VRBAS Media

Autor: INFO

  • Biblioteka, muzej i pozorište pod istim krovom, ali bez rješenja za obnovu

    Biblioteka, muzej i pozorište pod istim krovom, ali bez rješenja za obnovu

    Dom radničke solidarnosti, u kojem su smješteni Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Muzej Republike Srpske, Dječije pozorište Republike Srpske i Dom omladine, već više od četiri decenije predstavlja jedno od najprepoznatljivijih mjesta kulture u Banjaluci. Ipak, iza brutalističke fasade zgrade koju je projektovao jedan od najznačajnijih arhitekata bivše Jugoslavije Ivan Štraus, kriju se ozbiljni problemi, od dotrajalog krova i zastarjelih instalacija do neriješenih imovinsko-pravnih odnosa koji godinama blokiraju ozbiljniju obnovu.

    Iako stručnjaci smatraju da izgled zgrade ne bi trebalo mijenjati jer predstavlja arhitektonski pečat jednog vremena, stanje objekta iz godine u godinu postaje sve lošije.Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ljilja Petrović Zečić kaže za BL portal da institucije koje koriste zgradu decenijama same pokušavaju da održavaju prostor koliko mogu, ali da ozbiljna sanacija prevazilazi njihove mogućnosti.

    „Postoji dokument koji je potpisan prilikom ulaska u zgradu sa Gradom Banjaluka, gdje mi kao Narodna i univerzitetska biblioteka ‘Petar Kočić’ dobijamo prostor na korištenje. Od tog vremena do danas mi kao stanari, odnosno korisnici, sami se bavimo adaptacijama koliko je to moguće. Institucija kulture, kakva god ona bila, nije kadra da sama radi sanacije i prepravke u ovoj zgradi onako kako bi trebalo“, kaže Petrović Zečić.

    Rat ostavio posljedice koje se osjećaju i danas

    Problemi ove zgrade, kako navodi, dodatno su produbljeni tokom rata. Posebna oštećenja nastala su nakon rušenja Ferhadije, kada su popucala stakla na dječijem odjeljenju biblioteke, prostoru koji danas koristi Ruski centar.

    „Tih dana sa dječijeg odjeljenja odneseno je više od 10.000 knjiga, što je potvrđeno popisom biblioteke“, navodi ona.

    Vlasnici samo jednog sprata

    Iako je sama konstrukcija objekta izuzetno kvalitetna, paradoksalno je da institucije koje decenijama rade u njemu i dalje nisu vlasnici prostora koji koriste.„Čini mi se da je kod nas u biblioteci najčudnija situacija. Tek 2022. godine, kada je Vlada Republike Srpske kupila prostor na četvrtom spratu od Područne privredne komore, postali smo vlasnici tog dijela od 1.780 kvadrata, dok su ostala tri sprata i dalje u vlasništvu Grada“, objašnjava Petrović Zečić.

    Dodaje da su Biblioteka, Muzej i Dječije pozorište prije tri godine angažovali agenciju koja je izvršila etažiranje prostora, čime je precizno definisano šta kome pripada, kao prvi korak ka uknjižavanju vlasništva.

    „To je krenulo u pozitivnom pravcu. Uputili smo poziv prema Gradu, ali je proces stao iz nama nepoznatih razloga. Razgovarali smo i sa Ministarstvom prosvjete i kulture da se ponovo pokrene inicijativa, jer ovo nikome ne ide u korist“, kaže ona.

    Upravo zbog neriješenog vlasništva ove ustanove ne mogu aplicirati ni za ozbiljnije projekte energetske efikasnosti, jer je jedan od osnovnih uslova dokaz o vlasništvu nad objektom.Ventilacija ne radi od rata, krov prokišnjava

    Istovremeno, problemi unutar same zgrade postaju sve ozbiljniji.

    „Ventilacioni sistem nije u funkciji još od rata. Nakon toga niko nije pokušao da ga ponovo pokrene. Instalacije su ostale iste i morale bi biti zamijenjene. Problem je i ravan krov koji je veoma podložan curenju“, upozorava Petrović Zečić.

    Poseban izazov predstavlja bezbjednost zaposlenih i posjetilaca, jer se tokom većih događaja u biblioteci zna naći i više od 800 ljudi.

    Ipak, određeni pomaci postoje. Kako navodi direktor biblioteke, u razgovorima sa Ministarstvom prosvjete i kulture dogovorena je parcijalna zamjena dotrajale stolarije.

    „Radićemo pet ili deset godina, ali ćemo ići parcijalno tamo gdje je najpotrebnije i gdje imamo najveće probleme“, kaže ona.

    „Ova zgrada može trajati stotinama godina“

    Petrović Zečić naglašava da je objekat izuzetno čvrsto građen, te da bi uz obnovu krova, fasade i zamjenu stolarije mogao trajati još decenijama.

    „Zgrada je rađena u sedri i potrebno ju je prati specijalnim sredstvima. Potrebno je ponovo uraditi fasadu. Kada bi se izmijenila stolarija i riješio krov, ova zgrada bi mogla služiti stotinama godina“, smatra Petrović Zečić.

    Muzej traži sistemsko rješenje

    Na potrebu ozbiljne obnove godinama upozorava i Muzej Republike Srpske, iz kojeg poručuju da parcijalna rješenja više nisu dovoljna.

    „Kao ustanova koja svakodnevno koristi ovaj objekat i u njemu čuva vrijednu muzejsku građu, smatramo da je neophodno sistemski pristupiti obnovi kompletne infrastrukture, a ne samo pojedinačnim intervencijama“, navode iz Muzeja Republike Srpske.

    Iz Muzeja upozoravaju da su najveći problemi dotrajali krov i fasada, pojava vlage, zastarjele instalacije i potreba za energetskom sanacijom objekta.

    „Posebno je važno obezbijediti adekvatne uslove za čuvanje muzejske građe i bibliotečkog fonda, jer su stabilna temperatura, zaštita od prokišnjavanja i bezbjedna infrastruktura osnovni preduslovi za očuvanje kulturnog nasljeđa“, navode iz ove ustanove.

    Novo zdanje kao dugoročno rješenje

    Iako je prethodnih godina bilo razgovora i najava o mogućoj obnovi fasade i sanaciji objekta, konkretniji radovi još nisu počeli.

    U Muzeju smatraju da bi dugoročno najbolje rješenje bila izgradnja potpuno nove zgrade namijenjene muzejskoj djelatnosti.

    „Na taj način bili bi riješeni svi infrastrukturni problemi, a dodatno bi bila unaprijeđena ponuda Muzeja Republike Srpske, našeg grada i Republike u oblasti kulture i turizma. Smatramo da o ovoj temi postoji opštedruštveni konsenzus“, poručuju iz Muzeja.

    Dom radničke solidarnosti izgrađen je 1973. godine kao simbol zajedništva nakon katastrofalnog zemljotresa. Danas, više od pola vijeka kasnije, zgrada koja čuva dio najvažnijeg kulturnog i istorijskog nasljeđa Republike Srpske i dalje čeka ozbiljnu obnovu.

  • Policija napravila haos u saobraćaju, pa vozaču napisali kaznu

    Policija napravila haos u saobraćaju, pa vozaču napisali kaznu

    Policajci stali na sred raskrsnice da proćaskaju i napravili kilometarsku kolonu. Ne, nije ovo početak vica, nego (ne)obična scena sa banjalučkih ulica. Kod raskrsnice za market “Tropik” u banjalučkom naselju Lazarevo, večeras se, kako javlja čitalac Srpskainfo, u kratkom roku formirala duga kolona vozila.

    Zašto? Pa, zbog raspričanih policajaca. Ubrzo se, kako opisuje, nervoza i trubljenje proširili cijelom raskrsnicom, dok je kolona iz minuta u minut postajala sve duža. No, to nije ometalo policajce.

    Ipak, epilog cijele situacije dodatno je začinio priču – čitalac koji se javio redakciji, tvrdi da je na kraju “popio” kaznu zbog korištenja mobilnog telefona, piše Srpskainfo.

  • Projekti bez završetka: Šta je sve najavljivano u Banjoj Luci, a nije realizovano

    Projekti bez završetka: Šta je sve najavljivano u Banjoj Luci, a nije realizovano

    Od velikih najava do nedovršenih projekata i spornih investicija – tako bi se mogao opisati dio mandata gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića, kojem politički protivnici sve češće zamjeraju da iza brojnih obećanja nije ostalo mnogo konkretnih rezultata.

    Još početkom ove godine najavljivani su čak i dinosaurusi koji će “mahati repovima i treptati očima”, a koji je trebalo da budu postavljeni u Banjoj Luci. Iako je za osam figura predviđeno oko 150.000 KM, oni ni danas nisu stigli u grad.

    Međutim, mnogo ozbiljnije teme izazvale su znatno više pažnje javnosti, jer su pojedini projekti predstavljani kao kapitalne investicije, a godinama kasnije nisu realizovani ili su ostali predmet polemika.

    Jedno od najvećih obećanja bila je gradska bolnica, koju je Stanivuković najavljivao još tokom kampanje 2020. godine. U narednim godinama govorilo se o elaboratima, analizama i studijama opravdanosti, ali konkretni radovi nikada nisu počeli. Šest godina kasnije nema ni lokacije ni temelja za projekat koji je bio predstavljen kao jedan od ključnih za zdravstveni sistem grada.

    Slična situacija je i sa projektom kolektora i prečistača otpadnih voda na Vrbasu. Godinama se govorilo o investiciji vrijednoj više od 100 miliona KM, uz dodatna izdvajanja za izradu predstudija i projektne dokumentacije. Ipak, projekat nije izašao iz početne faze, a javnost ni danas nema precizne informacije kada bi gradnja mogla početi.

    Posebna pažnja javnosti usmjerena je i na oblast predškolskog obrazovanja. Stanivuković je još 2020. obećao mjesto u vrtiću za svako dijete i ukidanje lista čekanja, ali taj problem do danas nije riješen. Iako su uvedene subvencije za privatne vrtiće, razlika u cijenama između privatnih i javnih ustanova nije značajno smanjena.

    Dodatne reakcije izazvalo je otvaranje vrtića u Novoseliji uoči lokalnih izbora 2024. godine. Iako je objekat svečano predstavljen javnosti, ispostavilo se da formalno-pravno nikada nije registrovan kao vrtić, te da prostor i danas stoji prazan.

    Među projektima koji su izazvali najviše pažnje nalazi se i izgradnja novog hotela “Palas”. Najavljivan kao moderan objekat sa 25 spratova i panoramskim restoranom, projekat je godinama promovisan kao simbol razvoja centra grada. Ipak, na lokaciji se i dalje nalazi veliko gradilište, dok su radovi više puta prekidani i odgađani.

    Istovremeno, zbog tog projekta mijenjani su regulacioni planovi centra grada, što je otvorilo dodatne rasprave o urbanističkom razvoju Banje Luke i pogodovanju investitorima.

    Ni projekat mosta u Docu nije otišao dalje od višegodišnjih najava. Iako su obezbijeđena kreditna sredstva, most još nije izgrađen, a dio novca utrošen je za izgradnju kružnog toka kod Kastela, koji je postao predmet brojnih polemika zbog pitanja dozvola i regulacionog plana.

    Teniski kompleks izgrađen za turnir “Srpska open” takođe je ostao jedna od kontroverznijih investicija posljednjih godina. Za kompleks, čija je vrijednost procjenjivana na desetine miliona maraka, obećavano je da će nakon turnira biti dostupan sportistima i građanima. Međutim, nakon završetka manifestacije objekat je uglavnom ostao bez ozbiljne namjene, dok javnost nikada nije dobila potpuni finansijski pregled ulaganja.

    Velike polemike izazvalo je i uređenje obale Vrbasa. Projekat koji je predstavljen kao novo gradsko šetalište i “banjalučka riva” suočio se sa kritikama nakon prvih većih padavina, kada je dio prostora bio pod vodom, dok su se na pojedinim mjestima pojavila oštećenja na stazama.

    Dodatne reakcije izazvala je i sječa stabala uz Vrbas, među kojima su bile i vrbe karakteristične za obalu rijeke. Ekolozi i stručnjaci upozoravali su da drveće uz rijeku ima važnu zaštitnu funkciju protiv erozije i poplava.

    Kritike opozicije i dijela javnosti odnose se i na pitanje transparentnosti rada Gradske uprave. Iako je otvorenost rada bila jedno od ključnih obećanja aktuelne administracije, novinari i odbornici često upozoravaju da do informacija dolaze teško i sa velikim zakašnjenjem, dok brojna pitanja o velikim investicijama ostaju bez preciznih odgovora.

  • Tramp: Ubili smo najaktivnijeg teroristu na svijetu

    Tramp: Ubili smo najaktivnijeg teroristu na svijetu

    Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je u petak da su američke i nigerijske snage u Nigeriji ubile Abu-Bilala al-Minukija, kojeg je opisao kao drugog čovjeka Islamske države.

    Tramp je na platformi “Truth Social” naveo da je operacija izvedena po njegovom nalogu te da su je američke snage i Oružane snage Nigerije provele bez greške. Poručio je da je riječ o pažljivo planiranoj i vrlo složenoj misiji usmjerenoj na, kako je naveo, najaktivnijeg teroristu na svijetu.

    “Večeras su, po mom naređenju, hrabre američke snage i Oružane snage Nigerije besprijekorno izvele pažljivo planiranu i vrlo složenu misiju kako bi s bojišta uklonile najaktivnijeg teroristu na svijetu”, napisao je Tramp.

    Ko je bio Abu-Bilal al-Minuki

    Tramp je potom rekao da je Abu-Bilal al-Minuki, za kojeg tvrdi da je bio drugi u komandnom lancu ISIS-a na globalnom nivou, pokušavao da se skriva u Africi. Naveo je i da je al-Minuki bio pod američkim sankcijama od 2023. godine zbog povezanosti s grupom Islamska država.

    “On više neće terorisati ljude Afrike niti pomagati u planiranju operacija usmjerenih protiv Amerikanaca. Njegovim uklanjanjem globalna operacija ISIS-a znatno je oslabljena”, naveo je Tramp.

    Zahvalio je i vlastima Nigerije na “partnerstvu” u operaciji, prenosi Kliks.

  • Uređenje centra Banje Luke: Predstavljeni projekti za parkove, trgove i pješačke zone

    Uređenje centra Banje Luke: Predstavljeni projekti za parkove, trgove i pješačke zone

    Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković prisustvovao je danas prezentaciji projekata uređenja centralnog gradskog jezgra, koji su predstavljeni odbornicima Skupštine grada, a među kojima su rekonstrukcija Parka „Petar Kočić“, uređenje prostora oko Kuće Milanovića, Narodnog pozorišta Republike Srpske i Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.

    Stanivuković je rekao da je cilj da centralni dio grada dobije izgled dostojan turističkog i administrativnog centra Republike Srpske, podsjećajući da su u prethodnom periodu već uređeni prostor od Palate Republike do Kuće Milanovića i dio popločanja u centru grada.

    “Danas imamo situaciju da Trg Krajine i Gospodska ulica ne koriste svoj puni kapacitet, iako su upravo to mjesta koja se nalaze na gotovo svim razglednicama Banje Luke i koja posjećuje veliki broj turista”, rekao je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, urađena su idejna rješenja i projektna dokumentacija za više lokacija u centru grada, uključujući Park „Petar Kočić“, trg Ivana Franje Jukića, prostor od Kuće Milanovića do Narodnog pozorišta Republike Srpske, kao i prostor kod Centralnog spomen-obilježja i Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske.

    On je istakao da je posebno važno urediti Park „Petar Kočić“, navodeći da postojeća fontana nije u funkciji, da je mobilijar dotrajao, te da staklenac ima probleme sa ventilacijom i hlađenjem.

    “Uradićemo trg ispred Narodnog pozorišta i Kuće Milanovića sa motivima koji su dio naše kulture, tradicije i identiteta Banje Luke”, poručio je Stanivuković, dodajući da će svi projekti biti predstavljeni i široj javnosti.

    Gradski menadžer Mirna Savić Banjac rekla je da ulaganja u centar grada ne znače zanemarivanje prigradskih i seoskih područja, te podsjetila da se paralelno realizuju brojni infrastrukturni projekti širom Banje Luke.

    “Banja Luka je veliko gradilište. Izabrali smo izvođača za Kuljane, u toku su javne nabavke za Motike i Priječane, počinje sanacija Ulice Vladislava Skarića, a realizujemo i brojne vodovodne projekte”, rekla je Savić Banjac.

    Šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada Dragan Lukač podržao je način predstavljanja projekata, navodeći da je važno da građani i stručna javnost budu uključeni u diskusiju o projektima koji će oblikovati izgled grada u budućnosti.

    “Pokazali smo da zajedno možemo realizovati projekte koji su važni za Banju Luku”, rekao je Lukač.

  • Šokantne tvrdnje dopisnice iz Bijele kuće: Sve što je delegacija dobila u Kini bačeno prije leta

    Šokantne tvrdnje dopisnice iz Bijele kuće: Sve što je delegacija dobila u Kini bačeno prije leta

    Tokom povratka američke delegacije iz Kine osoblje predsjedničkog aviona Air Force One nije dozvolilo unošenje bilo kakvih predmeta kineskog porijekla u letjelicu, tvrdi dopisnica „Njujork posta“ iz Bijele kuće Emili Gudin, navodeći da je sve što su dobili završilo u smeću prije ukrcavanja.

    “Američko osoblje uzelo je sve što su kineski zvaničnici podijelili delegaciji, uključujući akreditacije, privremene telefone i bedževe i bacilo ih u kantu prije ukrcavanja u Air Force One. Ništa iz Kine nije smjelo u avion”, napisala je Emili Gudin danas, 15. maja, na platformi X.

    Tramp je boravio u trodnevnoj posjeti Kini, prvoj posjeti nekog američkog predsjednika od 2017. godine, prenosi Tanjug.

    On je rekao ranije danas da je među glavnim temama razgovora sa kineskim rukovodstvom bio i rat sa Iranom, sugerišući da Peking dijeli stav Vašingtona o potrebi okončanja sukoba i otvaranja Ormuskog moreuza.

    Tramp je izjavio i da su on i Si postigli “fantastične trgovinske sporazume”, kao i da još nije donio odluku o velikoj prodaji američkog naoružanja Tajvanu.

  • Njemački novinar: Šmit mi je dao intervju, pa pokušao spriječiti objavljivanje

    Njemački novinar: Šmit mi je dao intervju, pa pokušao spriječiti objavljivanje

    Njemački novinar i dopisnik Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ) Mihael Martens, koji prati situaciju na Zapadnom Balkanu, a posebno u BiH, objavio je na platformi X da je Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, pokušao spriječiti objavu teksta na FAZ-u u vezi sa BiH.

    Martens je, kako je naveo, odradio intervju sa Šmitom, ali on se kasnije “nije svidio odlazećem visokom predstavniku, pa je tražio da se spriječi objava teksta”.

    “Čim sam ugasio snimanje razgovora, Šmit je odmah rekao koliko je nezadovoljan mojim pitanjima. Zamjerio mi je što sam stavio u pitanje to da je ostavka njegova lična odluka. Takođe, zamjerao mi je i kako sam pisao o radu OHR-a. To je njegovo pravo, ali sam mu rekao da nisam tu da bi on bio sretan ili nesretan”, naveo je i dodao da je i ranije dobio poruku zbog jednog teksta i to direktno od Šmita.

    Kazao je da je četiri sata nakon intervjua došao mejl od Odjeljenja za odnose s javnošću OHR-a, u kojem su tražili da se intervju povuče, šta ga je, kako navodi, razljutilo.

    Istakao je da je morao imati priču za printano izdanje, jer je već odvojio vrijeme za taj intervju, pa je odlučio poslati mejl OHR-u.

    “U mailu sam naveo da sam radio intervjue s afričkim ratnim vođama, s ruskim oligarsima, balkanskim švercerima i da njima nije palo na pamet da se ne objavi nešto što su rekli. Rekao sam im da ću poštovati odluku, ali da ona dolazi s novinarskim posljedicama, odnosno da ću umjesto intervjua objaviti samo pitanja koja sam spremio, bez Šmitovih odgovora”, istakao je.

    Kasnije kaže da je njegov plan uspio i da ga je lično Šmit informisao da intervju ipak može objaviti, prenosi “Avaz”.

    “Intervju će biti objavljen u vikend izdanju FAZ-a pod imenom “Hajde da pričamo o nečemu drugom” što je direktan Schmidtov citat”, naveo je Martens.

  • Stevandić: Ustavni sud BiH pokušao da ospori pravo Srpske na raspravu o ustavu

    Stevandić: Ustavni sud BiH pokušao da ospori pravo Srpske na raspravu o ustavu

    Novi ustav Republike Srpske, o kojem se intenzivno govorilo tokom prošle godine, trenutno nije u fokusu političkih rasprava, iako iz rukovodstva Republike Srpske poručuju da je riječ o procesu koji nije zaustavljen, već usporen zbog političkih i pravnih okolnosti.

    Tokom 2025. godine širom Republike Srpske održane su javne rasprave o nacrtu novog ustava, a među ključnim pitanjima našli su se povratak prenesenih nadležnosti, jasnije definisanje zakonodavnih i imovinskih pitanja, status Brčko distrikta, kao i pitanje glavnog grada i prijestonice Republike Srpske. U radnoj verziji pominjalo se i ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske te uvođenje Vojske Republike Srpske.

    Tema novog ustava ponovo je otvorena u martu ove godine, kada je Ustavni sud BiH odlučivao po zahtjevu 11 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zaključio da Odluka o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske nije u saglasnosti sa pojedinim odredbama Ustava BiH. Nakon toga uslijedilo je novo zatišje u javnosti.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručuje da je Republici Srpskoj potreban novi ustav i da je najvažnije što je cijeli proces otvorio široku javnu raspravu u kojoj su učestvovali građani, pravnici, boračke organizacije i brojne institucije.

    “Ono što smo mi doživjeli je jedna vrsta pokušaja da se stavi Nacrt ustava van snage odlukama Ustavnog suda BiH”, rekao je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, reakcije na sam nacrt pokazale su da se Republici Srpskoj osporava čak i pravo da vodi raspravu o najvažnijim političkim i pravnim pitanjima.

    “To je već prešlo u sferu da kažemo da će nam jednog dana pokušati donositi odluke i o emocijama. U svakom slučaju, tamo postoji neka vrsta paranoje da je sve što mi radimo povezano sa nezavisnošću, tako da je i taj ustav vjerovatno sa te strane bio tretiran kao ustav o nezavisnosti, što nije tačno”, naveo je Stevandić.

    On ističe da je zadovoljan onim što je do sada urađeno na kreiranju novog ustava, navodeći da je prikupljen veliki broj prijedloga i materijala, ali da je bilo potrebno racionalno pristupiti daljim koracima nakon odluka Ustavnog suda BiH.

    “Na nama je da ne padnemo u neku zamku. Kao što smo demaskirali Kristijana Šmita, tako ćemo demaskirati i postavku na kojoj se temelji rad Ustavnog suda BiH. Novi ustav je potrebno donositi na način da je to rezultat javne rasprave udruženja, građana, sve ono što smo mi pokrenuli, a na šta je Ustavni sud BiH reagovao kao da žive u srednjem vijeku”, kazao je Stevandić.

    Predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica rekao je da za upućivanje prijedloga novog ustava nije bilo moguće obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu zbog protivljenja opozicije.

    “Mi smatramo da treba donijeti takav ustav koji bi bio bazično usklađen sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji bi podrazumijevao povratak izvornih nadležnosti Republike Srpske”, rekao je Mazalica.

    Važeći Ustav Republike Srpske donesen je 28. februara 1992. godine, a u Republici Srpskoj se već duže vrijeme vodi rasprava o potrebi donošenja novog ustava, uz obrazloženje da je postojeći kroz brojne izmjene postao složen za tumačenje i primjenu.

  • SAD odustaju od raspoređivanja 4.000 vojnika u Poljsku?

    SAD odustaju od raspoređivanja 4.000 vojnika u Poljsku?

    Pentagon je otkazao planove za privremeno raspoređivanje 4.000 američkih vojnika u Poljsku, prenijeli su mediji, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike.

    Američki zvaničnik naveo je da je odluka o Poljskoj deo kratkoročnog rješenja koje bi na kraju omogućilo ranije najavljeno povlačenje iz Njemačke gdje se nalazi 35.000 pripadnika američkih snaga.

    Prema njegovim riječima, to bi značilo da bi trupe koje treba privremeno rasporediti u Poljsku mogle doći iz drugih krajeva.

    Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da je dobio potvrde da bezbjednost Poljske neće biti pogođena bilo kakvim odlukama o prisustvu američkih trupa.

    – Dobio sam potvrde, i to mi je takođe važno, da su ove odluke logističke prirode i da neće direktno uticati na kapacitete odvraćanja i našu bezbjednost – rekao je Tusk na konferenciji za novinare.

    Portparol Pentagona je odbio da komentariše, a zvaničnog saopštenja još nema.

    DŽin Šahin, senator i član Odbora za oružane snage Senata, izjavila je novinarima da je odluka o Poljskoj iznenađujuća.

    – Koliko mi je poznato, nismo bili obavešteni o tome – rekla je ona.

  • Fico nakon sastanka sa Putinom: Imam važnu poruku za Evropu

    Fico nakon sastanka sa Putinom: Imam važnu poruku za Evropu

    Slovački premijer Robert Fico rekao je da će prenijeti važne informacije evropskim političarima nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 9. maja u Moskvi.
    – Da, imam ozbiljne i veoma važne informacije za saveznike i, kada budem sa njima, naravno da ću im ih prenijeti – naglasio je Fico na konferenciji za medije u Handlovi.

    Istovremeno, kako je primetio slovački premijer, Putin vrlo jasno iznosi svoj stav po pitanju postizanja rešenja ukrajinskog sukoba.

    Ko treba da pregovara sa Rusijom

    Prema njegovim riječima, posrednik u pregovorima Evropske unije sa Rusijom mora biti neko ko poznaje rusku dušu.

    – Putin želi nekoga ko bar malo poznaje rusku dušu. Ne možete uzeti bilo koga i reći: “Idi pregovaraj o miru između Rusije i Ukrajine”, a da apsolutno ništa ne znate o toj zemlji – primijetio je slovački premijer.

    Fico je poručio evropskim političarima da “moraju da vode normalan dijalog sa Rusijom kako ne bi morali da ga pitaju u toaletu o sadržaju njegovih razgovora sa Putinom”.

    Podsjetimo, ruski lider je ranije, govoreći o mogućem sagovorniku u pregovorima između Rusije i Evrope, rekao da bi lično preferirao Gerharda Šredera, ali je napomenuo da je na Evropljanima da izaberu lidera kome vjeruju i koji nije rekao ništa ružno o Rusiji. Putin je naglasio da je upravo Evropa, a ne Rusija, odustala od pregovora.

    Bratislava razmatra direktnu kupovinu ruske nafte

    Slovačka razmatra mogućnost direktne kupovine nafte od Rusije, što se trenutno obavlja preko mađarskog koncerna MOL, kazao je Fico.

    – Naftu za Slovačku kupuje kompanija MOL, koja posjeduje rafineriju “Slovnaft” u Bratislavi. Razmatra se mogućnost da Slovačka postane partner u snabdevanju ruskom naftom – naveo je Fico.

    Takođe je rekao da je o tom pitanju razgovarao sa predstavnicima državnog operatera sistema za transport nafte “Transpetrol”, koji bi mogao da bude kupac ruske nafte za rafineriju u Bratislavi.

    – Morala bi to da bude neka državna kompanija koja bi kupovala ovu naftu u Rusiji. “Transpetrol” bi takođe mogao biti jedna od tih organizacija, jer se bavi transportom nafte i prirodno je da su oni bili prva kompanija sa kojom sam razgovarao o ovoj temi – dodao je premijer.

    Podsjetimo, Fico je 10. maja održao hitan sastanak sa “Transpetrolom” nakon pregovora u Rusiji o isporuci energenata. Detalji razgovora nisu objavljeni. Kompanija upravlja slovačkim delom naftovoda “Družba”, obezbjeđujući tranzit i distribuciju nafte unutar Slovačke.

    Krajem januara, Ukrajina je obustavila tranzit ruske nafte preko naftovoda “Družba” kroz ukrajinsku teritoriju do Slovačke i Mađarske, navodeći kao razlog oštećenja cjevovoda. U aprilu je preko tog naftovoda obnovljeno snabdijevanje.