Autor: INFO

  • Džeparoši haraju Banjalukom: Građani ostaju bez novčanika, a da krađu i ne primijete

    Džeparoši haraju Banjalukom: Građani ostaju bez novčanika, a da krađu i ne primijete

    Dovoljno je nekoliko sekundi nepažnje, neoprezan pokret u autobusu, gurkanje u prodavnici ili prolazak kroz gužvu na ulici. Kada građani primijete da im nedostaje novčanik, često je već kasno.

    Džeparenje ponovo postaje tema o kojoj Banjalučani sve češće govore, a objave na društvenim mrežama ukazuju na to da bi broj ovakvih slučajeva mogao biti veći nego što se na prvi pogled čini.

    Mnogi tek satima kasnije shvate da su pokradeni, a do tada nisu sigurni ni da li su bili žrtve vještih lopova ili su novčanik jednostavno negdje zaboravili.

    „Čovjek više ne zna šta da misli. Čuješ da je još neko ostao bez novčanika istog dana, pa onda u grupama na društvenim mrežama vidiš nekoliko sličnih objava i to u istom danu. Ne znam da li je slučajnost, previše je toga, ali očigledno nešto nije u redu“, ispričao je sagovornik Srpskainfo.

    Samo letimičnim pregledom lokalnih grupa na društvenim mrežama moguće je pronaći desetak objava u svega dva dana u kojima građani prijavljuju nestanak novčanika, dokumenata i drugih ličnih stvari.

    Naravno, nije moguće tvrditi da je svaki od ovih slučajeva posljedica krađe, ali učestalost objava ukazuje na problem koji zaslužuje pažnju.

    Gužve idealne za džeparoše

    Autobusi javnog prevoza, prodavnice, pijace, prometne ulice i mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi predstavljaju pogodno okruženje za lopove koji koriste gužvu i nepažnju građana.

    Upravo je to ono što ovu vrstu krađe čini posebno podmuklom. Žrtva često uopšte ne osjeti da joj je neko izvukao novčanik iz torbe ili džepa.

    Nema otimanja, galame niti očiglednog incidenta. Sve se završi za nekoliko trenutaka, a kada građanin primijeti da nema novca i dokumenata, počinje potraga za odgovorom na pitanje gdje ih je posljednji put imao.

    Da problem nije ograničen samo na lokalne sredine, pokazuje i slučaj državljana BiH kojima se sudi u Francuskoj zbog sumnje da su organizovanim džeparenjem u Parizu oštetili turiste za nekoliko miliona evra.

    Osim novca, nestaju i dokumenti

    Poseban problem predstavlja činjenica da se džeparenja rijetko prijavljuju policiji. Građani često pomisle da su sami izgubili novčanik, naročito ukoliko im dokumenta kasnije budu pronađena.

    Ipak, posljedice mogu biti mnogo veće od samog gubitka novca.

    „Nije stvar samo u novcu, unutra su mu bile kartice, vozačka, lična karta. Uslijedio je kompletan postupak od pozivanja banke da blokira kartice, do predaje zahtjeva za poništenje starih i vađenja novih dokumenata“, ispričao je sagovornik Srpskainfo.

    Iz ovog medija navode da su Policijskoj upravi Banjaluka uputili nekoliko pitanja o džeparenju i prijavljivanju ovakvih krivičnih djela, a odgovor će objaviti kada ga dobiju.

    O učestalosti ovakvih krađa i njihovim posljedicama za građane Banjaluke više pročitajte na portalu Srpskainfo.

  • Ko će naslijediti Anu Brnabić? Dva imena se pominju za čelo Skupštine Srbije

    Ko će naslijediti Anu Brnabić? Dva imena se pominju za čelo Skupštine Srbije

    Uoči konstitutivne sjednice Narodne skupštine Srbije, koja je zakazana za 17. novembar, sve više pažnje privlači pitanje ko će biti novi predsjednik parlamenta.

    Iako Studentski pokret još nije zvanično saopštio ime kandidata, u javnosti se pominju dva imena – dugogodišnja profesorka Filološke gimnazije Katarina Šćepanović i docent Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Aleksandar Čupić.

    Prema pisanju portala Nova, na koji se poziva Srpskainfo, fakulteti trenutno dostavljaju svoje prijedloge za funkcije u Skupštini i budućoj Vladi Srbije, nakon čega bi trebalo da uslijedi glasanje.

    Saobraćajni fakultet već je predložio profesora Aleksandra Čupića za predsjednika Narodne skupštine Srbije. U dokumentu u koji je Nova imala uvid navedeno je da je u toku izjašnjavanje plenuma o načinu izbora skupštinskih funkcija i sastavljanja Vlade.

    Čupić je, međutim, rekao da nije upoznat sa prijedlozima i da će se studenti izjasniti o kandidatu kada donesu konačnu odluku.

    „O kandidatu će se izjasniti studenti kada donesu konačnu odluku. Nisam upoznat s prijedlozima, tako da ne bih mogao komentarisati pomenutu funkciju. Najbolje je da sačekamo studente“, izjavio je Čupić.

    Iz Studentskog pokreta za sada nisu željeli da govore o kadrovskim rješenjima, uključujući i ime kandidata za predsjednika parlamenta, kao ni o broju potpredsjednika.

    Predsjednica Narodne skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ranije je saopštila da će konstitutivna sjednica biti održana 17. novembra u 10 časova.

    Na dnevnom redu nalazi se šest tačaka, među kojima su potvrđivanje mandata narodnih poslanika, izbor predsjednika i potpredsjednika Skupštine, imenovanje generalnog sekretara, izbor članova skupštinskih radnih tijela i stalnih parlamentarnih delegacija u međunarodnim institucijama.

    Prvom sjednicom predsjedavaće najstariji poslanik, profesor Stojan Radenović, do izbora novog predsjednika parlamenta.

    Brnabić je uoči konstitutivne sjednice pozvala predstavnike Studentske liste na razgovore o organizaciji rada parlamenta i raspodjeli funkcija.

    S druge strane, poslanik u tehničkom mandatu Borko Stefanović kritikovao je dosadašnju praksu rada parlamenta, tvrdeći da opozicioni predstavnici nisu imali dovoljno prostora da učestvuju u vođenju sjednica.

    Konačna odluka o novom predsjedniku Skupštine Srbije očekuje se na konstitutivnoj sjednici.

  • Incident ispred REM-a: Mladić nasrnuo na okupljene, policija ga savladala

    Incident ispred REM-a: Mladić nasrnuo na okupljene, policija ga savladala

    Šesnaestogodišnji mladić priveden je nakon incidenta ispred sjedišta Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) u Beogradu, gdje je, prema tvrdnjama očevidaca, prijetio okupljenim građanima oštrim predmetom.

    Tokom policijske intervencije lakše je povrijeđen jedan policajac, a za sada nije zvanično potvrđeno da li je predmet koji je mladić držao zaista bio nož.

    Incident se dogodio u ponedjeljak, 16. novembra, na Trgu Nikole Pašića, dok je u zgradi REM-a održavana sjednica Savjeta tog regulatornog tijela.

    Policija je oko 14.45 časova dobila prijavu da jedna osoba prijeti građanima oštrim predmetom, nakon čega su njeni pripadnici intervenisali i savladali mladića.

    Prema navodima očevidaca, mladić je prvo prišao grupi građana, vrijeđao ih i upućivao im prijetnje, a zatim se udaljio i ponovo vratio među okupljene.

    Do verbalnog sukoba navodno je došlo zbog različitih političkih stavova. Na trgu su se u tom trenutku nalazili i građani koji su došli da pruže podršku televiziji Informer, o čijem radu se raspravljalo na sjednici REM-a.

    Prema svjedočenjima, mladić je imao oštar predmet dužine oko 30 centimetara, kojim je jurio okupljene.

    Nije poznato da li je u pitanju bio nož

    Snimci incidenta otvorili su pitanje kakav je predmet mladić zapravo držao u ruci.

    Kako prenose Nezavisne, na snimku se vidi metalni predmet koji podsjeća na nož, ali i na ljuštilicu za krompir.

    Na snimku se takođe vidi kako policajci upozoravaju mladića da odbaci predmet, dok on nervozno hoda ispred njih.

    Prema pojedinim medijskim navodima, prije dolaska policije neki od učesnika sukoba gađali su mladića stolicama iz obližnjeg kafića.

    Za sada nema zvanične potvrde o kakvom predmetu je riječ.

    Povrijeđen policajac tokom intervencije

    Prema nezvaničnim informacijama, mladić je u početku poslušao naređenja policije, ali je potom počeo da pruža otpor i prijeti da će povrijediti sebe i druge.

    Policajci su ga savladali, a jedan službenik zadobio je povredu desne šake i upućen je na ljekarski pregled.

    Prema dostupnim informacijama, niko od okupljenih građana nije povrijeđen.

    Nakon privođenja, mladić je odveden u policijsku stanicu, gdje je stigla i ekipa Hitne pomoći. U pratnji majke i policije prevezen je u Univerzitetsku dječju kliniku u Tiršovoj, a planiran je i njegov dalji specijalistički pregled.

    Incident se odrazio i na sjednicu REM-a

    O događaju se govorilo i tokom sjednice Savjeta REM-a.

    Članica Savjeta Dubravka Valić Nedeljković upozorila je prisutne da se na snimcima bezbjednosnih kamera vidi osoba koja ispred zgrade drži nož.

    Navela je da u tom trenutku nije bilo poznato da li su napadnuti novinari ili snimatelji, niti da li ima povrijeđenih.

    Iz obezbjeđenja je ubrzo potvrđeno da je policija stigla i intervenisala.

    Sjednica Savjeta REM-a održavana je u vrijeme kada je regulatorno tijelo razmatralo postupke protiv više televizija zbog mogućih povreda medijskih propisa.

  • „Niko me nije pozvao poslije 20 časova“: Vučić najavio da će otkriti sve detalje

    „Niko me nije pozvao poslije 20 časova“: Vučić najavio da će otkriti sve detalje

    Aleksandar Vučić, bivši predsjednik Srbije i nosilac liste „Ujedinjena Srbija“ na parlamentarnim izborima, odbacio je tvrdnje da je pod pritiskom Evropske unije povukao bezbjednosne snage iz Pionirskog parka u izbornoj noći 25. oktobra.

    Poručio je da ga niko nije zvao i da je sam spriječio sukobe i građanski rat u Srbiji.

    Vučić je kao „najbrutalniju laž“ ocijenio navode da je u izbornoj noći namjeravao da izazove sukobe, ali da ga je u tome spriječio poziv iz Evropske unije.

    Njegova reakcija uslijedila je nakon izjave bivše ambasadorke Belgije u Srbiji Denis de Hauer, koja je u intervjuu za televiziju Insajder tvrdila da je Vučić povukao bezbjednosne snage iz Pionirskog parka zahvaljujući pritisku Evropske unije.

    Prema njenim riječima, EU nije bila samo posmatrač događaja u Srbiji uoči parlamentarnih izbora 25. oktobra.

    Ona je ukazala na to da je tadašnja vlast oko Predsjedništva Srbije i Republičke izborne komisije rasporedila veliki broj pripadnika bezbjednosnih snaga, što je dodatno pojačalo strah od mogućih sukoba.

    Vučić: Niko me nije pozvao poslije 20 časova

    Reagujući na ove tvrdnje, Vučić je u video-objavi na Instagramu ponovio da ga nakon zatvaranja biračkih mjesta niko nije kontaktirao.

    „Niko me nije pozvao od 20 sati, niko mi nije reč rekao“, poručio je Vučić.

    Kako je naveo, tokom izbornog dana imao je samo jedan telefonski poziv, i to povodom incidenta u Lazarevcu.

    Vučić tvrdi i da su komandanti vojske i policije unaprijed bili upoznati s njegovom namjerom da prizna izborne rezultate.

    „Imam 12 komandanata kojima sam to saopštio, da ću da priznam izborni rezultati. I u vojsci i u policiji i svima je sve jasno“, rekao je Vučić.

    Najavio da će otkriti detalje u Skupštini

    Vučić je najavio da će više detalja o događajima iz izborne noći iznijeti tokom konstitutivne sjednice Narodne skupštine Srbije, zakazane za utorak, 17. novembar.

    Prema njegovim riječima, građani će tada moći da čuju kako je spriječio sukobe i građanski rat i sačuvao stabilnost Srbije.

    Uoči izbora veći broj penzionisanih policajaca i osoba iz bezbjednosnog sektora uputio je apel aktivnim pripadnicima policije da na izborni dan postupaju u skladu sa zakonom i da ne dozvole da bilo kakva naređenja budu iznad njihovih zakonskih dužnosti.

    Kako prenose Nezavisne, Vučić je najavio da će pred poslanicima iznijeti dodatne detalje o dešavanjima tokom izborne noći.

  • Tršić Babić: Republika Srpska prva formirala vlast, imamo dvotrećinsku većinu

    Tršić Babić: Republika Srpska prva formirala vlast, imamo dvotrećinsku većinu

    Direktorica Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Tršić Babić izjavila je da je konstituisanje Narodne skupštine Republike Srpske, polaganje zakletve predsjednika Srpske Save Minića i srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović važan dan koji potvrđuje institucionalnu stabilnost.

    Gostujući u emisiji „U prvom planu“ ATV-a, Tršić Babić je istakla da je Republika Srpska, nakon izbora održanih 4. oktobra i završetka svih neophodnih procedura, prva u BiH formirala skupštinu.

    „Mi smo nakon izbora koji su se održali 4. oktobra, nakon izbornih rezultata i svega što je bilo potrebno da se ozakone i ozvaniče sertifikati i poslovnici, evo prvi smo ovdje u Bosni i Hercegovini formirali skupštinu. Imamo predsjednika, potpredsjednike predsjednika skupštine i naš srpski član Predsjedništva takođe danas u Sarajevu polaže zakletvu“, rekla je Tršić Babić.

    Komentarišući ponašanje opozicionih poslanika tokom konstitutivne sjednice, ocijenila je da je volja građana jasna i da skupštinska većina ima puni kapacitet za dalji rad.

    Istakla je da ne očekuje blokade u Narodnoj skupštini, naglašavajući da parlament treba da bude mjesto razgovora i pronalaženja najboljih rješenja za građane Republike Srpske.

    „Svako društvo treba da ima opoziciju. I mi ovdje treba da imamo opoziciju, ali mislim da živimo u takvim vremenima gdje opozicija i pozicija, ko god je na vlasti, s druge strane, i pogotovo u skupštini, da skupština treba da bude pozornica i da skupština treba da bude mjesto gdje ćemo ostavljati sve te svoje neke lične frustracije, kritike, gdje ćemo nalaziti najbolja moguća rješenja za Republiku Srpsku“, poručila je ona.

    Sudski proces protiv Dodika bio je napad na cijelu Srpsku

    Osvrćući se na političke pritiske i sudski postupak protiv Milorada Dodika, Tršić Babić ocijenila je da je riječ o direktnom udaru na Dejtonski mirovni sporazum i volju birača.

    Navela je da je Republika Srpska tokom tog perioda bila izložena, kako je rekla, neviđenom pritisku, te da je proces protiv Dodika shvaćen kao napad na cijelu Republiku Srpsku.

    „Mi smo tu automatski shvatili da je to bio u stvari napad na cijelu Republiku Srpsku, i braneći se i pokušavajući da ovdje opstanemo i preživimo, počeli smo da upotrebljavamo alate koji su nam bili dostupni kao entitet, da samim tim razvijamo našu međunarodnu saradnju“, rekla je Tršić Babić.

    Dodala je da međunarodne okolnosti pružaju priliku Srpskoj za strateško pozicioniranje, posebno u oblasti energetike i investicija.

    Istakla je da je geografski položaj Republike Srpske interesantan i Zapadu i Istoku, te da su kroz predstavljanje njenih potencijala uspjeli da zainteresuju važne međunarodne partnere i kompanije spremne za ulaganja.

    Tršić Babić kritikovala Lagumdžijino glasanje u UN

    Govoreći o glasanju BiH u Ujedinjenim nacijama protiv Rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma, Tršić Babić kritikovala je postupak šefa Misije BiH pri UN Zlatka Lagumdžije.

    Podsjetila je da je Predsjedništvo BiH, prema njenim riječima, nadležno za utvrđivanje pravaca spoljne politike i donošenje odluka u toj oblasti.

    Ocijenila je da je spoljna politika BiH tokom prethodnih osam godina bila privatizovana i vođena na štetu Republike Srpske i srpskog naroda.

    „Ja sam preko 15 godina radila u institucijama, u zajedničkim institucijama u Sarajevu, i znam da kad je god ta rezolucija bila na dnevnom redu, da se isključivo o načinu glasanja oko te rezolucije odlučivalo u Predsjedništvu“, navela je Tršić Babić.

    Dodala je da ju je iznenadilo što je Lagumdžija glasao protiv rezolucije koja osuđuje veličanje nacizma, imajući u vidu njegov dugogodišnji politički profil.

    Istakla je da je za rezoluciju glasalo 117 država, dok su 53 bile protiv.

    Zahvalnost iz Moskve i međunarodni subjektivitet Srpske

    Tršić Babić je otkrila da je nakon njene javne reakcije na glasanje u UN dobila poruku iz ruskog Ministarstva inostranih poslova, u kojoj joj je zahvaljeno na iznesenim stavovima.

    „Ja sam lično dobila poruku iz ruskog Ministarstva inostranih poslova u kojoj su mi se zahvalili na reakciji. Pa za početak najvažnija promjena je da oni sad znaju da Republika Srpska postoji“, rekla je ona.

    Naglasila je da se međunarodni položaj Republike Srpske mijenja kroz kontinuiranu saradnju i predstavljanje njenih interesa, te da se sve češće vodi računa o njenoj zastupljenosti na međunarodnim skupovima.

    Dodala je da se prijateljstva i razumijevanje stečeni tokom prethodnih godina moraju njegovati i jačati.

    Funkcija OHR-a pred gašenjem?

    Govoreći o budućnosti Kancelarije visokog predstavnika, Tršić Babić ocijenila je da se situacija postepeno mijenja i da se u Sarajevu sve više prihvata politička realnost.

    Navela je da se, prema njenom mišljenju, funkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika može zadržati sve dok se ne pronađe rješenje za zatvaranje Kancelarije.

    „Ja lično mislim, dok god postoje dva kandidata ili tri kandidata, do tog imenovanja nema ništa. I da će ova, tako isto nepostojeća funkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika, ostati pa dok se ne nađe neko rješenje kako da se zatvori ta kancelarija“, zaključila je Tršić Babić.

  • Ruski mediji tvrde: Kremlj ukida zabranu likvidacije Zelenskog

    Ruski mediji tvrde: Kremlj ukida zabranu likvidacije Zelenskog

    Rusija je navodno ukinula nezvaničnu zabranu likvidacije predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i rukovodstva Generalštaba ukrajinskih oružanih snaga, objavio je ruski list „Moskovski komsomolec“, koji se smatra bliskim vlastima.

    Prema navodima ovog lista, odluka je donesena na zatvorenom sastanku ruskog Savjeta bezbjednosti, a o njoj su izvještavali i pojedini ruski mediji i vojno-politički kanali na Telegramu, pozivajući se na svoje izvore.

    Kako prenosi B92, predstavnici ruskih bezbjednosnih službi navodno su na sastanku zatražili dozvolu za fizičku eliminaciju najvišeg vojno-političkog rukovodstva Ukrajine.

    O tim informacijama ruski vojni kanali i internet mediji izvještavali su u petak, 13. novembra.

    Kao jedan od razloga za navodnu promjenu pristupa pominju se kontinuirani ukrajinski napadi na Lenjingradsku oblast, posebno na izvozno čvorište na Baltiku i luku Ust-Luga.

    U ruskim izvorima kao dodatno obrazloženje navedeno je i da je Ukrajina, prema tvrdnjama Moskve, u potpunosti prešla na metode međunarodnog terorizma.

    Prijedlog za uništenje komandnog vrha

    Prema informacijama koje prenosi „Moskovski komsomolec“, ruske bezbjednosne službe zatražile su napuštanje dosadašnjeg prećutnog dogovora prema kojem Zelenski i njegovi saradnici nisu bili meta napada.

    Učesnici sastanka navodno su ocijenili da je dosadašnja strategija pasivne odbrane izgubila smisao.

    Zbog toga je predloženo radikalnije rješenje – uništenje osoba koje izdaju naređenja za napade na ruske ciljeve.

    Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak izjavio je da je Rusija još na početku invazije, u februaru 2022. godine, planirala brzu pobjedu slanjem grupa u Kijev, sa zadatkom da likvidiraju ukrajinsko rukovodstvo.

    „Glavni cilj Rusije bio je uklanjanje najvišeg državnog rukovodstva, izazivanje što veće panike i pokušaj uspostavljanja sopstvene marionetske vlade“, rekao je Podoljak.

    U tekstu se navodi i da je Zelenski svjestan mogućnosti da bi protiv njega mogle biti preduzete oštrije mjere.

  • Novo upozorenje iz Kijeva: Zelenski najavio mogućnost ruskog napada

    Novo upozorenje iz Kijeva: Zelenski najavio mogućnost ruskog napada

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je građane da tokom noći i sutrašnjeg dana posebnu pažnju obrate na upozorenja o raketnoj opasnosti, navodeći da postoje informacije da se ruske snage pripremaju za novi napad na Ukrajinu.

    „I obavezno večeras, tokom noći i tokom sutrašnjeg dana, molim vas, obratite pažnju na signale raketne opasnosti. Postoje informacije da su se Rusi pripremili za udar. Čuvajte sebe“, poručio je Zelenski u večernjem obraćanju, na kraju 1.727. dana rata u Ukrajini.

    Ukrajinski predsjednik istakao je da je neophodno ozbiljno shvatiti upozorenja nadležnih službi i da građani treba da postupaju u skladu sa bezbjednosnim preporukama, posebno u periodu povećanog rizika od ruskih vazdušnih i raketnih napada.

    Kako prenosi B92, Zelenski je istovremeno poručio da će Rusija snositi posljedice svojih napada na Ukrajinu.

    Govoreći o vojnim aktivnostima Ukrajine, naveo je da je tokom razgovora sa ministrom odbrane Jevgenijem Hmarom razmatrao ukrajinske udare velikog dometa na ciljeve na teritoriji Rusije.

    „Plan naših sankcija velikog dometa mora biti sproveden u potpunosti“, naglasio je ukrajinski predsjednik.

    Jedinice ukrajinskih odbrambenih snaga su 15. novembra i tokom noći na 16. novembar izvele napade na rafineriju nafte Iljski, dvije naftne baze u Rostovskoj oblasti i komandna mjesta ruskih snaga.

    Među metama su bili objekti povezani sa snabdijevanjem i upravljanjem ruskim vojnim jedinicama.

  • Za 500 evra do supruge iz BiH: SIPA istražuje kontroverznu platformu za sklapanje brakova

    Za 500 evra do supruge iz BiH: SIPA istražuje kontroverznu platformu za sklapanje brakova

    Globalna platforma za sklapanje brakova Zefaf našla se pod lupom Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) zbog načina na koji promoviše žene iz BiH potencijalnim supružnicima iz inostranstva, prvenstveno muškarcima iz arapskih zemalja.

    U promotivnim snimcima, koji su izazvali brojne reakcije na društvenim mrežama, žene i djevojke iz BiH predstavljaju se kao potencijalne supruge koje je moguće upoznati i oženiti uz ponudu od 500 evra.

    Kako prenosi RTRS, predstavnici platforme dolazili su i u gradove Federacije BiH, gdje su kroz video-promocije i direktne kontakte nudili brakove pod obrazloženjem poštovanja islamskih vrijednosti.

    U promotivnim materijalima posebno se ističu fizički izgled, porijeklo i osobine djevojaka. Stranim muškarcima nude se, između ostalog, plavooke muslimanke evropskog izgleda, koje nose hidžab i predstavljaju se kao čedne i spremne za brak.

    Posebno se naglašava i visina mehra, odnosno novčanog vjenčanog dara koji mladoženja prema islamskom pravu daje budućoj supruzi, uz tvrdnje da djevojke iz BiH ne zahtijevaju velike iznose.

    U promociji se pravi i razlika između djevojaka iz Bosne i Hercegovine, pri čemu se prednost daje onima iz Hercegovine, koje se predstavljaju kao brižnije.

    Prema navodima RTRS-a, posebnu zabrinutost izaziva činjenica da platforma prioritet daje djevojkama iz rubnih i ruralnih područja, koje su potencijalno nedovoljno obrazovane i ranjivije.

    Slučaj je otvorio pitanje mogućeg ponižavajućeg tretmana žena i djevojaka, ali i potencijalnih bezbjednosnih prijetnji koje ovakav način posredovanja u sklapanju brakova može predstavljati.

  • Švajcarska ekonomija naglo usporila: Rast pao sa 1,5 na svega 0,2 odsto

    Švajcarska ekonomija naglo usporila: Rast pao sa 1,5 na svega 0,2 odsto

    Privreda Švajcarske porasla je za svega 0,2 odsto u trećem kvartalu 2026. godine u odnosu na prethodno tromjesečje, što predstavlja značajno usporavanje u poređenju sa rastom od 1,5 odsto zabilježenim u drugom kvartalu.

    Pokazali su to preliminarni podaci Državnog sekretarijata za ekonomske poslove Švajcarske (SECO), prema kojima je švajcarska ekonomija nastavila rast četvrti kvartal zaredom, ali uz znatno slabiji tempo.

    Riječ je o najslabijem kvartalnom rastu švajcarske privrede od trećeg tromjesečja 2025. godine.

    Rast je prvenstveno podržala industrija, koja je nadoknadila stagnaciju u sektoru usluga.

    Kako prenose Nezavisne, švajcarska privreda suočava se sa pritiscima zbog viših troškova energije i preostalih trgovinskih tenzija.

    Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja ubrzavanje inflacije, koja je u oktobru dostigla najviši nivo u posljednje gotovo tri godine.

    Inflacija porasla na 1,5 odsto

    Godišnja stopa inflacije u Švajcarskoj porasla je sa jedan odsto u septembru na 1,5 odsto u oktobru, pokazuju podaci Saveznog zavoda za statistiku (BFS).

    Time je dostignut najviši nivo inflacije od decembra 2023. godine.

    Inflacija je ujedno premašila očekivanja ekonomista, koji su prognozirali da će iznositi između 1,1 i 1,4 odsto, prenijela je agencija AWP.

    Glavni pokretač rasta cijena bili su energenti, budući da su naftni derivati u oktobru poskupjeli za čak 40 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

    Poređenja radi, godišnja inflacija u Švajcarskoj početkom 2026. godine bila je blizu nule, dok je tokom 2025. u prosjeku iznosila svega 0,2 odsto.

  • Pad Microsoftovih servisa mogao bi izazvati milionske gubitke, procjene idu do 700 miliona dolara

    Pad Microsoftovih servisa mogao bi izazvati milionske gubitke, procjene idu do 700 miliona dolara

    Procjene finansijske štete izazvane poremećajem u radu Microsoftovih servisa značajno se razlikuju, a dok pojedine kompanije očekuju osigurane gubitke manje od 100 miliona dolara, druge upozoravaju da bi račun mogao dostići čak 700 miliona dolara.

    Jedan od ključnih faktora koji određuje visinu nadoknade jeste trajanje prekida rada. Naime, osiguravajuće kuće imaju ugovorene periode čekanja, odnosno minimalno vrijeme tokom kojeg usluga mora biti nedostupna da bi se aktiviralo osiguravajuće pokriće.

    Prema podacima brokera, taj period u prosjeku iznosi oko četiri časa za manje organizacije, dok kod većih kompanija najčešće traje 12 časova ili duže.

    Međutim, samo trajanje problema nije dovoljno da bi kompanije ostvarile pravo na naknadu. Potrebno je dokazati i stvarni gubitak dobiti.

    Kako pišu Nezavisne, kompanija Marsh Re procjenjuje da će uticaj ovog incidenta na tržište osiguranja biti minimalan, jer se većina posljedica odnosi na kratkotrajan pad produktivnosti i kašnjenja u radu.

    Iz ove kompanije navode da pogođene organizacije moraju dokazati ne samo da je prekid trajao duže od ugovorenog perioda čekanja nego i da je izazvao stvarni finansijski gubitak.

    Posebno ističu da nedostupnost elektronske pošte vjerovatno neće imati značajan finansijski uticaj na većinu sektora i organizacija.

    CyberCube očekuje gubitke manje od 100 miliona dolara

    Kompanija CyberCube, specijalizovana za analizu sajber rizika, u preliminarnoj procjeni navodi da će osigurani gubici najvjerovatnije biti manji od 100 miliona dolara, odnosno oko 75,7 miliona funti.

    Kao oprezno postavljenu gornju granicu procjene navela je 350 miliona dolara, što odgovara iznosu od približno 264,8 miliona funti.

    Prema njihovoj analizi, gubici izazvani ovim događajem mogli bi predstavljati između nula i dva odsto ukupne globalne premije sajber osiguranja.

    Iz CyberCubea objašnjavaju da se osiguravajuće pokriće primjenjuje samo kada polise obuhvataju prekid poslovanja usljed nenamjernog otkaza sistema kod spoljnog pružaoca usluga.

    Dodaju da se prijavljene posljedice uglavnom odnose na poteškoće u radu i smanjenu produktivnost, dok je zabilježeno malo ili nimalo slučajeva direktnog gubitka prihoda.

    Pojedine procjene dostižu čak 700 miliona dolara

    Znatno drugačiju procjenu iznio je Acrisure London Wholesale, prema čijim navodima bi globalni poremećaj mogao proizvesti oko 700 miliona dolara osiguranih gubitaka, odnosno približno 529,6 miliona funti.

    Iz ove kompanije upozoravaju da uzrok incidenta i njegove pune finansijske posljedice još nisu u potpunosti jasni.

    Ističu da gubitak pristupa Microsoftovim servisima ne znači nužno i potpunu obustavu poslovanja neke organizacije, ali da rasprostranjenost problema pokazuje koliko ovakvi incidenti mogu pogoditi različite države i privredne grane.

    Upozoravaju da dugotrajni prekidi rada mogu proizvesti značajne poslovne troškove zbog izgubljene produktivnosti, prekinutih transakcija i dodatnih operativnih rashoda.

    Razlike između procjena pokazuju koliko je teško unaprijed izračunati finansijske posljedice velikih tehnoloških poremećaja, posebno kada visina štete zavisi od trajanja prekida, vrste pogođenih usluga i konkretnih gubitaka koje kompanije mogu dokazati.