VRBAS Media

Autor: INFO

  • Uhapšen muškarac osumnjičen za vandalizam u Međugorju

    Uhapšen muškarac osumnjičen za vandalizam u Međugorju

    Policija je uhapsila muškarca koji se sumnjiči za vandalizam u Međugorju, kada je zapaljen vanjski dio oltara crkve sv. Jakova i oštećen Gospin kip.

    Informaciju o hapšenju za “Avaz” potvrdilI su iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona.

    Navode da je muškarac uhapšen na području Zapadnohercegovačkog kantona.

    Za sada nema informacija o identitetu muškarca.

    Kamera snimila paljevinu

    Podsjećamo cijeli događaj zabilježile su nadzorne kamere, a muškarac je snimljen kako jutros, 28. jula, pali vanjski oltar crkve sv. Jakova, a osim toga oštećen je i kip Gospe u Međugorju, na kojem su ostavljene uznemirujuće poruke.

    Sve se dogodilo jutros oko 4.45, kada je, prema snimcima nadzornih kamera, nepoznati muškarac donio benzin, polio njime vanjski oltar crkve sv. Jakova i potom ga zapalio. Takođe osim oltara, oštećeno je više objekata i vjerskih simbola u Međugorju.

    Uznemirujući natpisi

    Oštećen je i kip Gospe, na kojem je, prema navodima medija, ispisan natpis na engleskom jeziku “Devil in a skirt” (“Đavo u suknji”).

    Pored kipa ostavljen je transparent s imenima međugorskih vidjelica (osoba koje svjedoče da im se Gospa javlja) i porukom na poljskom jeziku koja u prevodu glasi: “To su prevaranti, imam dokaz.”

    Riječ “Devil” ispisana na još nekoliko lokacija u Međugorju.

    Slučaj prijavljen jutros

    Policijska stanica Čitluk jutros je u 4.30 sati zaprimila prijavu da je u mjestu Podbrdo u Međugorju oštećen Gospin kip ispisivanjem različitih poruka.

    Pola sata kasnije, u 5 sati, policija je zaprimila i prijavu o požaru na vanjskom oltaru crkve sv. Jakova.

    Mediji prenose da je nekoliko sati kasnije policija uhapsila muškarca koji se dovodi u vezu s dođajem.

  • MIP-u mišljenje s rezervom, ukazano na netransparentno zapoljšavanje

    MIP-u mišljenje s rezervom, ukazano na netransparentno zapoljšavanje

    Kancelarija za reviziju institucija BiH dala je Ministarstvu inostranih poslova u Savjetu ministara, na čijem je čelu Elmedin Konaković, mišljenje s rezervom, a u izvještaju se ukazuje na niz ozbiljnih slabosti u radu – od nestransparetnog zapošljavanja i spornih javnih nabavki do višegodišnjeg zastoja kapitalih projekata i nepravilnog upravljanja diplomatsko-konzularnim objektima.

    Revizori nisu mogli da potvrde tačnost dijela finansijskih izvještaja Ministarstva inostranih poslova, zbog nepravilne evidencije imovine, potraživanja i obaveza u 2025. godini, piše Dnevni avaz.

    Posebnu pažnju revizora je privuklo zapošljavanje kroz pet eksternih premještaja, te dva direktna preuzimanja državnih službenika iz drugih institucija.

    Sprovedena su čak 44 unapređenja, dok je 77 službenika interno premješteno. Revizori zaključuju da nisu postojali jasno definisani i transparentni kriterijumi za napredovanje i raspoređivanje zaposlenih.

    Ministarstvo nije popunilo ključne rukovodeće pozicije u skladu sa Zakonom o državnoj službi, dok poslove sekretara i pomoćnika ministra i dalje obavljaju službenici po ovlaštenju ministra, što revizori smatraju ozbiljnim rizikom za zakonito upravljanje institucijom.

    Revizori su utvrdili da je Ministarstvo i tokom prošle godine ugovorima o djelu angažovalo 102 osobe za obavljanje poslova koji spadaju u redovne obaveze zaposlenih. Za te potrebe plaćeno je više od dva miliona KM. Ugovori o djelu su tako zloupotrijebljeni mimo njihove zakonske svrhe.

    Posebno zabrinjava realizacija kapitalnih projekata, za koje je bilo planirano više od 22 miliona KM, a tokom godine je realizovano svega 9.000 KM.

    Revizori upozoravaju da višegodišnji zastoji ugrožavaju projekte obnove i adaptacije diplomatsko-konzularnih objekata u Rimu, Njujorku, Beču, Madridu, Zagrebu i drugim gradovima.

    Pojedina diplomatsko-konzularna predstavništva nisu redovno uplaćivala naplaćene konzularne takse u trezor BiH, a na kraju godine evidentirano je čak 472.538 KM spornih i neusaglašenih stanja na kontima prihoda.

    Problemi su utvrđeni i u korištenju službenih vozila u diplomatsko-konzularnoj mreži, gdje su u putnim nalozima često nedostajali podaci o relacijama, kilometraži, broju putnika i potpisi vozača.

    Zbog toga, revizori nisu mogli da potvrde da su vozila korištena isključivo u službene svrhe niti da su troškovi bili pod odgovarajućom kontrolom.

  • SAD pokrenule reviziju vojnog prisustva u Evropi

    SAD pokrenule reviziju vojnog prisustva u Evropi

    Sjedinjene Države pokrenule su reviziju svog vojnog prisustva u Evropi, što je potez koji slijedi nakon ponovljenih kritika predsjednika Donalda Trampa na račun evropskih saveznika u NATO-u. Odluka je objavljena u ponedjeljak, mjesec dana nakon što je američki ministar odbrane Pit Hegset najavio takav korak zbog, kako navodi Trampova administracija, nezadovoljavajuće reakcije evropskih partnera na rat u Iranu, piše Juronjuz.

    Cilj je prebaciti odgovornost na Evropu

    Podsekretar američkog Ministarstva odbrane Elbridž Kolbi napisao je na platformi Iks (X) da je svrha revizije da se osigura da Evropa unutar NATO-a brzo i nepovratno preuzme glavnu odgovornost za sopstvenu konvencionalnu odbranu. Kolbi je dodao da će ishod ubrzati transformaciju NATO-a u „snažniji, pravedniji i održiviji savez“.

    Sličnu poruku ministar odbrane Pit Hegset prenio je kolegama iz NATO-a na sastanku u Briselu u junu.

    „Ovo će biti stvarna revizija. Njen cilj je da osigura da Evropa preuzme vođstvo i glavnu odgovornost za sopstvenu odbranu“, rekao je Hegset.

    Pritom je napomenuo da je riječ o „reviziji koju neke zemlje neće proći, dok će je druge položiti sa odličnim uspjehom“.

    Kritike zbog Irana i izdvajanja za odbranu

    Hegset je u svom govoru u sjedištu NATO-a u Briselu ponovio Trampove kritike i oštro prozvao evropske saveznike zbog njihove reakcije, odnosno nedostatka reakcije, na zajednički američko-izraelski rat u Iranu.

    Vašingtonu je sporno i to što su neke evropske zemlje odbile da američkim snagama odobre korišćenje baza za pokretanje napada. Ministar odbrane SAD takođe je zaprijetio smanjenjem finansijskog doprinosa Vašingtona NATO-u ukoliko saveznici ne ispune dogovorene ciljeve o izdvajanjima za odbranu.

    Evropske reakcije

    Iako se potez Vašingtona očekivao, on predstavlja izazov za evropske saveznike koji se prilagođavaju sve nepredvidljivijem partneru. Njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) prošlog mjeseca izjavio je da su saveznici svjesni da Vašington planira da u jednom trenutku povuče trupe iz Evrope. Istakao je da evropski blok mora biti sposoban da se sam pobrine za sopstvenu bezbjednost.

    Zbog rastuće nesigurnosti u američke odbrambene obaveze, evropski saveznici i Kanada posljednjih mjeseci ubrzali su jačanje sopstvenih vojnih kapaciteta.

    Poziv na „evropeizaciju“ Saveza

    Uoči godišnjeg samita NATO-a u Ankari početkom ovog mjeseca, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) i generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Mark Rutte) rekli su da Savez mora postati „evropskiji“. Cilj je da se smanji dugogodišnje oslanjanje na američku bezbjednosnu zaštitu.

    „Ne možemo nastaviti kao do sada i previše se oslanjati na Sjedinjene Države. Potrebna nam je mnogo jača Evropa unutar jačeg NATO-a“, rekao je Rute.

    On je takođe pozdravio, kako je rekao, jedinstvenu transformaciju koja proizlazi iz tješnje saradnje EU i NATO-a.

  • Sletio motociklom, upućen u UKC RS

    Sletio motociklom, upućen u UKC RS

    Vozač motocikla upućen je u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske (UKC RS), nakon što je povrijeđen pri slijetanju sa regionalnog puta Šipovo – Kupres.

    Kako je saopšteno iz policije, nezgoda se dogodila u mjestu Janjske Otoke, juče, 27. jula 2026. godine, oko 15.45.

    “Državljanin Češke je izgubilo kontrolu nad motociklom, te sletio sa kolovoza”, rečeno je iz Policijske uprave Mrkonjić Grad.

    Uviđaj su izvršili pripadnici Policijske stanice Šipovo. U toku je rad na dokumentovanju saobraćajne nezgode.

  • Varta proglasila stečaj

    Varta proglasila stečaj

    Njemački proizvođač baterija Varta proglasio je stečaj i u svakom slučaju želi da smanji svoju preširoku paletu proizvoda. Međutim, veliko je pitanje da li će ostati i za projekte budućnosti.

    Malo koji brend baterija toliko je poznat kao Varta. Bilo da je riječ o uređajima, lampama, igračkama ili automobilima, plavo-žute baterije iz Elvangena (Ellwangen) već decenijama nalaze se u milionima domaćinstava širom svijeta.

    Važni povjerioci žele da izdvoje poslovanje sa poznatim kućnim baterijama iz koncerna, navedeno je u saopštenju. Razlog je teška finansijska situacija kompanije. Preostala dva poslovna područja zbog toga bi mogla završiti u stečaju, javlja Deutsche Welle.

    Varta u stečaju nakon višegodišnje finansijske krize

    Prema sopstvenim podacima, kompanija zapošljava oko 3.260 ljudi, od kojih mnogi rade u Elvangenu. Posljednji objavljeni podaci iz 2024. godine pokazuju da je Varta tada uz prihod veći od 790 miliona evra ostvarila gubitak od oko 64,5 miliona evra. Osim poznatih kućnih baterija, kompanija proizvodi mikrobaterije, na primjer za slušne aparate, kao i sisteme za skladištenje energije za domaćinstva i industriju.

    Fabrika u bavarskom Nerdlingenu (Nördlingen), koja zapošljava oko 350 radnika, trebalo bi da bude zatvorena već ove jeseni. Kako je objavljeno u maju, Appl) je odustao kao najvažniji kupac za taj pogon. Novi veliki kupci nisu pronađeni. Varta tamo do novembra još proizvodi dugmaste baterije za bežične slušalice američkog koncerna, ali će se one ubuduće najvjerovatnije nabavljati iz Azije.

    Zašto je Varta završila u stečaju

    Glavni uzroci nove krize su znatno pogoršani tržišni uslovi, slabija potražnja, nepovoljni kursni efekti, kao i nedavna odluka tog ključnog kupca da prekine saradnju, saopštila je Varta.

    Prema podacima kompanije, zahtjev za pokretanje postupka ne odnosi se samo na Varta AG kao matičnu kompaniju sa sjedištem u Elvangenu, već i na operativne jedinice Varta Microbattery GmbH, Varta Micro Production GmbH i Varta Storage GmbH.

    Najvažniji povjerioci, među kojima su Deutsche Bank i investicioni fondovi RBC BlueBay, Blantyre i Whitebox, u međuvremenu više ne vide održivo cjelovito rješenje. Kako je postalo poznato ove sedmice, žele da izdvoje poslovanje sa kućnim baterijama i za njega uspostave novu vlasničku strukturu.

    Od pionira baterija do finansijske krize

    Počeci Varte, čije je ime sastavljeno od početnih slova izraza Vertrieb, Aufladung, Reparatur transportabler Akkumulatoren (prodaja, punjenje i popravka prenosivih akumulatora), sežu u 1887. godinu. Još je istraživač Fridtjof Nansen na svojoj polarnoj ekspediciji koristio Vartine baterije.

    Međutim, ovaj proizvođač ima i svoju veoma mračnu prošlost.

    Mračna istorija kompanije tokom nacističke Njemačke

    Početkom dvadesetih godina prošlog vijeka, u “neprijateljskom“ preuzimanju akcija kompanije koja se tada još zvala AFA (Accumulatoren-Fabrik Aktiengesellschaft), vlasnik postaje Ginter Kvant (Günther Quandt). Ta porodica, danas najpoznatija kao vlasnik BMW-a, zapravo je počela u tekstilnoj industriji, ali je svoje ogromno bogatstvo dobrim dijelom stekla u vrijeme nacističke Njemačke. Svakako je pomoglo i to što je prva supruga Kvanta, Magda, kasnije postala supruga Jozefa Gebelsa (Joseph Goebbels).

    U AFA i pod upravu Kvanta tako su dolazile praktično sve modernije fabrike akumulatora u osvojenim zemljama Evrope, jer je vojsci bilo potrebno mnoštvo akumulatora – ne samo za flotu podmornica koju je opremala još u Prvom svjetskom ratu. Međutim, u tim fabrikama masovno su radili logoraši i zarobljenici koji su morali da rukuju kiselinama, olovom i opasnim materijama praktično bez ikakve zaštite.

    Uprkos tome, Ginter Kvant je poslije rata u procesu denacifikacije prošao prilično bezbolno, iako je poslovanje preuzeo njegov sin Herbert Kvant. Tek 2000. godine porodica je počela da prodaje svoje akcije, jer je postalo očigledno da su potrebna velika ulaganja. Varta je već devedesetih godina zapala u krizu, bila podijeljena i postepeno rasprodata.

    Kako je Varta od brzog rasta stigla do velikih dugova

    Austrijanac Mihael Tojner ušao je u kompaniju 2007. godine. Kupio je odjeljenje za mikrobaterije i deset godina kasnije izveo ga na berzu. Činilo se da je Tojner pogodio pravi trenutak – izlazak na berzu smatrao se uspješnim. Razvoj je prije svega podstakla naglo rastuća potražnja za punjivim litijum-jonskim baterijama, na primjer za bežične slušalice i satove.

    Godine 2019. Varta je ponovo kupila i odjeljenje za kućne baterije. Za samo nekoliko godina koncern je gotovo učetvorostručio prihode. Kako bi proširio proizvodnju, uloženi su milioni evra, ali su pri tome preuzeti i novi dugovi. U tom periodu kompanija je ušla i u razvoj baterijskih ćelija za električne automobile.

    Prve pukotine pojavile su se 2022. godine. Pokazalo se da je Varta postala previše zavisna od jednog od svojih glavnih kupaca – Appla. Nakon toga usporio se i svjetski privredni rast, osjetila se inflacija, što je bio dodatni udarac tržištu potrošačke elektronike. Potražnja za malim baterijama oslabila je. Varti su dodatne probleme stvarali konkurencija sa Dalekog istoka i poteškoće u lancima snabdijevanja.

    Povrh toga, Vartina baterija za električne automobile ostala je proizvod namijenjen samo jednom manjem segmentu. Predviđena je za hibridna vozila i može da skladišti relativno malu količinu električne energije. Skladišti energiju nastalu tokom vožnje, na primjer pri kočenju. Tom energijom pokreće se elektromotor koji pomaže motoru sa unutrašnjim sagorijevanjem. Uprava Varte više puta je tvrdila da postoji mnogo zainteresovanih kupaca, ali je jedini poznati kupac tada bio Porsche.

    Operativne poteškoće, visoki dugovi i ogromni gubici dodatno su pogoršali situaciju, pa je Varta sve dublje tonula u krizu. Zaposleni su prvo završili na skraćenom radnom vremenu, a kasnije su ukinute stotine radnih mjesta. Predstavnici radnika i akcionara za loše stanje prvenstveno krive greške menadžmenta.

    I Tojner, koji je predsjednik Nadzornog odbora Varte, nedavno je u razgovoru za Frankfurter Allgemeine Zeitung priznao: “Postavili smo ciljeve previsoko. Pokrenuli smo različite projekte, mnogo ulagali i proširili proizvodnju.“

    Prema njegovim riječima, previše novca uloženo je previše olako.

    Ima li Varta budućnost?

    Prema ocijeni poznavalaca industrije, Varta i dalje ima potencijal. Kompanija, između ostalog, radi na natrijum-jonskim baterijama koje se smatraju tehnologijom budućnosti. Na toj osnovi mogli bi da se razviju veliki i održiviji sistemi za skladištenje energije u Evropi.

    Međutim, upravo ta budućnost zahtijeva novac. Prema podacima povjerilaca, Varti je kratkoročno potrebno nekoliko desetina miliona evra kako bi održala redovno poslovanje. Uz to dolaze i velika ulaganja koja će biti potrebna tokom narednih godina, javlja Deutsche Welle, prenosi Fena.

  • Američke diplomate napustile Savjet bezbjednosti UN nakon kritika Francuske

    Američke diplomate napustile Savjet bezbjednosti UN nakon kritika Francuske

    Američke diplomate su izašle iz sale Savjeta bezbjednosti UN u znak protesta zbog izjava Pariza, izvještavaju mediji.

    Razlog za izlazak je navodno bila objava francuske misije pri organizaciji u petak. Kritikovali su Sjedinjene Države zbog protivljenja ponovnom izboru visokog komesara UN za ljudska prava Folkera Tirka na drugi mandat.

    Kao odgovor, stalni predstavnik SAD Majk Volc optužio je Pariz da toleriše “neke od najgorih kršilaca ljudskih prava”.

    Prošle nedjelje, Generalna skupština Ujedinjenih nacija podržala je produženje Tirkovog mandata za još četiri godine.

    Rusija je predložila da se ovaj period ograniči na 31. decembar 2026. godine, usklađujući ga sa mandatom sadašnjeg generalnog sekretara Antonija Gutereša, ali prijedlog nije dobio podršku.

    Inicijativi se usprotivila 71 zemlja.

    Sjedinjene Države i 18 drugih zemalja glasale su za to.

  • Da li je vozačka dozvola iz BiH priznata u inostranstvu? Evo gdje važi i kada

    Da li je vozačka dozvola iz BiH priznata u inostranstvu? Evo gdje važi i kada

    Vozačke dozvole B kategorije izdate u BiH priznate su u zemljama koje primjenjuju Bečku konvenciju ili imaju zajednički sporazum sa BiH o uzajamnom priznavanju.

    Položili ste vozački ispit za B kategoriju. Nakon nekog vremena odlučite da putujete van granica BiH, ali da li ste se nekada zapitali u kojim zemljama možete se možete slobodno kretati sa vozačkom dozvolim iz BiH.

    Iz Ministarstva komunikacija i transport BiH kažu da BiH nema zvaničan spisak država koje priznaju vozačku dozvolu B kategorije izdatu u Bosni i Hercegovini.

    “Vozačka dozvola B kategorije izdata u Bosni i Hercegovini u pravilu priznaje u državama koje primjenjuju Bečku konvenciju o drumskom saobraćaju ili sa Bosnom i Hercegovinom imaju zaključen odgovarajući bilateralni sporazum. Međutim, uslovi i obim njenog korištenja (trajanje važenja tokom privremenog boravka, obaveza zamjene nakon sticanja prebivališta, potreba posjedovanja međunarodne vozačke dozvole i dr.) uređeni su propisima države u kojoj se vozačka dozvola koristi, zbog čega se prije putovanja preporučuje provjera važećih propisa te države”, kažu iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

    Kada je potrebna međunarodna dozvola?

    Međunarodna vozačka dozvola (MVD) predstavlja dokument koji služi kao prevod nacionalne dozvole i koristi se u zemljama koje je zahtijevaju. Ipak, vozači sa dozvolim iz BiH mogu za vrijeme privremenog boravka u pojedinim zemljama koristiti važeću BiH dozvolu, bez obaveze posjedovanja međunarodne.

    “Vozačke dozvole iz BiH važiće u Ujedinjenim Arapskim Emiratima”

    Prema informacijama Ministarstva komunikacija i transporta BiH, bez međunarodne dozvole možete voziti u Njemačkoj (do 185 dana, bez obzira na to da li je vozilo registrovano u BiH ili Njemačkoj), Turskoj (do šest mjeseci od dana ulaska u zemlju), Švajcarskoj, Danskoj i Mađarskoj (ako su podaci na vozačkoj dozvoli ispisani latinicom), Bugarskoj, Belgiji, Luksemburgu, Crnoj Gori, Sloveniji, Austriji, Hrvatskoj, Poljskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske (Engleska, Vels i Škotska), Irskoj i Srbiji.

    U Švedskoj je to moguće pod uslovom da vozačka nije istekla, da odgovara obrascu propisanom Bečkom konvencijom o drumskom saobraćaju i da su podaci navedeni na engleskom, njemačkom ili francuskom jeziku, dok se u Holandiji vozačka dozvola može koristiti do 185 dana, pod uslovom da su kategorije vozila označene u skladu sa Bečkom konvencijom.

    Zamjena dozvola bez polaganja

    Sa druge strane u ukoliko vam je neophodno da zamijenite dozvolu, moguće je to uraditi i bez ponavljanja vozačkog ispita, ali samo u pojedinim zemljama i određenim uslovima.

    “BiH je, radi olakšavanja postupka zamjene vozačkih dozvola, zaključila bilateralne sporazume o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola sa sljedećim državama:

    1.Savezna Republika Njemačka-Zajednička izjava o namjeri između Saveznog ministarstva saobraćaja i digitalne infrastrukture Savezne Republike Njemačke i Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine o postupku zamjene vozačkih dozvola, potpisana 27.01.2015. godine (njemačka strana) i 10.02.2015. godine (bh.strana), objavljena u „Službenom glasniku BiH-Međunarodni ugovori“, broj 1/15.

    2.Republika Sjeverna Makedonija-Sporazum između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Sjeverne Makedonije o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, potpisan 13.09.2017. godine, objavljen u „Službenom glasniku BiH-Međunarodni ugovori“, broj 2/18.

    3.Republika Turska-Sporazum između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Turske o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, potpisan 16.03.2021. godine, objavljen u „Službenom glasniku BiH-Međunarodni ugovori“, broj 10/21.

    4.Republika Italija-Sporazum između Bosne i Hercegovine i Republike Italije o uzajamnom priznavanju vozačkih dozvola, objavljen u „Službenom glasniku BiH-Međunarodni ugovori“, broj 9/24. Sporazum se primjenjuje od dana njegovog stupanja na snagu, u skladu s njegovim odredbama”, navode iz ministarstva komunikacija i transporta BiH.

    Važno je napomenuti da pojedine zemlje omogućavaju zamjenu vozačke dozvole BiH za određene kategorije vozila iako sa BiH nemaju poseban sporazum o zamjeni vozačkih dozvola. To su, između ostalih, Austrija, Francuska, Danska i Australija.

  • NIS podnio zahtjev OFAK-u za novu licencu za nastavak rada

    NIS podnio zahtjev OFAK-u za novu licencu za nastavak rada

    Naftna industrija Srbije podnijela je danas Kancelariji za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD zahtjev za novu operativnu licencu, javio je RTS.
    Postojeća licenca OFAK-a koja omogućava rad NIS-u ističe 31. jula.

    Američka administracija je ranije produžila i licencu koja omogućava pregovore mađarskoj kompaniji MOL sa ruskom kompanijom Gaspromnjeft o prodaji većinskog ruskog udjela u NIS-u. Ta dozvola, takođe, ističe 31. jula.

    Sjedinjene Američke Države su 9. oktobra prošle godine uvele sankcije NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva.

  • Otisak prsta, skeneri i dvostruko brojanje: Evo kako će izgledati glasanje na izborima

    Otisak prsta, skeneri i dvostruko brojanje: Evo kako će izgledati glasanje na izborima

    Građani Bosne i Hercegovine će na predstojećim Opštim izborima prvi put glasati uz primjenu biometrijske identifikacije i elektronskog skeniranja glasačkih listića. Ipak, uprkos uvođenju savremene tehnologije, ručno brojanje glasova neće biti ukinuto, već će ostati kao dodatna kontrola izbornog procesa.

    Član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović poručuje da nema razloga za bojazan da će glasanje biti komplikovanije nego ranije. Kako ističe, za birače će procedura biti gotovo identična dosadašnjoj, uz nekoliko novih koraka koji bi trebalo da dodatno zaštite regularnost izbora.

    Po dolasku na biračko mjesto građani će, kao i do sada, morati pokazati važeći identifikacioni dokument – ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu. Nakon provjere identiteta slijedi nova faza, odnosno potvrda identiteta putem uređaja koji očitava otisak prsta.

    Prema riječima Arnautovića, cilj ove novine jeste da se spriječi svaka mogućnost da pravo glasa iskoristi neko ko nije upisan u birački spisak ili glasa u tuđe ime.

    Jedna od promjena odnosi se i na evidentiranje birača. Umjesto potpisivanja izvoda iz Centralnog biračkog spiska, uređaj će nakon uspješne identifikacije odštampati potvrdu koju će birač potpisati. Ti potpisani slipovi biće odloženi u posebnu kutiju i koristiće se prilikom utvrđivanja izlaznosti.

    Nakon završene identifikacije birači će preuzeti glasačke listiće za nivoe vlasti na kojima imaju pravo da glasaju.

    Listići za izbor članova Predsjedništva BiH, kao i predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, neće se razlikovati od onih korištenih na prethodnim izborima. Birači će i dalje zaokruživanjem označavati kandidata kojem daju podršku.

    Najveće izmjene odnose se na glasačke listiće koji se koriste u proporcionalnom izbornom sistemu, odnosno za izbor poslanika i zastupnika u zakonodavnim tijelima. Njihov izgled prilagođen je radu skenera koji će evidentirati svaki glas.

    Prilikom glasanja birač će najprije morati označiti politički subjekt kojem daje podršku. Tek nakon toga, ukoliko želi, moći će dati preferencijalne glasove kandidatima sa te liste. Maksimalno će biti moguće označiti tri kandidata.

    Arnautović upozorava da će listić biti nevažeći ukoliko birač označi samo brojeve kandidata, a ne i politički subjekt, jer su brojevi kandidata isti na svim listama i bez prethodno označene stranke nije moguće utvrditi kojoj kandidatskoj listi pripadaju.

    Ističe da davanje preferencijalnih glasova nije obavezno i da će birači koji to ne žele moći jednostavno označiti samo političku stranku ili koaliciju za koju glasaju.

    Kako bi se građani lakše upoznali sa novim pravilima, Centralna izborna komisija pripremila je opsežan program edukacije uz podršku Misije OEBS-a u BiH i Savjeta Evrope. Planirani su promotivni spotovi, video-uputstva, tutorijali i druge informativne aktivnosti, a u kampanju će biti uključen i Populacioni fond Ujedinjenih nacija.

    Paralelno će biti organizovana i obuka izbornih organa. Komisija je već imenovala 150 instruktora koji će obučavati predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora, nakon čega će oni znanje prenositi ostalim članovima biračkih odbora.

    Prva isporuka uređaja za biometrijsku identifikaciju i skeniranje glasačkih listića očekuje se sredinom avgusta. Ti uređaji koristiće se za praktične obuke prije nego što budu raspoređeni na biračka mjesta za izbore zakazane za 4. oktobar.

    Nakon popunjavanja glasačkih listića birač će ih, uz korištenje posebne zaštitne fascikle koja osigurava tajnost glasanja, pojedinačno ubacivati u skener. Uređaj će registrovati glas i napraviti digitalni zapis svakog listića.

    Na taj način biće onemogućene naknadne izmjene glasačkih listića, jer će njihov sadržaj biti elektronski evidentiran odmah nakon glasanja.

    Tokom cijelog izbornog dana skeneri će raditi bez internet veze. Tek nakon zatvaranja biračkih mjesta uređaji će odštampati rezultate, koje će potpisati članovi biračkog odbora. Nakon toga će biti uspostavljena internet veza i podaci poslati u Glavni centar za brojanje u Sarajevu.

    Elektronsko brojanje neće biti jedini način utvrđivanja rezultata. Birački odbori će potom ručno prebrojati sve glasačke listiće i sačiniti zapisnike koji će biti dostavljeni nadležnim izbornim komisijama.

    U slučaju razlika između elektronskog i ručnog brojanja, Centralna izborna komisija razmatraće svaki slučaj pojedinačno i odlučivati u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Posebna pažnja biće posvećena biračkim mjestima na kojima se utvrde zakonom propisana odstupanja, uključujući razliku od dva odsto ili više između broja birača koji su glasali i broja glasačkih listića.

    Predviđene su i mjere za slučaj tehničkih problema. Skeneri će imati baterije dovoljnog kapaciteta za rad tokom cijelog izbornog dana, a u slučaju kvara biće moguće izvršiti popravku ili zamjenu uređaja. Ako uređaj ipak ne bude mogao funkcionisati, glasovi će biti obrađeni ručno.

    Na svakom biračkom mjestu biće angažovan poseban tehnički operater koji neće biti član biračkog odbora, već će biti zadužen za instalaciju, nadzor rada uređaja i otklanjanje eventualnih tehničkih problema. Dodatnu podršku pružaće regionalni mobilni timovi.

    Planirano je da skeneri budu raspoređeni na približno 5.300 redovnih biračkih mjesta širom Bosne i Hercegovine, dok će za pojedine posebne oblike glasanja, poput glasanja putem mobilnih timova ili nepotvrđenim glasačkim listićima, biti primijenjene posebne procedure.

    Arnautović smatra da će primjena novih tehnologija značajno unaprijediti integritet izbora. Biometrijska identifikacija trebalo bi da onemogući glasanje u ime preminulih ili odsutnih osoba, kao i zloupotrebu tuđih identifikacionih dokumenata, dok će elektronsko skeniranje spriječiti naknadno dopisivanje glasova, izmjene glasačkih listića i druge oblike manipulacije.

    On je pozvao političke subjekte i organizacije koje prate izborni proces da građanima prenose tačne informacije i ne stvaraju nepotrebnu konfuziju. Nakon završetka izbora biće urađena detaljna analiza primjene novih tehnologija, na osnovu koje će biti procijenjeno da li će u narednim izbornim ciklusima biti potrebno uvesti i dodatna tehnička rješenja radi daljeg unapređenja izbornog procesa.

  • Rekordnih 8,5 milijardi KM u prometu nekretnina

    Rekordnih 8,5 milijardi KM u prometu nekretnina

    Ako je suditi prema prometu na tržištu nekretnina, inflacija i ekonomska neizvjesnost nisu usporile ulaganja u stanove, kuće i poslovne objekte. Naprotiv, kupovina nekretnina i dalje predstavlja jedan od najpoželjnijih načina ulaganja kapitala, a vrijednost zaključenih kupoprodajnih poslova iz godine u godinu raste.

    Podaci Registra cijena nepokretnosti, koji vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), pokazuju da je od početka 2017. godine do sredine 2026. godine kroz promet nekretnina realizovano više od 8,5 milijardi konvertibilnih maraka.

    Trend intenzivne trgovine nastavljen je i ove godine. Tokom prvih šest mjeseci evidentirano je 8.795 kupoprodajnih ugovora koji obuhvataju ukupno 18.517 nekretnina. U poređenju sa istim periodom prošle godine, broj zaključenih poslova povećan je za približno deset odsto.

    Još izraženiji rast zabilježen je kada je riječ o vrijednosti tržišta. Ukupna ugovorena cijena nekretnina u prvoj polovini godine dostigla je 826,43 miliona KM, što predstavlja povećanje od čak 40,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najveći dio prometa, kao i ranijih godina, ostvaren je u Banjaluci i Bijeljini.

    Među najskupljim pojedinačnim kupoprodajama izdvajaju se stan u banjalučkom naselju Nova Varoš, površine 166 kvadratnih metara, koji je prodat za 738.700 KM, te kuća u Starčevici, za koju je novi vlasnik izdvojio 1,5 miliona KM.

    Velike transakcije nisu zabilježene samo u stambenom sektoru. Poslovni objekti u Bijeljini i Doboju prodavani su za 13, odnosno 12 miliona KM, dok su cijene garaža i parking mjesta dostigle nivo koji je do prije nekoliko godina bio dovoljan za kupovinu manjeg stana. Tako je garaža u Doboju plaćena 60.000 KM, a parking mjesto u Banjaluci čak 73.523 KM.

    Sve češće se postavlja pitanje ko danas može priuštiti ovako skupe nekretnine. Prema riječima agenata za promet nekretnina, odgovor je jednostavan – kupuju oni koji raspolažu slobodnim kapitalom i žele da ga sačuvaju od inflacije.

    Agent za nekretnine Dragan Milanović smatra da građani sa viškom novca i dalje nekretnine vide kao najsigurniji oblik ulaganja. Umjesto investiranja na finansijskim tržištima ili u druge oblike imovine, kapital najčešće završava u stanovima, kućama i poslovnim prostorima.

    Kako navodi, nekretnine investitorima nude ono što je najvažnije – sigurnost, mogućnost relativno brze prodaje i dugoročni rast vrijednosti. Oni koji su kupovali prije nekoliko godina danas, ističe, raspolažu znatno vrednijom imovinom.

    Milanović objašnjava da rast cijena nije posljedica samo velike potražnje. Na poskupljenje utiču i skuplje građevinsko zemljište, rast cijene građevinskog materijala, veći troškovi komunalnih naknada i rente, ali i nedostatak radne snage nakon odlaska velikog broja građevinskih radnika u inostranstvo.

    Govoreći o strukturi kupaca, on navodi da su među najzastupljenijima građani iz manjih sredina koji nekretnine kupuju u većim gradovima poput Banjaluke, Bijeljine, Doboja, Prijedora, Trebinja i Sarajeva. Značajan dio kupaca čine i ljudi koji žive i rade u inostranstvu, a koji su promijenili navike. Umjesto gradnje porodičnih kuća u rodnim mjestima, sve češće ulažu u stanove u urbanim centrima, računajući na očuvanje vrijednosti kapitala ili buduću zaradu kroz prodaju i izdavanje. Treću grupu čine građani koji kupuju prvu nekretninu za rješavanje stambenog pitanja.

    Prema njegovim procjenama, nema pokazatelja koji bi u skorije vrijeme mogli dovesti do pada cijena nekretnina. Istovremeno, ne očekuje ni nagla poskupljenja, jer je kupovna moć stanovništva ograničena. Realniji scenario, kaže, jeste nastavak umjerenog rasta cijena od nekoliko procenata godišnje, što potvrđuju broj izdatih građevinskih dozvola i investitorski planovi koji prate postojeću potražnju.

    Izuzetak predstavljaju manje opštine koje se suočavaju sa padom broja stanovnika. Na tim područjima tržište nekretnina znatno je mirnije i ne prati dinamiku velikih urbanih centara.