Autor: INFO

  • Putin postavlja Trampu uslov koji bi promijenio bezbjednosnu mapu Evrope

    Putin postavlja Trampu uslov koji bi promijenio bezbjednosnu mapu Evrope

    Rusija ponovo insistira na zahtjevima koji bi mogli značajno promijeniti bezbjednosni poredak u Evropi, a koji podrazumijevaju povlačenje snaga i naoružanja NATO-a iz država koje su se Alijansi pridružile nakon 1997. godine.

    Takav zahtjev obuhvatio bi čak 16 zemalja, među kojima su Poljska, baltičke države, Finska i Švedska, čime bi se pitanje završetka rata u Ukrajini proširilo daleko izvan granica te zemlje, navode Nezavisne.

    Ruski zahtjevi ponovo su u fokusu pred najavljeni sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga, koji bi trebalo da bude održan u četvrtak u Šenženu.

    Zašto Moskva insistira na 1997. godini?

    Prema riječima Putinovog pomoćnika Jurija Ušakova, ruski predsjednik je tokom prošlosedmičnog susreta u Kremlju podsjetio Trampove izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera na prijedloge koje je Moskva iznijela u decembru 2021. godine.

    Suština tih prijedloga bila je vraćanje vojnog rasporeda NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi na stanje prije proširenja Alijanse nakon 1997. godine.

    NATO je tada imao 16 članica, a njegova istočna granica u centralnoj Evropi završavala se na Njemačkoj.

    Ruski zahtjev, prema tome, ne odnosi se samo na budući status Ukrajine, već i na vojno prisustvo Alijanse u državama koje su joj se pridružile tokom narednih decenija.

    Koje zemlje bi bile obuhvaćene zahtjevom?

    Poljska, Mađarska i Češka postale su članice NATO-a 1999. godine.

    Sedam država pridružilo se Alijansi 2004. godine, uključujući Estoniju, Letoniju i Litvaniju, dok su kasnije članice postale još četiri zemlje Balkana.

    Nakon ruske invazije na Ukrajinu, NATO-u su pristupile i Finska i Švedska. Ulazak Finske produžio je granicu Alijanse sa Rusijom za više od 1.280 kilometara.

    Ukupno je riječ o 16 država iz kojih Moskva, prema opisanim zahtjevima, želi povlačenje snaga i naoružanja NATO-a.

    Da li Rusija traži i izlazak Finske iz NATO-a?

    Pojedini izvještaji navode da Moskva sada zahtijeva i da Finska u potpunosti napusti Alijansu, ali je Kremlj takve tvrdnje negirao.

    Važno je razlikovati zahtjev za promjenu vojnog rasporeda od zahtjeva za prestanak članstva u NATO-u, jer to nisu iste stvari.

    Šta Putin traži od Ukrajine?

    Kada je riječ o samoj Ukrajini, Putin insistira da Rusija zadrži četiri ukrajinske oblasti čije je pripajanje proglasila 2022. godine, iako ih nikada nije u potpunosti kontrolisala.

    Takođe, ruski predsjednik odbacuje mogućnost raspoređivanja evropskih trupa u Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre.

    Takvo prisustvo je tokom razgovora sa američkim izaslanicima nazvao “apsolutno neprihvatljivim”.

    “Drugim riječima, rat bi se odmah nastavio”, poručio je Putin.

    Hoće li Ukrajina biti tema sastanka u Kini?

    Sastanak u Šenženu najavljen je kao prvi trilateralni susret lidera Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Rusije.

    Zvaničnici američke administracije u petak su navodili da će Tramp razgovarati o nuklearnom razoružanju i ratu protiv Irana, dok se nije očekivalo da će pitanje Ukrajine biti na dnevnom redu.

    Međutim, Tramp je u ponedjeljak, pred odlazak u Aziju, najavio drugačiji plan.

    “Razgovaraćemo o mojoj omiljenoj temi, Ukrajini”, rekao je novinarima u Bijeloj kući.

    Time je otvorena mogućnost da ruski zahtjevi postanu jedna od važnijih tema razgovora trojice predsjednika.

    Zelenski upozorava na podjelu sfera uticaja

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da sastanak ne smije postati prilika za dogovor velikih sila o podjeli interesnih sfera.

    “Zaista ne želimo da se ovo pretvori u ‘Jaltu 2, 3, 4’, uz preraspodjelu uticaja”, izjavio je prošlog mjeseca.

    Za Sjedinjene Države, razgovori o budućem rasporedu NATO-a otvaraju i pitanja savezničkih obaveza, uključujući to koje će države učestvovati u odbrani, gdje će biti raspoređeni vojnici i kakav će biti budući odnos prema Rusiji.

    Zbog toga bi eventualni razgovori o Ukrajini u Šenženu mogli imati posljedice po bezbjednosni poredak širom Evrope, znatno šire od same zemlje u kojoj se rat vodi.

  • Američke obavještajne službe upozoravaju: Iran navodno razmatra napad prljavom bombom na Vašington

    Američke obavještajne službe upozoravaju: Iran navodno razmatra napad prljavom bombom na Vašington

    Američke obavještajne službe došle su do saznanja da Iran razrađuje moguće planove za napad na visoke zvaničnike administracije predsjednika Donalda Trampa, koristeći „prljavu bombu“ ili hemijsko oružje u Vašingtonu.

    Prema dostupnim informacijama, planovi navodno obuhvataju konkretne lokacije i mete u američkoj prijestonici, a presretnute su i komunikacije u kojima se tvrdi da je materijal za izradu bombe već sakriven na teritoriji SAD.

    Pozivajući se na sedam američkih zvaničnika, Nezavisne prenose da su ova saznanja pokrenula niz hitnih sastanaka i dodatnih bezbjednosnih priprema u Vašingtonu.

    Ipak, unutar američkih obavještajnih struktura ne postoji jedinstvena procjena o tome da li Teheran zaista namjerava da sprovede takav napad, niti da li raspolaže ljudstvom koje bi moglo da ga izvede.

    Jedan od izvora upoznatih sa obavještajnim podacima naveo je da je pitanje operativnih mogućnosti Irana i dalje predmet rasprave. Prema procjenama, za sada nema dokaza da je donesena konačna odluka o napadu, već se razrađuju različite mogućnosti djelovanja.

    Sumnje da je materijal već u SAD

    Posebnu zabrinutost izazvale su presretnute komunikacije u kojima se navodi da je materijal potreban za izradu bombe možda već dopremljen i sakriven na američkoj teritoriji.

    Američki zvaničnici podijeljeni su kada je riječ o pouzdanosti tih informacija, ali pojedini smatraju da postoji mogućnost da su radioaktivni materijal ili hemijska sredstva već ranije uneseni u zemlju.

    Jedan od izvora ocijenio je da Iran ne bi nužno morao da šalje posebno obučene operativce, već bi mogao da angažuje osobu koja već živi u SAD. Drugi je ukazao na pretpostavke pojedinih bezbjednosnih zvaničnika da bi takav materijal mogao biti na američkoj teritoriji godinama, pa čak i decenijama.

    Trampov ministar premješten u vojni smještaj

    Prijetnje povezane s Iranom već su dovele do konkretnih bezbjednosnih mjera. Američka Tajna služba prošle sedmice premjestila je ministra finansija Skota Besenta u vojni smještaj zbog prijetnji koje se dovode u vezu s Teheranom.

    U međuvremenu su održani sastanci američkih zvaničnika na kojima su razmatrani mogući odgovori i načini sprečavanja eventualnog napada.

    Iz Bijele kuće, međutim, poručuju da trenutno ne postoje vjerodostojne informacije o neposrednoj opasnosti.

    „Pratimo sve potencijalne prijetnje, ali u ovom trenutku nema vjerodostojnih prijetnji američkoj teritoriji“, izjavila je portparolka Bijele kuće Loren Bis.

    Pentagon je pitanja o novim obavještajnim saznanjima proslijedio Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe, koja nije željela da komentariše navode.

    Šta je „prljava bomba“?

    Za razliku od atomske bombe, „prljava bomba“ ne izaziva nuklearnu eksploziju. Riječ je o napravi koja koristi konvencionalni eksploziv kako bi raspršila radioaktivni materijal.

    Neposredne žrtve takvog napada najvjerovatnije bi bile posljedica same eksplozije, dok bi radioaktivna kontaminacija mogla zahvatiti šire područje i zahtijevati evakuaciju stanovništva.

    Jedan od izvora CNN-a ocijenio je da je riječ o oružju čija je svrha izazivanje straha, a ne precizno gađanje određenih ciljeva.

    Strahuje se i od mogućeg napada na američke vojnike

    Američke obavještajne službe prate i odvojene informacije o mogućnosti da Iran upotrijebi hemijsko oružje protiv američkih vojnika na Bliskom istoku.

    Ova saznanja pokrenula su dodatne pripreme za zaštitu diplomatskog i obavještajnog osoblja u regionu. Pojedini američki zvaničnici upozorili su da vojnici možda nemaju dovoljno odgovarajuće zaštitne opreme niti obuke za reagovanje na takav napad.

    Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku odbacila je optužbe o mogućoj upotrebi hemijskog oružja, nazvavši ih lažnim i izmišljenim.

    Zabrinutost zbog isteka zakona o nadzoru

    Dodatni problem za američke službe predstavlja činjenica da je u junu istekao važan dio američkog Zakona o nadzoru stranih obavještajnih aktivnosti, poznat kao FISA, koji omogućava prikupljanje komunikacija stranih državljana.

    Produženje odredbe 702 blokirano je zbog neslaganja Bijele kuće i Kongresa. Nalozi za nadzor odobreni prije isteka zakona ostaju na snazi do marta 2027. godine, ali bi bez nove odluke Kongresa američke službe mogle izgubiti jedan od važnih instrumenata za otkrivanje potencijalnih prijetnji.

    Državni tužilac Tod Blanš, direktor nacionalne obavještajne službe Džej Klejton i direktor CIA Džon Retklif uputili su prošle sedmice pismo republikanskim i demokratskim liderima Kongresa, tražeći hitno produženje zakona. Upozorili su da bi odgađanje moglo ugroziti živote Amerikanaca, ali i američkih vojnika u inostranstvu.

    Nove informacije pojavljuju se u trenutku

  • Rat mostovima između Rusije i Ukrajine: Napadi na ključnu infrastrukturu, pregovori bez pomaka

    Rat mostovima između Rusije i Ukrajine: Napadi na ključnu infrastrukturu, pregovori bez pomaka

    Rusija i Ukrajina razmjenjuju snažne udare na stratešku infrastrukturu, dok istovremeno traju diplomatski pokušaji pronalaska rješenja za završetak rata. Ruske balističke rakete pogodile su tokom noći dva velika mosta u Kijevu, dok su ukrajinske snage drugi dan zaredom napale Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza Rusije s poluostrvom Krim.

    Snažne eksplozije odjeknule su u Kijevu neposredno prije ponoći, a gradonačelnik Vitalij Kličko ubrzo je saopštio da su pogođeni Sjeverni i Južni most preko Dnjepra, kao i drugi objekti kritične infrastrukture.

    Dijelovi ukrajinske prijestonice ostali su bez struje i vode, dok su pojedina naselja imala problema i sa grijanjem. Kličko je naveo da su, prema preliminarnim informacijama, pogođena dva velika mosta u gradu.

    Oštećeni su i dijelovi nadzemne mreže metroa, a stanovništvu je upućen poziv da potraži zaklon u skloništima.

    Preko Dnjepra u Kijevu vodi osam velikih mostova koji povezuju istočni i zapadni dio grada, a oko tri miliona stanovnika oslanja se na ove saobraćajne veze. Razmjere oštećenja dva pogođena mosta još nisu poznate.

    Ruski napadi nisu bili ograničeni samo na Kijev. U Čerkaskoj oblasti povrijeđene su tri osobe, dok je na meti bio i Harkov, drugi najveći ukrajinski grad.

    Istovremeno, ukrajinske snage nastavile su napade na Krimski most, koji povezuje Rusiju s poluostrvom Krim. Most je pogođen drugu noć zaredom, a proruski guverner Krima Sergej Aksjonov potvrdio je da je saobraćaj obustavljen. Prema njegovim navodima, u najnovijem napadu poginule su dvije osobe.

    Kako pišu Nezavisne, Institut za proučavanje rata (ISW) naveo je u svojoj analizi da su ukrajinski dronovi tokom prethodne noći oštetili konstrukciju mosta, uključujući kolovoz i potporne lukove.

    Prema snimcima i satelitskim fotografijama koje je analizirao ISW, dio konstrukcije bio je nagnut za približno 15 stepeni.

    Ruske vlasti su nakon prvog napada djelimično obnovile saobraćaj, ali je novi udar ponovo doveo do njegove obustave.

    Krimski most, koji je ruski predsjednik Vladimir Putin svečano otvorio 2018. godine, ima važnu ulogu u snabdijevanju ruskih snaga na Krimu i južnom ukrajinskom frontu.

    ISW procjenjuje da Ukrajina napadima pokušava da oteža rusku vojnu logistiku, s obzirom na to da Rusija za povezivanje s Krimom koristi dva glavna kopnena pravca: most preko Kerčkog moreuza i koridor kroz okupirane dijelove Donjecke, Zaporoške i Hersonske oblasti.

    Moskva prijavila masovni napad dronovima

    Istovremeno, Rusija se suočila s jednim od najmasovnijih ukrajinskih napada dronovima od početka invazije u februaru 2022. godine.

    Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegove snage tokom 24 časa presrele i uništile čak 2.049 dronova i četiri ukrajinske rakete dugog dometa „Flamingo“.

    Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je da je tokom noći oboren 321 dron koji se približavao ruskoj prijestonici. Prema njegovim riječima, od 17 časova u ponedjeljak do sedam časova u utorak oko 800 bespilotnih letjelica kretalo se prema Moskovskoj oblasti, a većina je uništena na udaljenijim prilazima gradu.

    Riječ je o najvećem noćnom napadu od početka novembra i jednom od najopsežnijih ove jeseni. Prema dodatnim navodima ruskih vlasti, oko 600 dronova bilo je usmjereno prema ruskoj prijestonici. Ove brojke nisu nezavisno potvrđene.

    Ukrajinske snage gađale su i rusku naftnu infrastrukturu, uključujući rafineriju Iljski u Krasnodarskom kraju. Prema ukrajinskom Generalštabu, u napadu su oštećena postrojenja za preradu nafte i proizvodnju benzina.

    Dok traju napadi, nastavljaju se razgovori o miru

    Najnovija razmjena udara uslijedila je svega nekoliko časova nakon novih razgovora o okončanju rata.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je u ponedjeljak, 16. novembra, putem video-veze s američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, kao i predstavnicima evropskih država.

    Zelenski je razgovore opisao kao teške, ali je potvrdio da su dogovoreni novi susreti.

    „Diplomatski procesi su aktivno u toku i nadamo se da ovi napori neće biti uzaludni“, poručio je ukrajinski predsjednik.

    Američki izaslanik Džared Kušner iznio je optimističniju ocjenu, navodeći da se ostvaruje napredak prema sporazumu koji bi mogao da okonča rat. Ipak, upozorio je da su pred pregovaračima i dalje ozbiljne prepreke.

    „Važni izazovi ostaju, a konačni sporazum zahtijevaće teške odluke“, poručio je Kušner.

    Prema njegovim riječima, američka strana razgovarala je i sa savjetnikom Kremlja Jurijem Ušakovom o narednim koracima, uključujući mogućnost direktnih razgovora Rusije i evropskih predstavnika.

    Učešće Evrope jedno je od otvorenih pitanja u pregovorima. Zelenski je saopštio da su u posljednjim razgovorima učestvovali predstavnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i Poljske, te da bi trebalo da budu uključeni i u naredne pregovore s Moskvom.

    Međutim, Ušakov je izjavio da Rusija još nije pristala na proširenje pregovaračkog formata.

    Američki izaslanici, ukrajinski i evropski predstavnici planiraju novi sastanak u Berlinu u četvrtak, 19. novembra, na kojem bi trebalo da razgovaraju o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i njenoj poslijeratnoj obnovi.

    Prethodna runda pregovora u Abu Dabiju donijela je dogovor o razmjeni zarobljenika, ali ne i pomak u rješavanju ključnih teritorijalnih pitanja.

    Kremlj, s druge strane, odbacuje mogućnost privremenog primirja koje bi, prema ruskom tumačenju, Ukrajini omogućilo da obnovi svoje vojne kapacitete.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva želi dugotrajan mir, a ne kratkotrajni prekid vatre.

  • „Oj Kosovo, Kosovo“ zasviralo na forumu EU: Priština negoduje, Marta Kos se ograđuje

    „Oj Kosovo, Kosovo“ zasviralo na forumu EU: Priština negoduje, Marta Kos se ograđuje

    Srpska pjesma „Oj Kosovo, Kosovo“ izazvala je političke reakcije u Briselu nakon što je izvedena na koncertu koji je organizovala Evropska komisija uoči Foruma Evropske unije o proširenju.

    Slovenački sastav Marko Hatlak & Kapobanda izveo je instrumentalnu verziju pjesme, predstavljajući je kao muziku koja predstavlja Kosovo. Nastup je izazvao negodovanje predstavnika Prištine, a evropska komesarka za proširenje Marta Kos izrazila je žaljenje zbog izbora numere.

    Koncert pod nazivom „Melodije jedinstva“ održan je 15. novembra u Briselu, a muzički program bio je dio događaja kojim je najavljen Forum EU o proširenju.

    Kako prenose Nezavisne, muzičari su izveli melodiju pjesme „Sa Kosova zora sviće“, poznate i kao „Oj Kosovo, Kosovo“, koju je 1989. godine napisao Ljubomir Manasijević povodom obilježavanja 600 godina od Kosovske bitke.

    Pjesma je izvedena bez stihova, ali je njeno predstavljanje kao numere koja predstavlja Kosovo izazvalo oštre reakcije.

    Agron Bajrami, predstavnik Prištine u Briselu, zatražio je objašnjenje Evropske komisije o tome kako je pjesma izabrana za koncert. Ocijenio je da ona izražava teritorijalne pretenzije prema Kosovu i da takvoj numeri nije mjesto na događaju koji promoviše evropsko jedinstvo.

    Reagovao je i premijer Albanije Edi Rama, koji je kritikovao korištenje srednjovjekovnih bitaka za podsticanje savremenih političkih podjela. Tom prilikom ponovo je pozvao Srbiju da prizna Kosovo.

    Nakon brojnih reakcija oglasila se i Marta Kos, koja je izrazila žaljenje zbog izbora pjesme.

    Naglasila je da izvođenje ove numere ni na koji način ne predstavlja stav Evropske komisije o Kosovu i njegovoj istoriji.

    Iz Evropske komisije naknadno je saopšteno da su pjesmu izabrali sami muzičari i da njen izbor nije prethodno usaglašen sa Komisijom.

    Ipak, ostalo je otvoreno pitanje kako je pripremljen repertoar za koncert organizovan u okviru događaja Evropske komisije i ko je bio zadužen za njegovu provjeru.

    Među političarima koji su reagovali bio je i hrvatski evroparlamentarac Davor Ivo Štir, koji je zatražio zvanično javno izvinjenje Evropske komisije.

    Reagovao je i Riho Teras, izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo, koji je ocijenio da izvođenje takve pjesme predstavlja ili namjernu provokaciju ili ozbiljno neznanje.

    Pjesma „Oj Kosovo, Kosovo“ poznata je kao srpska patriotska pjesma, a tokom prethodnih decenija izvođena je i na skupovima podrške ostanku Kosova u sastavu Srbije.

    Iako su u Briselu izvedeni samo instrumentalni dijelovi, bez stihova, njeno predstavljanje kao muzike Kosova izazvalo je političke reakcije i otvorilo raspravu o izboru muzičkog programa na događaju posvećenom evropskom proširenju.

  • Haos u američkim bankama: Hiljade korisnika ostale bez pristupa računima

    Haos u američkim bankama: Hiljade korisnika ostale bez pristupa računima

    Problemi u radu online bankarstva pogodili su više velikih američkih banaka, a hiljade korisnika prijavile su poteškoće s pristupom svojim računima, provjerom stanja i obavljanjem finansijskih transakcija.

    Najviše prijava odnosilo se na banku Chase, gdje je broj korisnika koji su prijavili probleme u jednom trenutku dostigao gotovo 10.000.

    Prema podacima platforme Downdetector, koja prati prekide u radu digitalnih servisa na osnovu prijava korisnika, poteškoće s Chaseom počele su oko 15.53 časa po srednjoevropskom vremenu.

    Do 17.04 časova probleme je prijavilo više od 2.000 korisnika, dok je američki portal GV Wire kasnije objavio da je broj prijava porastao na gotovo 10.000.

    Najveći broj korisnika naveo je da ne može da se prijavi na svoje račune putem internet stranice banke. Oko 18 časova čak 43 odsto prijava odnosilo se na probleme s pristupom internet stranici, dok je 24 odsto korisnika prijavilo poteškoće s prikazom stanja na računu.

    Problemi nisu bili ograničeni samo na Chase. Poteškoće s online bankarstvom prijavljivali su i klijenti Bank of America i U.S. Bank, dok su se na društvenim mrežama pojavile i objave korisnika Wells Farga.

    Kako prenosi Glas Srpske, poteškoće su zabilježene i kod servisa Zelle, koji omogućava slanje i primanje novca, a u vlasništvu je nekoliko velikih američkih banaka.

    Prema pisanju IBT Timesa, pojedini korisnici nisu mogli da šalju niti primaju novac, dok njihove uplate nisu prolazile. Ipak, ni Zelle ni kompanija Early Warning Services, koja upravlja ovim servisom, nisu zvanično potvrdili prekid rada.

    Banka Chase do 18 časova po srednjoevropskom vremenu nije objavila saopštenje o problemima, niti je pojasnila šta je izazvalo poteškoće i kada bi usluge mogle ponovo normalno funkcionisati.

    Problemi su se odrazili i na berzansko tržište. Prema podacima koje prenosi Yahoo Finance, akcije banaka Bank of America, Citigroup, Wells Fargo i JPMorgan Chase zabilježile su pad od oko dva odsto.

    Uzrok poteškoća zasad nije poznat, a nema ni zvanične potvrde da su svi prijavljeni problemi povezani s jednim tehničkim kvarom, navodi AP.

  • Vlastiti krov nad glavom sve veći luksuz

    Vlastiti krov nad glavom sve veći luksuz

    Za kupovinu prosječnog novog stana u Republici Srpskoj potrebno je izdvojiti oko 95 prosječnih mjesečnih plata, što najbolje pokazuje koliko su se cijene nekretnina udaljile od primanja građana.

    Iako zarade posljednjih godina rastu, cijene stanova povećavaju se bržim tempom, zbog čega je put do vlastitog krova nad glavom za veliki broj porodica sve duži i teži.

    Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju iznosila je 3.103 KM po kvadratnom metru, što je za 8,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    Prosječna površina prodatog stana bila je 53 kvadratna metra, pa je za takvu nekretninu trebalo izdvojiti oko 164.500 KM. Istovremeno, prosječna plata iznosila je 1.727 KM.

    Jednostavna računica pokazuje da je za kupovinu prosječnog novog stana potrebno oko 95 mjesečnih plata, odnosno gotovo osam godina rada pod uslovom da se cijela zarada ostavlja po strani, bez troškova hrane, režija i ostalih životnih potreba.

    Realnija slika dobija se kada se posmatra porodični budžet. Ukoliko oba supružnika primaju prosječnu platu, njihova zajednička mjesečna primanja iznose 3.454 KM.

    Ako bi za kupovinu stana uspijevali da izdvoje petinu tog iznosa, odnosno oko 691 KM mjesečno, za prosječan novi stan morali bi da štede gotovo 20 godina.

    U ovoj računici nisu obuhvaćeni eventualni rast cijena stanova i plata, kamate na stambene kredite, kao ni troškovi kupovine, opremanja i useljenja.

    Situacija je još nepovoljnija u pojedinim gradovima. U Banjaluci je prosječna cijena prodatog novog stana dostigla 3.948 KM po kvadratu. Prosječna površina bila je 54 kvadratna metra, što znači da je za takav stan potrebno oko 213.000 KM.

    Pod pretpostavkom da dvoje zaposlenih sa prosječnim primanjima izdvaja petinu zajedničke zarade, za kupovinu stana u najvećem gradu Srpske bilo bi im potrebno gotovo 26 godina.

    Još teža računica je u Trebinju, gdje je prosječna cijena kvadrata iznosila 4.517 KM, a prosječna površina prodatih stanova 63 kvadratna metra. Ukupna vrijednost takvog stana premašuje 284.000 KM, pa bi porodici sa dvije prosječne plate, uz istu stopu štednje, trebalo više od 34 godine.

    Kako navodi RTV BN, poređenje sa evropskim gradovima pokazuje da, iako je kvadrat u Banjaluci znatno jeftiniji nego u zapadnoevropskim metropolama, odnos cijena nekretnina i zarada domaćih građana ostaje veoma nepovoljan.

    Za jedan kvadratni metar stambenog prostora u Banjaluci potrebne su 2,25 prosječne mjesečne plate. U Sarajevu su za kvadrat potrebne 2,12 plate, u Zagrebu 2,02, dok je u Beogradu taj odnos nepovoljniji i iznosi 2,70 plata.

    Sličan odnos kao u Banjaluci bilježi i Beč, gdje kvadrat košta 7.480 evra, odnosno 2,76 prosječnih neto plata od 2.710 evra. U Parizu je za kvadrat od 11.223 evra potrebno izdvojiti 4,11 prosječnih mjesečnih zarada.

    Na nepovoljan položaj ukazuje i indeks međunarodne platforme Numbeo, koji mjeri odnos cijena nekretnina i prihoda domaćinstava. Za BiH iznosi 12,9, Srbiju 14,8, Crnu Goru 13,0, Hrvatsku 12,8, a Sloveniju 12,5.

    Znatno povoljniji odnos zabilježen je u Belgiji i Danskoj, gdje indeks iznosi 6,1, Njemačkoj 7,9 i Bugarskoj 8,4.

    Uprkos visokim cijenama, promet novih stanova u Republici Srpskoj i dalje je značajan. Od januara do septembra prodato je 2.305 završenih novih stanova u gradovima i opštinama obuhvaćenim statističkim praćenjem.

    Najviše stanova prodato je u Banjaluci, ukupno 717, čija je vrijednost dostigla 153,9 miliona KM, što čini gotovo trećinu ukupnog broja.

    Prema riječima Mileta Petrovića iz Privredne komore, stanove u Banjaluci najčešće kupuju građani koji žele da riješe stambeno pitanje u administrativnom centru Srpske, stanovnici manjih sredina, ali i ljudi iz dijaspore.

    Nakon Banjaluke, po broju prodatih stanova slijedi Istočno Sarajevo sa 453, Doboj sa 214, Bijeljina sa 213 i Trebinje sa 167.

    U Foči su prodata 142 stana, Prnjavoru 121, Derventi 101, Prijedoru 89, a Tesliću 85. Ovi podaci odnose se na završene i prodate nove stanove, a ne na cjelokupno tržište nekretnina, koje obuhvata i stanove starije gradnje.

    Sličan rast cijena zabilježen je i u Federaciji BiH. U prvoj polovini ove godine prodato je 479 novih stambenih prostora, a prosječna cijena kvadrata u drugom tromjesečju iznosila je 2.732 KM.

    Iako je bila nešto niža nego u prvom tromjesečju, kada je iznosila 2.755 KM, u odnosu na isti period prošle godine bila je veća za 11,5 odsto. U Sarajevu je prosječna cijena dostigla 4.304 KM po kvadratnom metru.

    Dugoročno kretanje cijena i plata u Republici Srpskoj pokazuje da problem nije samo u posljednjem talasu poskupljenja.

    Prosječna cijena prodatog novog stana porasla je sa 1.482 KM po kvadratu u 2016. na 3.024 KM u 2025. godini, što predstavlja rast od oko 104 odsto.

    U istom periodu prosječna neto plata povećana je sa 836 na 1.528 KM, odnosno za oko 83 odsto.

    Dok su cijene stanova za devet godina više nego udvostručene, zarade nisu pratile isti tempo. Za jedan kvadrat novog stana 2016. godine bilo je potrebno oko 1,77 prosječnih plata, a 2025. godine gotovo dvije.

    Na ovaj nesklad ukazuje i analiza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prema kojoj je prosječna neto plata u Republici Srpskoj 2024. godine mogla da kupi svega 0,6 kvadratnih metara stana, što je 13 odsto manje nego 2018. godine.

  • Greške u EES sistemu prave probleme na granicama: Putnici moraju čuvati dokaze o putovanjima

    Greške u EES sistemu prave probleme na granicama: Putnici moraju čuvati dokaze o putovanjima

    Pogrešno evidentirani ulasci i izlasci iz šengenskog prostora postali su dodatna briga za putnike koji koriste evropski sistem ulaska i izlaska (EES). Osim dugih čekanja i propuštenih letova, netačni podaci u elektronskoj evidenciji mogu dovesti do toga da putnicima bude pogrešno obračunat dozvoljeni boravak, pa čak i da se suoče s mogućnošću zabrane ulaska.

    Turistička udruženja zbog toga savjetuju putnicima da čuvaju avionske karte, ukrcajne propusnice, hotelske rezervacije i druge dokumente kojima mogu dokazati datume svojih putovanja.

    Problem je dodatno privukao pažnju nakon slučaja britanske književnice Džodžo Mojes, kojoj je prijetila dvogodišnja zabrana ulaska zbog pogrešno evidentiranog izlaska iz Portugala.

    Sličnu neprijatnost doživio je i autor teksta koji je prošlog mjeseca nakratko zadržan tokom granične kontrole na aerodromu u Beču. Granična službenica provjeravala je njegovu istoriju putovanja i upozorila ga da se približava dozvoljenom maksimumu boravka u šengenskom prostoru.

    Britanski državljani koji putuju na kratki boravak, a nemaju drugi osnov za boravak, mogu provesti najviše 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Ovo ograničenje računa se zbirno za sve zemlje obuhvaćene pravilom.

    Autor je bio uvjeren da nije prekoračio dozvoljeni boravak, ali je tokom provjere utvrđeno da u evidenciji nedostaje podatak o jednom ulasku.

    „Ima greška u vašoj evidenciji. Piše da ste sredinom juna napustili Tuluz, ali ulazak nije evidentiran. Imate li dokaz kada ste ušli?“, upitala ga je službenica.

    Podaci o letu bili su dovoljni da nastavi putovanje, ali mu je poručeno da bi česti putnici trebalo da sa sobom nose dokaze o svojim putovanjima.

    Prema pisanju portala Nezavisne, britanska književnica Džodžo Mojes zaustavljena je tokom granične kontrole u Marseju nakon što njen izlazak iz Portugala nije pravilno evidentiran. Zbog pogrešnog zapisa suočila se s mogućnošću dvogodišnje zabrane ulaska, a navodi se da su slični problemi pogodili hiljade britanskih putnika.

    EES je elektronski sistem koji evidentira prelaske spoljnih granica zemalja koje ga koriste za državljane država izvan Evropske unije. Sistem bilježi podatke iz putnih isprava, datume i mjesta ulaska i izlaska, kao i biometrijske podatke putnika.

    Njegovo uvođenje pratile su poteškoće, dugi redovi i propušteni letovi. Duža čekanja prijavljivana su na pojedinim destinacijama u Francuskoj, na Kanarskim ostrvima i u Portugalu.

    Dodatni problem predstavlja neujednačena primjena kontrola. Pojedine granice obavljaju pune biometrijske provjere, dok se na drugim koriste ručne kontrole koje ne moraju uključivati pečatiranje pasoša.

    Luk Peterbridž, direktor za odnose s javnim institucijama britanskog udruženja turističkih agencija ABTA, rekao je za „The Sunday Times“ da sistem „i dalje ne može da funkcioniše na zadovoljavajući način“.

    Iz ABTA su naveli da putnici i dalje prijavljuju značajna kašnjenja i probleme poput nepravilnog registrovanja izlaska iz šengenskog prostora.

    Britansko Ministarstvo spoljnih poslova dopunilo je tokom ljeta preporuke za putovanja u zemlje šengenskog prostora, savjetujući putnicima da razgovaraju s graničnim službenicima ukoliko primijete netačne podatke u svojoj evidenciji.

    Među dokumentima koji mogu pomoći u dokazivanju datuma putovanja nalaze se avionske karte, ukrcajne propusnice, potvrde hotelskih rezervacija, povratne karte, računi za parking, vozne karte, bankovni izvodi i potvrde rezervacija primljene elektronskom poštom.

    Putnici mogu koristiti i evropske internet alate za obračun preostalog dozvoljenog boravka, kao i aplikacije Schengen Calculator, 90 Days Schengen Calculator i Schengen Visa Tracker.

    Ipak, lična evidencija putovanja ne može zamijeniti zvaničnu ispravku podataka u EES sistemu. Putnici imaju pravo da zatraže pristup svojim podacima, ispravku netačnih ili dopunu nepotpunih zapisa.

    Zahtjev se podnosi nadležnom organu za obradu podataka ili službeniku za zaštitu podataka u zemlji koja koristi EES, a preporučuje se da to bude država u koju je putnik putovao.

    Holandske granične vlasti upozoravaju da tehnička ograničenja mogu spriječiti trenutnu ispravku, zbog čega putnici ne bi trebalo da računaju da će svaki problem biti riješen odmah na granici.

    Zbog toga je preporuka turističkih udruženja da putnici čuvaju dokumentaciju o svakom putovanju i budu spremni da je pokažu ukoliko dođe do neslaganja u elektronskoj evidenciji.

  • Lavrov: Rusiju istiskuju i iz NIS-a, Amerika želi dominaciju na energetskim tržištima

    Lavrov: Rusiju istiskuju i iz NIS-a, Amerika želi dominaciju na energetskim tržištima

    Rusiju istiskuju iz Naftne industrije Srbije (NIS), ali i sa energetskih tržišta širom svijeta, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    On je ocijenio da Sjedinjene Američke Države nastoje da uspostave dominaciju na svjetskim energetskim tržištima, navodeći kao primjer dešavanja u Venecueli i Srbiji.

    „Oni (SAD) su ponosno objavili da sada oni kontrolišu venecuelansku naftu, a ne Kina i Rusija. Iako ni mi ni Kinezi tamo ništa nismo kontrolisali, bili smo partneri. Istiskuju nas odatle, istiskuju nas sa svih energetskih tržišta“, rekao je Lavrov.

    Kako prenose Nezavisne, šef ruske diplomatije posebno je ukazao na situaciju u NIS-u, čiji je najveći pojedinačni akcionar ruska kompanija „Gasprom njeft“.

    „Usvojena je doktrina dominacije na svjetskim energetskim tržištima i ona se sprovodi u djelo. Naftna industrija Srbije, čiji je glavni akcionar ‘Gasprom njeft’, reformiše se. I odatle nas istiskuju“, poručio je Lavrov.

    Ruski kapital i dalje većinski zastupljen u NIS-u

    Prema vlasničkoj strukturi na kraju septembra, „Gasprom njeft“ posjeduje 44,85 odsto akcija NIS-a, Republika Srbija 29,87 odsto, dok kompanija JSC Intelligence ima 11,30 odsto.

    Ruski kapital tako kontroliše ukupno 56,15 odsto vlasništva u kompaniji.

    NIS se nalazi pod američkim sankcijama zbog ruskog vlasništva, a poslovanje kompanije tokom 2026. godine više puta je produžavano posebnim licencama američkog Ministarstva finansija.

    Trenutna operativna licenca omogućava kompaniji nastavak poslovanja do 11. decembra.

    Beograd u međuvremenu nastoji da obezbijedi dugoročno rješenje za NIS i stabilno snabdijevanje tržišta naftnim derivatima.

  • Studenti predstavili plan spoljne politike: Podrška Republici Srpskoj, partnerstvo sa SAD, Kinom i Rusijom

    Studenti predstavili plan spoljne politike: Podrška Republici Srpskoj, partnerstvo sa SAD, Kinom i Rusijom

    Studentska lista objavila je dugo očekivani politički program kojim je predstavila prioritete buduće spoljne politike Srbije, uključujući odnos prema Kosovu i Metohiji, Rusiji, SAD, Kini, Evropskoj uniji i državama regiona.

    U programu se navodi da će Srbija zadržati vojnu neutralnost, da neće uvoditi sankcije Ruskoj Federaciji, kao i da će razvijati strateške odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.

    Kada je riječ o Kosovu i Metohiji, Studentska lista poručuje da će se boriti za njegovo očuvanje u sastavu Srbije, u skladu sa Ustavom Srbije i Rezolucijom 1244.

    „Dosljedno ćemo se protiviti jednostrano proglašenoj nezavisnosti tzv. Republike Kosovo i nećemo dozvoliti njeno učlanjivanje u međunarodne organizacije“, navodi se u programu.

    Najavljeno je i preispitivanje svih sporazuma koji se odnose na Kosovo i Metohiju, uz procesuiranje odgovornih predstavnika prethodne vlasti za eventualna krivična djela u vezi sa sklapanjem i sprovođenjem neustavnih sporazuma.

    Posebna pažnja, kako se ističe, biće posvećena položaju srpskog naroda na Kosovu i Metohiji, očuvanju obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, kao i imovine Srpske pravoslavne crkve.

    Podrška Republici Srpskoj i Srbima u regionu

    Značajan dio programa posvećen je položaju Republike Srpske i srpskog naroda u susjednim državama.

    Studentska lista najavljuje očuvanje ustavnog položaja i nadležnosti Republike Srpske, uključujući njeno pravo veta u zajedničkim institucijama BiH, kao i zaštitu njene pokretne i nepokretne imovine.

    U programu se navodi da će biti preispitana dosadašnja praksa primjene takozvanih bonskih ovlašćenja visokog predstavnika u BiH.

    „Insistiraćemo na legalnom i legitimnom izboru visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, u skladu sa potpisanim sporazumima i potrebnom saglasnošću Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija“, navedeno je u dokumentu.

    Najavljeno je i jačanje saradnje Srbije i Republike Srpske u oblastima privrede, infrastrukture, energetike, poljoprivrede, turizma, bezbjednosti, obrazovanja i kulture.

    Kada je riječ o Crnoj Gori, Studentska lista najavljuje zalaganje za unapređenje statusa srpskog naroda i rješavanje pitanja dvojnog državljanstva.

    Posebna pažnja biće posvećena i položaju Srba u Hrvatskoj, očuvanju njihovog nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta, kao i pitanjima povratnika.

    Bez sankcija Rusiji, ali i uz poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine

    Studentska lista najavljuje očuvanje tradicionalnog partnerstva sa Ruskom Federacijom, posebno kada je riječ o koordinaciji u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija i zaštiti teritorijalnog integriteta Srbije.

    U programu se ističe da Srbija neće uvoditi restriktivne mjere prema Rusiji.

    „Republika Srbija će zadržati principijelno stanovište o neuvođenju restriktivnih mjera prema Ruskoj Federaciji“, navodi se u dokumentu.

    Istovremeno, Studentska lista poručuje da će poštovati teritorijalni integritet svih suverenih država, uključujući Ukrajinu, te se zalagati za okončanje ratnih sukoba i mirno rješavanje sporova.

    Kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, najavljeno je razvijanje odnosa zasnovanih na zajedničkim interesima i većem povjerenju.

    Posebno se pominju saradnja u energetici, telekomunikacijama, saobraćaju, vještačkoj inteligenciji, odbrani i gasnoj diversifikaciji.

    Sa Kinom se planira razvoj sveobuhvatnog strateškog partnerstva, uz proširenje saradnje sa infrastrukturnih i industrijskih projekata na visokotehnološke investicije.

    Evropska unija ostaje najvažniji ekonomski partner

    U programu se Evropska unija označava kao najznačajniji ekonomski partner Srbije, uz najavu produbljivanja strateških partnerstava sa državama članicama, među kojima su Grčka, Italija, Mađarska i Francuska.

    Studentska lista najavljuje i napredak u oblasti pravosuđa, osnovnih prava, slobode i bezbjednosti, kao i jačanje saradnje sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Evropskom investicionom bankom.

    Istovremeno, planirano je otvaranje novih tržišta za domaći izvoz i obnavljanje diplomatskog prisustva u Latinskoj Americi, Indiji i Africi.

    Oštar stav prema izraelskoj politici u Gazi

    Posebnu pažnju privukao je dio programa koji se odnosi na sukob na Bliskom istoku i položaj palestinskog naroda.

    Studentska lista navodi da Srbija neće biti saučesnik u onome što opisuje kao sistematski pokušaj uništenja palestinskog naroda koji Izrael sprovodi na teritoriji Gaze.

    „Naš narod dobro zna šta znači biti žrtva genocida i etničkog čišćenja, i zato ćemo se protiviti svakom obliku tlačenja slabijih od strane jačih“, navodi se u programu.

    Najavljeno je i intenziviranje slanja humanitarne pomoći Palestini s ciljem spasavanja ljudskih života i smanjenja broja žrtava.

    Kako prenosi Nova.rs, Studentska lista objavila je kompletan program koji obuhvata prioritete unutrašnje i spoljne politike, zaštitu nacionalnih interesa i buduće odnose Srbije sa međunarodnim partnerima.

  • Gorivo u BiH uskoro bi moglo dodatno pojeftiniti: Poznato kada stižu nove cijene

    Gorivo u BiH uskoro bi moglo dodatno pojeftiniti: Poznato kada stižu nove cijene

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini mogle bi ponovo biti snižene u narednih pet do sedam dana, nakon što su ispunjeni uslovi za dodatni pad cijena naftnih derivata, poručuju stručnjaci.

    Iako je na pojedinim pumpama već došlo do pojeftinjenja, očekuje se da bi vozači uskoro mogli dobiti još povoljnije cijene, posebno kada je riječ o dizelu.

    Cijene nafte na svjetskim tržištima nastavile su da padaju i u ponedjeljak, 16. novembra, zbog očekivanja da će ponuda premašiti potražnju. Tome doprinose normalizacija isporuka s Bliskog istoka i slabija potražnja iz Kine.

    Prema tržišnim podacima, barel nafte tipa Brent pojeftinio je za 54 centa, odnosno 0,6 odsto, te se njime trgovalo po cijeni od 95,30 dolara.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, smatra da trenutna cijena barela daje razlog za optimizam, ali upozorava da se situacija na tržištu može brzo promijeniti.

    „Gledajući trenutnu cijenu barela nafte, to je razlog za optimizam. Samo ne treba da izgubimo iz vida da se sve može promijeniti za 24 sata“, rekao je Bečarević.

    Dizel bi mogao dodatno pojeftiniti

    Bečarević ističe da je realno očekivati značajniji pad cijena naftnih derivata na domaćim pumpama.

    „Na ovu cijenu barela nafte realno je očekivati da dođe do značajnijeg pada cijena derivata na benzinskim pumpama. Vidimo da cijene benzina jesu snižene, ali sa dizelom je problem“, poručio je on.

    Dodaje da bi dizel mogao biti još jeftiniji, ali da konačne cijene zavise i od troškova nabavke, transporta i osiguranja.

    „Tako da, prema ovoj cijeni barela nafte, derivati bi mogli biti jeftiniji. U narednom periodu, realno je očekivati još jedan pad cijena. Moglo bi se to desiti u narednih pet do sedam dana, ali nemoguće je očekivati da derivati budu na cijenama kao prije“, istakao je Bečarević.

    Potrošači upozoravaju na sporo pojeftinjenje

    Dok se na svjetskim tržištima bilježi pad cijena nafte, predstavnici udruženja za zaštitu potrošača smatraju da se takvi trendovi ne odražavaju dovoljno brzo na domaćim benzinskim pumpama.

    Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača Kakanj, ističe da se poskupljenja na svjetskom tržištu gotovo odmah prenose na domaće tržište, dok je situacija drugačija kada cijene počnu padati.

    „Mi u BiH smo navikli da kada cijene bilo čega rastu na svjetskom tržištu, odmah se i kod nas podižu cijene. Međutim, kada se na svjetskom tržištu smanjuju cijene, kod nas ostaju stare ili se minijaturno smanjuju“, rekla je Kulovićeva.

    Ona smatra da tržišni inspektori treba da kontrolišu poštovanje propisa o ograničenju marži.

    Slabija potražnja dodatno obara cijene nafte

    Pritisak na pad cijena nafte pojačali su i podaci iz Azije, gdje je protok kineskih rafinerija u oktobru zabilježio pad, što ukazuje na slabiju potražnju za sirovom naftom.

    Međunarodna agencija za energiju (IEA) ranije je prognozirala da bi se globalno tržište nafte već u četvrtom kvartalu ove godine moglo vratiti u višak ponude.

    Razlog je brži oporavak izvoza nafte s Bliskog istoka u odnosu na rast globalne potražnje.

    Kako prenose Nezavisne, tržišni analitičari smatraju da promjena očekivanja u pogledu ponude i potražnje već utiče na kretanje cijena nafte.

    Vozačima u BiH tako bi narednih sedam dana moglo donijeti novo pojeftinjenje goriva, ali će konačan iznos zavisiti od kretanja nabavnih i drugih troškova.