Autor: INFO

  • Finska poručila Putinu: Nećemo napustiti NATO, takav zahtjev je nečuven

    Finska poručila Putinu: Nećemo napustiti NATO, takav zahtjev je nečuven

    Finska je oštro odbacila navodni zahtjev Rusije da napusti NATO, koji je, prema medijskim izvještajima, iznesen u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini. Finski ministar odbrane Anti Hakanen poručio je da članstvo njegove zemlje u Alijansi nije predmet pregovora.

    „Takva pitanja ni na koji način nisu predmet pregovora. Rusija to zna. Apsolutno je nečuveno uopšte predlagati tako nešto“, izjavio je Hakanen.

    Finska, koja sa Rusijom dijeli granicu dugu 1.340 kilometara, pridružila se NATO-u 2023. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu.

    Šta je Rusija navodno zahtijevala?

    Njemački list „Bild“ objavio je da je ruski prijedlog, iznesen tokom pregovora u Abu Dabiju, podrazumijevao da Moskva zadrži okupirane ukrajinske teritorije, preuzme kontrolu nad dodatnim područjima, demilitarizuje ukrajinske luke, kao i da NATO ukloni svoje baze sa Baltika i da Finska napusti Alijansu.

    Rusija je, prema istim navodima, zauzvrat ponudila povlačenje svog nuklearnog oružja iz Bjelorusije i uzdržavanje od raspoređivanja raketa srednjeg dometa u toj zemlji.

    Kako prenosi BL portal, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi novi bezbjednosni okvir za Evropu nakon rata mogao biti opasan.

    „Rusija svakako ne može da donosi odluke u ime svih društava koja su članice NATO-a“, rekao je Zelenski.

    Dvodnevni pregovori delegacija Rusije, SAD i Ukrajine održani su u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, iza zatvorenih vrata. Tokom razgovora postignut je dogovor o novoj velikoj razmjeni zarobljenika između Rusije i Ukrajine.

  • Peskov: Zelenski praktično priznao da ruska vojska kontroliše Kostjantinovku

    Peskov: Zelenski praktično priznao da ruska vojska kontroliše Kostjantinovku

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski praktično priznao da ruske snage kontrolišu Kostjantinovku, komentarišući tvrdnje Kijeva da Moskva namjerava da iskoristi predloženu humanitarnu misiju za rotaciju svojih vojnika.

    „Ako oni smatraju da mi koristimo humanitarnu misiju za rotaciju vojnika, onda se slažu sa tim da kontrolišemo Kostjantinovku“, rekao je Peskov za RIA Novosti.

    On je naveo da su ruske snage spremne da započnu razminiranje područja oko grada, za šta bi, prema njegovim riječima, bilo potrebno pet dana.

    Peskov je dodao da bi, ukoliko ukrajinske snage zaista kontrolišu Kostjantinovku, mogle same da sprovedu razminiranje.

    Moskva očekuje da humanitarna misija bude organizovana pod rukovodstvom ombudsmana Rusije i Ukrajine, uz prisustvo medija, a njen cilj trebalo bi da bude evakuacija civila iz grada.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Rusija želi da sprovede „humanitarnu operaciju“ u Kostjantinovki pod izgovorom evakuacije civila, kako bi preuzela kontrolu nad gradom i otvorila put za dalje napredovanje prema Kramatorsku i Slavjansku.

    Kako prenosi B92, Zelenski je rekao da Moskva predlaže napuštanje grada pod izgovorom zaštite stanovništva, što bi ruskim snagama omogućilo da ga zauzmu.

    „Ako odustanemo od Kostjantinovke, njihovi sljedeći koraci biće drugi gradovi u Donbasu. Poslije Kostjantinovke, biće Kramatorsk i Slavjansk“, poručio je Zelenski.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je organizovanje humanitarne misije tokom sastanka sa specijalnim izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.

  • Moskva ne odustaje od svojih zahtjeva: Putin želi povlačenje NATO-a iz istočne Evrope

    Moskva ne odustaje od svojih zahtjeva: Putin želi povlačenje NATO-a iz istočne Evrope

    Rusija je tokom pregovora o okončanju rata u Ukrajini ponovo iznijela zahtjev da NATO povuče svoje snage na položaje koje je zauzimao 1997. godine, prije proširenja Alijanse na centralnu i istočnu Evropu.

    Moskva je iste zahtjeve iznijela i krajem 2021. godine, dva mjeseca prije početka vojne operacije u Ukrajini, a sada ih je ponovila tokom pregovora iza zatvorenih vrata sa izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Prema pisanju „Njujork tajmsa“, ruski zvaničnici podijelili su dokument datiran 10. novembra, čiju je kopiju dobio američki list. Autentičnost dokumenta potvrdile su dvije osobe upoznate sa pregovorima.

    Rusija želi promjenu bezbjednosnog poretka u Evropi

    Ruski zahtjev podrazumijeva povlačenje snaga NATO-a sa istočnog krila Alijanse, uključujući Poljsku i baltičke države – Estoniju, Letoniju i Litvaniju.

    Dokument pokazuje da ruski predsjednik Vladimir Putin gotovo uopšte nije odustao od svojih ključnih ciljeva, uprkos višemjesečnim diplomatskim naporima Trampove administracije da okonča sukob.

    Moskva smatra da bi evropska bezbjednost trebalo da bude uređena po modelu iz vremena Hladnog rata, kada su postojale odvojene američka i sovjetska sfera uticaja.

    Ruski zvaničnici tvrde da su tadašnji vojni i politički aranžmani, kao i komunikacioni kanali između dvije strane, smanjivali rizik od sukoba.

    Trampovi izaslanici traže fleksibilnost

    Pregovori su održani u Abu Dabiju, a ruski zvaničnici su, prema navodima osoba upoznatih sa razgovorima, nagovijestili da bi Putin ipak mogao pokazati određenu fleksibilnost.

    Izaslanici američkog predsjednika Džared Kušner i Stiv Vitkof pozvali su rusku stranu da se okrene budućnosti i iznese nove prijedloge koji bi podrazumijevali konkretne korake za smanjenje tenzija.

    Ruski dokument, osim povlačenja NATO snaga na položaje iz 1997. godine, predviđa i zaustavljanje isporuke zapadnog oružja Ukrajini, kao i ograničenja u vezi sa njenim učešćem u zajedničkoj odbrambenoj politici Evropske unije.

    Kako prenosi ATV, pojedini evropski lideri već su odbacili ruske zahtjeve. Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da bi prihvatanje takvih uslova predstavljalo direktnu prijetnju bezbjednosti Poljske.

    Ruski zahtjevi ponovo su otvorili pitanje evropske bezbjednosti, jer bi njihovo prihvatanje značilo značajno slabljenje vojnog prisustva NATO-a u istočnom dijelu Evrope.

  • Pandurevićeva prozvala Božovića: Blanuši čuvaš truli tron, a SDS je trajno podijeljen

    Pandurevićeva prozvala Božovića: Blanuši čuvaš truli tron, a SDS je trajno podijeljen

    Član Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević uputila je oštre poruke stranačkom kolegi Marinku Božoviću, nakon što je on najavio da će glasati protiv njene žalbe Glavnom odboru SDS-a na odluku predsjednika stranke Branka Blanuše o stavljanju van snage odluke o njenom imenovanju u Glavni odbor.

    Pandurevićeva je ocijenila da je ovim potezom potvrđeno ono na šta je ranije upozoravala, tvrdeći da Blanuša ne donosi odluke samostalno.

    „Hvala na skidanju maske i rukavica! Nisam ni imala dilemu da li Branko Blanuša odlučuje svojom glavom. Sad znamo čija je marioneta i kome čuva truli tron“, poručila je Pandurevićeva.

    Ona je navela da je Blanuša 23. juna u Bijeljini, pred 20 svjedoka, rekao da pojedinci iz Sarajeva od njega traže da iz Glavnog odbora isključi članove iz Bijeljine, ali da to neće učiniti jer je nestatutarno.

    Pandurevićeva je istakla da joj je čast biti na strani Milana Miličevića i Ljubiše Petrovića, za koje je rekla da su među najboljima u stranci.

    Govoreći o Božoviću, navela je da je glasala protiv njegove kandidature jer je smatrala da to nije dobro za SDS i da bi stranka time izgubila glasove na izborima za predsjednika Republike Srpske.

    „Znajući jednog starog Marinka, koji je bio širok, solidaran, u kojem sam vidjela budućnost SDS i Republike Srpske, ćutala sam i kada ga je ponijela sujeta jer nije izabran za predsjednika GO SDS i kada je u zao čas krenuo na najboljeg među nama – dr Miličevića. Nadala sam se da će se sabrati, stati, biti onaj stari Marinko, shvatiti da za stranku nije dobro ono što radi. Samo da si imao strpljenja, po onoj – sve u svoje vrijeme, mogao si biti budućnost SDS“, poručila je Pandurevićeva.

    Ona je ocijenila da sujeta i ambicija dovode do podjela, navodeći da je SDS danas, kako je rekla, „razvaljen i uništen, potpuno podijeljen“.

    Pandurevićeva je poručila i da neće dozvoliti da Bijeljina „padne u ruke crvenim zbog nečije ambicije da inženjeringom postane predsjednik SDS koji će biti ispod cenzusa“.

    Prema njenim tvrdnjama, više od 2.500 članova SDS-a u Bijeljini za dva dana potpisalo je peticiju za ostavku Branka Blanuše.

    Kako prenosi Srpskainfo, Pandurevićeva je Božoviću na kraju poručila da potraži u sebi čovjeka kakav je bio prije izbora Jovice Radulovića na čelo Glavnog odbora SDS-a.

    „Potraži tog Marinka u sebi, prvenstveno radi sebe“, zaključila je Pandurevićeva.

  • Milioni zakopani u šumi: Velika zapljena novca u istrazi protiv bivšeg Orbanovog ministra

    Milioni zakopani u šumi: Velika zapljena novca u istrazi protiv bivšeg Orbanovog ministra

    Mađarske vlasti zaplijenile su više od šest milijardi forinti, odnosno oko 16 miliona evra, u gotovini koja je bila zakopana u šumama ili skrivena na različitim lokacijama širom zemlje, u okviru krivične istrage protiv Mikloša Sestaka, bivšeg ministra nacionalnog razvoja u vladi Viktora Orbana.

    Akcija Nacionalne kancelarije za povratak i zaštitu imovine sprovedena je 12. i 13. novembra na više lokacija, uključujući Budimpeštu i županije Pešta, Bekeš i Nograd.

    Tokom pretresa istražitelji su pronašli velike količine novca zakopane u šumama, skrivene u poljoprivrednim i skladišnim objektima, kao i u jednoj stambenoj nekretnini. Dio novca bio je pohranjen u sefu na skrivenoj lokaciji.

    Prema zvaničnim podacima, ukupno je zaplijenjeno 5.071.632.000 forinti, 2.658.350 evra i 1.257.100 američkih dolara.

    Kako prenose Nezavisne, premijer Mađarske Peter Mađar objavio je saopštenje nadležne kancelarije, navodeći da je riječ o velikoj akciji u okviru krivičnog postupka protiv bivšeg ministra.

    Zaplijenjeni novac prebačen je u Mađarski državni trezor.

    U istražnim radnjama učestvovali su pripadnici Nacionalnog istražnog biroa, Interventne policije, Nacionalne poreske i carinske uprave, kao i predstavnici Državnog trezora.

  • Dvije osobe uhapšene u Zvorniku: Pronađeno više od 1,8 kilograma amfetamina

    Dvije osobe uhapšene u Zvorniku: Pronađeno više od 1,8 kilograma amfetamina

    Policija u Zvorniku uhapsila je dvije osobe zbog sumnje da su se bavile neovlaštenom proizvodnjom i prometom opojnih droga, a tokom pretresa pronađeno je gotovo dva kilograma amfetamina i više od 100 grama marihuane.

    Uhapšeni su D. K. i M. K, oba iz Zvornika, a privedeni su sinoć oko 23 časa.

    Na osnovu naredbe Osnovnog suda u Zvorniku, uz prethodnu saglasnost postupajućeg tužioca Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, izvršeni su pretresi osumnjičenih, stana i vozila koje koriste.

    Tom prilikom pronađene su i oduzete dvije PVC kese sa bijelom praškastom materijom, ukupne mase 1.809,23 grama, koja svojim izgledom asocira na amfetamin, kao i tri PVC kese sa zelenom biljnom materijom, ukupne mase 107,1 gram, koja asocira na marihuanu.

    Kako je saopšteno iz Policijske uprave Zvornik, oduzeti su i drugi predmeti koji se dovode u vezu sa izvršenjem krivičnog djela.

    Nakon završene kriminalističke obrade, osumnjičeni će uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu biti predati nadležnom tužilaštvu, navodi RTRS.

  • Minić: Poljoprivreda mora dobiti efikasniji sistem podsticaja

    Minić: Poljoprivreda mora dobiti efikasniji sistem podsticaja

    Novoizabrani predsjednik Republike Srpske Savo Minić najavio je da će od novog premijera tražiti uspostavljanje drugačijeg sistema podsticaja u poljoprivredi, koji bi omogućio bržu i efikasniju realizaciju sredstava.

    Minić je istakao da je cilj da se već naredne godine unaprijedi postojeći sistem, kako bi poljoprivredni proizvođači imali konkretniju i pravovremeniju podršku.

    Govoreći na otvaranju „Semberskog sajma mesa“ u Dvorovima kod Bijeljine, Minić je poručio da nova Vlada Republike Srpske mora nastaviti da radi još intenzivnije, kako bi se rezultati osjetili u svakom dijelu Srpske.

    „Ne treba zaobići ni činjenicu da danas sa nama nisu čelni ljudi ovoga grada, naše prijestonice poljoprivrede, naše žitnice“, rekao je Minić.

    Kako prenosi RTRS, on je najavio da će i kao predsjednik Republike naredne godine finansijski podržati razvoj sajma, ističući značaj poljoprivrede i prehrambene proizvodnje za ekonomsku nezavisnost.

    „Onaj ko danas ima hranu i energiju, on je nezavisan, jak i može da razgovara s kim hoće. Džaba vam rakete ako narod nema hrane i ako nemate energiju“, poručio je Minić.

    Dvodnevni sajam održava se na platou kompanije „Globus“ u Dvorovima. Vlasnik kompanije Milenko Zupur rekao je da manifestacija pokazuje sposobnost i predanost radu semberskih privrednika, navodeći da Vlada Republike Srpske već deset godina podržava ovaj projekat, dok podrška Grada Bijeljina izostaje.

    Vlasnik mesne industrije „ZP-komerc“ Ljubiša Rosić istakao je da proizvođači iz Republike Srpske mogu ponuditi proizvode od mesa koji su među najboljima u regionu.

  • Skandal sa diplomatskim pasošima: Koga je Konaković sakrio sa spiska?

    Skandal sa diplomatskim pasošima: Koga je Konaković sakrio sa spiska?

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara BiH i predsjednik NiP-a Elmedin Konaković objavio je spisak 284 osobe kojima su dodijeljeni diplomatski pasoši, koristeći diskreciono pravo koje mu omogućava važeći pravilnik.

    Pravilnik predviđa da ministar može dodijeliti diplomatski pasoš osobama za koje smatra da su od posebnog interesa za BiH, iako ne obavljaju funkcije na osnovu kojih automatski stiču to pravo.

    Na spisku su se, između ostalih, našli „klima lobista“ Almas Šehić, načelnici i gradonačelnici iz SDP-a Irfan Čengić i Zijad Lugavić, odbornik NiP-a iz Brčkog Damir Bulčević, direktor „Energoinvesta“ iz Trojke Mirza Ustamujić, kao i Konakovićev prijatelj Amel Kovačević.

    Kritike zbog broja dodijeljenih pasoša

    Bivša ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković izjavila je da svih deset ministara inostranih poslova, koji su tu funkciju obavljali od 1992. godine do danas, zajedno nije dodijelilo toliko diplomatskih pasoša na osnovu diskrecionog prava koliko ih je dodijelio Konaković.

    Kako prenosi RTRS, Turkovićeva je ocijenila da je upitno da li je doprinos pojedinih osoba BiH zaista toliko značajan da bi im bio dodijeljen diplomatski pasoš.

    Ona je posebno ukazala na činjenicu da je od ukupno 284 diplomatska pasoša čak 160 dodijeljeno u izbornoj godini, što, prema njenim riječima, otvara pitanje da li je njihova dodjela povezana sa izborima.

    Turkovićeva je navela i da su joj kolege iz Ministarstva inostranih poslova rekle da na Konakovićevom spisku nisu obuhvaćene sve osobe kojima su izdati diplomatski pasoši.

    Zbog toga je zatražila ozbiljnu analizu svih dodijeljenih pasoša, uključujući imena njihovih korisnika, razloge i period dodjele, kako bi se utvrdilo da li među njima ima osoba koje ni po jednom osnovu ne bi trebalo da imaju diplomatske pasoše.

  • Uhapšeno sedam policajaca: Sumnjiče se da su mučili osumnjičene za smrt Danke Ilić

    Uhapšeno sedam policajaca: Sumnjiče se da su mučili osumnjičene za smrt Danke Ilić

    Sedam policajaca iz Bora uhapšeno je zbog sumnje da su zlostavljali i mučili Srđana Jankovića i Dejana Dragijevića, optužene za smrt dvogodišnje Danke Ilić.

    Policajci čiji su inicijali D. B, M. M, M. R, N. J, S. F, D. P. i G. Ž. privedeni su juče, a određeno im je zadržavanje do 48 časova. Nakon toga će, uz krivičnu prijavu, biti saslušani, saopšteno je iz Višeg javnog tužilaštva u Nišu.

    Kako navode Nezavisne, uhapšeni su po nalogu javnog tužioca zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška povreda u sticaju sa krivičnim djelom zlostavljanje i mučenje u saizvršilaštvu, na štetu S. J. i D. D, dok su bili uhapšeni zbog sumnje da su ubili dijete.

    Danka Ilić nestala je 26. marta 2024. godine sa porodičnog imanja u Banjskom polju kod Bora, gdje je bila sa majkom Ivanom i nešto starijim bratom.

    Djevojčica do danas nije pronađena, ni živa ni mrtva. Za njenu smrt optuženi su Dejan Dragijević i Srđan Janković, kojima je nedavno pred Višim sudom u Zaječaru počelo suđenje.

  • Ćopić poručio rukovodstvu SDS-a: Slijede krivične prijave zbog dolaska na moja vrata

    Ćopić poručio rukovodstvu SDS-a: Slijede krivične prijave zbog dolaska na moja vrata

    Narodni poslanik iz Kostajnice Vladimir Ćopić saopštio je da je napustio Srpsku demokratsku stranku (SDS) i da će u Narodnoj skupštini Republike Srpske djelovati u Klubu poslanika Ujedinjene Srpske.

    Ćopić je u prvom saopštenju nakon odlaska iz SDS-a ocijenio da je ta stranka u rasulu, te da je njen funkcioner Branko Blanuša izvor afera i razlog raskola.

    “Branko Blanuša nije nikakva budućnost za SDS, ni za mene, a posebno ne za Republiku Srpsku. Sa njim i sa onima koji ga podržavaju ne želim da imam bilo šta zajedničko”, poručio je Ćopić.

    Kao drugi razlog odlaska naveo je želju da bude dio patriotske dvotrećinske većine u Narodnoj skupštini, u trenutku kada su pred Republikom Srpskom veliki izazovi. Prema njegovim riječima, to SDS i Blanuša odbijaju jer ne razumiju političke procese, što su, dodaje, pokazali i rezultati izbora na kojima su poraženi.

    “Kostajnica je mala opština, ali opština koja zna da cijeni Republiku Srpsku i zna važnost njenog postojanja. Kada sam se odlučio aktivno baviti politikom, najbitnije su mi bile oblasti socijalne pravde i odgovorne nacionalne politike koja brani interese Republike Srpske”, rekao je Ćopić, dodajući da je svoje mjesto tada našao u SDS-u.

    Ćopić navodi da je bio vjeran svojim idealima, Republici Srpskoj i SDS-u, te da je dugo čekao da rukovodstvo stranke prestane da luta na političkoj sceni.

    “Posebno mi je smetao često neodređen stav kada su bile bitne teme za Republiku Srpsku. Bilo je bitnije biti protiv vlasti nego imati jasan stav o brojnim važnim pitanjima. Situacija se pogoršala u posljednjih nekoliko mjeseci. Brojni pregovori sa PSS-om, neodlučnost oko kandidature za predsjednika Republike Srpske, kao i afera oko Ljubiše Petrovića, stvorili su ogroman jaz među članovima SDS-a”, istakao je on.

    Dodao je da mu je žao što rukovodstvo SDS-a ne shvata da stranku vodi pogrešnim putem, “stranku koja je uz narod i vojsku stvarala Republiku Srpsku”.

    Ćopić je naglasio da želi da gradi bolju Republiku Srpsku i da ostane uz ideju nacionalne stranke i socijalne pravde.

    “Ujedinjena Srpska je nacionalna parlamentarna stranka koja je uvijek bila uz Republiku Srpsku. Želim da rješavam probleme stanovnika Kostajnice, ali i cijele Republike Srpske. U politici nije dovoljno samo kritikovati, spreman sam da nudim rješenja. Samo zajedništvo svih Srba i srpskih političkih stranaka može da sačuva Republiku Srpsku u ova tmurna vremena. Želim da budem karika koja spaja, a ne razdvaja srpski narod”, rekao je Ćopić.

    Prema njegovim riječima, nije namjeravao da se oglašava, ali je bio primoran da reaguje nakon što je rukovodstvo SDS-a sinoć, u pratnji televizijske ekipe, došlo pred vrata njegove kuće i tako uznemirilo njegovu porodicu.

    “Taj potez, u stilu Gestapoa, prelio je čašu. To je krivično djelo, uznemiravanje i povreda porodičnog doma čija je nepovredivost zajamčena Ustavom Republike Srpske. To im neću oprostiti i svi će dobiti krivične prijave”, poručio je Ćopić.

    On je dodao da nikome iz SDS-a nije dužan objašnjenje, te da Blanuša i njegovi “puleni” treba da objasne glasačima kako su SDS pretvorili u minornu političku organizaciju neizvjesne budućnosti, u kojoj se, kako kaže, ne zna ni ko je predsjednik.

    Ćopić je naglasio da oni koji su izveli prepad na njegov porodični dom nisu njegovi glasači, te da njegov mandat pripada njemu i rezultat je odnosa sa sugrađanima, “koji znaju da sam uvijek bio na pravoj strani”.