Autor: INFO

  • Politička trgovina ili borba za pozicije: Opozicija strepi pred konstitutivnu sjednicu

    Politička trgovina ili borba za pozicije: Opozicija strepi pred konstitutivnu sjednicu

    Pred opozicionim strankama u Republici Srpskoj je neizvjesna noć uoči konstitutivne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, koja bi mogla donijeti nova politička iznenađenja i dodatno promijeniti odnos snaga u parlamentu.

    Nakon što je doskorašnji član SDS-a Vladimir Ćopić, poslije osvajanja poslaničkog mandata, prešao u Ujedinjenu Srpsku, sve više pažnje usmjereno je na pitanje da li bi još neki poslanik mogao napustiti opozicione redove.

    SNSD i njegovi koalicioni partneri osvojili su 54 mandata, ali iz vladajućeg tabora poručuju da taj broj možda nije konačan. Upravo zbog toga ponedjeljak bi mogao biti presudan za opoziciju, koja očekuje da sazna da li je izgubila još nekog od svojih predstavnika.

    Kako prenose Nezavisne, u opoziciji već najavljuju krivične prijave zbog sumnje na političku korupciju i trgovinu uticajem.

    Lider PSS-a Draško Stanivuković najavio je da će nakon polaganja poslaničkih zakletvi biti podnesene krivične prijave.

    „Poslije polaganja zakletve valja vidjeti ko je šta obećao narodu, a ko je šta ugovorio za sebe! Od ponedjeljka podnosimo krivične prijave zbog sumnje na trgovinu uticajem i političku korupciju, jer i tužilaštvo treba da se uključi u rad ove neobične skupštinske većine“, poručio je Stanivuković.

    SDS traži odgovornost rukovodstva

    U međuvremenu, unutar SDS-a nastavljaju se previranja nakon odlaska Vladimira Ćopića. Rukovodstvo stranke je u petak u večernjim časovima posjetilo poslanika iz Kostajnice, tražeći od njega da vrati mandat stranci.

    Aleksandra Pandurević tvrdi da je predsjednik SDS-a Branko Blanuša ranije upozoravan na probleme prilikom formiranja izbornih lista.

    Prema njenim riječima, lista je prekrajana putem Vajber grupe, mimo statutarnih procedura, a prednost je data kandidatu koji je, kako tvrdi, bio lojalan Blanuši, umjesto Nikoli Zlojutru.

    Pandurevićeva smatra da je upravo to jedan od razloga zbog kojih bi Blanuša trebalo da podnese ostavku.

    SDS je nakon posljednjih dešavanja ostao sa jednocifrenim brojem poslaničkih mandata, a odlazak nekadašnjih visokih funkcionera ove stranke u druge političke opcije dodatno je obilježio njenu političku istoriju.

    Vukanović proziva opozicione lidere

    Da u opoziciji ne postoji jedinstvo, pokazuje i izjava lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića, koji se nakon dva mandata oprašta od Narodne skupštine Republike Srpske.

    Njegova lista, ipak, imaće klub od četiri poslanika.

    Vukanović tvrdi da su pojedini opozicioni političari zapravo bili lažni opozicionari i da su imali komunikaciju sa Miloradom Dodikom.

    „Nije ni formirana nova Skupština, a već se vidi da je naš koncept bio jedini ispravan, da su ostali bili lažni opozicionari i Blanuša i Draško koji su imali stalnu komunikaciju s Dodikom“, izjavio je Vukanović.

    SNSD tvrdi da je riječ o legitimnim prelascima

    Iz SNSD-a su već iznijeli procjene prema kojima bi SDS mogao ostati na devet, a PSS Draška Stanivukovića na šest od ukupno 12 osvojenih poslaničkih mandata.

    Šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica smatra da prelasci nisu nužno rezultat direktne kupovine političke podrške, već da bi mogli biti povezani sa ponudama određenih pozicija.

    „Ne, nije rezultat političke korupcije u smislu evo vam 100.000 KM da pređete u SNSD. Ali mislim da su ti ljudi kao grupacija da će dobiti neke pozicije, što je u principu legitimno“, rekao je Mazalica.

    Stanivuković, s druge strane, tvrdi da se pojedinim poslanicima nude različite pogodnosti kako bi promijenili politički tabor.

    „Stan, posao za ženu, vratiti kredit, fasada, crijep, nemojte da prelazimo preko toga… Znam da je Savo Minić lovac, ali sam mislio da lovi divljač, nisam znao da lovi poslanike“, izjavio je Stanivuković.

    Dodao je da svojim poslanicima savjetuje oprez, poručujući da je politički „lov“ već počeo.

    U igri i odbornici, ali i izbor delegata

    Politička previranja ne odnose se samo na poslanike u Narodnoj skupštini. Edin Ramić iz SDA upozorava da se paralelno vodi borba i za odbornike koji učestvuju u izboru elektora.

    Njihovi glasovi mogli bi biti važni prilikom izbora delegata u Klubu Bošnjaka Vijeća naroda Republike Srpske.

    Ramić ne isključuje mogućnost novih iznenađenja i na tom planu.

    Konstitutivnom sjednicom novog, 12. saziva Narodne skupštine predsjedavaće najstariji poslanik Nedeljko Čubrilović iz DEMOS-a, dok je kao kandidat za predsjednika parlamenta najavljen Nenad Stevandić.

    Posebnu pažnju privlači i pitanje političke uloge Igora Dodika, odnosno da li će ostati u zakonodavnom domu kao šef poslaničkog kluba ili će se preseliti u izvršnu vlast i preuzeti funkciju premijera.

    Ponedjeljak bi tako mogao donijeti odgovore na nekoliko važnih političkih pitanja, ali i pokazati da li su posljednji prelasci tek početak novih promjena u skupštinskim redovima.

  • Da li je SDS normalan? Od istorijske stranke do potpunog političkog rasula

    Da li je SDS normalan? Od istorijske stranke do potpunog političkog rasula

    Nekada jedna od najmoćnijih političkih organizacija u Republici Srpskoj, stranka koja je imala istorijsku ulogu u njenom stvaranju i predstavljala ozbiljnu konkurenciju svakoj vlasti, danas ne uspijeva da riješi ni probleme unutar vlastitih redova. SDS više ne djeluje kao stranka koja se bori za politički uticaj, već kao organizacija koja pokušava da sačuva samu sebe. Umjesto programa, novih ideja i ozbiljne opozicione politike, mjesecima gledamo isključenja, međusobne optužbe, sukobe i poteze koji pokazuju koliko se rukovodstvo udaljilo od stvarnosti.

    Poslije svega što se dogodilo, sasvim je opravdano zapitati se postoji li u SDS-u još minimum političke odgovornosti i ozbiljnosti.

    Najbolje se to vidi kroz izborne rezultate. SDS je 2010. godine imao 18 poslaničkih mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a 2014. čak 24. Nakon toga počeo je pad koji traje do danas. Stranka je 2018. osvojila 16 mandata, 2022. godine 13, a na izborima 2026. svega deset. SNSD je, poređenja radi, na posljednjim izborima stigao do 34 poslanika.

    Dok je SNSD uspio da izgradi i sačuva dominantnu političku poziciju, SDS je izgubio više od polovine poslaničkog kapaciteta koji je imao na vrhuncu 2014. godine. Ni preostalih deset mandata nije dugo ostalo na okupu. Odlaskom Vladimira Ćopića uslijedio je novi udarac za stranku koja se već suočava sa ozbiljnim osipanjem.

    Ovo više nije pitanje jednog lošeg izbornog ciklusa, nepovoljnih političkih okolnosti ili nedostatka novca. Riječ je o dugogodišnjem neuspjehu. SDS nije samo izgubio dio biračkog tijela. Izgubio je sposobnost da se nametne kao ozbiljna alternativa vlasti.

    Branko Blanuša preuzeo je rukovođenje strankom uz očekivanja da bi mogao zaustaviti taj trend. Umjesto zaokreta, njegov mandat obilježili su kontroverzni potezi i sve otvoreniji sukobi. Posebno se izdvojio sastanak sa Igorom Dodikom, organizacionim sekretarom SNSD-a, održan u julu 2026. godine.

    Kada se tokom izborne kampanje u javnosti pojavio snimak tog susreta, Blanuša je priznao da je sastanak bio greška. Objasnio je da su razgovarali o sankcijama, blokiranim računima i problemima sa kojima se SDS suočava.

    Niko ne tvrdi da je taj sastanak sam po sebi dokaz političkog dogovora. Problem je u procjeni predsjednika stranke. Kako neko ko vodi organizaciju koja se predstavlja kao glavna opozicija SNSD-u ne prepoznaje koliko političke štete može izazvati susret koji će kasnije postati jedna od glavnih tema izborne kampanje?

    Ozbiljna opozicija mora znati gdje su joj granice i kakvu politiku zastupa. Ne može naknadno objašnjavati poteze koji dovode u pitanje njenu vjerodostojnost.

    Još lošiji odnos rukovodstvo je pokazalo prema Ljubiši Petroviću, gradonačelniku Bijeljine i jednom od najprepoznatljivijih ljudi SDS-a. Umjesto da nesuglasice riješi razgovorom, stranka je odlučila da ga isključi zbog podrške Nebojši Vukanoviću, a ne stranačkom kandidatu Marinku Božoviću.

    Tu se nameće i pitanje koje rukovodstvo očigledno nije željelo ozbiljnije da razmotri: kako je moguće da jedan od najistaknutijih funkcionera SDS-a ne želi da podrži kandidata vlastite stranke? To nije samo pitanje neposlušnosti pojedinca. Pokazuje koliko su narušeni odnosi unutar organizacije i koliko je rukovodstvo izgubilo autoritet među vlastitim ljudima.

    Dok se političke stranke bore da zadrže svakog prepoznatljivog funkcionera i svaki glas, SDS se odrekao gradonačelnika Bijeljine, čovjeka koji ima vlastiti birački legitimitet. Takva odluka nije pokazala snagu, već nesposobnost da se upravlja unutrašnjim razlikama. Ako se svaki ozbiljniji nesporazum završava isključenjem, onda problem očigledno nije samo u ljudima koji napuštaju stranku.

    Nakon izbornog poraza uslijedili su novi sukobi. Umjesto analize rezultata i razgovora o odgovornosti za pad podrške, javnost je ponovo gledala međusobne optužbe. Pojavili su se zahtjevi za uklanjanje pojedinih članova Glavnog odbora, uključujući funkcionere iz Bijeljine, među kojima je i Aleksandra Pandurević, kao i peticije i zahtjevi za smjenu Blanuše. Na kraju je i sam predsjednik poručio da se neće ponovo kandidovati.

    Stranka koja želi povjerenje građana nije uspjela da sačuva ni povjerenje vlastitih funkcionera. Umjesto da se razgovara o tome kako vratiti izgubljene glasove i zaustaviti jačanje SNSD-a, glavna pitanja postala su ko će biti isključen, ko će ostati u rukovodstvu i ko će preuzeti kontrolu nad organizacijom koja se sve više osipa.

    Najveći problem SDS-a upravo je to što djeluje kao stranka koja ne razumije politički trenutak u kojem se nalazi.

    Republika Srpska suočava se sa ozbiljnim političkim izazovima, a građanima je potrebna opozicija koja zna šta želi i koja može ponuditi konkretna rješenja. SDS, međutim, prečesto izgleda kao da ne može izaći iz vlastitih unutarstranačkih sukoba.

    Nije dovoljno biti protiv SNSD-a, kritikovati Milorada Dodika i čekati da nezadovoljstvo građana donese izbornu pobjedu. Opozicija mora imati program, jasnu nacionalnu politiku i odgovore na pitanja ekonomije, institucija, javnih preduzeća i demografskog opstanka. Građanima mora objasniti šta bi uradila drugačije.

    SDS danas ne ostavlja utisak stranke koja ima jasan pravac, a sve teže uspijeva da zadrži i vlastite ljude. Od nekadašnje istorijske uloge ne može se živjeti. Nekadašnje zasluge same po sebi ne donose glasove.

    A onda je uslijedio odlazak Vladimira Ćopića.

    Narodni poslanik koji je mandat osvojio na listi SDS-a odlučio je da napusti stranku i pređe u poslanički klub Ujedinjene Srpske. Njegov odlazak dodatno je oslabio organizaciju koja se već suočava sa ozbiljnim osipanjem. Ćopić je javno optužio Blanušu i njegove saradnike za rasulo u SDS-u, a predsjednika označio kao izvor afera i razlog raskola.

    U prvom javnom obraćanju nakon napuštanja stranke iznio je i konkretnije razloge za svoju odluku. Kako je rekao, dugo je čekao da rukovodstvo prestane lutati političkom scenom. Posebno mu je smetalo što SDS, prema njegovoj ocjeni, nije imao dovoljno jasan stav o važnim pitanjima za Republiku Srpsku. Stranka je, kako je naveo, često više pažnje posvećivala protivljenju aktuelnoj vlasti nego izgradnji vlastitih političkih stavova.

    Kao dodatne razloge odlaska pomenuo je pregovore sa PSS-om, neodlučnost oko kandidature za predsjednika Republike Srpske i aferu u vezi sa Ljubišom Petrovićem, za koju tvrdi da je napravila ogroman jaz među članovima SDS-a.

    Prelazak u Ujedinjenu Srpsku obrazložio je i željom da bude dio „patriotske dvotrećinske većine“ u Narodnoj skupštini. Poručio je da u politici nije dovoljno samo kritikovati, već da treba nuditi i rješenja.

    Njegove optužbe mogu se posmatrati i kroz političke motive zbog kojih je napustio stranku, ali suština kritike ostaje. Kada poslanik koji je mandat osvojio na listi SDS-a kao jedan od razloga odlaska navodi nedostatak jasnih stavova o važnim pitanjima, rukovodstvo bi moralo ozbiljno da se zapita gdje je pogriješilo. Ćopićeve riječi ponovo otvaraju pitanje na koje SDS već dugo ne daje uvjerljiv odgovor: kakvu politiku ta stranka danas uopšte zastupa?

    Reakcija rukovodstva bila je, međutim, još poraznija od samog odlaska. U kasnim večernjim časovima Blanuša i dio stranačkog rukovodstva pojavili su se pred Ćopićevom porodičnom kućom u Kostajnici, u pratnji televizijske ekipe. Pošto ga nisu zatekli, razgovarali su sa članovima njegove porodice.

    Ćopić je taj postupak uporedio sa metodama Gestapoa, ocijenio ga kao uznemiravanje porodice i povredu porodičnog doma, te najavio podnošenje krivičnih prijava.

    Ovdje više nije riječ samo o tome kome pripada poslanički mandat. SDS ima pravo da kritikuje odlazak svog poslanika u drugu stranku i da od njega traži političku odgovornost. Ali jedno je politička kritika, a sasvim drugo dolazak pred nečiju porodičnu kuću u kasnim večernjim časovima, uz televizijsku ekipu.

    Takav postupak teško se može predstaviti kao pokazatelj snage. Više liči na demonstraciju nemoći.

    Kada stranka ne zna kako da zadrži vlastite ljude i nema odgovor na razloge njihovog odlaska, onda se bavi predstavama za javnost. Umjesto da analizira zašto joj poslanici odlaze, pokušava da na njih izvrši pritisak. Umjesto političkog razgovora, rukovodstvo obilazi porodične kuće. A kada u tome učestvuje i predsjednik stranke koja bi trebalo da bude ozbiljna alternativa vlasti, onda je teško ne zapitati se gdje su nestali politička mjera i osjećaj odgovornosti.

    SDS je danas stranka u dubokoj krizi, a potezi njenog rukovodstva samo je dodatno produbljuju.

    Nekada je SDS okupljao, danas isključuje. Nekada je imao ambiciju da bude stub nacionalne politike, a danas ne uspijeva da sačuva ni vlastiti poslanički klub.

    Od 24 mandata 2014. godine do svega deset na izborima 2026, uz novo osipanje nakon toga, SDS je prešao put koji govori o mnogo dubljim problemima od izbornih poraza. Stranka se nije prilagodila novim okolnostima, nije izgradila novu generaciju lidera i nije uspjela da ponudi uvjerljivu alternativu. Sve više se oslanja na nekadašnju slavu, kao da je ona dovoljna da opravda današnje stanje.

    Republici Srpskoj ne treba opozicija koja se poziva na istorijske zasluge, a istovremeno se obračunava sa vlastitim članovima. Potrebna joj je politička organizacija koja razumije sadašnjost i zna šta želi da promijeni.

    Zato pitanje više nije samo zašto SDS gubi izbore. Mnogo je ozbiljnije pitanje kako je stranka sa takvom istorijom uspjela da postane najveća prepreka sama sebi.

    Ako se ozbiljnost jedne političke organizacije mjeri sposobnošću da vodi politiku, okuplja ljude, rješava nesuglasice i građanima ponudi uvjerljivu alternativu, onda ono što danas gledamo u SDS-u teško može proći kao normalno političko funkcionisanje.

    SDS ne gubi samo mandate. Gubi ljude, povjerenje, autoritet i politički identitet. A rukovodstvo, umjesto da pokuša zaustaviti takav razvoj događaja, svojim potezima pokazuje da ne razumije ni razmjere krize ni vlastitu odgovornost za nju.

    Stranka koja ne zna sačuvati samu sebe, koja unutrašnje sukobe rješava isključenjima i noćnim dolascima pred porodične kuće, teško može uvjeriti građane da je sposobna da vodi Republiku Srpsku.

  • Američki državni sekretar zaprijetio Hagu: Sporio se sa sudijama zbog međunarodnog prava

    Američki državni sekretar zaprijetio Hagu: Sporio se sa sudijama zbog međunarodnog prava

    Američki državni sekretar Marko Rubio zaprijetio je Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) u Hagu, poručivši da Sjedinjene Američke Države neće prihvatiti autoritet institucije koja, prema njegovim riječima, pokušava da nameće svoju volju suverenim državama.

    Rubio je govorio u petak na konvenciji Federalističkog društva, udruženja konzervativnih pravnika, u Vašingtonu. Međunarodni krivični sud nazvao je „lažnim sudom“ i neizabranim svjetskim tribunalom koji sebe smatra iznad zakona i ustava suverenih država, uključujući i one koje nikada nisu pristale na njegovu nadležnost.

    „Amerikanci nikada nisu pristali da se podvrgnu autoritetu ICC-a, ali taj sud i njegovi saveznici u globalnoj birokratiji sami su se proglasili sudijom, porotom i izvršiteljem međunarodnog poretka“, rekao je Rubio.

    Dodao je da sud ne odgovara nikome, iako ima ovlašćenja da istražuje, goni i zatvara američke građane na osnovu zakona koje SAD nisu prihvatile niti kontrolišu.

    Posebno oštru poruku uputio je govoreći o mogućnosti da sud pokuša da nametne svoje odluke američkim građanima.

    „Ako su dovoljno glupi da pokušaju nametnuti svoje papirnate dekrete Amerikancima, naš odgovor će vjerovatno biti isti kao odgovor rimskog generala Pompeja onima koji su se protiv njegovih legija pozivali na povelje svojih gradova. Rekao je: ‘Prestanite citirati zakone ljudima s mačevima'“, poručio je Rubio.

    Njegove riječi izazvale su smijeh među prisutnima, a američki državni sekretar dodao je da to možda nije politički korektno reći, ali da je upravo tako glasila Pompejeva poruka.

    Hegset ponovio prijetnju velikim slovima

    Rubijevu izjavu podijelio je i američki ministar odbrane Pit Hegset na društvenoj mreži Iks, uz kratku poruku napisanu velikim slovima: „Prestanite citirati zakone LJUDIMA S MAČEVIMA“.

    Trampova administracija je prošlog mjeseca najavila nove sankcije s ciljem onemogućavanja rada Međunarodnog krivičnog suda, nakon što je prethodno sankcionisala njegove tužioce i sudije.

    Rubio je u istom govoru kritikovao pozivanje na međunarodno pravo u vezi sa gotovo svakom većom spoljnopolitičkom odlukom administracije Donalda Trampa, uključujući napade na brodove na Karibima i hapšenje venecuelanskog lidera Nikolasa Madura.

    SAD nisu ratifikovale Rimski statut

    Međunarodni krivični sud osnovan je 2002. godine radi procesuiranja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Sjedinjene Američke Države potpisale su Rimski statut kojim je sud osnovan, ali ga nikada nisu ratifikovale, pa nisu ni postale njegova članica.

    Članice suda su sve države Evropske unije, kao i sve članice NATO-a osim SAD i Turske, prenosi Srpskainfo.

    Ipak, Rubijeva poruka o „ljudima s mačevima“ podsjetila je na mnogo poznatiju istorijsku izreku: „Ko se mača lati, od mača će i poginuti“.

    Ova rečenica potiče iz Jevanđelja po Mateju, odnosno Novog zavjeta. Prema biblijskom predanju, Isus Hrist izgovorio ju je kada je jedan od njegovih učenika, Sveti Petar, izvukao mač i odsjekao uvo sluzi prvosveštenika tokom hapšenja u Getsimanskom vrtu.

    Izreka se vijekovima koristi kao upozorenje da se nasilje i prijetnje silom mogu vratiti onome ko ih pokreće.

  • SDS pred važnom sjednicom: Blanuša najavio da će se otkriti ko je radio protiv stranke

    SDS pred važnom sjednicom: Blanuša najavio da će se otkriti ko je radio protiv stranke

    Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša poručio je da će nakon sjednice Glavnog odbora stranke biti jasno ko je i za koga radio tokom prethodnih izbora, istovremeno odbacujući spekulacije da želi da postane delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Blanuša je istakao da nije kandidat za ovu poziciju, naglašavajući da je svoj stav već iznio na sjednici Predsjedništva SDS-a održanoj 13. novembra.

    „Pošto vidim da mnogi u SDS-u, a i van njega, komentarišu da su dešavanja u Glavnom odboru vezana za moju kandidaturu i podršku da budem delegat u Domu naroda, onda bi trebalo prenijeti i stav sa sjednice Predsjedništva SDS-a koja je bila juče. Jasno sam rekao da nisam kandidat za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine“, naveo je Blanuša.

    On je upozorio da se u javnosti plasiraju brojne dezinformacije o dešavanjima unutar stranke, dodajući da je poznato iz kojih krugova one dolaze.

    „Poslije sjednice Glavnog odbora i članovima SDS-a i javnosti biće jasno ko je, kako i za koga radio na prethodnim izborima“, poručio je Blanuša.

    Sjednica Glavnog odbora SDS-a zakazana je za danas, 15. novembar, u Istočnoj Ilidži, a na njoj bi trebalo da bude odlučeno o imenu kandidata za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, prenosi Srpskainfo.

    Osim izbora delegata, na dnevnom redu je i razmatranje nacrta analize izbornih rezultata SDS-a na proteklim opštim izborima, kao i druga aktuelna pitanja važna za budućnost stranke.

    Sjednica se održava u trenutku ozbiljnih unutrašnjih nesuglasica u SDS-u, nakon što su pojedini stranački funkcioneri zatražili Blanušinu ostavku, a dio članova pokrenuo inicijativu za njegovu smjenu.

  • Slobodne zone donose investicije i nova radna mjesta: Brod prvi, Gradiška i Trebinje sljedeći

    Slobodne zone donose investicije i nova radna mjesta: Brod prvi, Gradiška i Trebinje sljedeći

    Slobodne zone mogle bi postati jedan od važnih pokretača privrednog razvoja Republike Srpske, jer privrednicima omogućavaju jednostavnije poslovanje, kraće čekanje na granicama i smanjenje troškova, a istovremeno stvaraju povoljnije uslove za privlačenje domaćih i stranih investitora.

    Prva aktivna slobodna zona u Republici Srpskoj počela je s radom u Brodu, dok se slični projekti pripremaju u Gradišci i Trebinju.

    Slobodna zona Brod dobila je rješenje o ispunjenosti uslova za početak rada, a jedna od njenih najvećih prednosti je blizina graničnog prelaza sa Evropskom unijom, od kojeg je udaljena svega 300 metara.

    Prvo preduzeće koje posluje u ovoj zoni je „Skaj adapter“. Direktor kompanije Dejan Simirdžija istakao je da će im nova lokacija značajno olakšati poslovanje, posebno kada je riječ o transportu i carinskim procedurama.

    „Kamioni koji dolaze sa granice neće više ići na terminal, već će dolaziti direktno u naš krug, čime skraćujemo čekanje za nekih tri do četiri sata. Osim toga, smanjuje se finansijsko opterećenje, jer zbog plaćanja carinskih dažbina prilikom uvoza stalno moramo imati rezervisano oko milion maraka kako bismo mogli da ih izmirujemo“, naveo je Simirdžija.

    Načelnik opštine Brod Milan Zečević istakao je da slobodna zona pruža mogućnosti i kompanijama iz drugih dijelova svijeta koje žele da posluju na evropskom tržištu, jer mogu osnovati pravno lice u Brodu, jednostavnije uvoziti repromaterijal i plasirati proizvode u Evropsku uniju.

    Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Savo Minić ocijenio je da je početak rada ove zone važan iskorak za privredu Posavine i cijele Srpske, uz očekivanje da će sličnim putem uskoro krenuti Gradiška i Trebinje.

    Gradiška planira veliku slobodnu ekonomsku zonu

    Kada je riječ o Gradišci, plan je da buduća slobodna ekonomska zona bude smještena neposredno uz novi most i granični prelaz sa Hrvatskom.

    Gradonačelnik Zoran Adžić smatra da je riječ o jednoj od najboljih lokacija na Balkanu za privlačenje investicija, imajući u vidu njen geografski položaj i povezanost sa evropskim tržištem.

    U toku je izrada regulacionog plana za prostor buduće zone, uz podršku Svjetske banke, nakon čega bi trebalo da počne potraga za strateškim partnerom.

    Prva faza projekta planirana je u Novoj Topoli, u okviru postojeće privredne zone, gdje je desetak kompanija već izrazilo spremnost da posluje po principu slobodne ekonomske zone.

    „Mi u Novoj Topoli imamo 150 hektara zemljišta, a u Gradišci još 200 hektara, kod novog mosta, na graničnom području, u blizini carinskog terminala. To su značajni potencijali za razvoj ovog projekta“, istakao je Adžić.

    Plan je da tokom naredne godine bude pripremljena potrebna dokumentacija i obezbijeđeni dodatni sadržaji kako bi se stvorili uslovi za pokretanje projekta.

    Manji troškovi i veća privlačnost za investitore

    Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić smatra da slobodne zone mogu predstavljati značajan podsticaj za razvoj privrede, jer lokalne zajednice koje ih imaju postaju privlačnije za investitore.

    Prema njegovim riječima, jedna od važnih pogodnosti jeste mogućnost poslovanja bez obračunavanja PDV-a, ukoliko su ispunjeni propisani uslovi.

    Osim toga, preduzeća koja posluju u okruženju slobodnih zona mogu ostvariti niže troškove zahvaljujući dostupnoj logistici i jednostavnijim procedurama.

    „S aspekta razvoja biznisa, slobodna zona predstavlja veoma dobru mogućnost“, poručio je Račić, prenose Nezavisne.

  • Nakon 14 godina vlasti SNS mijenja način komunikacije: Vučić se okrenuo društvenim mrežama

    Nakon 14 godina vlasti SNS mijenja način komunikacije: Vučić se okrenuo društvenim mrežama

    Nakon poraza na parlamentarnim izborima u Srbiji, nekadašnji predsjednik države Aleksandar Vučić i drugi čelnici Srpske napredne stranke (SNS) sve više se okreću društvenim mrežama, posebno TikToku i Instagramu, dok su njihova televizijska pojavljivanja postala znatno rjeđa.

    Vučić, koji je tokom avgusta ove godine imao rekordna 64 televizijska uključenja uživo, sada gotovo svakodnevno objavljuje i po nekoliko snimaka na svom TikTok profilu. Najčešće je riječ o direktnim obraćanjima pratiocima, piše „Dojče vele“.

    Sličan trend primjetan je i kod drugih funkcionera SNS-a, koji sve češće koriste društvene mreže za komunikaciju sa svojim biračkim tijelom. Ipak, i dalje su aktivni brojni nalozi koji se povezuju sa stranačkim botovima, a njihova vidljivost na društvenim mrežama sada je, čini se, veća nego tokom predizborne kampanje.

    Pokušaj očuvanja stranačke podrške

    Stručnjakinja za komunikacije i konsultantkinja za izborne kampanje Ana Stojiljković smatra da je povećana vidljivost objava SNS-a u postizbornom periodu očekivana, budući da je završena intenzivna predizborna komunikacija, a trenutno su u fokusu procesi preuzimanja vlasti i prenosa legitimiteta sa studenata na kandidate.

    Ona ocjenjuje da je komunikaciona strategija SNS-a sada usmjerena prvenstveno na ohrabrivanje birača, aktivista, članova i stranačkih funkcionera, kako bi se spriječilo osipanje podrške.

    Prema njenim riječima, oštrija retorika i svakodnevni napadi na novu parlamentarnu većinu i studentski pokret imaju za cilj konsolidaciju stranačkih redova i očuvanje lojalnosti Vučiću i SNS-u.

    Stojiljković smatra da se stranka pokušava pozicionirati kao najjača opoziciona politička snaga, što je, kako navodi, karakteristično za autoritarne lidere i stranke koje nakon dugog perioda izgube vlast na izborima.

    Stručnjak za politički marketing Igor Avžner, s druge strane, kampanju SNS-a na društvenim mrežama opisuje kao „putujući cirkus“ i smatra da bi stranka mogla izgubiti značajan broj pratilaca.

    On tvrdi da je motivacija dijela pristalica SNS-a bila prvenstveno materijalne prirode, te da bi njihova aktivnost mogla opasti ukoliko nestane finansijskih podsticaja.

    Da li su algoritmi uticali na izborni rezultat?

    Vučić je nakon izbora govorio i o uticaju algoritama društvenih mreža na predizbornu kampanju. Naveo je da tokom posljednje sedmice kampanje nije uspijevao da ostvari ni 5.000 lajkova na svojim objavama, uz sumnju da su algoritmi Instagrama i Fejsbuka pogodovali studentskoj listi.

    „Kao da mi je neko zatvorio sve kanale na društvenim mrežama, i svima našima, i smanjio ih za deset puta, a nekima povećao za sto puta – posebno Instagram i Fejsbuk“, rekao je Vučić.

    Sagovornici „Dojče velea“ objašnjavaju da je riječ o uobičajenom ponašanju kompanije Meta prema političkim akterima tokom izbornih kampanja, ali ističu da je studentska lista imala značajnu organsku podršku građana i influensera.

    Upravo je takva podrška, prema ocjeni Stojiljković, mogla uticati na algoritme i povećati vidljivost sadržaja studentskog pokreta, uprkos novcu koji je SNS ulagao u digitalne kampanje.

    Nakon izbora aktivnost pristalica studentske liste je opala, zbog čega su objave SNS-a ponovo postale znatno vidljivije.

    Buduća komunikaciona strategija naprednjaka, zaključuje Stojiljković, zavisiće od toga koliko će uspjeti da sačuvaju rejting, birače i stranačke funkcionere od osipanja, prenose Nezavisne.

  • Procurilo 7,2 miliona mejlova i lozinki: Podaci sa ruskog hakerskog foruma ponovo na internetu

    Procurilo 7,2 miliona mejlova i lozinki: Podaci sa ruskog hakerskog foruma ponovo na internetu

    Podaci ukradeni prije približno 13 godina sa ruskog hakerskog foruma YouHack ponovo su se pojavili na internetu, a riječ je o arhivi koja sadrži gotovo 7,2 miliona imejl adresa i lozinki.

    Velika količina kompromitovanih podataka nedavno je dodata u bazu poznatog servisa „Have I Been Pwned“ (HIBP), koji korisnicima omogućava da provjere da li su njihove imejl adrese ili brojevi telefona bili obuhvaćeni nekim od poznatih curenja podataka.

    Kako je navedeno, podaci potiču iz napada na forum YouHack iz maja 2013. godine. Arhiva sadrži gotovo 7,2 miliona kombinacija imejl adresa i lozinki korisnika čiji su povjerljivi podaci objavljivani na ovom forumu.

    Pored toga, kompromitovani su i podaci oko 107.000 članova foruma, uključujući imejl adrese, korisnička imena, IP adrese i lozinke sačuvane u obliku MD5 heševa. Iz servisa HIBP upozorili su da većina tih lozinki nije bila dodatno zaštićena takozvanim „soljenjem“, što ih čini znatno podložnijim razbijanju.

    Imejl adrese, korisnička imena i IP adrese hakera stare više od decenije vjerovatno nemaju veliku praktičnu vrijednost, s obzirom na to da sajber kriminalci često koriste VPN i proksi servise kako bi prikrili svoju lokaciju. Međutim, lozinke predstavljaju ozbiljniji problem, posebno ukoliko ih korisnici i dalje koriste na drugim servisima.

    Prema pisanju portala „The Register“, ovo nije prvi put da se ova arhiva pojavljuje na internetu. Podaci sa foruma YouHack bili su dio i velikog incidenta iz 2024. godine, poznatog kao „Majka svih curenja podataka“, tokom kojeg je objavljeno čak 26 milijardi zapisa ukupne veličine 12 terabajta, prenosi B92.

    Istovremeno su na internetu objavljeni i podaci iz napada na program lojalnosti ruske Sberbanke, poznat kao SberSpasibo, iz 2023. godine. Time su izloženi podaci koji pripadaju 48 miliona korisnika, uključujući 3,3 miliona jedinstvenih imejl adresa, brojeve telefona i datume rođenja.

    U toj arhivi pronađen je i određeni broj brojeva bankovnih kartica, čiji su podaci bili sačuvani u obliku nezaštićenih SHA-1 heševa.

    Odgovornost za napad na program lojalnosti Sberbanke preuzela je proukrajinska haktivistička grupa koja sebe naziva NLB. Ista organizacija preuzela je odgovornost i za napad na Alfa banku, jednu od najvećih privatnih banaka u Rusiji.

    Iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi povezanost ovih incidenata sa ratom Rusije i Ukrajine, postoji mogućnost da je sukob dobio novu dimenziju u sajber prostoru.

  • Tramp: Američko tržište akcija izgubilo tri biliona dolara nakon izbora

    Tramp: Američko tržište akcija izgubilo tri biliona dolara nakon izbora

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je američko tržište akcija neposredno nakon novembarskih izbora za Kongres izgubilo tri biliona dolara vrijednosti, ističući da investitori širom svijeta nisu bili zadovoljni izbornim rezultatima i pobjedom demokrata.

    „Da li je neko primijetio da je odmah nakon izbora tržište akcija izgubilo tri biliona dolara vrijednosti? Drugim riječima, investitorima širom svijeta nije se dopalo ono što se dogodilo na dan izbora“, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži „Istina“.

    On je, međutim, poručio da nema razloga za zabrinutost, navodeći da je tržište od tada zabilježilo rast i da će Amerika uskoro biti „veća nego ikada“.

    Američko tržište akcija neposredno nakon izbora najprije je zabilježilo rast, ali su vodeći berzanski indeksi 5. novembra naglo pali, prenosi BL Portal.

    Pad je prvenstveno bio posljedica rasprodaje akcija tehnoloških kompanija, usljed zabrinutosti zbog mogućeg pooštravanja regulative u oblasti vještačke inteligencije i izgradnje centara za obradu podataka.

    Izbori za Kongres u SAD održani su 3. novembra, a prema objavljenim izbornim projekcijama, Demokratska stranka osvojila je većinu u oba doma Kongresa.

    Demokrate su osvojile 256 mjesta u Predstavničkom domu, dok je republikancima pripalo 169. U Senatu su demokrate dobile 55 mjesta, naspram 44 koliko su osvojili republikanci.

    Kada je riječ o izboru guvernera saveznih država, demokratski kandidati pobijedili su u 30 država, a republikanski u 20.

  • Stevandić oštro o SDS-u: „Ljudi nisu robovi, partije nisu robovlasničke organizacije“

    Stevandić oštro o SDS-u: „Ljudi nisu robovi, partije nisu robovlasničke organizacije“

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić oglasio se na društvenoj mreži X, gdje je komentarisao stanje u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS), odnose unutar te stranke i slobodu političkog odlučivanja.

    Stevandić je poručio da ljudi nisu robovi, niti su političke partije robovlasničke organizacije, ističući da su sloboda mišljenja, odlučivanja i udruživanja osnovna prava regulisana zakonom.

    „Porodica i dom su svetinje! Zaštićene su ustavom! Organizacije se raspadnu zbog loše politike i lidera“, naveo je Stevandić.

    U objavi je podsjetio i na svoj raniji politički angažman u SDS-u, navodeći da ga je Radovan Karadžić 2009. godine zamolio da se vrati u stranku. Tvrdi da je SDS već 2010, a posebno 2014. godine, ostvarivao rast zahvaljujući njegovom radu u Krajini, ali da je 2015. godine napustio stranku nakon, kako je naveo, pokušaja ponižavanja.

    Stevandić je objavio i grafički prikaz broja poslaničkih mandata SDS-a i SNSD-a kroz više izbornih ciklusa, uz ocjenu da je nepoštovanje ljudi koji su doprinijeli stranci dovelo do njenog slabljenja.

    U drugom dijelu objave iznio je tvrdnje o odnosima pojedinih visokih funkcionera SDS-a sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, navodeći da jedan od njih, pored Branka Blanuše, pregovara sa Dodikom i razgovara s njim telefonom.

    Prema Stevandićevim tvrdnjama, takvi razgovori vode se u vlastitom interesu, dok se kriju od članova, funkcionera i poslanika SDS-a.

    „SDS nema lidera koji ima integritet i nacionalnu harizmu, već samo trgovce. Taj integritet i harizmu ima Ujedinjena Srpska koja baštini najbolje od SDS-a“, poručio je Stevandić.

  • Trump ponovo zaprijetio Kubi, Havana podiže borbenu gotovost

    Trump ponovo zaprijetio Kubi, Havana podiže borbenu gotovost

    Kuba se priprema za mogući američki vojni napad, dok se na ostrvu produbljuje energetska kriza, a učestale izjave američkog predsjednika Donalda Trampa dodatno podižu strah od vojne intervencije.

    Kubanski predsjednik Migel Dijaz-Kanel poručio je da je njegova zemlja odlučna da odbije svaki pokušaj strane vojne agresije, ističući da Kuba ne predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država.

    Njegova izjava uslijedila je nakon što je Tramp, odgovarajući na pitanje o mogućnosti vojne intervencije radi „oslobađanja“ Kube, rekao da želi da riješi pitanje te zemlje prije završetka svog mandata u januaru 2029. godine.

    „Želim riješiti Kubu prije nego što odem“, izjavio je Tramp, dodajući da Vašington veoma pažljivo prati situaciju na ostrvu.

    Vojne vježbe i obuka stanovništva

    Kuba od januara sprovodi redovne vojne vježbe i sastanke za koordinaciju odbrane, a dio priprema obuhvata i osnovnu vojnu obuku civila.

    Riječ je o strategiji „Rat cijelog naroda“, kojom vlasti nastoje da u odbranu zemlje uključe i civilno stanovništvo.

    Pripreme su intenzivirane nakon američke vojne operacije u Venecueli, tokom koje je predsjednik te zemlje Nikolas Maduro uhapšen i prebačen u SAD.

    Kubanski zvaničnici smatraju da događaji u Venecueli predstavljaju upozorenje za Havanu i razlog za dodatnu pripravnost.

    Energetska kriza dodatno otežava situaciju

    Istovremeno, Kuba se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom, nestašicama goriva i hrane, kao i čestim nestancima električne energije.

    Američke mjere ograničavanja isporuke nafte dodatno su opteretile ekonomiju ostrva, dok Vašington pojačava pritisak na komunističke vlasti.

    Tramp je ranije govorio o mogućnosti slanja američkih ratnih brodova prema kubanskoj obali, sugerišući da bi se tamošnje rukovodstvo suočeno s takvim pritiskom predalo.

    Kako prenosi Klix, kubanske vlasti nastavljaju pripreme za eventualni sukob, iako za sada nema potvrde da je Vašington donio odluku o pokretanju vojne operacije protiv ostrva.

    Dijaz-Kanel je poručio da Kuba želi mir, ali da neće prihvatiti stranu vojnu agresiju.