– Ako računate vrijednost Amerike i njenih prirodnih resursa i bogatstava, vrijednost bi bila na stotine triliona dolara – rekao je Tramp za časopis Forčun.
On je dodao da je, čak i uz održavanje trenutnog nacionalnog duga koji se procjenjuje na oko 40 triliona dolara, SAD bi i dalje bile minimalno zadužene.
– Ako sad ne obezbijedimo gorivo, nećemo imati nafte za zimu – rekao je Vučić u Bakuu.
On je istakao da samo trajan mir može da donese dobrobit svijetu, a da je u ovim okolnostima kada eskaliraju ukrajinska i kriza u Iranu sve neizvjesno.
Povodom eskalacije ukrajinskog sukoba, Vučić je rekao da je mir najbolje rješenje.
– Rusija nije u lakoj poziciji, ali griješe oni koji se raduju njenom porazu. Treba da se zna da Rusija nije upotrijebila ni dio svog oružja – rekao je Vučić.
Izrazio je nadu da će američki predsjednik Donald Tramp doprinijeti da se što prije uspostavi mir između Ukrajine i Rusije.
Kada je riječ o konfliktu u Iranu, Vučić je rekao da se uzda u razum i da će prijedlog Irana biti uzet u obzir.
– Veoma brinem u vezi sa onim što može da se desi oko Irana, jer ako se to desi ne znam kako bi se mi u Evropi iz toga izvukli – rekao je Vučić.
– Srbi su bili američki saveznici u oba svjetska rata i dijele iste vrijednosti kao i američki narod – napisao je Blagojević na društvenoj mreži Iks.
On je podijelio objavu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, u kojoj je pozvao na jačanje odnosa Srpske sa Trampovom administracijom.
Kojić je naglasio da Blanuša, koji očigledno želi da bude kandidat za predsjednika Republike Srpske, ne poznaje ni domaće, ni međunarodno pravo i da bi Srpsku odveo u sunovrat i propast.
On je naveo da bi Blanuša trebalo da zna da visokog predstavnika potvrđuje Savjet bezbjednosti UN, što nije slučaj sa Šmitom.
– Kristijan Šmit nije ambasador nijedne zemlje, niti konzul u BiH, što znači da on nema nikakav legitimitet niti je diplomata, već upravo ima status isključivo jednog turiste koji je došao iz Njemačke i koji je ovdje pokušao da sprovodi silu – ukazao je Kojić.
Prema njegovim riječima, zahvaljujući diplomatskoj ofanzivi predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i njegovog tima, Šmit će otići na način kako je i radio.
– I treba da ode i ne treba da bude ovdje – poručio je Kojić.
On je ocijenio da Blanuša svojim stavom podržava sve ono što je Šmit donosio neustavno i nezakonito.
– Sve što je Šmit donio neustavno i nezakonito, u stvari narušava osnovni princip vladavine prava, a to je jednakost građana pred zakonom, jer građani su birali poslanike u Predstavničkom domu ili u Narodnoj skupštini Srpske da donose zakone, a nisu birali, niti je mogao biti biran Kristijan Šmit da to radi u ime građana Republike Srpske – rekao je Kojić.
Blanuša je izjavio za federalne medije da Šmit nije turista i da iz BiH odlazi jer mu, kako kaže, ističe mandat.
Na konstataciju novinara da nema mandat, Blanuša je odgovorio da ima, da je pet godina u BiH i da mu je mandat dao Savjet za sprovođenje mira u BiH.
– Izmjene zakona garantuju da će pravo na naknadu imati sve porodice poginulih boraca odlikovanih za vojne zasluge u oružanoj borbi, što je najmanje što Republika Srpska može da učini za one koji su za nju dali najvrednije. Nikada se nećemo moći dovoljno odužiti borcima Vojske Republike Srpske i porodicama naših poginulih junaka, ali je naša dužnost da ih nikada ne zaboravimo i da njihova žrtva bude trajno poštovana kroz institucije Republike Srpske – dodao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.
Dodaje da Republika Srpska traje zahvaljujući njima i zato će ih vječno nositi u svom pamćenju i svom ponosu.
Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je danas da Srpska na sistemski način rješava sva bitna pitanja, uključujući položaj boračkih kategorija.
– Ovo traje već duži period, nađena je zajednička riječ, a ova metodologija rada je način kako se rješavaju najznačajnije stvari u Republici Srpskoj. Na sistemski način, dugotrajan, rješavamo sve što je potrebno za neka buduća vremena – rekao je Karan na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon sastanka u Palati Republike sa organizacijama proisteklim iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Predsjednik Srpske zahvalio je svima koji su se odazvali pozivu na današnji sastanak.
– Na ovaj način Republika Srpska daje dignitet svima koji su to zaslužili, onima koji su predstavljali snagu Srpske – poručio je Karan.
Podsjećamo, predsjednik Republike Srpske razgovarao je u Banjaluci sa predstavnicima organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Osim Karana, sastanku su prisustvovali i predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Ostojić je rekao da je razgovarano o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca koji će se sutra naći pred poslanicima u Narodnoj skupštini.
– Objasnili smo sve detalje, govorili o efektima Zakona, važno je da je u odnosu na prošlu godinu za realizaciju prava predviđeno dodatnih 120 miliona KM. Ovim zakonom nastojimo da osiguramo budžetska sredstva – naveo je Ostojić.
On je rekao da se novine odnose i na rješavanje pitanja lica koja imaju 65 i više godina, a nemaju nikakva primanja.
– Da dobijaju dupli borački dodatak, riješili smo i pitanje za ljude koji su bilo ratni zarobljenici. Takođe, djeca poginulih boraca imaće primanje godišnje dva puta u visini osnovice primanja – rekao je Ostojić.
Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Milovan Gagić rekao je da BORS učestvuje u pripremi izmjena i dopuna Zakona i da su svi prijedlozi uvaženi.
– Sve što smo predložili nalazi se u ovom zakonu, dajemo mu punu podršku. Pozvaćemo i pozivamo sve poslanike da glasaju za ovaj zakon, oko njega i na njemu se ne smiju skupljati politički poeni – rekao je Gagić.
Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac rekla je da je izmjenama Zakona prvi put obuhvaćena kategorija djece koja su u ratu ostala bez oba roditelja.
– Potencirano je i pitanje zapošljavanja djece poginulih boraca, ove godine će to biti riješeno za njih 500 – rekla je ona.
Predsjednik Udruženja “Veterani Republike Srpske” Zoran Miljanović zahvalio je predstavnicima vlasti na podršci boračkim kategorijama.
Predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske Slobodan Župljanin rekao je da Vlada Srpske kontinuirano radi na poboljšanju položaja boračkih kategorija.
– Ima i dosta toga što treba unaprijediti, ali moramo povesti računa da ne urušimo sistem koji stvaramo, jer se radi o izuzetno velikim novčanim izdavanjima. Sutra nije dan glasanja opozicije i pozicije, sutra je dan glasanja za Srpsku – rekao je Župljanin.
Podsjećamo, predsjednik Republike Srpske Siniša Karan razgovarao je u Banjaluci sa predstavnicima organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Osim Karana, sastanku su prisustvovali i predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Od momenta kada sam preuzeo dužnost predsjednika Vlade Republike Srpske pokušavamo da vratimo ponos i dignitet srpskog borca, rekao je danas premijer Srpske Savo Minić.
– To je složen proces u kojem svi moramo biti patriote i to pokazati. Danas je bitno šta kažu predstavnici, a Vlada Srpske je upravo ovim kategorijama u proteklom periodu dala najveći kredibilitet – istakao je Minić na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon sastanka u Palati Republike sa organizacijama proisteklim iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Minić je najavio da će Vlada Srpske u narednom periodu izdvojiti više od 10 miliona KM za boračke i osjetljive kategorije.
– Time pokazujemo odnos prema borcima. Ostaje nam veliki zadatak, a to je da ne smanjujemo nominalne iznose, a da uradimo reviziju, gdje svakog našeg borca mnogo više boli što neko prima dodatak koji nije zaslužio, mnogo viši nego neko ko jeste – kaže Minić.
On je naglasio da se Zakonom o pravima boraca rješavaju sistemske stvari važne za ovu kategoriju.
– Srpski seljak dao je ogroman doprinos u Odbrambeno-otadžbinskom ratu i oni koji ne budu imali primanja, osim boračkog dodatka, a navrše 65 godina života dodatak će primati u duplom iznosu što je od 400 do 500 KM. Ovo je predviđeno navedenim zakonom – naveo je Minić.
Savez srednjoškolaca Republike Srpske obavještava javnost da je Upravni odbor Saveza, na osnovu ovlašćenja predviđenih Statutom organizacije, donio Odluku o prekidu saradnje sa Gradskom upravom Grada Banjaluka.
„U skladu sa usvojenom odlukom, obustavlja se svaka dalja saradnja, komunikacija i institucionalna korelacija između Saveza srednjoškolaca i Gradske uprave Grada Banjaluka“, naveli su ispred Saveza.
Kako dalje navode u saopštenju, nijedan član rukovodstva, Upravnog odbora, niti član Saveza srednjoškolaca neće učestvovati na sastancima, konsultacijama ili drugim oblicima zvanične saradnje sa predstavnicima Gradske uprave Grada Banjaluka.
Saopštenje srednjoškolaca
„Ova odluka stupila je na snagu danom donošenja i predstavlja stav Upravnog odbora u pogledu budućih odnosa i institucionalnog djelovanja. Savez srednjoškolaca ostaje posvećen zaštiti interesa srednjoškolaca, principima odgovornog djelovanja i dosljednom zastupanju stavova organizacije“, navode ispred Upravnog odbora Saveza srednjoškolaca Republike Srpske.
Podsjećanja radi, Savez srednjoškolaca podnio je u aprilu mjesecu Inicijativu za besplatan prevoz banjalučkim srednjoškolcima i studentima, te su u tom cilju prikupili i 1.200 potpisa podrške građana Banjaluke, dobili i zeleno svjetlo od strane Skupštine grada Banjaluka i predsjednika Ljube Ninkovića, međutim od glavnog i odgovornog ni traga ni glasa.
Gradonačelnik Draško Stanivuković na njihove zahtjeve nije odgovorio niti pokazao interesovanje, piše ATV.
Američko vojno prisustvo u Evropi decenijama unazad predstavlja ključ evropske odbrambene doktrine, prenosi Euronews.
Iako je Vašington najavio povlačenje 5.000 američkih vojnika iz Njemačke, vojno prisustvo u ovoj zemlji i dalje je, pojedinačno gledano, najbrojnije na Starom kontinentu.
Iako broj američkih vojnika na evropskom tlu opada od kraja hladnog rata širom kontinenta, i dalje je prisutno na desetine hiljada vojnika.
Broj vojnika se mijenja
Američke trupe na evropskom kontinentu raspoređene su u više od 38 vojnih baza.
Broj vojnika mijenja se iz mjeseca u mjesec zbog redovnih rotacija jedinica i vojnih vježbi, tako da se na starom kontinentu nalazi između 80.000 i 86.000 vojnika, od čega 68.000 stalno raspoređenih.
Pojedinačno gledano, najviše vojnika stacionirano je u Njemačkoj, koja se nakon Drugog svjetskog rata nametnula kao glavno američko čvorište u Evropi.
Italija je, uz Njemačku, najvažnija tačka, gdje je stacionirano 12.500 vojnika u različitim vazdušnim i pomorskim bazama, i smatra se južnim sidrom NATO-a.
Zatim, po brojnosti, slijede Velika Britanija sa 12.000, Poljska sa 10.000, Španija sa 7.000, kao i Norveška sa 4.000 vojnika.
A takođe, američke snage prisutne su i na teritoriji Kosova i Metohije, u bazi “Bondstil”, gdje se u ovom trenutku nalazi 600 vojnika.
Njemačka je za SAD nezamjenljiv logistički i komandni operativni sistem.
U Štutgartu se nalaze dvije od ukupno 11 američkih borbenih komandi, EUKOM i AFRIKOM, odakle se koordinira svim američkim vojnim operacijama u Evropi i u Africi.
Vazdušna baza Ramštajn je najvažnija vojna instalacija za SAD, koja služi praktično kao benzinska pumpa za svaki teretni avion koji leti prema Bliskom istoku i Centralnoj Aziji, a u Grafenveru se nalazi jedan od najmodernijih poligona za obuku na svijetu, prenosi Euronews.
Značaj Italije
Italija je ključno čvorište za američke operacije u Sredozemlju, Africi i na Bliskom istoku.
Ova zemlja služi kao logistička platforma koja Americi omogućava projekciju moći daleko van evropskih granica.
Njen značaj ogleda se u vazdušnoj bazi Avijano, koja je jedna od rijetkih baza sa trajno stacioniranim borbenim eskadrilama, zatim u bazi Sigonela na Siciliji, koja je ključna za nadzor, logistiku i operacije sa bespilotnim letjelicama, kao i u bazi Gricinjano, kod Napulja, koja je sjedište američke Šeste flote, koja kontroliše operacije u cijelom Mediteranu.
Poljska i Rumunija su danas ključne tačke istočnog krila NATO-a.
Njihova uloga se posljednjih godina transformisala iz mjesta za povremene vježbe u stalna i visoko opremljena američka uporišta.
Poljska je postala primarno logističko i komandno čvorište za istočno krilo NATO-a i bedem prema Rusiji.
U bazi “Kamp Košćuško” u Poznanju smještena je komanda Petog američkog korpusa, što ovu bazu čini prvom stalnom američkom bazom u Poljskoj.
Rumunija je strateški fokusirana na jugoistočnu Evropu i stabilnost u crnomorskom regionu.
Baza “Mihail Kogalničanu” ključna je platforma za vazdušne operacije i nadzor Crnog mora, a važno je napomenuti da Rumunija služi kao važna logistička tačka koja omogućava brzo prebacivanje snaga prema Balkanu i Bliskom istoku.
Ono što je zajedničko za obje zemlje jeste da posjeduju sistem Aegis Ašor, koji čini integralni dio antiraketne odbrane NATO-a.