VRBAS Media

Autor: INFO

  • Skupština izglasala povjerenje vladi Đure Macuta

    Skupština izglasala povjerenje vladi Đure Macuta

    Skupština Srbije večeras nije izglasala nepovjerenje Vladi Srbije, predvođenoj premijerom Đurom Macutom.

    Za prijedlog o nepovjerenju vladi je glasalo 40 narodnih poslanika, 135 protiv, a uzdržan je bio jedan od 175 prisutnih poslanika.

    Macut se obratio u Skupštini i poručio da se rad vlade neće cijeniti po rečima, već po djelima.

    – Naš odgovor građanima biće još više rada, a ne da učestvujemo u sukobima – poručio je Macut.

    On je zahvalio svim poslanicima koji su učestvovali u raspravi o nepovjerenju Vladi Srbije, dodajući da su različita mišljenja sastavni dio demokratije, a ono po čemu se mjeri svaka vlada, kako je rekao, nisu riječi već rezultati.

    – Ali ova rasprava je pokazala i nešto drugo, pokazala je koliko je važno da u politici sačuvamo mjeru, odgovornost i poštovanje prema ljudima i institucijama – rekao je Macut i dodao da je zbog toga juče dobronamjerno pitao kako je moguće da od 62 poslanika opozicije potpisnika zahtjeva za izglasavanje nepovjerenja Vladi bude najviše 42 prisutno u bilo kom trenutku u posljednja tri dana, a i sada i manje od tog broja.

    – Vjerujem da su se to pitali i građani Srbije. Takođe, moram da konstatujem da se najveći dio ukupne diskusije koji je bio u ova tri dana odnosio na sve druge periode u skorijoj istoriji Srbije, osim na rad ove Vlade kojom ja predsjedavam – rekao je Macut.

    Naveo je da je bilo mnogo trenutaka kada su argumenti zamijenjeni uvredama, kada se politička kritika pretvorila u lične napade, i kada je umjesto razgovora o konkretnim problemima građana bilo riječi o pokušaju omalovažavanja.

  • Pucnjava na Baščaršiji

    Pucnjava na Baščaršiji

    Danas oko 18 časova, u ulici Kundurdžiluk na Baščaršiji došlo je do pucnjave, navode mediji. Svjedoci tvrde da se čulo najmanje pet pucnjeva te da su tri metka završila u objektu.

    Prema izjavama svjedoka, nepoznata osoba ispalila je više metaka prema radnji, odnosno ugostiteljskom objektu koji se nalazi u ovoj prometnoj ulici u samom srcu Sarajeva.

    Ove informacije zasad nisu zvanično potvrđene.

    Pucnjava je izazvala paniku među brojnim građanima i turistima koji su se u tom trenutku nalazili na Baščaršiji. Nakon što su odjeknuli pucnji, ljudi su se počeli sklanjati i bježati iz Kundurdžiluka i okolnih ulica.

    – Odjednom se začulo više pucnjeva. Turisti su počeli bježati, ljudi su se sklanjali u okolne radnje i objekte – ispričao je jedan od svjedoka.

    Za sada nema zvaničnih informacija o tome je li u pucnjavi bilo povrijeđenih osoba.

    Više informacija biće poznato naknadno, prenosi Crna-Hronika.

  • Vipotnik: Ministarstvo spremno da bude medijator

    Vipotnik: Ministarstvo spremno da bude medijator

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik pozvao je predstavnike mjesnih zajednica koje imaju probleme zbog blizine regionalne deponije Ramići da pošalju zvanične zahtjeve i prijedloge rješenja tog problema.

    Nakon što su mještani banjalučkih naselja Ramići i Dragočaj danas u blizini deponije na regionalnom putu Banjaluka – Prijedor organizovali mirne proteste, Vipotnik je poručio da će resorno ministartvo biti medijator u rješavanju problema.

    On je naveo i da trenutno u Ministarstvu nema aktivnih zahtjeva za izmještanje deponije.

    “Pronalaženje lokacije je dugotrajan proces koji košta i mora dobiti saglasnost svih osam lokalnih zajednica, koje su osnivači i upravljači regionalnom deponijom, a to su Banjaluka, Laktaši, Gradiška, Prnjavor, Srbac, Kotor Varoš, Čelinac i Kneževo, koje su osnovale preduzeće `Depot`”, rekao je Vipotnik novinarima.

    On je naveo da preduzeće “Depot” redovno vrši kontrolu kvaliteta vazduha, zemlje i vode i da, prema tim nalazima, nema opasnosti po okolinu i po zdravlje ljudi.

    Direktor regionalne deponije “DEP-OT” Ratko Jokić rekao je da razumije ogorčenost građana, ali je istakao da je situacija kompleksna i da je za njeno rješavanje potrebno zajedničko djelovanje osam lokalnih zajednica koje koriste deponiju.

    Smatra da je najoptimalnije rješenje da se modernizuje sadašnja deponija, odnosno da se što prije izgradi sanitarna kaseta, kao i ekološki prihvatljiva spalionica.

    Istakao je da bi nova deponija bila jedno od najkompleksnijih projekata, te ukazao da je to nesmotreno najavljeno, jer nije urađeno nikakvo istraživanje gdje se i kako može napraviti.

    Mještanin Nemanja Bikić, koji živi u neposrednoj blizini deponije, istakao je da je ovo tek prvi korak upozorenja, a da im je jedini zahtjev da deponija bude sklonjena ili da se preduzmu konkretni koraci.

    “Znam da je nemoguće da se to izmjesti preko noći, ali bar da se nešto počne rješavati jer se ovdje se više ne može živjeti”, rekao je Bikić.

    On je naveo da je nadležnima dat ultimatum, odnosno rok od tri sedmice, te da će, ako ne bude odgovora i konkretnih koraka, napraviti mnogo veće proteste, blokirati put i neće se skloniti.

    U ime Gradske uprave Banjaluka nije nije došao da na ovaj protest kako bi razgovarali sa ogorčenim građanima.

  • Proizvođači čipova izgubili više od bilion dolara vrijednosti

    Proizvođači čipova izgubili više od bilion dolara vrijednosti

    Sektor proizvodnje poluprovodnika širom svijeta pretrpio je značajan pad vrijednosti akcija, pri čemu je za svega nekoliko dana izbrisano više od bilion dolara tržišne kapitalizacije kompanija.

    Do pada je došlo nakon što rekordni poslovni rezultati južnokorejskog proizvođača memorijskih čipova SK Hynix nisu uspjeli da umire investitore zabrinute za održivost višegodišnjeg buma vještačke inteligencije, prenosi CNBC.

    Najveći pritisak pretrpjele su akcije kompanija SK Hynix, Samsung Electronics i japanske investicione grupe SoftBank, dok su pad vrijednosti zabilježili i brojni proizvođači čipova iz Sjedinjenih Američkih Država i Azije.

    Rasprodaja akcija uslijedila je nakon što je SK Hynix objavio rekordnu kvartalnu dobit, ali su ostvareni prihodi i operativni rezultat ipak ostali ispod visokih očekivanja analitičara.

    Investitore dodatno zabrinjavaju sve izraženiji strahovi da bi višegodišnji talas ulaganja u infrastrukturu za vještačku inteligenciju mogao usporiti, kao i mogućnost da povećanje proizvodnih kapaciteta najvećih proizvođača memorijskih čipova dovede do prezasićenosti tržišta u narednim godinama.

    Pritisak na tehnološki sektor dodatno je pojačan iščekivanjem odluke američkih Federalnih rezervi o kamatnim stopama, dok investitori istovremeno procjenjuju da li će najveće tehnološke kompanije nastaviti da izdvajaju ogromna sredstva za razvoj i primjenu vještačke inteligencije.

    Uprkos snažnoj korekciji cijena akcija, analitičari ocjenjuju da dugoročne perspektive tržišta memorijskih čipova ostaju pozitivne zahvaljujući kontinuiranom rastu potražnje za naprednim sistemima vještačke inteligencije. Ipak, upozoravaju da će nestabilnost na tržištu vjerovatno ostati izražena i u narednom periodu.

  • Vlada Srpske priprema investicioni ciklus od preko sedam milijardi KM uz podršku stranih partnera

    Vlada Srpske priprema investicioni ciklus od preko sedam milijardi KM uz podršku stranih partnera

    Republika Srpska sve više privlači pažnju stranih investitora, a nadležne institucije vode intenzivne razgovore sa međunarodnim kompanijama zainteresovanim za ulaganja. Takvo interesovanje potvrđuje da se Srpska i dalje smatra poželjnom destinacijom za kapital, uprkos izazovima na svjetskom tržištu.

    Pred Vladom Republike Srpske nalazi se novi investicioni ciklus vrijedan više od sedam milijardi maraka. Planirano je da najveći dio sredstava bude usmjeren u razvoj saobraćajne i komunalne infrastrukture, energetske projekte, gasifikaciju, kao i jačanje lokalnih zajednica. Istovremeno, najavljen je dolazak investitora iz Sjedinjenih Američkih Država, ali i predstavnika ugledne jevrejske finansijske institucije koji žele da razmotre mogućnosti saradnje.

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović istakla je da se već radi na pripremi konkretnih projekata za razgovore sa predstavnicima jevrejske banke.

    – Ozbiljna delegacija dolazi u septembru. Dostavili smo im projekte kako bi ih analizirali, nakon čega planiramo potpisivanje protokola koji će definisati pravce buduće saradnje. Vjerujem da će ta institucija u narednim godinama postati jedan od naših važnijih partnera – rekla je Vidovićeva.

    Da interesovanje stranog kapitala nije slučajno, pokazuju i podaci o broju novoosnovanih preduzeća sa stranim vlasništvom. Tokom 2022. godine registrovana su 292 takva privredna društva, godinu kasnije 298, u 2024. godini 270, dok ih je tokom 2025. osnovano 278.

    Iz Ministarstva privrede Republike Srpske navode da su unapređenje poslovnog ambijenta i izmjene propisa doprinijeli većem povjerenju investitora.

    – Liberalizacija regulatornog okvira, zajedno sa konkurentnom poreskom politikom, povoljnim troškovima poslovanja, pristupom tržištima i izvoznim mogućnostima, stvorila je uslove za veći priliv stranih investicija. Najbolje rezultate daju kombinovane mjere podrške privredi koje obuhvataju više oblasti – saopšteno je iz Ministarstva.

    Premijer Republike Srpske Savo Minić najavio je da je pripremljen novi razvojni projekat koji će razmatrati naredni saziv Vlade, a koji će biti usmjeren na dodatna ulaganja u privredu i zdravstveni sektor.

    Govoreći o ekonomskim reformama, Minić je naglasio da je neophodno sprovesti dublje strukturalne promjene, podsjećajući da posljedice ranijih procesa privatizacije i danas opterećuju privredu.

    – Svjesni smo da bez ozbiljnih reformi nema dugoročnog razvoja. Mnoge firme koje su nekada privatizovane danas ne rade i ostale su zatvorene, a obaveze prema radnicima nisu ispunjene. Zbog toga moramo tražiti nova rješenja koja će donijeti održiv razvoj – rekao je Minić.

    Ekonomista Saša Grabovac smatra da je prije pokretanja novih investicionih projekata potrebno detaljno analizirati efekte dosadašnjih ulaganja kako bi buduće mjere bile što efikasnije.

    Prema njegovim riječima, Vlada Republike Srpske već radi na tome kroz posebno formirano savjetodavno tijelo kojim predsjedava premijer Savo Minić.

    – U proces su uključeni privrednici, predstavnici institucija i stručna javnost. Cilj je da se prikupljeni prijedlozi pretoče u konkretne i ostvarive planove sa jasno definisanim rokovima i nosiocima aktivnosti, kako sve ne bi ostalo samo na dobrim namjerama – istakao je Grabovac.

    Stručnjaci podsjećaju da se kretanje stranih direktnih investicija mora posmatrati u kontekstu globalnih ekonomskih prilika, koje karakterišu geopolitičke napetosti, promjene u međunarodnoj trgovini i reorganizacija lanaca snabdijevanja. Istovremeno, sve izraženiji trend približavanja proizvodnje evropskim tržištima otvara dodatne razvojne mogućnosti za Republiku Srpsku, koja nastoji da iskoristi takve okolnosti za privlačenje novih investicija.

  • Fauči u Senatu odbio da odgovara na pitanja o porijeklu kovida, pozvao se na Peti amandman

    Fauči u Senatu odbio da odgovara na pitanja o porijeklu kovida, pozvao se na Peti amandman

    Bivši visoki američki zdravstveni zvaničnik Entoni Fauči odbio je da odgovori na pitanja na saslušanju u američkom Senatu o porijeklu pandemije kovida-19, navodeći da strahuje da će republikanski zakonodavci pokušati da iskoriste njegovo svjedočenje kako bi ga procesuirali zbog krivokletstva.

    Pozvao se na Peti amandman Ustava SAD, koji propisuje da nijedna osoba ne može biti „prisiljena u bilo kojem krivičnom postupku da svjedoči protiv sebe“, piše BBC.

    Nekoliko dana prije saslušanja, republikanski senator Rend Pol objavio je više od 1.000 stranica Faučijevih zapisa iz vremena pandemije, u kojima je razmatrao slavu i porijeklo kovida.

    Fauči je rekao da Pol ima nešto protiv njega i podsjetio da je o kovidu već više puta svjedočio pod zakletvom na kongresnim saslušanjima.

    „Iako mi je teško da to učinim zbog poštovanja koje imam prema zakonodavnoj grani vlasti… po savjetu mojih advokata, pozvaću se na svoje pravo iz Petog amandmana Ustava da se uzdržim od odgovaranja na vaša pitanja“, rekao je Fauči, bivši direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti (NIAID).

    Time nije priznao krivicu, budući da je Peti amandman osmišljen kako bi zaštitio pojedince od prisile, grešaka i nepravednog prebacivanja tereta dokazivanja.

    Fauči je rekao da ga je Polova „očigledna opsesija“ njegovim krivičnim gonjenjem navela da ovog puta ne odgovara na pitanja.

    „Jedini zaključak do kojeg mogu da dođem jeste da je jedini razlog zbog kojeg me poziva pred ovaj odbor taj da me natjera da kažem nešto – bilo šta – što bi moglo da opravda njegova ponovljena javna obećanja da ću na kraju, njegovim riječima, završiti ‘iza rešetaka'“, rekao je Fauči.

    Pol je nastavio da ispituje Faučija uprkos njegovom odbijanju da odgovara. Saslušanje je povremeno bilo napeto, uključujući trenutak kada je jedan od Faučijevih advokata, koji je sjedio pored njega, više puta pokušao da se umiješa tokom Polovog ispitivanja. Pol je potom naložio obezbjeđenju da ga udalji iz sale.

    Tokom uvodnog obraćanja, Pol je tvrdio da Faučijevi dnevnički zapisi protivrječe onome što je govorio američkoj javnosti o porijeklu virusa.

    On je sugerisao da je Fauči, iako je javno tvrdio da je kovid nastao prirodnim putem, privatno vjerovao da virus potiče iz medicinske laboratorije.

    Senator je više puta promovisao teoriju o curenju virusa iz laboratorije, prema kojoj je kovid potekao iz kineskog Instituta za virusologiju u Vuhanu.

    Svjetska zdravstvena organizacija je 2025. godine saopštila da je teorija prirodnog porijekla – odnosno prenošenja virusa sa životinja na ljude – i dalje „najbolje potkrijepljena“ dostupnim dokazima, ali je istakla da je konačno utvrđivanje porijekla virusa i dalje neizvjesno dok se ne pojave novi dokazi.

    Faučijevi dnevnički zapisi pokazuju da je na početku pandemije bio otvoren prema objema mogućim teorijama o porijeklu kovida – prirodnom nastanku i curenju iz laboratorije – prije nego što je, kako se čini, postao uvjereniji da virus ima prirodno porijeklo.

    Kao bivši direktor NIAID-a, Fauči, koji je penzionisan 2022. godine, tokom i nakon pandemije suočavao se sa prijetnjama smrću, ali i oštrim kritikama republikanaca zbog zalaganja za obavezno nošenje maski i drugih epidemioloških mjera.

    Zbog čestih obraćanja javnosti postao je zaštitno lice američkog odgovora na pandemiju, dok su naučnici pokušavali da što brže dođu do novih saznanja o virusu.

    Fauči i Donald Tramp često su bili u sukobu zbog načina borbe protiv pandemije, uključujući i periode kada je Tramp promovisao nedovoljno dokazane metode liječenja.

    Prije odlaska sa funkcije, bivši predsjednik Džo Bajden izdao je preventivno pomilovanje za Faučija, koji je ostao njegov glavni medicinski savjetnik.

  • Nekada najisplativija investicija, danas prazni lokali: Tržište nekretnina mijenja pravila

    Nekada najisplativija investicija, danas prazni lokali: Tržište nekretnina mijenja pravila

    Tržište nekretnina u Republici Srpskoj i dalje bilježi snažan rast, ali se iza visokih cijena stanova kriju potpuno drugačiji trendovi kada je riječ o drugim vrstama objekata. Dok kvadrat stambenog prostora dostiže rekordne iznose, poslovni prostori sve teže pronalaze kupce i zakupce, pa su u pojedinim slučajevima postali jeftiniji od stanova.

    Prema riječima agenta za nekretnine Dragana Milanovića, nije tačno da rast cijena pogađa cijelo tržište podjednako.

    – Stanovi i pojedine vrste nekretnina jesu poskupjeli, ali poslovni prostori nisu. Razlog je jednostavan – nedostatak privredne aktivnosti. Investitori danas grade prvenstveno zbog prodaje stanova, dok regulacioni planovi uglavnom predviđaju da se u prizemljima novih zgrada nalaze poslovni prostori. Zbog toga je njihova ponuda postala mnogo veća od potražnje – kaže Milanović.

    Kako navodi, u pojedinim dijelovima grada gotovo je nemoguće pronaći slobodan stan, dok istovremeno desetine poslovnih prostora ostaju prazne.

    – Danas smo došli do paradoksa da je poslovni prostor jeftiniji od stana. Prije desetak ili petnaest godina situacija je bila potpuno drugačija. Tada ih je bilo znatno manje na tržištu, pa su dostizali osjetno više cijene od stambenih kvadrata – ističe on.

    Promjene cijena uticale su i na navike kupaca. Sve više građana odustaje od kupovine stana u urbanim zonama i okreće se izgradnji porodičnih kuća u prigradskim naseljima.

    Milanović kaže da je u posljednje četiri do pet godina primjetan značajan rast interesovanja za kuće na periferiji, prije svega zbog velikih razlika u cijeni.

    – Onaj ko želi da riješi stambeno pitanje i kupi stan od 60 ili 70 kvadrata u gradu danas mora izdvojiti i više od 300.000 KM. S druge strane, za oko 200.000 KM moguće je izgraditi porodičnu kuću u naseljima poput Šargovca, Dragočaja ili Drakulića, zbog čega se sve više ljudi odlučuje upravo za tu opciju – zaključuje Milanović.

  • Karan sa Molerom: Republika Srpska se dosljedno zalaže za striktnu primjenu Ustava

    Karan sa Molerom: Republika Srpska se dosljedno zalaže za striktnu primjenu Ustava

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan razgovarao je danas u Banjaluci sa ambasadrom Kraljevine Danske Ageom Sandalom Molerom.Karan je upoznao Molera sa aktuelnom političkom situacijom u Republici Srpskoj i BiH, kao i sa zvaničnim stavovima institucija Republike Srpske.

    Karan je istakao je da se Republika Srpska dosljedno zalaže za striktnu primjenu Ustava, očuvanje svoje ustavne pozicije i poštovanje slova Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Predsjednik Srpske je izrazio punu opredjeljenost institucija Srpske ka dijalogu, istakavši da su one konstruktivan partner usmjeren na saradnju, te očuvanje mira i stabilnosti.

  • Za novi most još nema ni projektanta

    Za novi most još nema ni projektanta

    Grad Banjaluka ni krajem jula nije izabrao firmu koja će izraditi projektnu dokumentaciju za most u Docu, iako je početak radova najavljivan tokom ovog ljeta. Rok za dostavljanje ponuda sada je pomjeren na 3. avgust, gotovo pet mjeseci nakon što je tender raspisan. Posao je procijenjen na 256.410 KM bez PDV-a, a ponude će biti otvorene istog dana.

    Postupak je pokrenut 13. marta, a prvobitni rok za ponude bio je 28. april. Grad ga je prvo produžio do 5. maja, da bi nakon žalbenog postupka odredio novi datum, 3. avgust.

    Tender je zaustavljen poslije žalbe firme „Radis“ iz Istočnog Sarajeva, koja je osporila dio uslova postavljenih pred potencijalne projektante.

    Grad je, između ostalog, tražio rješenja nadležnog ministarstva za ispitivanje građevinskih materijala poput betona, asfalta i cementa. Žalilac je tvrdio da ti uslovi nisu opravdani jer se nabavka odnosi na izradu dokumentacije, a ne na laboratorijsko ispitivanje materijala.

    Kancelarija za razmatranje žalbi prihvatila je dio tih navoda i utvrdila da su pojedini zahtjevi ograničili konkurenciju. Sporni su bili i uslovi koji su se odnosili na licence angažovanih stručnjaka i samih firmi.

    Grad je potom morao ispraviti dokumentaciju i ponovo otvoriti rok za ponude.

    Od najavljenih radova nema ništa tokom ljeta

    Gradonačelnik Draško Stanivuković početkom marta je govorio da bi radovi mogli početi tokom ljeta, pod uslovom da budu riješeni imovinsko-pravni odnosi i obezbijeđena podrška Skupštine grada.

    Slična poruka stigla je i u maju iz gradskog Odjeljenja za saobraćaj i puteve. Tada je najavljeno da bi jedna faza projekta mogla početi tokom ove građevinske sezone.

    Kraj jula, međutim, most dočekuje bez izabranog projektanta.

    I nakon potpisivanja ugovora, odabrana firma imaće 90 dana da izradi dokumentaciju. Tek poslije toga slijede revizija projekta, pribavljanje potrebnih saglasnosti i građevinske dozvole, a zatim novi postupak za izbor izvođača radova.

    Zbog toga početak ozbiljnijih radova tokom ovog ljeta više nije realan.

    Prvi radovi počeli još 2020. godine

    Priča o mostu u Docu traje godinama.

    Ugovor za prvu fazu izgradnje potpisan je u novembru 2020. godine sa kompanijom „Integral inženjering“. Bio je vrijedan 7,44 miliona KM, a izvođaču je ostavljen rok od 540 dana.

    Na terenu su započeti temelji i šipovi, ali je projekat već naredne godine zaustavljen. Tada je saopšteno da će most morati sačekati „bolja vremena“, dok je dio novca preusmjeren na projekte vodosnabdijevanja.

    Grad se projektu kasnije vratio sa znatno širim planom.

    Nova dokumentacija treba da obuhvati dva odvojena drumska mosta preko Vrbasa, pješačko-biciklistički most, manji most preko Crkvene, kružnu raskrsnicu i pristupne saobraćajnice. Cilj je povezivanje Bulevara cara Dušana sa Mačvanskom ulicom i Istočnim tranzitom.

    Skupština grada podržala je i novo kreditno zaduženje od 5,3 miliona KM, prvenstveno za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i izradu dokumentacije.

    Najnovija ispravka tendera, zato, ne znači da izgradnja mosta počinje. Ona znači da Grad, skoro šest godina nakon prvih radova na obali Vrbasa, još traži firmu koja će pripremiti dokumentaciju bez koje se ne može doći ni do građevinske dozvole.

  • BiH korak bliže jeftinijim prekograničnim novčanim transferima

    BiH korak bliže jeftinijim prekograničnim novčanim transferima

    Bosna i Hercegovina je korak bliže uvođenju jeftinijih prekograničnih novčanih transfera za građane i poslovne subjekte, poručio je šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH, Luiđi Soreka.

    Nakon što su Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojili potrebne zakonske propise, Centralna banka BiH može podnijeti zahtjev Evropskoj komisiji za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA).

    – Ovo je konkretan korak naprijed u procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine – naveo je Soreka u objavi na društvenoj mreži X.

    Pristupanje SEPA omogućilo bi smanjenje troškova prekograničnih novčanih transfera između BiH, zemalja Evropske unije i drugih članica tog sistema.

    Predstavnički dom Parlamenta FBiH na jučerašnjoj sjednici je usvojio usaglašene tekstove Zakona o platnim uslugama, Zakona o elektronskom novcu i Zakona o računima za plaćanje.

    NSRS je Zakon o platnim uslugama usvojila 9. jula ove godine.

    SEPA omogućava da se plaćanja u evrima između zemalja članica obavljaju brže, jednostavnije i uz znatno niže naknade nego putem postojećih međunarodnih platnih sistema, što je posebno važno za građane koji primaju novac iz inostranstva, kompanije koje posluju s partnerima u Evropskoj uniji, ali i za dijasporu.