VRBAS Media

Autor: INFO

  • Drva, pelet, struja ili toplotna pumpa

    Drva, pelet, struja ili toplotna pumpa

    Pelet je pred sezonu stigao i do 900 KM po toni. Cijena struje zavisi od toga gdje živite i koliko trošite. Toplotna pumpa može višestruko da smanji potrošnju struje, ali traži veće početno ulaganje. Šta se najviše isplati za kuću od 100 kvadrata u BiH? Jednostavnog odgovora nema: dvije iste površine mogu imati sasvim različite račune.

    Na potrošnju utiču izolacija, stolarija, klima, temperatura u sobama, kotao i navike. Radi poređenja uzet je model kuće od 100 kvadrata kojoj za sezonu treba 12.000 kWh korisne toplote. Dobro izolovana troši manje, stara više. Taj broj služi samo kao zajednička osnova, pišu Nezavisne.

    Pregled Federalnog ministarstva trgovine od 8. septembra 2026. pokazuje da se pelet kod proizvođača kreće od oko 585 do 880 KM po toni, a kod trgovaca 733, 793, 830, 850, pa i 900 KM. Tri tone po 600 KM daju 1.800 KM, po 750 KM 2.250 KM, po 850 KM 2.550 KM. Četiri tone idu na 2.400, 3.000 odnosno 3.400 KM. Samo razlika u nabavci može sezonu pomjeriti za 1.000 KM ili više. Treba dodati servis, struju za kotao i skladište.

    Drva je teško staviti u jednu formulu. Bukva nije hrast, prostorni metar nije puni, važno je jesu li cijepana, dovezena i koliko su vlažna. Suvo drvo daje više korisne energije; stara peć i novi kotao ne izvlače isto. Ko već ima sistem i jeftin suv ogrjev, drva ostaju konkurentna, uz slaganje, loženje i pepeo.

    Električni kotao iz kilovat-sata struje pravi približno kilovat-sat toplote, pa modelu treba oko 12.000 kWh struje. Jedinstvene cijene struje u BiH nema.

    U RS od 1. februara 2026. važe blok-tarife: bijeli do 500 kWh, plavi 501–1.500, crveni iznad 1.500. Ne ide sve po najskupljem bloku. Na 2.000 kWh prvih 500 je bijelo, sljedećih 1.000 plavo, zadnjih 500 crveno. Na račun idu i mreža, snabdijevanje, naknada za obnovljive izvore i PDV.

    Kod Elektroprivrede BiH nove cijene važe od 1. septembra 2025. Za 30 dana: zeleni do 350 kWh, plavi 351–1.000, crveni iznad 1.000. Granice se mijenjaju ako period nije tačno 30 dana. Kod dvotarifnog brojila zimi je manja tarifa radnim danima i subotom od 13 do 16 i od 22 do 7, nedjeljom cijeli dan.

    Elektroprivreda HZ HB nema iste blokove. Na sajtu i dalje stoje cijene od 1. januara 2020. U višoj sezoni za drugu tarifnu grupu aktivna energija je 19,74 feninga/kWh u većoj i 9,87 u manjoj tarifi, u nižoj sezoni 15,18 i 7,59. Tu su mrežarina, energija i snabdijevanje, ali ne naknada za OIE i PDV.

    U Brčkom DERK je 21. januara 2026. donio tarife od 1. februara 2026. Prosječna cijena za domaćinstva u univerzalnoj usluzi porasla je 7,06 odsto, na 23,07 feninga/kWh. To je prosjek, ne tarifa za svaki kilovat-sat.

    Toplotna pumpa iz jednog kWh struje tokom sezone može da da nekoliko kWh toplote. Za 12.000 kWh toplote: SCOP 3 znači 4.000 kWh struje, SCOP 3,5 oko 3.429, SCOP 4 oko 3.000. Kotao bi uzeo oko 12.000 kWh — pumpa u ovom modelu troši otprilike tri do četiri puta manje struje. Stvarni SCOP zavisi od vanjske temperature, temperature vode, uređaja, montaže i gubitaka. Najbolje ide u izolovanoj kući s podnim grijanjem ili velikim niskotemperaturnim radijatorima. U staroj kući s vrućim radijatorima potrošnja raste. Treba sabrati i cijenu sistema i godine povrata.

    Inverter klima je toplotna pumpa vazduh–vazduh i može da potroši višestruko manje od grijalice ili kotla. Početna investicija je manja nego kod pumpe vazduh–voda. Jedna unutrašnja jedinica teško grije cijelu kuću od 100 kvadrata s odvojenim sobama. Zato je zanimljiva za manje, izolovane objekte ili kao dopuna.

    Za isti cilj od 12.000 kWh: električni kotao oko 12.000 kWh struje, pumpa SCOP 3 oko 4.000, SCOP 4 oko 3.000, pelet i drva zavise od kotla, kvaliteta i vlage, klima od SCOP-a i broja uređaja.

    Univerzalnog pobjednika nema. Ko ima dobar kotao na drva i jeftin ogrjev, skupi prelazak može dugo da se vraća. Ko tek gradi grijanje u izolovanoj kući, pumpa ima bolju startnu poziciju. Pelet je udobniji od drva, ali ovogodišnje cijene mijenjaju račun. Električni kotao je jednostavan za ugradnju, ali velika potrošnja gura u skuplje blokove. Klima nije zamjena za centralno u svakoj kući.

    Prije novog kotla ili pumpe isplati se smanjiti gubitke kroz zidove, krov i stolariju. Manje potrebe znače manju potrošnju na drva, pelet ili struju, često i slabiji, jeftiniji uređaj. Najpreciznije je prvo izračunati gubitke konkretnog objekta, pa birati sistem. Model od 12.000 kWh nije procjena svake kuće od 100 kvadrata.

  • Sjeverna Koreja testirala unaprijeđenu raketu dometa do 115 kilometara

    Sjeverna Koreja testirala unaprijeđenu raketu dometa do 115 kilometara

    Sjeverna Koreja izvela je probno gađanje unaprijeđene vođene rakete za višecijevni raketni sistem kalibra 240 milimetara, objavila je državna agencija KCNA. Test je dio petogodišnjeg plana modernizacije artiljerijskih i raketnih snaga, a gađanje je nadgledao predsjednik Drugog ekonomskog komiteta Ko Pjong-hjon.

    Prema KCNA, raketa ima autonomni sistem preciznog navođenja. Domet je do 100 kilometara u balističkom letu, odnosno do 115 kilometara u kombinovanom režimu s jedrenjem. Tokom probe, tvrdi agencija, potvrđene su preciznost i karakteristike unaprijeđenog sistema, pišu Nezavisne.

    Sjevernokorejski zvaničnici razvoj raketa većeg dometa sa navođenjem opisuju kao „veliku promjenu“ u vatrenoj spremnosti duž južne granice. KCNA navodi da Pjongjang namjerava prioritetno da razvija artiljerijske i raketne jedinice. Portal NK Njuz iz Seula ocjenjuje da testirano oružje izgleda kao unaprijeđena varijanta rakete s hipersoničnom kliznom bojnom glavom.

  • Farmeri traže carine i takse, klaonice kupuju jeftino meso iz uvoza

    Farmeri traže carine i takse, klaonice kupuju jeftino meso iz uvoza

    Uvoz mesa u BiH obara rekorde. Za šest godina uvoz svinjetine skočio je skoro 70 odsto. Raste i uvoz junetine, i farmeri su zabrinuti. Domaći svinjari kažu da situacija nije bila gora i da će, ako se uvoz ne zaustavi, i preostali zatvoriti obore.

    Prema Spoljnotrgovinskoj komori, 2019. uvezeno je oko 15 miliona kilograma svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa, a lani 25,3 miliona kilograma. Do prije tri-četiri godine domaća proizvodnja pokrivala je oko 30 odsto potreba, sada tek 15–20 odsto.

    Kilogram tovljenika u Srpskoj trenutno je oko 3,3 KM, a kilogram svinjske plećke na akcijama u marketima 3,5 KM. Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Srpske Mišo Maljčić kaže za Srpska Info da su dotjerani do ivice opstanka, a da ih država ne čuje. Godinama traže zaštitne mjere, bez rezultata.

    Naglašava da je van pameti što je cijena kilograma mesa iz uvoza skoro ista kao kilogram žive vage domaćih tovljenika. „Ovdje nešto debelo ne štima. Cijena tovljenika je zabrinjavajuće niska, a mi nikada nismo bili ovako nekonkurentni.“ Više puta je rekao da je BiH praktično „kanta za smeće“ za Evropu.

    „U BiH se koristi meso zamrznuto i do godinu dana. Problem je što se to meso mora „osvježiti“ raznim aditivima i fosfatima, koji mogu da budu opasni po zdravlje ljudi. Takođe, meso koje je dugo zamrznuto, pa se odmrzne, osjeti se na hladnjaču jer poprimi miris od dugog stajanja. To meso u Evropi daju kućnim ljubimcima.“

    Lošu godinu za kukuruz dodatno komplikuje stvar. Dio prinosa stradao je zbog suše, sirovina poskupljuje, a jeftino meso i skupa stočna hrana ne idu zajedno. Pad proizvodnje u EU, kaže, direktno udara i BiH, sve zavisniju od uvoza. Mnogi zbog gubitaka napuštaju selo. „Niko nema taj luksuz da radi sa gubicima. Zato ne čudi što iz godine u godinu bilježimo sve manju proizvodnju, a bojim se da će u budućnosti biti gore.“

    Republički zavod za statistiku bilježi da je stočni fond u Srpskoj 2029. brojao oko 515.000 svinja, a lani tek 357.000 — pad za skoro trećinu.

    Isto tišti uzgajivače junadi. Marketi kilogram telećih rebara iz uvoza prodaju 14–15 KM, a kilogram žive vage lošije teladi oko 15 KM. Farmeri pitaju kakvo je to evropsko meso kad je cijena u ravni sa živom vagom. Kilogram žive vage teladi ide 15–17 KM, uvozna teletina oko 15 KM. Klaonice, poručuju, radije uzimaju jeftino meso, a domaću robu teško je prodati, pa ljudi odustaju od uzgoja.

    Farmeri iz BiH više puta su od državnog nivoa tražili carinu od 10 odsto na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso, te taksu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa.

  • Svjedok: Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj bio dobro organizovan

    Svjedok: Napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj bio dobro organizovan

    Svjedok Tužilaštva BiH Risto Krajišnik danas je na nastavku suđenja Ejupu Ganiću i ostalima optuženim za zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. rekao da je napad na kolonu JNA bio dobro organizovan i da su napadači u vozilu saniteta ubili pukovnike Miru Sokića i Budimira Radulovića, te ženu, civilno lice u službi JNA, piše RTRS.

    U aprilu 1992. bio je vojnik po ugovoru, vojni policajac u kasarni komande Druge armijske oblasti JNA na Bistriku. Ispričao je da je 2. maja ranjen vojnik Goran Divović kad je dovezao TAM furgon s hranom, takozvanu „hljebaru“, do garnizona i da je od povreda podlegao.

    „Pukovnik Miro Sokić nam je 3. maja saopštio da dolaze kamioni iz Lukavice i da pakujemo stvari jer je sklopljen dogovor o mirnom napuštanju kasarne. Utovaramo na kamione što nam je naređeno i formira se kolona“, rekao je svjedok. Sokić je, prema njemu, predložio vojnicima da sklone i sakriju lično naoružanje da ne bi provocirali drugu stranu.

    Krajišnik je bio više pri začelju, u sivo-maslinastoj „zastavi 101“. Kolona se kratko kretala Dobrovoljačkom dok je nisu zaustavili pripadnici „Patriotske lige“, „Zelenih beretki“ i Teritorijalne odbrane. Uz psovke i vrijeđanje istjerivali su ih iz vozila i počeli da razoružavaju. Ispred njega bio je TAM, iza sanitetski „mercedes“.

    „Ti koji su nas razoružavali otvorili su zadnja vrata saniteta, ispalili rafal i tada su poginuli pokovnici Radulović i Sokić, te jedna žena koja je kao civilno lice radila pri JNA. Mene su polegli na zemlju i kundakom udarili u čelo i rebra.“

    Naglasio je da je napad bio dobro organizovan: brzo su sklonili vozila s puta, učesnike postrojili uz obalu Miljacke i poveli do SUP-a i dvorane FIS-a. Vidio je i napadača koji je „igrao kolo na leđima“ Đorđu Krstiću u vozilu ispred njegove „zastave“. Iznjesna Sneža iz računovodstva Komande odvedena je preko mosta Drvenija i više je nije vidio.

    „Bili smo 20-tak minuta na ulici i sprovode nas ka Miljacki gdje nam skidaju uniforme i i uz psovke sprovode ka SUP-u. Riječ je o istim ljudima koji su nas napali. Pred SUP-om su razdvojili starješine, a nama su rekli da povadimo sve što smo imali u džepovoma, dokumente i ostalo, a onda su nas sproveli do fiskulturne dvorane FIS-a gdje nas je bilo između 180 i 200.“

    Zatočenicima je ponuđeno nekoliko opcija. Između 15 i 20 vojnika ostalo je, ostali su tražili razmjenu. Oni mahom iz Srbije ostali su u Sarajevu mjesec dana; kasnije ih je vidio izgladnjele i mršave u Crnoj Rijeci. Sam je u FIS-u bio dan i noć. Pojedini su prebijani, naveo je primjer Gorana Vukovića.

    Poslije razmjene, kojoj su prisustvovali general JNA Milan Aksentijević, Stjepan Šiber i pripadnici UNPROFOR-a, autobusima je s ostalim zarobljenim pripadnicima JNA prebačen u Lukavicu, gdje je ostao u Vojsci Republike Srpske kao profesionalno vojno lice.

    Za napad 3. maja 1992, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika JNA i civila optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob i Ismet Dahić. Sljedeće ročište je 14. oktobra.

  • Rubio: Predsjednik SAD ima i vojne opcije, dogovor s Iranom traži vrijeme

    Rubio: Predsjednik SAD ima i vojne opcije, dogovor s Iranom traži vrijeme

    Predsjednik Irana Masud Pezeškijan poručio je pred Generalnom skupštinom UN da je Teheran spreman za dijalog i diplomatiju, ali ne i za „jezik sile“. Američki državni sekretar Marko Rubio kaže da će za dogovor s Iranom biti potrebno vrijeme i da Vašingtonu stoje na raspolaganju i vojne opcije. U Ormuskom moreuzu jedna osoba je poginula u napadu na trgovački brod.

    Pezeškijan je kritikovao dvostruke standarde Zapada: Izrael ima nuklearno oružje i uživa nekažnjivost, a Iran je pod stalnim inspekcijama i sankcijama. „Atomska bomba i drugo oružje za masovno uništenje u ovom regionu nalaze se u rukama izraelskog režima, a ipak se inspekcije zahtijevaju od Irana“, rekao je, kako prenose ATV.

    Naglasio je da je Iran žrtva Izraela i SAD i da Sjedinjene Države koriste Ormuski moreuz „kako bi nametnule svoju agresiju“. „Nikada nećemo pognuti glavu niti pasti na koljena. Gospodin Tramp i oni koji pokušavaju da nas zastraše moraju da shvate da je Iran spreman za dijalog, diplomatiju i pregovore, ali bez prihvatanja jezika sile.“

    Rubio je u Njujorku novinarima rekao da će postizanje dogovora zahtijevati naporan rad tokom određenog perioda i da predsjednik SAD „ima na raspolaganju više opcija, uključujući i vojne“.

    Jedan član posade poginuo je, a 27 ljudi evakuisano je s trgovačkog broda pogođenog projektilom u Ormuskom moreuzu kod Omana. Nekoliko zemalja obustavilo je letove iranskih avio-kompanija prema svojim aerodromima poslije novih američkih sankcija vazduhoplovnom sektoru. Iranske kompanije i dalje obavljaju dio međunarodnih letova po planu.

  • Brza cesta kod Gradiške: Poznat rok za upotrebnu dozvolu

    Brza cesta kod Gradiške: Poznat rok za upotrebnu dozvolu

    Brza cesta kod Gradiške mogla bi do kraja godine da uđe u saobraćaj u punoj dužini. To proizilazi iz podataka koje su Nezavisne dobile od „Hrvatskih cesta“, investitora radova koje izvodi banjalučki „Integral inženjering“.

    „U tijeku su završni radovi na prometnici, odnosno završavanje radova na opremi, izradi horizontalne i vertikalne prometne signalizacije, izrada asfaltnih slojeva preko objekata, izrada zaštitne žičane ograde kao i dovršetak izrade paralelnih poljskih puteva“, naveli su iz te kompanije. Projektni tim već sprema dokumentaciju za upotrebnu dozvolu. „Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole očekuje se do 20.11.2026. godine.“ Ako to stigne na vrijeme, realno je da dozvola bude izdata do kraja godine.

    Ranije je najavljivan završetak tokom septembra, ali tada nije bilo riječi o puštanju u saobraćaj i dozvoli.

    Riječ je o trećoj fazi, završnom dijelu od sadašnjeg odvajanja ka putu za Donji Varoš do autoputa Zagreb – Beograd. Prve dvije faze već su otvorene poslije višemjesečne trakavice i međunarodne blamaže za BiH, kad je na bh. strani kočeno otvaranje graničnog prelaza.

    Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UIO BiH, tada je spriječio izmjenu pravilnika o rasporedu službenika na novi prelaz. Tražio je prvo poravnanje prihoda od indirektnih poreza između RS i FBiH, smatrajući da je Banjaluka zakinula Sarajevo. Hrvatska je prelaz i cestu otvorila krajem novembra, ali saobraćaj je čekao havariju na starom mostu kod Gradiške. Tek kad je osoblje prebačeno na novu lokaciju, taj dio je otvoren sredinom maja.

    Novi most na Savi, preduslov za rješenje problema Krajine, završen je sredinom 2022. i koštao je 19 miliona evra, po pola Hrvatska i BiH, odnosno RS. Dionica koja treba da krene krajem novembra vrijedi oko 14 miliona evra, a ranije puštena 40 miliona evra.

    Dugo je smetao i stari međudržavni sporazum o prelazima. Tek nedavno je potpisan novi ugovor BiH i Hrvatske o kategorizaciji najvažnijih prelaza s EU. Po ugovoru iz 2013. najviši inspekcijski standard imale su samo Bijača i Gradiška. Sada ga imaju i Svilaj, Kamensko i Izačić, što odgovara ekonomskim interesima svih dijelova BiH.

  • Brisel gubi strpljenje, Londonu stiglo ozbiljno upozorenje

    Brisel gubi strpljenje, Londonu stiglo ozbiljno upozorenje

    Evropski zvaničnici upozorili su Veliku Britaniju da može da ugrozi popravljanje odnosa s Unijom ako budući samit veže za garancije da britanske firme neće stradati zbog politike „Made in Europe“. Takve garancije Brisel sada ne može da da, jer Zakon o industrijskom ubrzanju još nije završen. Jedan zvaničnik EU ocijenio je da bi vezivanje tog propisa za samit i njegovo odgađanje bilo „prilično kontraproduktivno“.

    Samit EU i Velike Britanije prvobitno je planiran za jul, da se zaključe pregovori o sporazumu za poljoprivredno-prehrambene proizvode, programu za mlade i povezivanju sistema trgovanja emisijama. Odgođen je poslije pada vlade Kira Starmera, a novi datum nije određen. Ni susret novog britanskog premijera Endija Bernama i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen na marginama Generalne skupštine UN nije donio termin, iako se ranije računalo na novembar, pišu Nezavisne.

    Diplomata iz zemlje koja podržava uključivanje Britanije u „Made in Europe“ savjetovao je Londonu da se „ne dovodi u ćošak“ povezivanjem napretka u odnosima s tim zakonom. Drugi zvaničnik je upozorio da Britanija igra rizičnu igru, jer joj je „Made in Europe potrebniji nego što je Britanija potrebna programu Made in Europe“.

    Prijedlog Komisije trenutno bi Britaniju u većini sektora tretirao kao dio evropskog sistema, uz izuzetak automobilske industrije. Konačan oblik još nije poznat, jer pregovaraju članice, Komisija i Evropski parlament. Francuska, Poljska, Italija i Grčka, prema riječima diplomate EU, traže stroži tretman zemalja izvan Unije. London tvrdi da bi nove prepreke kršile trgovinski sporazum poslije Bregzita i kaže da ne traži poseban izuzetak, nego poštovanje već postignutih dogovora.

    Portparol premijera poručio je da London blisko razgovara s EU o programu i želi da ostane pouzdan partner u ekonomskoj i bezbjednosnoj saradnji. Bivši premijer Toni Bler pozvao je Bernamovu vladu da u desetogodišnjem planu zacrta put ka ponovnom formalnom odnosu s reformisanom Evropskom unijom.

  • Lavrov prenio Rubiju šta Rusija traži za kraj rata u Ukrajini

    Lavrov prenio Rubiju šta Rusija traži za kraj rata u Ukrajini

    Američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov razgovarali su oko 50 minuta iza zatvorenih vrata na marginama 81. zasjedanja Generalne skupštine UN u Njujorku. Jedna od glavnih tema bili su izgledi za okončanje rata u Ukrajini.

    Sastanak je protekao bez uvodnih izjava za novinare. Prije početka Lavrov je, odgovarajući na dovikivanja, na engleskom pitao: „Zašto ste bili tako tihi?“

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da su dvojica diplomata detaljno razmijenila stavove o nizu bilateralnih i međunarodnih pitanja, prenose Nezavisne. Govoreći o Ukrajini, Lavrov je ukazao na ono što Moskva opisuje kao blisku koordinaciju Kijeva i evropskih saveznika. Ruska strana je navela i da je riječ bilo o ukrajinskim napadima na civile i prekograničnu infrastrukturu, za koje tvrdi da destabilizuju globalna energetska tržišta. Lavrov je ponovio spremnost Moskve da sukob riješi političkim i diplomatskim putem „zasnovanim na uklanjanju njegovih osnovnih uzroka“.

    Na stolu su bile i situacija na Bliskom istoku, Južnom Kavkazu, u Latinskoj Americi i na Karibima, pripreme za G20 do kraja godine, te druga međunarodna pitanja. Moskva je naglasila potrebu da se brzo poprave američko-ruski odnosi, uklone sporna pitanja, normalizuje rad diplomatskih predstavništava i vrati ruska imovina u SAD za koju tvrdi da je faktički konfiskovana.

    Stejt department je izdao kraće saopštenje: potvrdio je razgovor o ratu Rusije i Ukrajine i o bilateralnim odnosima i saglasnost da se kontakti nastave preko ministarstava. Sastanak je uslijedio poslije razgovora predsjednika Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog, nakon kojeg je Zelenski poručio da je Ukrajina spremna za „energetsko primirje“ ako Rusija prestane da napada ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

  • Bolnica tuži i za 0,8 KM: Dug od nekoliko maraka vodi na sud

    Bolnica tuži i za 0,8 KM: Dug od nekoliko maraka vodi na sud

    Građani Republike Srpske mogu da budu tuženi i da završe na sudu zbog duga od nekoliko KM, pa i kada iznosi samo 0,8 KM. Trenutno je aktivan slučaj u kojem je Bolnica „Sveti apostol Luka“ Doboj podnijela tužbu protiv Brođanina koji dvije godine nije platio 30 KM. Osim tog iznosa, dužan je i zatezne kamate i troškove parnice.

    Takvih predmeta ima na stotine. Najčešće se tuži zbog neplaćene participacije ili zato što neosigurana lica koriste zdravstvene usluge. Direktor bolnice Mladen Gajić kaže da ustanova mora da vodi računa o novcu koji joj je na raspolaganju, kao i o obavezama pacijenata, pišu Nezavisne.

    „Takvih iznosa od po 30 KM imamo mnogo, tako da, s te strane, moramo da vodimo računa o novčanim sredstvima, kao što to rade i druga preduzeća, npr. ‘Elektrodistribucija’ i dr.“, navodi Gajić. Prvo ide pismena opomena, a ako se dug ne izmiri, slijedi tužba. „Neko ima dug od čak jedne KM, a tužbe se mogu kretati i do nekoliko hiljada KM, u zavisnosti od toga koja usluga je rađena kod pacijenta. Mi ćemo tu praksu nastaviti i u narednom periodu, jer kad se skupi taj iznos, dođemo do značajne sume.“

    Zaključno sa 31. avgustom bolnica ima 1.532 neosigurana slučaja u kojima usluge liječenja nisu naplaćene. Ukupna vrijednost je 437.002 KM, a pojedinačni račun ide od 0,8 KM do 17.5513,99 KM. Do septembra 2020. bilo je deset slučajeva i 974 KM duga. Tokom šest godina broj je rastao, pa sada 239 pacijenata duguje 116.070 KM.

    Neosiguranima se prvo ispostavlja račun sa rokom od 30 dana. Ako ne plate, ide opomena pred tužbu sa rokom od 15 dana, zatim posljednja opomena, pa se formira predmet. Bolnica nema donju granicu za tužbu; obrađuju se svi slučajevi da potraživanje ne zastari. Svako ko duguje može da sklopi ugovor o otplati na rate, prema visini računa i svojim mogućnostima.

  • Ko će porodiljama isplatiti naknade: Sukob entitetskih zakona ostavlja majke bez novca

    Ko će porodiljama isplatiti naknade: Sukob entitetskih zakona ostavlja majke bez novca

    Žene iz Republike Srpske koje rade u poslovnicama na njenoj teritoriji, ali za firme sa sjedištem u Federaciji BiH, ostaju bez naknade za porodiljsko odsustvo iako im to pravo formalno pripada. Poslodavci je ne isplaćuju dobrovoljno, a sudovi u Sarajevu tužbe odbacuju. Teret pada na majke, koje se zbog toga često vraćaju na posao znatno prije zakonskog roka.

    Presude kojima raspolažu Nezavisne pokazuju da sudovi u Federaciji primjenjuju svoje propise, bez obzira na to što je poslovnica u Srpskoj. U ugovorima je ugovorena nadležnost suda prema sjedištu poslodavca, pa porodilje ne mogu da ostvare prava iz Zakona o radu RS. Upućuju ih na institucije prema prebivalištu, ali ni Fond u Srpskoj ne može da isplati ono što nije uplaćeno.

    Banjalučki advokat Vladimir Dragičević kaže da je riječ o pravnom vakuumu zbog sukoba dva različita entitetska sistema. „U Federaciji BiH ne postoji poseban fond niti doprinos za dječju zaštitu, već se porodiljske naknade finansiraju direktno iz kantonalnih budžeta, a ključni uslov za ostvarivanje prava je prebivalište majke na području tog kantona. S druge strane, u Republici Srpskoj primjenjuje se Zakon o dječijoj zaštiti prema kojem Javni fond za dječiju zaštitu RS refundira naknade isključivo na osnovu sjedišta poslodavca na teritoriji Republike Srpske i na osnovu faktički uplaćenih doprinosa u taj fond.“

    Za radnika koji radi na teritoriji Srpske kod poslodavca iz FBiH, prema njemu, važe Zakon o radu RS i Zakon o doprinosima RS, jer je presudno mjesto rada. „To znači da su poslodavci iz FBiH dužni da radnicama koje žive i rade u RS isplaćuju naknadu plate za vrijeme porodiljskog odsustva prema Zakonu o radu RS i da za njih uplaćuju doprinose u RS. Međutim, poslodavci iz FBiH mogu faktički izbjeći tu zakonsku obavezu tako što iskoriste svoj jači ekonomski položaj i u ugovor o radu unesu odredbu prema kojoj je za radni spor nadležan sud u FBiH.“

    Sudovi u FBiH sude samo po svom Zakonu o radu, a po njemu poslodavac nema dužnost da isplaćuje naknadu plate za porodiljsko. Tako se ugovorenom nadležnošću faktički uskraćuje pravo ženama koje žive i rade u Srpskoj.

    Dragičević smatra da sudovi u RS ne smiju da odbiju da postupaju samo zbog takve klauzule. „Zbog toga sudovi u RS ne bi mogli odbiti da postupaju u ovim predmetima pozivajući se na ugovorenu nadležnost suda u FBiH, jer takvo ugovaranje nadležnosti ima isključivo za cilj zaobilaženje propisa Republike Srpske. Zato je moj stav da sudovi u RS u takvim slučajevima treba da uskrate dejstvo odredbi o ugovorenoj nadležnosti i odluče o zahtjevu radnice prema mjestu rada.“ Dodaje: „Naši sudovi treba da ispitaju stvarno dejstvo takve klauzule, te zaštite radnicu kada se zaobilaze prinudni propisi RS.“

    Cijeli teret sistemske greške, ističe, prebačen je na majke. Rješenje vidi u usklađivanju propisa. „Izlazak iz pravnog vakuuma zahtijeva hitnu koordinaciju entitetskih propisa radi refundacije troškova, da bi se uspostavio mehanizam novčanog poravnanja između kantonalnih budžeta i Fonda za dječiju zaštitu RS. Alternativno, potrebno je dopuniti kantonalne i entitetske zakone tako da se uplata doprinosa u mjestu rada direktno prizna kao osnov za isplatu naknade u mjestu prebivališta, čime bi se konačno zaustavila diskriminacija radnica i osigurala jednaka socijalna zaštita za sve majke u Bosni i Hercegovini.“