VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šeranić: Krećemo u rekonstrukciju Bolnice u Prijedoru

    Šeranić: Krećemo u rekonstrukciju Bolnice u Prijedoru

    Rekonstruišemo i gradimo novu bolnicu u Prijedoru, rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade Republike Srpske.

    Šeranić je rekao da je Vlada Srpske usvojila informaciju o arhitektonsko-građevinskom projektu modernizacije Bolnice “Dr Mladen Stojanović” u Prijedoru, za šta će biti izdvojeno skoro 196 miliona KM sa PDV-om.

    – Informacija je usvojena na osnovu idejnog projekta koji Bolnica Prijedor shodno svojoj nabavci nabavlja od zavoda za izgradnju i dostavlja Ministarstvu, a koje je Ministarstvo razmotrilo. I onda se to upućuje na Vladu, koja je usvojila zaključak kojim ovlašćuje Ministarstvo zdravlja da krene u daljnji postupak po pitanju rekonstrukcije i izgradnja Bolnice u Prijedoru – istakao je Šeranić.

    Radi se o 32.257 kvadratnih metara u okviru kojih će biti dograđen jedan dio na postojeće objekte Bolnice u Prijedoru.

    – Јedan dio će biti dograđen na dio psihijatrije. Pored onih radova koji će se vezati za samu bolnicu uređivaće se i cijela infrastruktura, vanjska od parking mjesta i svih onih logističkih kapaciteta koji su potrebni da ovakav objekat svakako zaživi – poručio je Šeranić.

    Prema njegovim riječima podrazumijeva se da se i sam rekonstrukcijski objekat napravi na način da se napravi i nova organizacija Bolnice.

    – Podrazumijevaju se novi ulazi, novi prilazi… Ova Bolnica je napravljena 1985. godine i posljednjih 40 godina nije bilo nikakvih značajnih ulaganja. Rok završetka samih radova je 48 mjeseci. To je komplekasan projekat, jer će se pacijenti morati izmještati, a potom vraćati u obnovljeni dio – rekao je Šeranić.

  • Košarac: Konakovićevo perfidno nastojanje da rehabilituje propale politike

    Košarac: Konakovićevo perfidno nastojanje da rehabilituje propale politike

    “Međunarodna” konferencija “Položaj konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama BiH”, koju je najavio ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković nije nikakav međunarodni događaj, već prošireni “Krug 99” i pokušaj rehabilitovanja svih njegovih propalih politika – izjavio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

    – Riječ je o perfidnom nastojanju da se skrene pažnja na imaginarnu važnost Konakovića, koji je u realnosti potpuno beznačajan na političkoj sceni u BiH. To je njegov politički pamflet u svrhu predizborne kampanje – rekao je Košarac.

    Komentarišući najavljenu konferenciju, čiji je organizator Ministarstvo inostranih poslova, Košarac je ukazao na činjenicu da Konaković želi da mobiliše dio bošnjačke strukture, kako bi sebi dali lažni legitimitet da problematizuju pitanja ravnopravnosti i konstitutivnosti naroda u BiH.

    – Njihova namjera jeste da pokažu kako su tobože Bošnjaci ugroženi i kako bi oni kao, uslovno rečeno većinski narod, trebalo da donose odluke u ime drugih – smatra Košarac.

    Podsjećajući da je Dejtonski sporazum jasno definisao da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, Košarac je upitao da li je namjera Konakovića i ekipe napuštanje dejtonskog koncepta i povratak na period prije Dejtona i ustav tzv. RBiH.

     

    – Neće im proći antidejtonsko djelovanje. Mi nismo naivni. Pri tome, oni u potpunosti ignorišu notornu činjenicu da su druga dva konstitutivna naroda Srbi i Hrvati potpuno nezadovoljni stanjem u BiH – naglasio je Košarac.

    On je ocijenio da je njihova namjera da ovaj predizborni skup održe u Parlamentarnoj skupštini BiH, što predstavlja klasičnu zloupotrebu institucija i službenog položaja.

    – Ko je on i sa kojim pravom i kapacitetom poziva političke stranke da učestvuju u njegovoj predizbornoj papazjaniji – upitao je Košarac.

    Da ironija bude veća, dodao je on, Konaković ni u ovome nije suveren, niti originalan – tezu o proporcionalnoj zastupljenosti zapravno je ukrao od svog bivšeg lidera Bakira Izetbegovića.

    – Mi nećemo učestvovati u političkom potkusurivanju Konakovića i Izetbegovića, niti u ovoj perfidnoj predizbornoj predstavi. Naša poruka je jasna – nema prekrajanja dejtonskog koncepta BiH. Ako to već hoće, Srpska izlazi iz okvira dejtonske BiH – poručio je Košarac.

  • Nove restrikcije u Banjaluci

    Nove restrikcije u Banjaluci

    Zbog problema u vodovodnom sistemu Tunjice i pražnjenja rezervoara usljed prekomjerne potrošnje, u Potkozarju od večeras stupa na snagu novi režim vodosnabdijevanja – dva dana sa vodom, dva dana bez vode.

    Odluku je danas saopštio Stručno-operativni tim u Gradskoj upravi Banjaluka, navodeći da je, uprkos vanrednoj situaciji, sistem ostao bez dovoljne količine vode.

    Prema novom režimu, voda će se naizmjenično isporučivati sa rezervoara Ramići i Prijakovci. Dva dana će biti u funkciji jedan rezervoar, a naredna dva drugi.

    Plan stupa na snagu večeras u 18 časova, kada će biti obustavljena isporuka sa rezervoara Prijakovci. To znači da će naredna dva dana bez vode biti Prijakovci, dio Dragočaja, Mišin Han, Potkozarje, Verići i Piskavica.

    „Sistem nismo u mogućnosti da trenutno osposobimo zbog prevelike potrošnje vode. Pokušaćemo da kontrolisanom isporukom cisterni vode ublažimo ovo stanje i posljedice. Svi oni koji trebaju vodu mogu se obratiti svojoj mjesnoj zajednici koja Civilnoj zaštiti dostavlja spisak i tu isporučujemo vodu. Posebno pozivam poljoprivredne proizvođače da nam se jave“, rekao je Dragan Babić, član Stručno-operativnog tima i šef Odjeljenja za civilnu zaštitu Grada Banjaluka.

    Direktor banjalučkog „Vodovoda“ Radovan Majkić kaže da je osnovni uzrok nestašice vode tehničke prirode.

    „Mi razumijemo njihove probleme i u svakodnevnom smo kontaktu. Opet apelujem na građane da racionalno trošimo vodu., jer su ove godine manje uslišili naše molbe. Povećana je potrošnja, nemamo podatke da li neko, ne daj Bože, otvara neke ventile. Ovaj mjesec je znatno teži od prethodnih, manje je padavina. Vidite i sami da smo grad prekopali da rješavamo sve kvarove, a ovaj problem datira od 2015. godine i očekujemo da će biti riješen u avgustu”, rekao je Majkić.

    On ističe da je za mještane Potkozarja ključno da narednih 15 do 20 dana poštuju smjernice „Vodovoda“, nakon čega bi, završetkom radova na sistemu Tunjice, problem trebalo da bude riješen.

    „Na ovaj sistem isporuke vode nismo se odlučili slučajno. O tome smo i ranije razgovarali na sastancima, a i sami mještani su bili za to, jer je ovo jedini način da svi u tom periodu imaju dobar pritisak i isporuku. Potrebno je više vremena da se rezervoari napune, kako bi i stanovnici viših područja imali uredno vodosnabdijevanje“, naveo je Majkić.

    Dodao je da su za trajno rješavanje problema u banjalučkom „Vodovodu“ potrebni i dodatna finansijska sredstva i više radnika.

    Majkić i Babić upozorili su da i dalje veliki problem predstavljaju takozvani vikendaši.

    „Evo, dođu ljudi vikendom, napune bazen, mijenjaju vodu i isprazne rezervoare. To sve prati Komunalna policija Grada Banjaluka, ali po zakonu tim ljudima ne možete ništa, osim da ih isključite sa vodovodnog sistema, što je preskupo i nije rješenje“, poručili su Majkić i Babić, rekavši da očekuju da će izmjene zakonskih propisa omogućiti efikasnije sankcionisanje takvih slučajeva.

  • Dok su svi gledali šta se dešava, Stevandić je reagovao: Prekinuo obraćanje medijima i pomogao čovjeku koji je izgubio svijest

    Dok su svi gledali šta se dešava, Stevandić je reagovao: Prekinuo obraćanje medijima i pomogao čovjeku koji je izgubio svijest

    Prilikom nedavnog obilježavanja 85. godišnjice ustaškog pokolja Srba u banjalučkim naseljima Prijakovci, Dragočaj i Ramići, jednom od mještana je pozlilo, te je ostao bez svijesti.

    Za starijeg gospodina sve se dobro završilo, a igra sudbine je htjela da se baš u tom trenutku na mjestu zatekne ljekar.

    Tokom nedavnog obilježavanja 85. godišnjice ustaškog pokolja Srba u banjalučkim naseljima Prijakovci, Dragočaj i Ramići, jednom od mještana je pozlilo, nakon čega je ostao bez svijesti.

    Kako piše Tok TV, za starijeg gospodina sve se, srećom, dobro završilo, a igra sudbine je htjela da se baš u tom trenutku na mjestu događaja zatekne ljekar.

    Obilježavanju godišnjice zvanično je prisustvovao predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić.

    Prema navodima očevidaca koje prenosi Tok TV, kritična situacija dogodila se upravo u trenutku kada je Stevandić davao izjavu za medije. Čim je vidio šta se desilo, odmah je prekinuo konferenciju za novinare i reagovao kao čovjek i doktor.

    Prišao je muškarcu koji je već ležao na zemlji, ukazao mu prvu pomoć, a kada mu se svijest vratila, držao ga je za ruku i razgovarao sa njim sve dok nije stigla ekipa Hitne medicinske pomoći.

    Ovakva reakcija, ma koliko bila instinktivna za jednog ljekara specijalistu, izazvala je oduševljenje okupljenih, jer je bila potpuno spontana.

    Kako navodi Tok TV, ovaj događaj pokazao je i da se Stevandić u životu zaista drži onoga što je napisao predstavljajući se na društvenim mrežama, gdje je ulogu političara stavio na posljednje mjesto: „Suprug, otac, prijatelj, doktor, političar. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske. Uvijek dobre volje i spreman da pomogne. Predsjednik Ujedinjene Srpske“.

    (TokTv)
  • Nasjeli na međunarodnu prevaru: Sa računa Igmana navodnom greškom isplaćeno 780 hiljada evra nepoznatom partneru

    Nasjeli na međunarodnu prevaru: Sa računa Igmana navodnom greškom isplaćeno 780 hiljada evra nepoznatom partneru

    Sa računa kompanije Igman d.d. Konjic nestalo je oko 780.000 evra, a slučaj je prijavljen nadležnim institucijama koje su pokrenule istragu zbog sumnje da je riječ o sofisticiranoj hakerskoj prevari, saznaje Istraga.

    Nestanak novca prijavljen je prošlog petka, kada su o svemu obaviješteni Ministarstvo unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona, Tužilaštvo HNK i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

    Prema dosadašnjim saznanjima, sumnja se da je preduzeće postalo žrtva takozvane „business e-mail compromise“ prevare, u kojoj počinioci koriste lažne e-mail adrese kako bi se predstavili kao poslovni partneri. U konkretnom slučaju, novac sa računa Igmana je navodno uplaćen na transakcijski račun koji su dostavili prevaranti koristeći e-mail adresu koja je bila gotovo identična službenoj adresi firme iz Turske sa kojom Igman sarađuje.

    Istražitelji su u međuvremenu uspjeli ući u trag većem dijelu novca. Kako saznaje Istraga, oko 600.000 evra prebačeno je na račun u Holandiji i taj iznos je odmah blokiran, odnosno zamrznut zahvaljujući brzoj reakciji nadležnih institucija i međunarodnoj saradnji. Međutim, preostalih oko 180.000 evra prebačeno je na tri različita računa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Za sada nije poznato da li će taj novac biti moguće vratiti, a aktivnosti na njegovom pronalasku i eventualnom blokiranju su u toku.

    Nadležne policijske i pravosudne institucije nastavljaju istragu kako bi utvrdile sve okolnosti pod kojima je došlo do ovog slučaja, identifikovale odgovorne osobe i pokušao osigurati povrat sredstava.

    Kompanija Igman se inače nalazi u jednoj od najtežih poslovnih kriza od svog osnivanja. Fabrika namjenske industrije iz Konjica poslovnu 2025. godinu završila je s gubitkom od 15,3 miliona maraka, što predstavlja jedan od najvećih minusa u njenoj novijoj istoriji.

  • Stevandić: “Oluja” je bila pogrom srpskog naroda pod međunarodnim pokroviteljstvom

    Stevandić: “Oluja” je bila pogrom srpskog naroda pod međunarodnim pokroviteljstvom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je Srni da su najtužniji dio istorije čovječanstva zločini nad Srbima tokom akcija “Oluja” 1995. godine, jer je to bio pogrom, protjerivanje i ubijanje srpskog naroda pod međunarodnim pokroviteljstvom NATO-a i velikog dijela Zapadne Evrope.

    “Paralelno s tim su lansirane brojne laži i spinovanja o srpskoj krivici da bi se stvorio alibi za najveći pogrom i etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata”, rekao je Stevandić.

    On je naglasio da su presudama Haškog tribunala uglavnom Srbi osuđivani za etničko čišćenje, iako je nad njima sprovedeno najveće etničko čišćenje.

    “Zahvaljujući srpskom nacionalnom uzdizanju i svijesti, pogotovo što su radili Srbija i Republika Srpska u posljednjih 12 godina, zajedno smo počeli da obilježavamo te tragične događaje iz naše istorije”, naveo je on.

    Stevandić je naglasio da se počela otkrivati istina šta se dešavalo i raskidati okovi laži, kojima su srpske žrtve dovođene u neravnopravan položaj, te su bile ponižene i zaboravljene.

    “Sada prvi put u bližoj srpskoj istoriji u posljednjih 12 godina pokazujemo pijetet, empatiju, ali i dostojanstvo. Biće još otpora, stereotipa iz devedesetih kada su Srbi nazivani najpogrdnijim imenima i pridjevima da bi se stvorio alibi za zločine nad Srbima, ubijanja i protjerivanja u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu”, naglasio je on.

    Stevandić je naglasio da istina izlazi na vidjelo, te se vraća samopouzdanje i poštovanje u sopstvenom narodu.

    Zločinačka vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije.

    Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

    Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, poginulo je i nestalo 1.943 ljudi.

    Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

  • Ko ima pravo na podsticaje i šta je potrebno za isplatu

    Ko ima pravo na podsticaje i šta je potrebno za isplatu

    Poljoprivrednicima u Republici Srpskoj, ovih dan najvažnije su informacije o isplati podsticaja, premijama i novim javnim pozivima. U toku je obračun za pšenicu i uljarice, a uskoro bi trebalo da budu raspisani i javni pozivi za kapitalne investicije.

    „Većina poljoprivrednika se slaže da bi bez podsticaja većina poljoprivredne proizvodnje bila na granici rentabilnosti i u svakom slučaju Republika odvaja 180 miliona KM za podsticaj i razvoj poljoprivrede“, kazao je Ljubinko Kecman načelnik u Odjeljenju za direktna plaćanja u Agenciji za agrarna plaćanja Republike Srpske.

    Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja u poljoprivredi predviđeno je da pravo na podsticaj na sredstva za sjetvu ozime pšenice, a odnosi se na 2025. godinu, ostvaruju svi oni, koji ispune uslove, a visina premije se kreće od 500 KM po hektaru zasijane površine, pojašnjava Kecman.

    „Mi smo trenutno u fazi obračuna i jedan dio pšenice jeste isplaćen i priznato je oko 24.200 hektara i isplaćeno u prvom krugu. Sada smo trenutno u fazi dodatnih obračuna, gdje se detaljnije vrši i terenska kontrola ali se i putem aplikacije provjerava da li su na tim parcelama bili usjevi s obzirom da je uglavnom završena žetva“, kazao je Kecman.

    Poljoprivrednici su od trenutka sjetve do 15. maja imali priliku da izvrše prijavu u registru proizvodnje poljoprivrednih gazdinstava. Podnosili su se i zahtjevi tokom marta i aprila mjeseca, nakon čega se kreće sa procesom obrade podataka.

    „Mi prilikom obrade zahtjeva za pšenicu i uljarice, odnosno suncokret, soju, uljanu repicu, imamo zemljišni informacioni sistem, koji nam omogućuje da vršimo identifikaciju, mapiranje i kontrolu tog zemljišta“, poručuje Kecman. On je naglasio da sa velikom sigurnošću, satelitski snimak prepoznaje kulture na parcelama te je preko 95 odsto sigurno da je pomenuta parcela bila pod pšenicom.

    „Dakle sve parcele koje su validirane kao takve su isplaćene u prvom krugu. Ukupno je podneseno zahtjeva za 28.200 hektara, mi smo u prvom obračunu isplatili 24.200, ostalo je još nekih 4.000 hektara za dodatnu kontrolu. U te 4.000 hektara imamo 2.500 hektara gdje je satelitski snimak rekao da nema pšenice. Nešto oko 1.500 hektara jeste sporno i tu se trenutno vrše dodatne kontrole što administrativno, što na terenu“, poručuje Kecman.

    Koje uslove moraju ispuniti proizvođači?

    „Na početku godine Pravilnik propisuje da postoje opšti uslovi, odnosno da je upisan u registar poljoprivrednih gazdinstava, da ima aktivan status, a što znači da je izvršilo ažuriranje podataka u registru i da nema dugovanja prema ministarstvu, zatim da je izvršena nadoknada za protivgradnu preventivu i da je izvršena prijava doprinosa u zavisnosti od toga da li su u pitanju komercijalna ili nekomercijalna gazdinstva u pitanju, prijava doprinosa za prethodnu godinu u Poreskoj upravi“, kazao je Kecman.

    Na ovaj način se poljoprivrednicima otvara put kako bi postali aktivni korisnici pomenutih prava i podsticaja.

    „Svaki član i svaka mjera ima detaljno opisanu proceduru. Kod pšenice je bilo dodatno da uz zahtjev dostave račun o nabavci deklarisanog odnosno sertifikovanog sjemena i to je bilo dovoljno za početak obrade“, kazao je Kecman. Do sredine avgusta se očekuje završavanje i drugog obračuna, a dinamika isplate ide planiranom dinamikom.

    „15. maja su isplaćene sve obaveze za 2025. i od budžeta 2026. isplaćeno je 40 miliona sredstava, najveći dio za premiju na mlijeko, a dobar dio na pšenicu kao jednu od većih mjera. Mi očekujemo da bi za pšenicu trebalo izdvojiti oko 13 miliona. Dinamika isplate premija za mlijeko ide oko 20. u mjesecu kontinuirano. Proizvodnja mlijeka je mala težak period i još uvijek je tako, ministarstvo, odnosno Republika izdvaja 30 feninga po litru otkupljenog mlijeka kravljeg i do 80 feninga za kozje i ovčije mlijeko. Desili su se neki poremećaji u nekom okruženju i širem tržištu i mi se ne možemo vezati za to, mi smo malo tržište. S obzirom da je bilo smanjenja cijene otkupa i čak i određivanja kvota za otkup, proizvođači mlijeka jesu u teškoj situaciji, ali mislim da će uskoro proći“, rekao je Kecman, piše ATV.

    Za koje vrste ulaganja su konkurisali poljoprivrednici?

    Riječ je uglavnom o kapitalnim investicijama. Najveće interesovanje je za traktore, priključke, oprema u stočarstvu i kapitalne investicije u prehrambenoj industriji.

    Interesovanje je veliko, kako kaže Kecman, oko 70 miliona KM je rezervisano za nabavku i ulaganje u kapitalne investicije.

    „Tu se povrat sredstava vrši u iznosu od 40% za komercijalna i 20% za nekomercijalna i imamo pozitivnu diskriminaciju za žene i mlade do 40 godina, ako su oni nosioci gazdinstava dobijaju dodatnih 5-10% i svake godine se raspisuje ovaj javni poziv kako bi se izbjegla neizvjesnost da znaju korisnici šta ih očekuje i da mogu ići u realizaciju“, rekao je Kecman.

    Najčešće greške tokom prijave

    Greške koje se ponavljaju se svakako odnose na administrativne prepreke, odnosno zahtjeve gdje su dužno da vrše redovno ažuriranje podataka, doprinose, protivgradna preventiva, da regulišu svoja dugovanja.

    „Prva mjera koja u proljeće kreće je obračun regresiranog dizela, gdje imamo preko 15.000 korisnika regresiranog dizela, 17.000.000 litara je odobreno i sve je u fazi realizacije do sredine oktobra i tada se te baze podataka pročiste i svi koji ne dobiju regres za dizel gorivo oni isprave greške, mada bude sitnih grešaka, ali tu je i žalbeni rok i uvijek se ide u korist korisnika“, rekao je Kecman.

    Uredna dokumentacija

    „Pravilnikom su korisnici obavezni da tri godine čuvaju dokumentaciju radi inspekcijskog pregleda, ali kako bi vodili i evidenciju zbog samih sebe, šta su radili tokom prethodnog perioda“, rekao je Kecman.

  • CIK: U srijedu ističe rok za podnošenje kandidatskih lista za kompenzacione mandate

    CIK: U srijedu ističe rok za podnošenje kandidatskih lista za kompenzacione mandate

    Rok za podnošenje kandidatskih lista za kompenzacione mandate za opšte izbore ističe u srijedu, 5. avgusta, saopšteno je iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

    Kandidatska lista za kompenzacione mandate je lista koju podnose politički subjekti, sa koje se dodjeljuje kompenzacijski mandat prema redoslijedu kandidata na listi, a podnosi se nakon ovjere redovne liste.

    Kandidatska lista za k9mpenzacione mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidatskim listama koje je podnijela politička partija ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica.

    Kandidati koji se nalaze na kandidatskoj listi za kompenzacione mandate mogu biti sa liste bilo koje višečlane izborne jedinice jednog entiteta i za isti izborni nivo, napomenuli su iz CIK.Nakon što budu izvršene provjere i ovjere, Centralna izborna komisija BiH će sve ovjerene kandidatske liste do 20. avgusta objaviti u dnevnoj štampi, službenim novinama, kao i na internet-stranici /www.izbori.ba/.

  • Kecman: Aerodrom Banjaluka širi mrežu letova i uvodi hotelske aranžmane

    Kecman: Aerodrom Banjaluka širi mrežu letova i uvodi hotelske aranžmane

    Aerodrom Banjaluka posljednjih godina postao je važna saobraćajna veza Republike Srpske sa evropskim destinacijama. Sa rastom interesovanja putnika, novim linijama i planovima za dalji razvoj, pitanje je kako nastaviti taj trend i odgovoriti na sve veće zahtjeve putnika i tržišta.

    Direktorka Aerodroma, Valentinom Kecman, u Јutarnjem programu RTRS, rekla je da se u ovoj godini bilježi manji broj putnika ali to je zato jer su niskobudžetne kompanije smanjile broj letova.

    – Ono što je važno jeste da smo zadržali iste destniacija i dodali još jednu novu – za Crnu Goru. Prebacili smo fokus na pregovore sa novim avio – kompanijama kako bi širuli mrežu letova. Let na liniji Banjaluka – Tivat je postigao uspeh – rekla je Kecman.

    Ove zime počeće prodaja karataka za letove u bilo kom kraju svijeta.

    – Takođe, od proljeća će se moći kupovati i karte za aranžmane za sledeću ljetnu sezonu. Plan je da uz kartnu može da se kupi i hotelski aranžman kao i prevoz do hotela – navela je Kecman.

    Linija za Tivat će se zadržati i za naredno ljeto, potvrdila je Kecman.

    – Pregovara se i za tri leta sedmično i vjerovatno će se to realizovati. Ovo je bio dobar potez, sa promocijom te linije i jako smo zadovoljni – navela je Kecman.

    Trenutno su u toku pregovori i za neke nove linije za proljeće.

    – Dobra je saradnja i sa resornim ministarstvom. Do početka zimske sezone imaćemo listu destinacija za sljedeće ljeto. Dva leta sedmično ostaće i za Srbiju – navela je Kecman.

  • Ekstremno nizak nivo Dunava, ugrožena plovidba, biljni i životinjski svijet; Šta nas očekuje u avgustu?

    Ekstremno nizak nivo Dunava, ugrožena plovidba, biljni i životinjski svijet; Šta nas očekuje u avgustu?

    Hidrolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Dejan Vladiković rekao je da su ovogodišnji niski vodostaji stigli znatno ranije nego što je uobičajeno. Najniži vodostaji obično se bilježe krajem avgusta, a ove godine ekstremno niski nivoi zabilježeni su već krajem jula, kaže Vladiković i dodaje da se može očekivati niži vodostaj za 10-15 centimetara u narednom periodu. Ističe da je razlog višemjesečni deficit padavina i veoma male zalihe vode u snježnom pokrivaču tokom zime.

    Sušni i topli talas koji traje širom Srbije doveo je do rekordno niskih vodostaja na najvećim rekama. Na Dunavu se pojavljuje sve više sprudova, dok je količina vode u koritu na istorijskom minimumu, što ugrožava plovidbu, proizvodnju električne energije i riječne ekosisteme.

    Hidrolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Sebije Dejan Vladiković rekao je da su ovogodišnji niski vodostaji stigli znatno ranije nego što je uobičajeno.

    – Najniži vodostaji obično se bilježe krajem avgusta, a ove godine ekstremno niski nivoi zabilježeni su već krajem jula. Razlog su višemjesečni deficit padavina i veoma male zalihe vode u snježnom pokrivaču tokom zime – rekao je Vladiković.

    Prema njegovim riječima, RHMZ je još prije mjesec dana izdao upozorenje na niske plovidbene nivoe, a na potezu Dunava od Bezdana do Bogojeva već su zabilježeni istorijski minimumi u posljednjih 50 godina mjerenja.

    Pad vodostaja se nastavlja

    Hidrološki modeli ne ukazuju na značajnije poboljšanje tokom avgusta.

    – Očekujemo tek sporadične padavine, koje neće biti dovoljne za oporavak vodostaja. U narednih desetak dana na delu Dunava od Bezdana do Bogojeva moguć je dodatni pad od deset do 15 centimetara, što će dodatno otežati situaciju – naveo je Vladiković.

    Uzrok niskih vodostaja nije samo suša u Srbiji, već nedostatak padavina u gotovo čitavom slivu Dunava.

    – Izrazita suša traje od maja u južnoj Njemačkoj, Austriji, Slovačkoj, Češkoj i posebno Mađarskoj. U Srbiji je južno od Save i Dunava bilo nešto više padavina, ali one nisu bile dovoljne da poprave stanje – objasnio je Vladiković.

    Dodao je da je dodatni problem to što je od februara količina vode u snežnom pokrivaču bila ispod višegodišnjeg prosjeka.

    Ozbiljne posledice za plovidbu i energetiku

    Niski vodostaji već stvaraju velike probleme u rečnom saobraćaju. Turistički kruzeri gotovo da više ne saobraćaju uzvodnim djelom Dunava, dok teretni transport funkcioniše otežano.

    – Velike barže više ne mogu da plove punim kapacitetom, pa se teret pretovara u manje barže sa plićim gazom – rekao je Vladiković.

    Posebno je pogođena proizvodnja električne energije. U akumulaciju hidroelektrane Đerdap trenutno pristiže oko 1.500 kubnih metara vode u sekundi, što je blizu istorijskog minimuma.

    – Elektroprivreda pokušava da održi ravnotežu između proizvodnje električne energije i raspoloživih količina vode, ali je proizvodnja već redukovana – istakao je.

    Ugrožen i biljni i životinjski svet

    Osim privrede, ugrožen je i ekološki status rijeka.

    – Niski protoci znače manje rastvorenog kiseonika u vodi. Zbog visokih temperatura voda se dodatno zagrijava, što može ozbiljno ugroziti riblji fond i druge organizme u rijekama – upozorio je Vladiković.

    Za značajniji oporavak vodostaja, prema procjenama hidrologa, bilo bi potrebno više epizoda obilnih padavina, sa ukupno najmanje 100 do 150 milimetara kiše raspoređenih širom centralne Evrope.

    – Takav scenario ne očekujemo tokom avgusta. Dugoročni modeli pokazuju da bi određeno poboljšanje moglo da uslijedi tek u septembru – rekao je Vladiković.

    Klimatske promene donose sve češće ekstreme

    Govoreći o dugoročnim trendovima, Vladiković je ocijenio da klimatske promene dovode do sve učestalijih hidroloških ekstrema.

    – Stručna javnost godinama upozorava da će se ovakve pojave sve češće smenjivati – od naglih i razarajućih poplava do ekstremno niskih vodostaja. Zbog toga je neophodno prilagođavanje klimatskim promenama i podizanje svijesti o njihovim posljedicama – zaključio je Vladiković.