Autor: INFO

  • Trišić Babić: Republika Srpska neće prihvatiti tuđu istoriju kao svoju

    Trišić Babić: Republika Srpska neće prihvatiti tuđu istoriju kao svoju

    Republika Srpska neće da ratnu diplomatiju Sarajeva iz perioda 1992–1995. prihvati kao sopstvenu, niti da je Ministarstvo inostranih poslova BiH retroaktivno uvrsti u „zajedničku“ istoriju. To je poruka v. d. direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ane Trišić Babić u kolumni koju prenosi RTRS.

    Povod je tzv. monografija „Diplomatija Bosne i Hercegovine 1992–2022. godine“, koju MIP predstavlja kao institucionalni pregled trideset godina spoljne politike. Za Banjaluku ta konstrukcija ne stoji. Diplomatija vođena iz Sarajeva do Dejtona nije zastupala institucije Republike Srpske, nije branila njene interese i nije izražavala volju srpskog naroda.

    O zajedničkoj diplomatiji današnje BiH, ističe Trišić Babić, može se govoriti tek od Dejtona. Tek tada entititet i član Predsjedništva iz Republike Srpske ulaze u okvir u kojem se vodi spoljna politika. Sve prije toga pripada ratu i odvojenim diplomatijama tri strane.

    „Diplomatija koja je iz Sarajeva vođena od 1992. do 1995. godine nije bila diplomatija Republike Srpske. Ako nekome nije jasno, to je bila ratna bošnjačka diplomatija“, navela je.

    Sarajevo, kaže, ima pravo na sopstveno sjećanje. Nema pravo da to sjećanje, novcem i pečatom zajedničkih institucija, proglasi diplomatskom istorijom Republike Srpske.

    Posebno ističe spor Bisere Turković i Elmedina Konakovića oko iste knjige: ko je formirao radnu grupu, ko je trošio budžet, ko je odnio materijal i pod čijim je imenom objavljen. MIP je, prema Konakoviću, utvrdio značajna podudaranja institucionalnog materijala i publikacije Turković; ona optužbe odbacuje i najavljuje pravne korake. To, piše Trišić Babić, ostaje njihov čaršijski spor. Problem Republike Srpske počinje tamo gdje oboje pretpostavljaju da diplomatija BiH od 1992. automatski obuhvata i Srpsku.

    „Ne predstavlja. I tu nema nikakve nedoumice.“

    Ako su tačni navodi o budžetskom novcu i privatnoj upotrebi institucionalnog materijala, traži finansijsku, pravnu i, gdje ima elemenata, krivičnopravnu provjeru. Politicki još važnije joj je to što Konaković osporava privatizaciju knjige, a zadržava njenu političku konstrukciju kao hronologiju cijele BiH.

    Kancelarija za međunarodnu saradnju, zaključuje, postoji da Republika Srpska govori sama, direktno i bez posrednika, a ne da moli mjesto na marginama tuđih knjiga.

    „Mi ne tražimo pravo da drugima određujemo njihovu istoriju. Ali jednako odlučno odbijamo da njihova istorija, njihov politički pogled i njihova ratna diplomatija budu predstavljeni kao naši. Republika Srpska nije fusnota u sarajevskom razumijevanju Bosne i Hercegovine.“

  • Varšava i dalje vidi podršku Kijevu kao svoj bezbjednosni interes

    Varšava i dalje vidi podršku Kijevu kao svoj bezbjednosni interes

    Radoslav Sikorski kaže da rat Rusije protiv Ukrajine teško pada na poljsku kasu, ali da prekid podrške Kijevu ne bi bio jeftiniji. Ruski uspjeh, tvrdi ministar spoljnih poslova, skuplje bi došao i bezbjednosti i privredi Poljske.

    Kao država koja graniči i s Ukrajinom i s Rusijom, Poljska nosi velik dio tereta. Oko 95 odsto pomoći za Ukrajinu prelazi preko njene teritorije, a Varšava drži i glavni logistički koridor.

    Bezbjednost dvije zemlje, naglašava, nije odvojena. Napadi blizu poljske granice pokazuju da se sukob ne zaustavlja na ukrajinskoj crti.

    Channel 4 prenosi da Sikorski priznaje cijenu za ekonomiju, ali izdatke gleda u širem bezbjednosnom okviru. Poljska na odbranu troši oko 50 milijardi dolara godišnje, pišu Nezavisne.

    Poruka saveznicima je da pomoć treba nastaviti i povećati, posebno poslije nedavnih ruskih udara uz granicu, koje je Varšava ocijenila eskalacijom i direktnim izazovom.

  • U BiH samo entiteti drže marže, akcize se više i ne spominju

    U BiH samo entiteti drže marže, akcize se više i ne spominju

    Dok su vlade u Zagrebu, Beogradu i Podgorici dirnule u akcize da ublaže udar na vozače, institucije BiH nisu pomjerile ništa. Analiza Nezavisnih pokazuje da se komšije odriču dijela prihoda od derivata, a ovdje nema pomjeranja.

    Hrvatska vlada u ponedjeljak 21. septembra dodatno je srezala trošarine na dizel za 0,03 evra po litru. Uz saglasnost Evropske komisije ukupno su 0,10 evra ispod minimuma iz EU direktive. To vozačima znači pojeftinjenje do 0,68 KM po litru.

    Najviše maloprodajne cijene sada su 1,74 evra za benzin i 1,91 evro za dizel. Bez mjera, tvrde u Zagrebu, bilo bi 1,95 i 2,26 evra. Potpredsjednik vlade i ministar finansija Tomislav Ćorić kaže da neće dozvoliti da litar predje dva evra i da još ima prostora u akcizama i na dizel i na benzin. „Cijene derivata, posebice dizela, prešle su povijesne maksimume, a Vlada intervenira iz tjedna u tjedan.“

    Istog dana Crna Gora je srezala akcizu 30 odsto na benzin i 40 odsto na dizel. Maksimumi: eurosuper 98 do 1,78 evra, eurosuper 95 do 1,74, eurodizel 1,95 evra po litru.

    Srbija je još 16. jula privremeno smanjila akcize za ukupno 20 odsto. Odluku je 19. septembra produžila do 27. septembra, kao mjeru zaštite snabdijevanja i domaćeg tržišta.

    U BiH se ukidanje akciza više ne spominje. Inicijativa nije prošla u parlamentu. Entiteti su reagirali samo na marže: FBiH je prošle sedmice za još 90 dana produžila plafon 0,06 KM u veleprodaji i 0,25 KM u maloprodaji. Ista ograničenja u Republici Srpskoj važe od aprila 2021, uz mogućnost umanjena 0,10 KM po litru na pumpama koje uđu u mjeru, pišu Nezavisne.

    Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, kaže da je čaša puna. „Ja sam vozač i sreća pa sam penzioner, pa puno ne putujem. Ali imate ljude koji rade, putuju 50 kilometara, koji moraju natočiti gorivo bez obzira na to kolika je cijena. Ti ljudi su pogođeni, ali i svi mi. Osim toga, cijene energenata vuku sve druge cijene. Ovo sa energentima pogodilo je cijeli svijet i svi nalaze moduse da cijene smanje, dok kod nas nema konsenzusa da se to riješi.“

  • Zelenski: Rusija se sprema za masovni napad na Ukrajinu

    Zelenski: Rusija se sprema za masovni napad na Ukrajinu

    Volodimir Zelenski rekao je britanskom premijeru Endiju Bernamu da obavještajni podaci ukazuju na pripremu još jednog udara velikih razmjera na Ukrajinu.

    Razgovor je, prema Ukrajinskoj pravdi, obuhvatio bezbjednost, zaštitu stanovništva, zimske pripreme i diplomatski prostor koji još postoji.

    Zelenski je dodao da s partnerima ne prestaje dogovor o novcu za jačanje protivvazdušne odbrane.

    „Kada Ukrajinci svakodnevno žive pod pretnjom raketnih napada i napada dronovima, ukidanje sankcija ne dolazi u obzir“, istakao je iz Njujorka, gdje traje 81. zasjedanje Generalne skupštine UN.

    Ujedinjeno Kraljevstvo već izdvaja 100 miliona funti, odnosno 116 miliona evra, za zimski paket PVO, uključujući rakete Patriot. Isporuka ide preko mehanizma PURL, kojim evropske članice NATO-a kupuju američko oružje za Kijev, piše B92.

    Zelenski se prethodno vidio s Donaldom Trampom; jedna od tema bio je i sistem Patriot. Poslije tog susreta ponovo je rekao da je spreman na razgovor s Vladimirom Putinom.

  • Izgorjela jedna od najpopularnijih plaža u Crnoj Gori

    Izgorjela jedna od najpopularnijih plaža u Crnoj Gori

    Veliki požar izbio je u utorak oko 13.45 sati na Velikoj plaži u Ulcinju. Vatrogasci su brzo izašli na teren i pokušavali da stave vatru pod kontrolu. Gašenje je otežavao jak vjetar koji je širio požar.

    Prema crnogorskim medijima, vatra je zahvatila i plažu Cabo beach, gdje je izgorjela polovina plažnog mobilijara. Restoran na kupalištu je spašen.

    U pomoć ulcinjskim vatrogascima stigle su ekipe iz Bara i Budve. Izgorjeli su suncobrani, ležaljke i baldahini, pišu Nezavisne.

    Vatrogasci iz Budve angažovani su na zaštiti plaže Havana, ekipe iz Bara čuvaju plažu Koral.

  • Tramp u UN zaprijetio Iranu, najavio baze na Grenlandu i novi sastanak s Putinom

    Tramp u UN zaprijetio Iranu, najavio baze na Grenlandu i novi sastanak s Putinom

    Američki predsjednik Donald Tramp u utorak je pred Generalnom debatom 81. zasjedanja UN poručio da Iran više nije najveći nasilnik na Bliskom istoku, ali da SAD nikada neće dozvoliti Teheranu nuklearno oružje. Zaprijetio je da će „uništiti Iran i poslati Irance u pakao“ ako režim ne kapitulira i ne postigne sporazum sa SAD.

    „Fanatični iranski režim već 51 godinu vlada putem krvoprolića i masovnih ubistava, šireći smrt, pokolj i haos širom Bliskog istoka i šire“, ocijenio je. Ponudio je punu ekonomsku saradnju u zamjenu za prekid nuklearnog programa i podrške terorizmu. „Ali oni su odbili. To je bila velika greška.“

    Govorio je o američkim napadima i pokušajima pregovora i o tome da Iran gomila rakete i dronove. „Takođe su napravili raketu sposobnu da pogodi Evropu i veoma su se time ponosili. Nadam se da su Evropljani to shvatili.“ Cilj je, rekao je, bio da pod štitom konvencionalnih balističkih raketa završe trku ka nuklearnoj bombi.

    Najavio je da sporazum s Danskom i Grenlandom daje SAD trajnu kontrolu nad bezbjednosnom situacijom i „drugim potrebama“ na Grenlandu.

    „Imaćemo punu mogućnost da učinimo sve što je neophodno za odbranu američkog kontinenta, kao i Evrope i drugih područja. Nijednom protivniku SAD više nikada neće biti dozvoljeno da uspostavi vojno prisustvo na Grenlandu bez našeg izričitog pismenog odobrenja. Odmah ćemo započeti proces izgradnje značajnog vojnog prisustva na odgovarajućim lokacijama. Izgradićemo dvije veoma velike vojne baze.“ Sporazum je, rekao je, trebalo potpisati kasnije tog dana.

    Ponovio je da je od početka drugog mandata spriječio osam ratova: Kambodža i Tajland, Kosovo i Srbija, DR Kongo i Ruanda, Pakistan i Indija, Jermenija i Azerbejdžan, te rat u Pojasu Gaze uz povratak talaca živih i mrtvih. Premijer Pakistana Šehbaz Šarif, naveo je, rekao je da je Tramp zaslužan za spasavanje 30 miliona života.

    O ratu Rusije i Ukrajine rekao je da je objema stranama „dosta svega“ i da je mirno okončanje „iza ugla“. Potpisao je „moćan novi zakon“ o sankcijama i, ako bude trebalo, upotrijebiće ih. Pohvalio je generalnog sekretara NATO Marka Rutea.

    „Zavide nam na ekonomiji, vojska je najmoćnija na svijetu, tehnologija je najbolja… Našoj zemlji ide bolje nego ikada“, rekao je. Više Amerikanaca je zaposleno nego ikad, siromaštvo među Afroamerikancima i Hispanoamerikancima na istorijskom minimumu.

    Na marginama Skupštine sastao se s Volodimirom Zelenskim. Tokom otvorenog dijela, koji je trajao nešto manje od deset minuta, nije mu dao da odgovori ni na jedno novinarsko pitanje. Počeo je kratkim obraćanjem, obećao da će tražiti rješenje prije zime. Zelenski je zahvalio na susretu i podršci — to su bile njegove prve i posljednje riječi pred kamerama.

    Kad su novinari pitali o ukrajinskim napadima na ruske naftne objekte, Zelenski je pokušao da se uključi, ali je Tramp nastavio o cijenama dizela. Pri drugom pokušaju Zelenski je samo nakratko otvorio usta. Ostatak susreta uglavnom se osmjehivao i klimao glavom, javlja RTRS.

    Na istom sastanku Tramp je dopustio mogućnost novog ličnog susreta s Vladimirom Putinom, ali je posumnjao da će ruski predsjednik doći na G20 u Majamiju. „Već smo imali sastanak na Aljasci. Mislim da ćemo imati još jedan.“ SAD, rekao je, pokušavaju da pronađu rješenje. „Mislim da će se to dogoditi, zaista tako mislim. Imamo mnogo tema za razgovor.“ Putin i Tramp razgovarali su ljeta 2025. u Enkoridžu.

  • Dodik: Izlaganje Bećirovića nije usaglašeno u Predsjedništvu, Srbi ne stoje iza riječi

    Dodik: Izlaganje Bećirovića nije usaglašeno u Predsjedništvu, Srbi ne stoje iza riječi

    Denis Bećirović ne propušta priliku da svijetu pokaže da je spoljna politika BiH potpuno srušena i da je BiH neodrživa zemlja, kaže predsjednik SNSD-a Milorad Dodik na Iksu.

    „I večeras je to uradio u UN, lažno se predstavljajući kao da govori u njeno ime, a govorio je samo u ime Bošnjaka muslimana. Bećirović je večeras lagao u UN. Srbi, a verujem ni legitimni predstavnici hrvatskog naroda, ne stoje ni iza jedne riječi koju je izgovorio“, kaže Dodik.

    Istakao je da njegovo izlaganje nije usaglašeno u Predsjedništvu i da niko više ne treba da pita Srbe da li žele da trpe salvu laži koje se izgovaraju čak i u UN.

    „Ne, ne želimo i ne pristajemo. Međutim, večeras je Bećirović, u svojoj zanesenosti mržnjom prema Republici Srpskoj i Srbiji, braneći kriminal u Memorijalnom centru Srebrenica, ponizio i uvrijedio same Bošnjake. Njegovi besprizorni i ničim osnovani napadi na Srbiju dokaz su da je bošnjačka politika osnovni uzrok nerazumijevanja i sukoba u regionu. Srbija pruža ruku saradnje koju političko Sarajevo odbija. Bećirović nije nikakva garancija da će se to promijeniti u budućnosti“, navodi Dodik, piše ATV.

  • Bećirović u UN opet o Srbima, secesionizmu, Mladiću i Srbiji

    Bećirović u UN opet o Srbima, secesionizmu, Mladiću i Srbiji

    Mi Bošnjaci žrtve, vi Srbi zločinci, svijete pomozi — ukratko Denis Bećirović. Tako u Njujorku, tako na svakoj stolici van BiH posljednje četiri godine. Nastup je toliko prepoznatljiv da je administracija Donalda Trampa prekršila dosadašnju praksu i, pored predsjedavajućeg Bećirovića, na prijem šefova država pozvala i srpskog člana Željku Cvijanović.

    Iako su UN opterećene Ukrajinom, Gazom i Iranom, Bećirović je s govornice 81. zasjedanja Generalne skupštine govorio o problemima koje vidi u BiH. Problem su, po njemu, Srbi, secesionizam, Ratko Mladić i Srbija.

    „Mi smo simbol nacije koja je preživjela teška iskušenja ali nije izgubila put prema boljoj budućnosti … Danas usporavaju naš put prema modernoj evropskoj državi, ali ga ne mogu zaustaviti. Danas se BiH nalazi pred vratima EU i NATO. Tu su naši strateški spoljnopolitički ciljevi koji su definisali državni organi. Ali nažalost postoje oni koji žele realizovati velikonacionalne projekte na račun BiH“, poručio je.

    Nastavak je posvetio rukovodstvu Republike Srpske i Srbije. Poziva UN i EU i druge međunarodne aktere da osude i preduzmu konkretne korake prema onima koji institucionalno veličaju pravosnažno osuđene ratne zločince. Upozorava da rušitelji Dejtonskog sporazuma pokušavaju da oslabe mandat visokog predstavnika.

    „Za govornicom Generalne skupštine UN-a, javno želim upozoriti svjetsku javnost da aktuelno rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska nastavlja prijetiti miru i sigurnosti Bosne i Hercegovine i regije. Takvu destruktivnu politiku moramo zajedno zaustaviti“, kaže Bećirović, piše ATV.

    Takav govor, navodi ATV, davno je saslušan. Na obilježavanju 30 godina Dejtona američka administracija poručila je da su završili s izgradnjom nacija i održavanjem neodrživih projekata. Bećirović i Konaković nastavili su s pozivima na intervencionizam.

    Na prethodnim sjednicama nisu prihvatili stav da odluke u BiH treba da donose lokalni lideri i da se međunarodni intervencionizam smanji. Umjesto toga Bećirović je mandat u Predsjedništvu zatvorio još jednom kuknjavom.

    Možda zbog toga administracija traži druge sagovornike u BiH. Možda zbog toga Tramp na svečani prijem zove srpskog člana Predsjedništva. Jedno je, piše ATV, sigurno: bošnjački član Predsjedništva ponovo je otvoreno pozvao na obračun sa Srbima i da im svijet u tome pomogne.

    Bećirović je pomenuo i saslušanje zaposlenih u Memorijalnom centru Srebrenica zbog finansijskih malverzacija. Kaže da se ne smije dopustiti da policija saslušava zaposlene, jer su počinili genocid nad onima koji danas čuvaju sjećanje na žrtve.

    Čitav govor, zaključuje ATV, eho je prethodnih. Nijedan član Predsjedništva nije do te mjere targetirao jedan narod kao neprijatelja niti pozvao svijet da se obračunava sa Srbima. Nijedna politika, kao ova „trojke“, nije do te mjere udaljila svijet od BiH, a BiH od same sebe.

  • Vučić sa Landauom o odnosima sa SAD, investicijama i strateškom dijalogu

    Vučić sa Landauom o odnosima sa SAD, investicijama i strateškom dijalogu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je u utorak u Njujorku sa zamjenikom državnog sekretara SAD Kristoferom Landauom o daljem jačanju odnosa Srbije i SAD, investicijama, političkim pitanjima i drugim važnim temama.

    „Izvanredan, izuzetan sastanak sa Kristoferom Landauom, jednim od naših najvažnijih sagovornika u okviru Strateškog dijaloga koji vodimo sa Sjedinjenim Američkim Državama“, naveo je Vučić na Instagramu.

    Pokretanje Strateškog dijaloga, istakao je, otvorilo je dodatni prostor za bližu saradnju u ekonomiji, investicijama, energetici i novim tehnologijama, kao i za češću razmjenu stavova o regionalnim i globalnim temama.

    „Posebno sam istakao značaj očuvanja mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu i odgovorne politike Srbije u vremenu velikih geopolitičkih promena. Želimo još snažnije prisustvo američkih kompanija i više projekata koji će našim građanima i privredi doneti konkretne rezultate“, naveo je, javlja RTV BN.

    Vučić u Njujorku učestvuje na 81. zasjedanju Generalne skupštine UN i učesnicima će se obratiti sutra. Prisustvovao je otvaranju generalne debate i prijemu koji je za šefove delegacija priredio generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

    U Njujorku se sastao i s visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kajom Kalas, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i predsjednikom Somalije Hasanom Šeikom Mohamudom, te s predsjednicima Finske Aleksandrom Stubom, Rumunije Nikušorom Danom, Slovenije Janezom Janšom, saveznim kancelarom Austrije Kristijanom Štokerom, predsjednikom Češke Petrom Pavelom i predsjednikom Poljske Karolom Navrockim.

  • Cvijanović: Prisustvo Trampovom prijemu u Njujorku velika čast

    Cvijanović: Prisustvo Trampovom prijemu u Njujorku velika čast

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da joj je bila velika čast da prisustvuje prijemu koji je, povodom zasjedanja Generalne skupštine UN u Njujorku, organizovao predsjednik SAD Donald Tramp.

    Na pitanje o utiscima izjavila je za Srnu da je to bila prilika za susrete i razgovore s brojnim evropskim i svjetskim liderima, kao i visokim zvaničnicima američke administracije.

    Zadovoljstvo joj je, dodala je, što je uoči prijema imala priliku da se sastane s ambasadorom SAD pri UN Majkom Volcom. Razgovarali su o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH i mogućnostima jačanja saradnje u svim relevantnim oblastima, javlja RTRS.

    „Ostajemo posvećeni daljem jačanju odnosa sa SAD, na bazi pozitivnog pristupa i izbalansiranog odnosa koji administracija predsjednika Trampa pokazuje prema svim narodima u BiH“, naglasila je Cvijanović.

    Prijem je Tramp organizovao za šefove država i vlada povodom zasjedanja Generalne skupštine UN.