutni, Slobodan je prije smrti bio izložen brutalnom fizičkom zlostavljanju. U sudskom postupku navedeno je da mu je bilo izbijeno više zuba, da je imao teške povrede po tijelu, uključujući rasporen stomak, kao i odsječene uši, prije nego što je ubijen.

    Veseli je nakon rata godinama živjela u Švajcarskoj, gdje je boravila sve do hapšenja 2017. godine, nakon čega je izručena Bosni i Hercegovini. U prvostepenom postupku osuđena je na deset godina zatvora, da bi Apelaciono vijeće Suda BiH kasnije povećalo kaznu na 13 godina.

    Za isti zločin bio je optužen i tadašnji komandant Diverzantskog odreda Armije BiH Sakib Halilović, kojem se na teret stavljalo da nije spriječio ubistvo dječaka, iako je, prema optužnici, bio prisutan tokom događaja. Sud BiH ga je pravosnažno oslobodio optužbi.

  • Odlična atmosfera u Kaocima: Druženje Ujedinjene Srpske okupilo brojne domaćine i goste

    Odlična atmosfera u Kaocima: Druženje Ujedinjene Srpske okupilo brojne domaćine i goste

    Na Salašu Popa Teše u Kaocima kod Srpca održano je Druženje & DJ Party, koje su organizovali Milan Petković i Aktiv mladih Ujedinjene Srpske Srbac, a događaj je okupio veliki broj članova, simpatizera i građana u prijatnoj i opuštenoj atmosferi.

    Uz muziku, druženje i razgovor, okupljeni su imali priliku da provedu veče u duhu zajedništva i prijateljstva, a domaćini su za goste pripremili srdačan doček. Salaš je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, a među prisutnima je vladao vedar duh i pozitivna atmosfera.

    Prisutnima se obratio predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, koji je zahvalio domaćinima na gostoprimstvu i posebno pozdravio porodicu Petković, ističući značaj porodičnih vrijednosti i očuvanja tradicije.

    Stevandić je naglasio da Ujedinjena Srpska svoju snagu gradi upravo na ljudima, porodici i međusobnom povjerenju, navodeći da organizacija danas okuplja više od 600 porodica koje, kako je rekao, njeguju istoriju, krsnu slavu, poštovanje prema komšijama i ugled u svojim sredinama.

    Govoreći o daljem razvoju stranke, istakao je da Ujedinjena Srpska iz godine u godinu raste, širi mrežu prijateljstava i ostaje jedinstvena organizacija od svog osnivanja.

    – Naša energija je snažnija, brža i kvalitetnija od svih koji žele da nam budu konkurencija. Ujedinjena Srpska je od prvog dana nepodijeljena organizacija koja je uspjela da jača, raste i svakog dana bude veća, uspješnija i složnija. Za naše prijatelje želimo da budemo najbolji mogući izbor, a vjerujem da to svojim radom svakodnevno i potvrđujemo – poručio je Stevandić.

    Na kraju obraćanja poželio je svim prisutnima dobro zdravlje, sreću i nastavak druženja, uz riječi zahvalnosti domaćinu Milanu Petkoviću na organizaciji događaja.

    Veče na Salašu Popa Teše završeno je u odličnoj atmosferi, uz muziku, razgovor i druženje koje je, kako su istakli organizatori, još jednom pokazalo zajedništvo i dobru energiju članova i prijatelja Ujedinjene Srpske u Srpcu.

  • Kinezi tvrde: Satelitski snimci pokazuju drugačiju sliku američkih baza

    Kinezi tvrde: Satelitski snimci pokazuju drugačiju sliku američkih baza

    Kineski naučnici analizirali su detaljne satelitske snimke kako bi procijenili stvarnu štetu na američkim vojnim bazama na Bliskom istoku, otkrivši da su i Vašington i Teheran manipulisali podacima te iznosili netačne tvrdnje o razmjerama sukoba, piše South China Morning Post.

    Istraživači sa Kineske akademije nauka (CAS) upotrijebili su napredne tehnike daljinskog istraživanja i obrade slika visoke rezolucije. Time su identifikovali specifične “otiske oštećenja” koji su razotkrili ozbiljne ranjivosti stalnih vojnih postrojenja SAD-a, ali i operativne nedostatke obje zaraćene strane.

    “Obim uništenja koji smo uočili na terenu znatno premašuje tvrdnje o “minimalnoj šteti” i “uspješnoj odbrani” kakve se redovno navode u zvaničnim američkim izvještajima. Međutim, istovremeno naša analiza sugeriše i da su iranske tvrdnje o ‘masovnim udarima’ i nanesenoj katastrofalnoj šteti u velikoj mjeri preuveličane”, navode kineski naučnici u radu objavljenom u stručnom naučnom časopisu The Innovation.

    Sukob otvorio informacijski vakuum

    Sukob je, kao što je poznato, izbio nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne napade na Iran, a to je izazvalo oružanu eskalaciju širom regiona te dovelo do ozbiljnih ekonomskih poremećaja i globalne nestabilnosti.

    Nakon što je Vašington 4. aprila uveo takozvanu strogu kontrolu distribucije snimaka za komercijalne satelitske pružaoce usluga, poput kalifornijskog Planet Labsa, privremeno je obustavljena distribucija snimaka visoke rezolucije iznad ratnih zona.

    Time je stvoren informacijski vakuum u kojem je Vašington insistirao na efikasnosti svoje protivvazdušne odbrane, dok je Teheran tvrdio da je paralisao ključna američka vojna čvorišta.

    Najteže pogođene američke baze

    Kineski tim doskočio je tome upotrebom snimaka rezolucije 10 metara sa evropskih satelita Sentinel-2. Pažljivim praćenjem američkih baza od 28. februara do 9. aprila identifikovali su ukupnu fizičku štetu na oko 217.900 kvadratnih metara.

    Napadi su izvođeni sa udaljenosti od 78 pa sve do 644 kilometra od meta.

    Najveća pojedinačna meta bila je vazdušna baza Ali Al Salem u Kuvajtu, na kojoj je zabilježeno čak 20 tačaka udara. U bazi Al Dhafra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima napadi su uništili hangare u kojima su bili smješteni izviđački avioni U-2 i bespilotne letjelice MQ-9 Reaper, dok je u Bahreinu oštećen integrisani kompleks komande Pete flote američke ratne mornarice.

    Satelitska analiza razotkrila je i takozvani “dvoslojni kolaps” otpornosti protivvazdušne odbrane. U prvom talasu napada zabilježeno je 58.600 kvadratnih metara uništenog prostora, nakon čega je uslijedilo dvosedmično zatišje slabijeg intenziteta. Drugi masovni talas napada, izveden oko 15. marta, prouzrokovao je novih 50.000 kvadratnih metara štete.

    Kineski stručnjaci upozoravaju na ranjivost američkih baza

    Ovakav obrazac pokazuje da se protivvazdušna odbrana ne uspijeva oporaviti u kratkom roku – prosječan ciklus obnove i popravke razbijenih sistema trajao je oko 15 dana.

    S druge strane, analiza ukazuje na to da ni Iran nije imao kapaciteta za kontinuirane visokofrekventne napade, već mu je nakon svakog udara trebalo vrijeme za akumulaciju novih raketa i dronova.

    Kineski stručnjaci upozoravaju da fiksne prekomorske baze, koje čine temelj američke vojne doktrine i odvraćanja širom svijeta, uključujući i ključne baze u Indo-Pacifiku (Južna Koreja, Japan, Australija i Filipini), po prvi put pokazuju masovnu ranjivost pod kombinovanim napadima dronova i balističkih projektila.

    Zbog toga bi Vašington mogao biti primoran na temeljno preispitivanje svoje buduće strategije raspoređivanja i odbrane baza, zaključuje South China Morning Post, prenosi Jutarnji list.

  • Stotine pokušavaju ući u EU, vlasti proglasile uzbunu

    Stotine pokušavaju ući u EU, vlasti proglasile uzbunu

    Španska enklava Seuta na sjeveru Afrike proglasila je stanje potpune humanitarne i socijalne vanredne situacije nakon što je u posljednjih nekoliko dana više od 1.500 migranata morem stiglo na njenu teritoriju, dok vlasti upozoravaju da broj novih dolazaka svakodnevno raste.

    Predsjednik Seute, Huan Hesus Vivas, izjavio je da prihvatni centri više nemaju slobodnih mjesta, a da pojedini objekti za maloljetnike bez pratnje rade sa čak 2.400 odsto popunjenosti.

    Na društvenim mrežama objavljeni su snimci na kojima se vide stotine ljudi kako plivaju do obale, trče preko plaža i preskaču zaštitne ograde pokušavajući da uđu na teritoriju Evropske unije.

    Madrid pojačava mjere, Maroko sarađuje

    Špansko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da više državnih institucija koordinisano djeluje kako bi se obezbijedila granica, pružila humanitarna pomoć i spriječili novi ljudski gubici na moru.

    Ministar unutrašnjih poslova Fernando Grande-Marlaska najavio je odlazak u Seutu, ističući da se vlasti suočavaju sa “izuzetnom i vanrednom situacijom”, dok je pohvalio saradnju marokanskih bezbjednosnih snaga koje, prema njegovim riječima, pokušavaju da spriječe nove ilegalne prelaske.

    Vivas je upozorio da bi, ukoliko se sadašnji tempo od oko 300 dolazaka dnevno nastavi, Seuta mogla ponovo doživjeti krizu sličnu onoj iz maja 2021. godine, kada je više od 8.000 migranata ušlo u enklavu za samo dva dana.

    Raste broj žrtava na migrantskim rutama

    Prema riječima predsjednika Seute, u posljednjih nekoliko mjeseci iz mora je izvučeno najmanje 60 tijela migranata koji su pokušali da stignu do španske teritorije.

    Dodatnu zabrinutost izazvala je i nedavna odluka Vrhovnog suda Španije kojom je utvrđeno da migranti presretnuti na moru ne mogu biti automatski vraćeni bez odgovarajućeg pravnog postupka, što je otvorilo raspravu o izmjenama imigracionih propisa.

    Istovremeno, tragedije se nastavljaju i na drugim evropskim migrantskim rutama – u pokušaju prelaska Lamanša između Francuske i Velike Britanije u posljednja 24 časa poginule su četiri osobe, među njima tri žene, dok je više ljudi spaseno nakon prevrtanja prenatrpanog gumenog čamca.

    Seuta i Melilja predstavljaju jedinu kopnenu granicu Evropske unije sa Afrikom i godinama su jedna od glavnih ulaznih tačaka za migrante koji pokušavaju da stignu na evropsko tlo, navodi “DailyMail”.

  • PetrEvo koliko košta u RS, FBiH, Srbiji i Hrvatskoj

    PetrEvo koliko košta u RS, FBiH, Srbiji i Hrvatskoj

    Generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Luka Petrović izjavio je da je ovo preduzeće i dalje najpovoljniji snabd‌jevač električnom energijom u regionu, ističući da su cijene za privredu i građane Republike Srpske znatno niže u odnosu na zemlje okruženja.

    Petrović je naveo da cijena električne energije za privredu u Republici Srpskoj iznosi 75 evra po megavat-času, dok je u Federaciji BiH 96 evra, u Srbiji od 110 do 136 evra, a u Hrvatskoj i Sloveniji oko 130 i 150 evra po megavat-času.

    Prema njegovim riječima, električna energija za domaćinstva se prosječno prodaje po cijeni od 39,64 evra po megavat-času, što znači da se 1.000 kilovat-časova plaća oko 77,7 KM.

    Petrović je istakao da cijene električne energije nisu povećavane za privredu već dvije godine, niti su u tom periodu mijenjane cijene za građane.

    “Građani vrlo dobro znaju koliki su računi za električnu energiju i želim da se zahvalim građanima Republike Srpske koji racionalno troše električnu energiju”, rekao je Petrović novinarima u Trebinju.

    Većina građana troši manje od 350 kilovat-sati
    On je istakao da 84 odsto građana troši ispod 350 kilovat-sati električne energije mjesečno, te da racionalna potrošnja omogućava da “Elektroprivreda Republike Srpske” ima mogućnost da plasira svoju energiju.

    Petrović je naveo da je elektroenergetski bilans usvojen u septembru 2025. godine za 2026. godinu, a poslovanja zavise od realizacije tog bilansa.

    “Po našem bilansu, ako se ostvari proizvodnja u dvije termoelektrane, i ako se ostvari prosječna hidrologija u tri hidroelektrane, matično preduzeće će biti u plusu 83 miliona KM. U slučaju da se ne ostvari ta proizvodnja, mi moramo nedostajuću energiju da kupimo na spoljnom tržištu”, pojasnio je Petrović.

    Skupa nabavka struje kada proizvodnja podbaci
    On je objasnio da, ukoliko Termoelektrana “Ugljevik” od 12 mjeseci planira da radi 10 mjeseci, a radi pet mjeseci, u tom slučaju “Elektroprivreda” mora da pet mjeseci tu energiju nabavi na spoljnom tržištu, gdje su cijene mnogo više od cijene domaće električne energije.

    “Jedino dobru cijenu možemo postići sa ‘Hidroelektranama na Trebišnjici’ koje imaju akumulaciju i koje mogu da proizvedu električnu energiju kada je potrebna i kad su cijene velike”, rekao je Petrović.

    Loša hidrologija, ali rekordan prvi kvartal
    On je ukazao na to da je hidrologija loša u posljednjih mjesec dana, da je akumulacija Bilećko jezero u minusu deset metara ispod plana, ali je napomenuo da je prvi kvartal bio rekordan.

    “Ostvarili smo nevjerovatan plus, bile su rekordne kiše koje su nam napunile praznu akumulaciju Bileća i omogućile da možemo da kreiramo dobre rezultate”, rekao je Petrović, prenosi Srna.

     

  • Savjet ministara utvrdio ratifikaciju Južne interkonekcije, nastavlja pravnu borbu protiv Trgovske gore

    Savjet ministara utvrdio ratifikaciju Južne interkonekcije, nastavlja pravnu borbu protiv Trgovske gore

    Savjet ministara BiH utvrdio je danas prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma sa Hrvatskom o izgradnji gasovoda “Južna interkonekcija”, kojim bi BiH dobila pristup tečnom prirodnom gasu preko LNG terminala na ostrvu Krku, a cilj projekta je diverzifikacija izvora snabdijevanja i smanjenje zavisnosti od ruskog gasa.

    Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Hrvatske utvrđen je u drugom krugu glasanja i biće upućen Predsjedništvu BiH na dalju proceduru. Sporazum su 28. aprila u Dubrovniku potpisali predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković.

    Ministar transporta i komunikacija u Savjetu ministara Edin Forto rekao je da je tokom glasanja bio protiv ove tačke dnevnog reda jer, kako je naveo, njegova stranka želi odgovor na pitanje da li iza kompanije koja želi da gradi gasovod zaista stoji Vlada SAD.

    Forto je dodao i da pojedini dokumenti iz njegovog resora, koji se odnose na razvojne projekte u BiH, nisu usvojeni jer su protiv glasali ministri iz SNSD-a.

    Ministar inostranih poslova Elmedin Konaković izjavio je da je usvajanje sporazuma o Južnoj interkonekciji važno zbog potrebe za gasnom diverzifikacijom, posebno nakon povećanja cijene ruskog gasa. On je rekao i da su pripremljeni svi potrebni dokumenti za transport tijela nastradalih planinara iz Zenice koji su poginuli u Rusiji, te da se trenutno čeka završetak obdukcije u skladu sa procedurama ruskih vlasti.

    Savjet ministara usvojio je i izvještaj o pravnim aktivnostima koje BiH vodi radi sprečavanja izgradnje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj.

    Izvještaj je zasnovan na analizi advokatske kancelarije “Labord Law” iz Pariza i predviđa nastavak pravnih aktivnosti pred međunarodnim tijelima, uključujući tijela Espo, Arhuske i Bernske konvencije, Međunarodnu komisiju za sliv rijeke Save i Evropsku komisiju.

    Istovremeno je donesena odluka o obezbjeđivanju 150.000 evra za finansiranje angažovanja međunarodne advokatske kancelarije u ovom slučaju, koji BiH vodi radi zaštite oko 250.000 stanovnika u slivu rijeke Une i Nacionalnog parka “Una”.

    Na sjednici je usvojen i prvi dvogodišnji izvještaj o transparentnosti u skladu sa Pariskim sporazumom, zajedno sa Inventarom gasova sa efektom staklene bašte za period od 2019. do 2022. godine, čime BiH ispunjava međunarodne obaveze u oblasti klimatskih promjena.

    Prema podacima iz izvještaja, emisije gasova sa efektom staklene bašte nakon 2005. godine imaju oscilirajući trend i u porastu su u odnosu na početak dvijehiljaditih, ali su i dalje niže nego 1990. godine.

    Savjet ministara usvojio je i godišnji izvještaj Komisije za sertifikaciju iskorjenjivanja dječije paralize, prema kojem BiH i dalje spada među zemlje sa visokim rizikom od pojave i širenja ove bolesti zbog nedovoljnog obuhvata vakcinacijom.

    Trećom dozom vakcine protiv dječije paralize tokom 2025. godine obuhvaćeno je svega 67 odsto djece, što je pad u odnosu na 79 odsto godinu ranije. U izvještaju je naglašena potreba za jačanjem nadzora, koordinacije zdravstvenih institucija i borbe protiv dezinformacija koje narušavaju povjerenje građana u vakcinaciju.

  • Stanivuković govorio o izmještanju deponije

    Stanivuković govorio o izmještanju deponije

    Mještani Ramića su u pravu, a njihove kritike i problemi sa kojima se suočavaju moraju biti ozbiljno shvaćeni i riješeni. Kao Grad, razumijemo njihove zahtjeve i predano radimo na pronalaženju trajnog rješenja za regionalnu deponiju, izjavio je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    On je istakao kako je, ipak, važno da javnost zna četiri ključne činjenice koje u ovom trenutku određuju dalje korake.

    -Postoje dvije ili tri potencijalne lokacije za novu deponiju. O jednoj, koja bi mogla biti najprihvatljivija, već se ozbiljno razgovara. Potrebno je konačno riješiti pitanje zemljišta i imovinsko-pravne odnose. Oko zemljišta na kojem se nalazi DEPOT godinama je vođen veliki sudski spor. Jedna etapa tog postupka je okončana, ali odluka još nije konačna. Iako je i rukovodstvo DEPOT-a bilo spremno da učestvuje u rješavanju ovog pitanja, spor u vezi sa zemljištem znatno je usporio cijeli proces i zahtijevao dodatno vrijeme – istakao je on.

    Podsjetio je i na to da ovo nije samo pitanje Banjaluke.

    – Riječ je o regionalnoj deponiji na koju komunalni otpad odlažu Banjaluka, Gradiška, Prnjavor, Laktaši i druge lokalne zajednice. Zbog toga o novoj lokaciji ne može odlučivati samo Banjaluka. Rješenje mora biti zajedničko i usaglašeno sa svim gradovima i opštinama koje koriste deponiju. Kada nastane problem sa odvozom otpada ili funkcionisanjem deponije, od Banjaluke se očekuje da ga riješi, ali odgovornost i odlučivanje moraju biti regionalni. Vlada Republike Srpske mora biti partner u ovom projektu, jer je ovo prije svega njihova nadležnost. Ovo pitanje se tiče najnaseljenijeg dijela Republike Srpske, a izgradnja nove deponije zahtijeva najmanje 30 miliona evra. Zato je neophodno zajedničko učešće Vlade, lokalnih zajednica, evropskih fondova i drugih izvora finansiranja – poručio je gradonačelnik.

    Istakao je i to kako je cilj je da se u narednom periodu okupe predstavnici Vlade Republike Srpske, lokalnih zajednica i DEPOT-a, kako bi se definisali konkretni koraci, odgovornosti i operativni plan.

    –Banjaluka je uvijek bila spremna na saradnju, a da li su i drugi, to nisam siguran. Ali ono što znam jeste da upravo direktor Ratko Jokić kao član stranke koja čini vlast na republičkim nivou treba i mora da učini mnogo više i pozove nadležno ministarstvo da se ozbiljno uhvati u koštac sa ovim problemom. Ali iz iskustva smo vidjeli da je upravo gospodin Jokić najveći “grobar” javnih preduzeća. Trajno rješenje zahtijeva dogovor svih uključenih, riješene imovinsko-pravne odnose i odgovornost svih institucija i lokalnih zajednica koje koriste regionalnu deponiju – poručio je gradonačelnik.

  • Broj naknadnih potresa u Venecueli opao sa 179 na 15 dnevno

    Broj naknadnih potresa u Venecueli opao sa 179 na 15 dnevno

    Seizmička aktivnost u Venecueli značajno je smanjena mjesec dana nakon zemljotresa koji su pogodili zemlju, izjavio je danas generalni sekretar Ujedinjene socijalističke partije Venecuele (PSUV) Diosdado Kabeljo.

    – Počeli smo sa 179 zemljotresa dnevno prvog dana, a danas ih imamo oko 15 – rekao je Kabeljo u emisiji “Kon El Mazo Dando”, prenio je portal “Globo vision”.

    Prema njegovim riječima, do sada su registrovana 1.592 naknadna potresa, čija se učestalost postepeno smanjivala nakon glavnih zemljotresa.

    Kabelo je objasnio da je seizmička aktivnost povezana sa procesima pomjeranja i međusobnog djelovanja tektonskih ploča nakon snažnih potresa.

    Vlasti nastavljaju radove na pomoći i proceni posljedica u pogođenim oblastima, uključujući La Guairu, Karakas, Mirandu, Aragvu, Karabobo, Falkon i Јarakuji, gdje se analiziraju mjere sprovedene tokom prethodnog mjeseca.

  • Rumunska nuklearka Černavoda isključila oba reaktora zbog niskog vodostaja Dunava

    Rumunska nuklearka Černavoda isključila oba reaktora zbog niskog vodostaja Dunava

    Rumunija je prvi put od puštanja u rad nuklearne elektrane Černavoda ostala bez proizvodnje iz oba reaktora, pošto je državni operator Nuklearelektrika odlučio da zbog rekordno niskog vodostaja Dunava kontrolisano zaustavi i drugi blok elektrane.

    Kompanija Nuklearelektrika navela je da je odluka donijeta u skladu sa procedurama predviđenim za ekstremne hidrološke uslove i da je cilj zaštita sistema za hlađenje i očuvanje nuklearne bezbjednosti elektrane.

    Odluka je donijeta nakon što je nekoliko dana ranije iz istog razloga isključen i prvi reaktor, prenijeli su mediji.

    Černavoda raspolaže sa dva CANDU reaktora snage po 706 megavata, koji zajedno obezbjeđuju oko 20 odsto rumunske proizvodnje električne energije.

    Prema podacima Ministarstva energetike Rumunije, gašenje drugog bloka povećaće potrebu zemlje za uvozom električne energije upravo u letnjem periodu kada je potrošnja na visokom nivou.

    Prije isključenja drugog reaktora vršna potrošnja dostizala je oko 7,3 gigavata, dok je proizvodnja u Rumuniji bila oko 4,3 gigavata.

    Rumunska uprava za vode Apele Romane saopštila je da je protok rijeke na ulazu u Rumuniju pao na oko 1.650 kubnih metara u sekundi, dok je višegodišnji prosjek za kraj jula oko 4.750 kubnih metara u sekundi.

    Prognoze pokazuju da bi protok početkom avgusta mogao dodatno da opadne na oko 1.500 kubnih metara u sekundi, veoma blizu istorijskog minimuma iz 1985. godine od 1.400 kubnih metara u sekundi.

    Mediji podsjećaju da se Rumunija istovremeno suočava sa povećanom potrošnjom električne energije zbog toplotnog talasa.

    Situacija u Černavodi ponovo je otvorila pitanje otpornosti nuklearnih elektrana na klimatske promjene.

    Elektrane koje koriste protočni sistem hlađenja zavise od dovoljnog protoka i odgovarajuće temperature riječne vode, pa sve učestalije suše i ekstremni toplotni talasi postaju važan faktor u planiranju rada postojećih i budućih nuklearnih kapaciteta u regionu.

    Bugarska nuklearna elektrana Kozloduj, takođe, koristi Dunav za hlađenje reaktora, baš kao i rumunska Černavoda.

    Ako bi ekstremno nizak protok i visoke temperature potrajali dovoljno dugo, a Kozloduj bi mogao da se suoči sa sličnim izazovima, mada to zavisi od lokalnih hidroloških uslova i tehničkih karakteristika elektrane.

  • Pokušaj ubistva u Zagrebu: Državljanin Srbije napadnut u policijskoj ćeliji

    Pokušaj ubistva u Zagrebu: Državljanin Srbije napadnut u policijskoj ćeliji

    U službenim prostorijama Policijske uprave zagrebačke jutros, 30. maja, spriječen je pokušaj ubistva, nakon što je 22-godišnji muškarac napao 33-godišnjeg državljanina Srbije s kojim je bio smješten u istoj prostoriji za zadržavanje pritvorenih osoba.

    Kako je saopštila zagrebačka policija, incident se dogodio u četvrtak oko 5.55 časova u Ulici Oranički odvojak, na području Črnomerca.

    Prema prvim informacijama, 22-godišnjak je upotrebom fizičke sile pokušao da usmrti 33-godišnjeg državljanina Srbije.

    Napad prekinut dolaskom policije
    Policijski službenici odmah su reagovali, a napadač je prestao s napadom čim su ušli u prostoriju.

    Povrijeđenom muškarcu ukazana je ljekarska pomoć u Kliničkoj bolnici Sveti Duh.

    Za sada nije poznata težina njegovih povreda.

    Policija je pokrenula kriminalističku istragu kako bi utvrdila sve okolnosti ovog događaja.