Autor: INFO

  • Bosančić upozorava: Nova odluka mogla bi investitorima olakšati uklanjanje stabala u Banjaluci

    Bosančić upozorava: Nova odluka mogla bi investitorima olakšati uklanjanje stabala u Banjaluci

    Predložena nova Odluka o komunalnom redu u Banjaluci mogla bi investitorima olakšati uklanjanje postojećih stabala tokom građevinskih radova, ukoliko obezbijede njihovu nadoknadu sadnjom na drugoj lokaciji ili novčanom naknadom. Na sporno rješenje upozorio je Boran Bosančić, predsjednik Gradskog odbora DEMOS-a Banjaluka i gradski odbornik, koji zahtijeva da se takva odredba povuče.

    Riječ je o članu 37 nove odluke, koja bi pred odbornicima Skupštine grada trebalo da se nađe 19. novembra. Bosančić je za BL Portal upozorio da bi predloženo rješenje moglo otvoriti prostor za uklanjanje postojećeg drveća uz naknadnu kompenzaciju, umjesto da prioritet bude njegova zaštita.

    „Na ovaj način legalizuje se sječa drveća u Banjaluci, a to se ne smije dopustiti“, poručio je Bosančić.

    Nova sadnica ne može zamijeniti stablo staro decenijama

    Prema njegovim riječima, predložena odredba praktično bi omogućila investitorima da tokom izgradnje novih objekata uklanjaju postojeća stabla, pod uslovom da ih nadoknade sadnjom na drugoj lokaciji ili plate odgovarajuću naknadu.

    Bosančić smatra da takav pristup šalje pogrešnu poruku, jer zelenilo tretira kao prepreku građevinskim projektima, umjesto kao vrijednost koju bi grad trebalo da čuva.

    „Niko ne može ozbiljno tvrditi da nekoliko novih sadnica, posađenih na nekoj drugoj lokaciji, može odmah nadoknaditi vrijednost i značaj stabla koje je raslo decenijama. Zelenilo nije potrošna roba niti prepreka koju je moguće ukloniti kada se pojavi potreba za novim građevinskim prostorom“, istakao je on.

    Posebno je ukazao na problem zagađenja vazduha sa kojim se Banjaluka suočava godinama, naglašavajući da bi očuvanje postojećih stabala i zelenih površina trebalo da bude jedan od prioriteta gradske uprave.

    „Svjesni smo koliko građani tokom zimskih mjeseci teško dišu i koliko je važno sačuvati svaki dio zelenih površina i svako postojeće stablo. Umjesto da se sistemski radi na povećanju zelenih površina i zaštiti drveća, predlažu se rješenja koja mogu dodatno ohrabriti njegovo uklanjanje“, upozorio je Bosančić.

    Građani već protestovali zbog sječe i betonizacije

    Podsjetio je i da su građani Banjaluke u prethodnom periodu više puta protestovali i reagovali zbog uništavanja zelenih površina, uklanjanja drveća i sve izraženije betonizacije grada.

    Prema njegovim riječima, takve reakcije jasno pokazuju da građani ne žele Banjaluku u kojoj će interesi investitora biti važniji od kvaliteta života, zdravlja i očuvanja životne sredine.

    Zbog toga će Bosančić tražiti da se sporna odluka povuče sa dnevnog reda sjednice Skupštine grada zakazane za 19. novembar, kao i da se predložena rješenja ponovo razmotre.

    Istakao je da su Banjaluci potrebni veći broj stabala, više zelenih površina i odgovorniji odnos prema životnoj sredini, a ne propisi koji bi mogli olakšati uklanjanje postojećeg zelenila.

    „Zelenilo moramo čuvati, a ne tražiti načine kako da opravdamo njegovo uništavanje“, poručio je Bosančić.

  • Poznato ko preuzima ključne funkcije u NSRS, ali i ko prvi napušta Stanivukovića

    Poznato ko preuzima ključne funkcije u NSRS, ali i ko prvi napušta Stanivukovića

    Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj postigla je dogovor o raspodjeli funkcija u rukovodstvu Narodne skupštine Republike Srpske, a poznata su i imena koja bi trebalo da zauzmu najvažnije pozicije u novom sazivu parlamenta.

    Prema informacijama koje je objavila “Srpskainfo” (https://srpskainfo.com/politika/poznato-ko-ulazi-u-rukovodstvo-nsrs-ali-i-ko-prvi-napusta-stanivukovica/), Nenad Stevandić trebalo bi ponovo da bude izabran za predsjednika Narodne skupštine, dok su za potpredsjedničke funkcije predviđeni Nina Bukejlović iz SNSD-a, Snježana Gvozden iz Pokreta Sigurna Srpska, predstavnik opozicije i Nedeljko Čubrilović iz SP-DEMOS-a.

    Posebnu pažnju privlači ime Snježane Gvozden, čije se imenovanje dovodi u vezu sa spekulacijama o mogućim političkim prelascima iz Pokreta Sigurna Srpska u redove vladajuće većine.

    Dogovor je postignut i kada je riječ o poziciji generalnog sekretara Narodne skupštine. Dragan Dakić, saradnik Nenada Stevandića, trebalo bi da preuzme tu funkciju, dok bi dosadašnji generalni sekretar Boran Bosančić postao njegov zamjenik.

    Bosančić se ranije protivio takvom rješenju, a Socijalistička partija i DEMOS insistirali su da zadrži sadašnju poziciju. Ipak, prema dostupnim informacijama, prevagnuo je Stevandićev prijedlog.

    Politička preslagivanja prate i najave o mogućem povećanju skupštinske većine. Milorad Dodik je nakon sastanka poručio da vladajuća koalicija trenutno ima 56 poslanika, ali da bi taj broj mogao porasti na 58.

    S druge strane, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković izjavio je da nema saznanja o tome da bi neko od poslanika mogao napustiti njegov pokret.

    „Ko god to da bude i ako bude, proći će kao Ćopić“, poručio je Stanivuković.

    Podsjećamo, Vladimir Ćopić, koji je mandat osvojio na listi SDS-a, obavijestio je skupštinsku službu da će u novom sazivu djelovati u Klubu poslanika Ujedinjene Srpske.

    Ukoliko se potvrde najavljene promjene, konstitutivna sjednica Narodne skupštine pokazaće ne samo ko će zauzeti najvažnije funkcije nego i koliko će političkih transfera obilježiti početak novog skupštinskog saziva.

  • Pokret Sigurna Srpska traži mjesto potpredsjednika NSRS, poznato i koga predlažu

    Pokret Sigurna Srpska traži mjesto potpredsjednika NSRS, poznato i koga predlažu

    Pokret Sigurna Srpska (PSS) održao je sjednicu Predsjedništva u Banjaluci, na kojoj je doneseno nekoliko važnih odluka u vezi sa djelovanjem pokreta i predstojećim konstituisanjem novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske.

    Odlučeno je da Tanja Vukomanović ostane šef Kluba poslanika PSS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, dok je predsjednik pokreta Draško Stanivuković poručio da je ona svojim dosadašnjim radom zaslužila novo povjerenje.

    Stanivuković je najavio i da će PSS predložiti Dragana Milanovića za potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

    Kako je objavio RTRS, Stanivuković je najavio da je pokret pripremio krivične prijave zbog, kako je naveo, „navodne političke korupcije“, koje će sutra biti predate nadležnim institucijama.

    „Nastavljamo našu borbu. Smatramo da se borimo na način da se digne svijest ljudi“, poručio je Stanivuković.

    On je dodao da je formirana radna grupa koja će se baviti izmjenama Izbornog zakona, s ciljem da mandati pripadaju političkoj organizaciji, a ne pojedincima.

    Stanivuković je istakao i da je PSS otvoren za razgovore o svim pitanjima važnim za Republiku Srpsku, naglašavajući da će pokret nastaviti političko djelovanje kroz Narodnu skupštinu i druge institucije.

  • Republika Srpska ulazi u formiranje institucija

    Republika Srpska ulazi u formiranje institucija

    Republika Srpska sutra će dobiti 12. saziv Narodne skupštine, čime počinje proces konstituisanja novih institucija nakon održanih izbora. Svečana sjednica biće prilika za izbor skupštinskog rukovodstva i polaganje zakletvi novoizabranih predstavnika.

    Iz Republike Srpske poručuju da brzo formiranje parlamenta predstavlja potvrdu političke stabilnosti i institucionalnog kontinuiteta, posebno imajući u vidu da će od izbora do konstituisanja novog saziva proći svega mjesec i po dana.

    Pravni stručnjaci ističu da je konstituisanje Narodne skupštine važno za nesmetano funkcionisanje ostalih institucija. Generalni sekretar predsjednika Republike Srpske Marko Romić ocijenio je da se na taj način stvaraju uslovi za formiranje i rad svih ostalih organa vlasti.

    Savjetnik predsjednika Narodne skupštine Dragan Đakić naglasio je značaj stabilne institucionalne strukture, ističući da ona omogućava kontinuitet i nesmetano funkcionisanje društva.

    Prema informacijama koje je objavio RTRS, dosadašnji predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić kandidat je za istu funkciju i u novom sazivu, dok se očekuje da vladajuća koalicija obezbijedi dvotrećinsku većinu.

    Lider SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je cilj upravo takva skupštinska većina, iako je SNSD, uz još jednu ili dvije političke partije, mogao obezbijediti i apsolutnu većinu.

    Dodik je objasnio da je dvotrećinska podrška važna zbog značajnih političkih pitanja koja očekuju Republiku Srpsku, ali i zbog odnosa prema političkom Sarajevu. Posebno je naglasio da takva većina predstavlja snažnu podršku srpskom članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović.

    Na konstitutivnoj sjednici 83 poslanika položiće zakletvu, biće izabrana radna tijela, Komisija za izbor i imenovanja, kao i predsjednik i potpredsjednici Narodne skupštine.

    Predviđeno je i polaganje zakletve novoizabranog predsjednika Republike Srpske Save Minića, kao i potpredsjednika Republike Ramiza Salkića i Igora Balukčića. Zakletvu će položiti i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Očekuje se da nakon konstituisanja parlamenta uslijedi formiranje ostalih institucija, a pred novim sazivom nalaze se brojni unutrašnji i međunarodni izazovi.

  • Dodik: Vladajuća koalicija obezbijedila dvotrećinsku većinu, sutra potpisivanje sporazuma

    Dodik: Vladajuća koalicija obezbijedila dvotrećinsku većinu, sutra potpisivanje sporazuma

    Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj usaglasila je sporazum o formiranju vlasti, a njegovo potpisivanje najavljeno je za sutra u 8.50 časova. Nakon sastanka koalicionih partnera u Narodnoj skupštini Republike Srpske, lider SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je obezbijeđena dvotrećinska većina.

    Dodik je istakao da će potpisivanju sporazuma prisustvovati 56 poslanika vladajuće većine, izrazivši uvjerenje da bi njihova podrška mogla porasti i na 58 poslanika.

    Kako je prenio RTRS, koalicioni partneri usaglasili su i imena kandidata za potpredsjednike Narodne skupštine Republike Srpske, dok je za predsjednika parlamenta predložen lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić. Dodik je naveo da očekuju i prijedlog opozicije za jedno od potpredsjedničkih mjesta.

    Na sastanku su dogovorena i imena četiri delegata za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao i dnevni red sutrašnje konstitutivne sjednice Narodne skupštine.

    Dodik je ocijenio da opoziciona struktura nije homogena kao vladajuća koalicija, za koju tvrdi da je jedinstvena i spremna da nastavi političko djelovanje.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić poručio je da unutar vladajuće koalicije nema problema u komunikaciji te da će ona nastaviti da radi na afirmaciji Republike Srpske.

    Stevandić je naveo da se očekuje kompletiranje institucija nakon konstituisanja novog saziva Narodne skupštine, polaganja zakletvi predsjednika Republike Srpske Save Minića i srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, te formiranja nove vlade.

    Predsjednik NPS-a Darko Banjac najavio je da bi do 25. decembra trebalo da budu formirani Vlada Republike Srpske i usvojen budžet.

    Slične poruke poslali su i ostali koalicioni partneri, ističući da očekuju nastavak stabilnog funkcionisanja vlasti i institucija u Republici Srpskoj.

  • NATO odgađa samit u Albaniji: Rastu neslaganja unutar Alijanse

    NATO odgađa samit u Albaniji: Rastu neslaganja unutar Alijanse

    NATO neće održati naredni samit u Albaniji 2027. godine, kako je prvobitno bilo planirano, zbog sve izraženijih neslaganja unutar Alijanse o izdvajanjima za odbranu i ratovima u Iranu i Ukrajini.

    Alijansa još nije utvrdila novi termin održavanja sastanka, a kao moguća alternativa pominje se 2028. godina.

    Albanski premijer Edi Rama potvrdio je da samita u njegovoj zemlji neće biti naredne godine.

    „Još ne postoji zajednički stav o tome kada će se samit održati, sigurno ne 2027. godine“, rekao je Rama, dodajući da bi Tirana mogla biti domaćin skupa 2028. godine.

    Kako prenosi RTRS, generalni sekretar NATO-a Mark Rute nije direktno odgovorio na pitanje o odgađanju samita, već je poručio da je Alijansa fleksibilna kada je riječ o vremenskom planu i da sastanke organizuje onda kada za njima postoji potreba.

    Neslaganja oko izdvajanja za odbranu

    Prema pisanju „Politika“, NATO je oprezan u vezi sa održavanjem samita u Albaniji, koja je među članicama Alijanse izdvajala najmanje sredstava za odbranu.

    Prema podacima NATO-a, Albanija je 2025. godine bila na posljednjem mjestu među 32 članice, sa izdvajanjima od 1,48 odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu.

    Pitanje finansiranja odbrane jedno je od važnijih spornih pitanja unutar Alijanse, posebno nakon insistiranja američkog predsjednika Donalda Trampa da evropske članice preuzmu veći dio finansijskog tereta kolektivne bezbjednosti.

    Dodatne razlike među članicama postoje i u vezi sa ratovima u Ukrajini i Iranu, što je doprinijelo komplikovanju odnosa unutar NATO-a.

    Samiti se više ne održavaju po ustaljenom rasporedu

    Prije 2014. godine samiti NATO-a održavali su se dva puta godišnje, dok su tokom posljednje decenije organizovani uglavnom jednom godišnje.

    Izjava Marka Rutea da će Alijansa samite održavati onda kada to bude potrebno ostavlja prostor za promjenu dosadašnje dinamike sastanaka.

    Ukoliko se postigne dogovor, Tirana bi domaćin samita mogla postati 2028. godine, ali novi termin za sada nije zvanično potvrđen.

  • Novi alarm zbog nuklearne bezbjednosti u Ukrajini: Černobilj i Zaporožje suočili se sa prekidima napajanja

    Novi alarm zbog nuklearne bezbjednosti u Ukrajini: Černobilj i Zaporožje suočili se sa prekidima napajanja

    Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) upozorila je na nove probleme sa nuklearnom bezbjednošću u Ukrajini, nakon što su dvije nuklearne lokacije, uključujući Černobilj i elektranu Zaporožje, tokom protekle sedmice imale prekide u snabdijevanju električnom energijom.

    Zbog problema u elektroenergetskoj mreži aktivirani su rezervni dizel-generatori koji su obezbijedili napajanje ključnih sigurnosnih sistema.

    Kako prenosi Srpskainfo, padovi napona u mreži automatski su pokrenuli generatore u nekoliko objekata unutar zone isključenja oko Černobilja, koja se prostire na približno 2.600 kvadratnih kilometara.

    Stručnjaci IAEA saopštili su da su rezervni sistemi uspješno preuzeli napajanje objekata u toj zoni.

    Istovremeno, nuklearna elektrana Zaporožje na jugu Ukrajine tokom prošlog vikenda bila je duže od 12 sati potpuno odsječena od spoljnih izvora električne energije.

    Zbog toga su aktivirana četiri dizel-generatora za hitne slučajeve, koji su obezbijedili struju za najvažnije sigurnosne sisteme postrojenja. Kasnije je njihov broj smanjen na dva kako bi se sačuvale zalihe goriva.

    IAEA sve više zabrinuta zbog stanja energetske mreže

    Zabrinutost zbog nuklearne bezbjednosti u Ukrajini traje od početka ruske invazije u februaru 2022. godine.

    Napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, uključujući termoelektrane, dodatno su otežali snabdijevanje električnom energijom, zbog čega se zemlja sve više oslanja na tri preostale nuklearne elektrane koje su u funkciji.

    Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi upozorio je da oštećenja elektroenergetske mreže predstavljaju ozbiljan rizik za bezbjedan rad nuklearnih postrojenja.

    „Teško je precijeniti koliko sam zabrinut zbog stanja elektroenergetske mreže u Ukrajini i njenog uticaja na nuklearnu bezbjednost. Ta zabrinutost postaje još veća kako temperature nastavljaju da padaju, a zima uzima maha“, izjavio je Grosi.

    On je posebno ukazao na izazove koje zimski uslovi predstavljaju za održavanje stabilnog napajanja i funkcionisanje sigurnosnih sistema u nuklearnim postrojenjima.

    Podsjećanja radi, Černobilj je mjesto najteže nuklearne nesreće u istoriji, koja se dogodila 1986. godine. Iako elektrana više nije u funkciji, njeni objekti i dalje zahtijevaju stalno napajanje kako bi se održavali sigurnosni sistemi.

    Novi prekidi električne energije zato predstavljaju dodatni razlog za zabrinutost međunarodnih stručnjaka, posebno uoči zimskog perioda i mogućih novih oštećenja ukrajinske energetske infrastrukture.

  • Tramp optužio Bajdena za haos u američkom vazdušnom saobraćaju: „Sistem je star 50 godina“

    Tramp optužio Bajdena za haos u američkom vazdušnom saobraćaju: „Sistem je star 50 godina“

    Američki predsjednik Donald Tramp optužio je administraciju svog prethodnika Džozefa Bajdena za loše stanje u Federalnoj upravi za vazduhoplovstvo (FAA), tvrdeći da su ogromna finansijska sredstva potrošena neracionalno, zbog čega je ionako zastarjeli sistem kontrole vazdušnog saobraćaja postao još nefunkcionalniji.

    Tramp je poručio da Sjedinjene Američke Države imaju znanje i plan za modernizaciju sistema, ali da je neophodno da Kongres hitno obezbijedi potrebna sredstva.

    „Ako Kongres odobri preko potrebno finansiranje kontrole vazdušnog saobraćaja, možemo brzo i efikasno da izgradimo sistem. To će biti najbolji sistem na svijetu. Veliki dio našeg sadašnjeg sistema kontrole vazdušnog saobraćaja star je 50 godina, što je apsurdno“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

    Kako prenosi RTRS, američki predsjednik naveo je da su radovi na modernizaciji već počeli i da bi trebalo da budu završeni što prije, umjesto da se realizuju postepeno.

    Ovo je Trampovo prvo javno obraćanje nakon što je u petak došlo do obustave vazdušnog saobraćaja širom SAD.

    Hiljade otkazanih letova širom SAD

    Zbog kvara opreme u sistemu kontrole letenja, američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo u petak je naredila obustavu letova na svim aerodromima u zemlji, što je prizemljilo avione na više od četiri sata.

    Problemi su nastavljeni i tokom vikenda. Prema podacima platforme FlightAware, u subotu je otkazano više od 6.400 letova, dok je u petak taj broj premašio 9.000.

    Za nedjelju je bilo otkazano još 910 letova, a broj je nastavio da raste.

    Administrator FAA Brajan Bedford izjavio je u subotu da nije pronađen nikakav dokaz o zlonamjernom djelovanju, niti o povezanosti problema sa vještačkom inteligencijom.

    Američki ministar saobraćaja Šon Dafi odbacio je mogućnost sajber-napada, navodeći da je problem izazvala zamjena bakarne žice optičkim kablom u telekomunikacionim linijama.

    Dafi je za tehnički propust koji je doveo do poremećaja vazdušnog saobraćaja optužio telekomunikacionu kompaniju L3Harris.

    Američke vlasti očekuju da sistem kontrole letenja bude u potpunosti oporavljen do kraja vikenda.

  • Lidlu u BiH stiglo 18.000 prijava za posao, a još nisu otvorili nijednu prodavnicu

    Lidlu u BiH stiglo 18.000 prijava za posao, a još nisu otvorili nijednu prodavnicu

    Njemački trgovački lanac Lidl izazvao je ogromno interesovanje na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, iako još nije otvorio nijednu prodavnicu u zemlji. Na konkurse za posao stiglo je više od 18.000 prijava, što pokazuje koliko građani očekuju dolazak ovog trgovačkog lanca.

    Kompanija je tokom velikog konkursa tražila više od 1.000 radnika za buduće prodavnice širom BiH. Kako prenosi Srpskainfo, poziv za prijave bio je otvoren od 15. avgusta do 30. septembra, a mogućnost zaposlenja ponuđena je kandidatima iz 21 grada i opštine.

    Među njima su Sarajevo, Mostar, Gradiška, Modriča, Doboj, Laktaši, Banjaluka, Bihać, Gračanica, Brčko, Bijeljina, Zvornik, Zenica, Travnik, Kakanj, Livno, Čapljina, Vogošća, Istočno Sarajevo, Kiseljak i Tešanj.

    Lidl je u međuvremenu nastavio proces selekcije i obuke zaposlenih koji će raditi u prvim prodavnicama. Kompanija trenutno u BiH zapošljava više od 400 ljudi, a u narednom periodu planirano je angažovanje još više od 1.000 radnika u maloprodaji.

    U Lepenici otvoren logistički centar vrijedan 250 miliona KM

    Važan korak u pripremama za početak poslovanja predstavlja otvaranje logističko-distributivnog centra u Lepenici kod Kiseljaka, koji je Lidl otvorio ove sedmice.

    U ovaj objekat uloženo je više od 250 miliona KM, a njegov kapacitet predviđen je za dugoročno snabdijevanje više od 100 prodavnica širom Bosne i Hercegovine.

    Otvaranje centra pokazuje da kompanija ozbiljno računa na širenje poslovanja na domaćem tržištu i uspostavljanje velike maloprodajne mreže.

    Prve prodavnice očekuju se 2027. godine

    Prema dostupnim informacijama, prve Lidlove prodavnice u Bosni i Hercegovini trebalo bi da budu otvorene u prvoj polovini 2027. godine.

    Do tada kompaniju očekuju nastavak priprema, zapošljavanje i obuka radnika, kao i uspostavljanje sistema snabdijevanja budućih prodavnica.

    S obzirom na planirani obim poslovanja, očekuje se da će Lidl i u narednom periodu nastaviti zapošljavanje, jer će širenje maloprodajne mreže zahtijevati dodatne radnike širom zemlje.

  • Moskva postavila nove uslove: NATO da se povuče iz istočne Evrope

    Moskva postavila nove uslove: NATO da se povuče iz istočne Evrope

    Rusija je tokom zatvorenih pregovora u Abu Dabiju američkim predstavnicima dostavila dokument u kojem ponavlja zahtjev da se vojne snage i infrastruktura NATO-a povuku na položaje iz 1997. godine, odnosno prije velikog širenja Alijanse na centralnu i istočnu Evropu.

    Prema pisanju „Njujork tajmsa“, koji se poziva na dva izvora upoznata sa razgovorima, riječ je o nezvaničnom diplomatskom dokumentu od 10. novembra 2026. godine, čiju su autentičnost potvrdili sagovornici američkog lista.

    Dokument pokazuje da ruski predsjednik Vladimir Putin nije odustao od ključnih zahtjeva u vezi sa evropskom bezbjednosnom arhitekturom, uprkos višemjesečnim diplomatskim naporima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da se postigne dogovor o okončanju rata u Ukrajini.

    Kako prenose Nezavisne, Moskva traži povlačenje NATO trupa i vojne infrastrukture iz zemalja koje su postale članice Alijanse nakon 1997. godine. To bi obuhvatilo i Poljsku, Estoniju, Letoniju i Litvaniju, ali i Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Bugarsku i Crnu Goru.

    Moskva traži i povlačenje nuklearnog oružja

    Ruski zahtjevi ne odnose se samo na povlačenje vojnih snaga. Moskva ponavlja i zahtjev da NATO odustane od svakog budućeg proširenja, uključujući mogućnost članstva Ukrajine.

    Takođe, Rusija traži obustavljanje vojnih aktivnosti NATO-a na prostoru Ukrajine, istočne Evrope, južnog Kavkaza i centralne Azije.

    Dokument predviđa i povlačenje američkog nuklearnog oružja iz Evrope, dok bi Francuska i Velika Britanija trebalo da se obavežu da svoje nuklearne arsenale neće koristiti u odbrani drugih evropskih država.

    Kada je riječ o Ukrajini, Moskva zahtijeva potpuni prekid isporuka zapadnog naoružanja i vojne opreme. Članstvo Kijeva u Evropskoj uniji Rusija bi prihvatila samo pod uslovom da Ukrajina ne učestvuje u zajedničkoj odbrambenoj politici Unije.

    Amerikanci traže da se Moskva okrene budućnosti

    Prema pisanju „Njujork tajmsa“, američki predstavnici poručili su ruskoj strani da su se okolnosti od 2021. godine značajno promijenile i pozvali Moskvu da se usredsredi na budućnost i preduzme konkretne korake za smanjenje napetosti.

    U razgovorima su učestvovali američki izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof, kojima su, prema navodima lista, ponuđeni i određeni ekonomski podsticaji za Rusiju.

    Nakon pregovora u Abu Dabiju, Kušner i Vitkof otputovali su u Moskvu na sastanak sa Putinom. Očekuje se da će ruski bezbjednosni zahtjevi biti jedna od tema najavljenog susreta Donalda Trampa, Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga, koji bi 19. novembra trebalo da bude održan u kineskom Šenženu.

    Ukrajina odbacila prijedlog za Donbas

    Istovremeno, Ukrajina je odbacila američki prijedlog o promjeni administrativnih granica Donjecke i Luganske oblasti, kojim bi Rusiji bilo omogućeno da proglasi kontrolu nad cijelim Donbasom bez osvajanja preostalih gradova koji su i dalje pod ukrajinskom kontrolom.

    Prijedlog su iznijeli Trampovi izaslanici, a podrazumijevao je prilagođavanje granica dvije oblasti trenutnoj teritorijalnoj podjeli duž linije fronta.

    Na taj način Moskva bi mogla proglasiti da je ostvarila cilj zauzimanja cijelog Donbasa, iako bi ukrajinske snage zadržale kontrolu nad pojedinim gradovima.

    Kijev je, međutim, odbacio takvu mogućnost.

    „Ukrajinska delegacija nikada nije razgovarala o bilo kakvim ustupcima na bilo kojoj teritoriji koju Rusija okupira. Ukrajina to nikada neće priznati, ni de fakto ni de jure. To je oduvijek bio naš stav za pregovaračkim stolom“, rekao je ranije ukrajinski izvor za britanski „Telegraf“.

    Ruski zahtjevi tako ostaju jedna od najvećih prepreka pregovorima, posebno zbog insistiranja Moskve na promjeni bezbjednosnog poretka u Evropi i ograničavanju vojnog prisustva NATO-a u istočnom dijelu kontinenta.