VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nova faza borbe za očuvanje istorijskog pamćenja

    Nova faza borbe za očuvanje istorijskog pamćenja

    Ponekad jedna slika, jedno svjedočenje ili jedan trenutak mogu pokazati da se odnos prema istoriji mijenja.

    Kada su se u centru Njujorka pojavili dokumenti, fotografije i lične priče o stradanju srpskog naroda, nije riječ bila samo o realizaciji jedne kampanje ili aktivnosti jedne institucije. Bio je to pokazatelj da činjenice mogu pronaći put do svjetske javnosti ukoliko se predstavljaju odgovorno, sistematično i istrajno.

    Kampanja „Learn About Serbian Suffering – Upoznajte srpsko stradanje“ otvorila je pitanje koje prevazilazi samu izložbu: kako jedan narod čuva uspomenu na svoje žrtve i na koji način prenosi istorijsko iskustvo budućim generacijama?

    Jer kultura pamćenja nije samo odnos prema prošlosti. Ona predstavlja način na koji društvo razumije sebe, svoje korijene i vrijednosti koje želi da sačuva.

    Pitanje koje su prolaznici u Njujorku često postavljali bilo je jednostavno: šta sve obuhvata srpsko stradanje?

    Odgovor na njega nije moguće svesti na nekoliko rečenica. Ne zato što nedostaje činjenica, već upravo suprotno – zato što ih je kroz vijekove bilo previše.

    Kako objasniti iskustvo naroda koji je prolazio kroz progone, ratove, logore, masovna ubistva civila, egzoduse i gubitak čitavih zajednica? Kako u kratkom razgovoru približiti sudbine ljudi čije porodice decenijama čekaju istinu o nestalima i dostojanstven završetak njihovih životnih priča?

    Srpsko stradanje nije jedan događaj niti se može vezati za samo jedno istorijsko razdoblje. Ono predstavlja složeno iskustvo koje je oblikovalo kolektivno sjećanje i identitet srpskog naroda.

    Zbog toga nijedan ozbiljan odnos prema istoriji ne može postojati bez svjesnog čuvanja uspomene na žrtve.

    Republika Srpska, kao dio savremene istorije srpskog naroda, svoj identitet ne može posmatrati odvojeno od sjećanja na ljude koji su stradali i iskustava kroz koja je taj prostor prošao.

    Pamćenje nije usmjereno protiv drugih naroda niti predstavlja pokušaj da se umanje tuđe žrtve. Svaki narod ima pravo i odgovornost da govori o vlastitom istorijskom iskustvu, da istražuje svoje stradanje i čuva svjedočanstva svojih žrtava.

    Suština nije u takmičenju u bolu, već u potrebi da nijedna žrtva ne bude izbrisana iz istorije.

    Savremeni svijet pokazuje da činjenice same po sebi nisu uvijek dovoljne. One moraju biti istražene, dokumentovane i predstavljene javnosti. Istina koja ostane nezabilježena lako može postati žrtva zaborava, političkih interesa ili jednostranih tumačenja.

    Upravo zbog toga institucionalni rad na prikupljanju svjedočanstava ima poseban značaj.

    Memorijalni centar Republike Srpske kroz prikupljanje audio-vizuelnih zapisa preživjelih, porodica žrtava, logoraša i učesnika istorijskih događaja stvara bazu koja ne predstavlja samo arhivu prošlosti, već i dokument za buduće generacije.

    Posebna vrijednost takvog pristupa jeste u tome što iza velikih istorijskih događaja ponovo dolazi čovjek – njegova sudbina, njegovo ime i njegova životna priča.

    Iza svake brojke postoji osoba.

    Iza svakog stradanja postoji porodica.

    Iza svakog svjedočenja postoji obaveza da se čuje glas onih koji više ne mogu govoriti.

    Od priča o stradanju Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, preko žrtava ratova devedesetih godina, do sudbina prognanih, nestalih i ubijenih, riječ je o svjedočanstvima koja pripadaju istoriji jednog naroda, ali istovremeno predstavljaju dio univerzalne borbe protiv zaborava i negiranja zločina.

    Zbog toga je važno da se kultura pamćenja ne zasniva samo na povremenim obilježavanjima, već na trajnom radu – istraživanju, obrazovanju, dokumentovanju i međunarodnom predstavljanju.

    Njujork nije bio samo lokacija jedne izložbe. Bio je simbol prostora u kojem se istorijska iskustva različitih naroda susreću pred globalnom javnošću.

    Činjenica da su građani jedne od najvećih svjetskih metropola imali priliku da se upoznaju sa svjedočanstvima o srpskom stradanju predstavlja važan korak u nastojanju da se o ovoj temi govori izvan granica prostora na kojem su se događaji odvijali.

    Jer nijedan narod ne može očekivati da drugi razumiju njegovo iskustvo ukoliko ga sam ne sačuva i ne predstavi.

    Zaborav dolazi sam. Za pamćenje je potrebna odluka.

    Potrebni su trud, odgovornost i istrajnost da se prikupe svjedočanstva, sačuvaju dokumenti i prenesu priče onih koji su prošli kroz najteža iskustva.

    Zato kultura pamćenja nije samo čuvanje prošlosti. Ona je ulaganje u budućnost.

    Narodi koji pamte svoje žrtve ne čine to da bi živjeli u prošlosti, već da bi razumjeli svoju sadašnjost i odgovornije gradili budućnost.

    Odgovor na pitanje šta podrazumijeva srpsko stradanje nikada neće moći stati u jednu rečenicu.

    On počinje imenima žrtava, nastavlja se čuvanjem njihovih svjedočanstava i završava obavezom svake nove generacije da ono što je bilo ne prepusti zaboravu.

  • Smirivanje sukoba između Vašingtona i Teherana oborilo cijene barela

    Smirivanje sukoba između Vašingtona i Teherana oborilo cijene barela

    Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su u ponedjeljak u prosjeku za četiri odsto nakon vijesti da su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran tokom vikenda obustavili međusobne vojne napade, poslije dvije sedmice pojačanih tenzija.

    Ovakav razvoj događaja odmah je povećao očekivanja da bi moglo doći do diplomatskog rješenja koje bi doprinijelo smirivanju šireg sukoba na Bliskom istoku i, što je najvažnije za globalnu ekonomiju, omogućilo nesmetan nastavak komercijalne plovidbe kroz strateški važan Hormuški moreuz.

    Tržišta su brzo reagovala na ublažavanje geopolitičkih rizika, što se direktno odrazilo na cijene energenata i vrijednost barela.

    Fjučersi na Brent sirovu naftu pali su za 3,96 dolara, odnosno 4,1 odsto, pa se barelom trgovalo po cijeni od 92,82 dolara. Tokom ranijeg dijela trgovanja cijena je nakratko pala i ispod granice od 90 dolara po barelu.

    Američka nafta marke West Texas Intermediate (WTI) takođe je zabilježila značajan pad. Njome se trgovalo po cijeni od 85,29 dolara po barelu, što predstavlja smanjenje od 4,02 dolara, odnosno 4,5 odsto.

    Pad cijena nafte predstavlja makar privremeno olakšanje za globalnu ekonomiju, koja je prethodnih sedmica strahovala od moguće energetske krize i naglog rasta cijena zbog rizika od blokade jedne od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte.

  • Stevandić izrazio saučešće porodicama i prijateljima stradalih planinara

    Stevandić izrazio saučešće porodicama i prijateljima stradalih planinara

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić izrazio je saučešće porodicama i prijateljima planinara iz BiH stradalih prilikom uspona na planinski vrh Elbrus u Ruskoj Federaciji.

    „Duboko me potresla vijest o tragičnoj nesreći na planini Elbrus u kojoj je živote izgubilo pet planinara iz BiH. Upućujem izraze iskrenog saučešća njihovim porodicama, prijateljima i svima koji tuguju zbog ovog nenadoknadivog gubitka.” naveo je Stevandić.

    Stevandić je povrijeđenim članovima ekspedicije poželio uspješan oporavak i brz povratak svojim porodicama.

    Petoro planinara iz Zenice stradalo je prilikom uspona na najviši planinski vrh Evrope – Elbrus, dok su dvojica članova sedmočlane ekspedicije preživjela.

     

  • Izrael likvidirao 20 iranskih nuklearnih naučnika

    Izrael likvidirao 20 iranskih nuklearnih naučnika

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da su zajedničke vojne operacije Izraela i SAD-a značajno oslabile iranski nuklearni program i vratile ga nekoliko godina unazad. U intervjuu za Foks njuz saopštio je da je u dvije operacije likvidirano 20 vodećih iranskih nuklearnih naučnika.

    “U dvije operacije koje smo izveli sa Sjedinjenim Američkim Državama likvidirali smo 20 njihovih glavnih nuklearnih naučnika”, rekao je Netanjahu, piše Anadolija.

    Upozorenje Teheranu

    Netanjahu tvrdi da su kapaciteti Teherana ozbiljno narušeni, ali je istaknuo da međunarodna zajednica mora ostati oprezna kako bi spriječila eventualne pokušaje obnove programa. Upozorio je i da će odgovor Izraela biti “vrlo, vrlo snažan” ako Iran u budućnosti izvede napade na Izrael, bilo izravno ili preko saveznika u regiji.

    Normalizacija odnosa i put u Vašington

    Izraelski premijer podržao je strategiju američkog predsjednika Donalda Trampa, koja civilne nuklearne potrebe Saudijske Arabije povezuje s njezinim pristupanjem Abrahamovom sporazumu o normalizaciji odnosa s Izraelom. Rekao je da bi bio oduševljen proširenjem procesa normalizacije na Rijad i podsjetio da je Izrael već postigao sporazume s nekoliko arapskih država.

    Netanjahu je odbacio tvrdnje da Izrael postaje međunarodno izolovan. Pritom je naveo da mnoge zemlje u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku traže izraelsku tehnologiju i vojnu suradnju. Sljedeće sedmice putuje u Vašington, gd‌je će prisustvovati sahrani preminulog senatora Lindzija Grema, a očekuje se i njegov susret s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

  • Svjetska banka: Podrška zapošljavanju u Republici Srpskoj

    Svjetska banka: Podrška zapošljavanju u Republici Srpskoj

    Podrška zapošljavanju predstavlja jedno od ključnih područja saradnje Republike Srpske i Svjetske banke, rečeno je u Kancelariji te finansijske institucije za BiH i Crnu Goru.

    “Kroz Drugi projekat podrške zapošljavanju (Second Employment Support Project) Svjetska banka podržava povećanje formalnog zapošljavanja u privatnom sektoru, posebno među mladima, ženama, dugotrajno nezaposlenim osobama i drugim ranjivim grupama”, naveli su iz banke.

    Projekat u oba entiteta

    Projekat se sprovodi u oba entiteta putem nadležnih institucija za zapošljavanje, a tokom posljednje dvije godine posao je pronašlo više od 18.000 ljudi, uključujući više od 9.000 žena, dok je 66,2 odsto korisnika ostalo zaposleno i godinu dana poslije.

    Svjetska banka blisko sarađuje sa vlastima

    Iz Kancelarije su istakli da Svjetska banka blisko sarađuje sa vlastima u Republici Srpskoj i cijeloj BiH na reformama i investicijama koje doprinose poboljšanju životnog standarda građana, efikasnijim javnim uslugama, otvaranju novih radnih mjesta i jačanju otpornosti privrede.

    “Naš angažman obuhvata više oblasti, uključujući zapošljavanje i socijalnu zaštitu, zdravstvo, poljoprivredu, energetsku tranziciju i lokalnu infrastrukturu”, naveli su iz Kancelarije, prenosi Srna.

    Socijalna karta

    Kada je riječ o socijalnoj karti, odnosno integrisanom socijalnom registru, Svjetska banka pruža analitičku i tehničku podršku i sarađuje sa nadležnim institucijama kroz stručni dijalog, a cilj takvih sistema je da se socijalna davanja i usluge bolje usmjere prema domaćinstvima kojima su najpotrebniji, da se smanji preklapanje administrativnih evidencija i unaprijedi ukupna efikasnost sistema socijalne zaštite.

    “Analize Svjetske banke pokazuju da integrisani socijalni registri mogu doprinijeti preciznijem ciljanju korisnika i većoj pravičnosti i efikasnosti sistema socijalne pomoći, posebno u situacijama kada postojeći sistemi ne dopiru dosljedno do najugroženijih kategorija stanovništva”, pojasnili su iz Banke.

    Ograničene razmjene podataka između institucija

    U Banci su ukazali da su u Republici Srpskoj razgovori bili usmjereni na koncept socijalne karte i mogućnosti unapređenja postojećih sistema, uključujući poboljšanje kvaliteta podataka i njihove međusobne povezanosti između institucija, a tokom tehničkih procjena identifikovani su izazovi poput fragmentarnih i zastarjelih evidencija, te ograničene razmjene podataka između institucija, o čemu se dalje razgovaralo sa nadležnim organima.

    “Podrška zapošljavanju i dalje predstavlja jedno od ključnih područja saradnje.

    Projekti za poljoprivredu

    Kada je riječ o poljoprivredi, iz Svjetske banke naglašavaju da se aktivnosti sprovode kroz Projekat otpornosti i konkurentnosti poljoprivrede /Agriculture Resilience and Competitiveness Project/, koji je trenutno u fazi implementacije, te da je usmjeren na podršku poljoprivrednim proizvođačima i agrobiznisima, povećanje produktivnosti i otpornosti sektora, te unapređenje ključnih sistema podrške.

    Iz Banke očekuju da će oko 3.000 poljoprivrednika usvojiti unaprijeđene tehnologije, da će do 10.000 poljoprivrednika dobiti bolji pristup uslugama navodnjavanja i odvodnjavanja, te da će oko 2.000 proizvođača imati koristi od nabavke poljoprivredne opreme i usluga.

    Unapređenje registara poljoprivrednih gazdinstava

    Projekat podržava i unapređenje registara poljoprivrednih gazdinstava, sistema poljoprivrednih podsticaja, klimatskih informacionih servisa i sistema bezbjednosti hrane, što je važno za jačanje konkurentnosti i pristup tržištima.

    Obnovljivi izvori energije

    Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, Svjetska banka podržava tranziciju BiH ka čistijim izvorima energije, kroz investicije i tehničku pomoć, uključujući podršku za solarne fotonaponske sisteme, krovne solarne elektrane i druga distribuirana energetska rješenja, kao i mjere za unapređenje stabilnosti elektroenergetske mreže.

    “U okviru ove saradnje ostvaren je napredak i u Republici Srpskoj na razvoju krovnih solarnih sistema, dok su pripremne aktivnosti u toku i nastavljaju se razgovori sa nadležnim institucijama”, naveli su iz Svjetske banke.

    Javna preduzeća

    Govoreći o javnim preduzećima, iz Svjetske banke su istakli da pružaju tehničku podršku institucijama u BiH s ciljem jačanja nadzora, transparentnosti i finansijske održivosti državnih i javnih preduzeća, a u Republici Srpskoj ova podrška obuhvatala je jačanje kapaciteta Vlade Srpske za prikupljanje i praćenje podataka o javnim preduzećima, uključujući razvoj boljih sistema i alata za upravljanje podacima.

    Pružena je i podrška objavljivanju registara javnih preduzeća, jačanju struktura nadzora te izradi prvog izvještaja o fiskalnim rizicima povezanim sa javnim preduzećima u Republici Srpskoj.

    “Sveukupno, podrška Svjetske banke kombinuje finansijska sredstva, tehničku pomoć i analitički rad. Dok su pojedine aktivnosti, poput onih u oblasti zapošljavanja i poljoprivrede, već u toku, druge, uključujući inicijative u oblasti obnovljivih izvora energije, nastavljaju se razvijati u bliskoj saradnji sa nadležnim institucijama i u skladu s njihovim prioritetima”, napomenuli su iz Svjetske banke.

  • U prvoj polovini godine rasli i uvoz i izvoz, deficit težak 6,7 milijardi KM

    U prvoj polovini godine rasli i uvoz i izvoz, deficit težak 6,7 milijardi KM

    Tokom prvih šest mjeseci ove godine izvoz iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo iznosio je 8,8 milijardi maraka, dok je uvoz bio težak 15,5 milijardi maraka, čime je zabilježen rast i izvoza i uvoza u odnosu na isti period lani.

    Pokazuju to podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, a kako ističu iz ove institucije, pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,7 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 6,7 milijardi KM.

    Kako dodaju, izvoz je veći za 4,8 odsto u odnosu na isti period lani, dok je uvoz veći za 6,1 odsto.

    Kako se kretala trgovina BiH sa zemljama CEFTA?

    “Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio 1,3 milijarde KM, što je za 3,7 odsto manje nego u istom periodu 2025. godine, dok je uvoz iznosio 1,7 milijardi KM, što je za 0,5 odsto manje nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 77 odsto”, navode oni.

    Prema podacima iz njihovog izvještaja, izvoz u Crnu Goru bio je veći nego uvoz iz te zemlje. Tako je BiH u Crnu Goru izvezla u vrijednosti od 316.054.000 KM, a uvezla u vrijednosti od 107.342.000 KM.

    S druge strane, uvoz iz Sjeverne Makedonije i Srbije bio je dominantniji od izvoza iz BiH.

    Izvoz u Sjevernu Makedoniju bio je 105.067.000 KM, a uvoz 138.240.000 KM.

    Kada je riječ o Srbiji, izvoz je za šest mjeseci iznosio 874.504.000 KM, a uvoz 1.465.641.000 KM.

    Šta pokazuju podaci o trgovini BiH s Evropskom unijom?

    Kada je riječ o izvozu u zemlje Evropske unije, izvoz je iznosio 6,8 milijardi KM, što je za 9,3 odsto više nego u istom periodu 2025. godine.

    “Uvoz je iznosio 9,1 milijardu KM, što je za 6,9 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 74,5 odsto”, dodaju iz Agencije.

    Zašto ekonomisti upozoravaju da rast izvoza nije dovoljan?

    Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da se ne vide značajnije promjene iako imamo povećanje i izvoza i uvoza.

    “Svakako da je pozitivno što izvoz ne pada dodatno, ali ovaj procentualni rast se dijelom može objasniti i rastom cijena umjesto suštinskog rasta količinskog izvoza u istom procentu, dok se rast uvoza također dijelom odnosi na rast cijena, ali svejedno održava kontinuitet daleko većeg uvoza od izvoza i enormnog deficita koji nastavlja siromašiti našu ekonomiju”, objašnjava Gavran.

    Kako dodaje, ništa bolje se ne može ni očekivati kada i na najnovijim listama najprofitabilnijih kompanija dominiraju trgovački lanci, kladionice, banke i slični poslovni subjekti koji ne stvaraju novu vrijednost ni pomažu razvoj domaće proizvodnje, naprotiv.

    “Istovremeno, tradicionalni vodeći izvoznici poput industrije čelika su u teškoj krizi i njihovo gašenje bi se odrazilo dramatično i na buduće podatke o izvozu i vanjskoj trgovini u cjelini”, dodaje on za “Nezavisne novine”.

  • Skoro 24.000 zaposlenih u institucijama BiH

    Skoro 24.000 zaposlenih u institucijama BiH

    Prijedlog novog budžeta institucija Bosne i Hercegovine predviđa zapošljavanje gotovo 2.000 novih radnika, čime bi ukupan broj zaposlenih u zajedničkim institucijama mogao da dostigne oko 24.000.

    Na to je upozorio delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković, navodeći da će za plate zaposlenih biti izdvojeno gotovo 950 miliona KM, dok je za ostala primanja i troškove zaposlenih planirano više od 210 miliona KM.

    Nešković smatra da ovakva budžetska politika pokazuje da vlast prednost daje povećanju administracije umjesto efikasnijem upravljanju javnim sredstvima i rješavanju problema sa kojima se građani svakodnevno suočavaju.

    – Umjesto racionalizacije javne uprave, prioritet je novo zapošljavanje i širenje administrativnog aparata, a ne unapređenje rada institucija – poručio je Nešković.

    On ističe da je posebno zabrinjavajuće što se broj zaposlenih u institucijama povećava u vrijeme kada se BiH suočava s odlaskom stanovništva i hroničnim nedostatkom radne snage u privredi.

    – Ostaje pitanje zbog čega je potrebno angažovati još skoro 2.000 službenika i ko će finansirati toliki administrativni aparat u narednim godinama – naveo je Nešković.

    Kao primjer navodi Srbiju, koja ima približno dvostruko više stanovnika od Bosne i Hercegovine, a prema dostupnim podacima u njenim ministarstvima, agencijama, direkcijama, sekretarijatima i pratećoj administraciji zaposleno je oko 26.000 ljudi.

    Slična je situacija i u Hrvatskoj, članici Evropske unije, gdje ukupan broj zaposlenih u državnoj upravi iznosi nešto više od 22.000.

    Kada se, osim zajedničkih institucija BiH, uzmu u obzir entitetske i kantonalne vlade, procjenjuje se da u državnoj administraciji širom BiH radi približno 60.000 zaposlenih.

    Prema nezvaničnim informacijama, samo u institucijama Vlade Republike Srpske, republičkim organima uprave, inspektoratima, sekretarijatima i stručnim službama zaposleno je između 10.000 i 12.000 ljudi.

    Taj broj dodatno raste kada se uračunaju zaposleni u lokalnim upravama, javnim ustanovama, policiji, pravosuđu, obrazovanju, zdravstvu i javnim preduzećima.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je jedan od glavnih razloga velikog broja zaposlenih u institucijama BiH način na koji je organizovan sistem javne uprave.

    Prema njenim riječima, pri zapošljavanju se prvenstveno vodi računa o nacionalnoj zastupljenosti, dok stručnost i stvarne potrebe institucija često ostaju u drugom planu.

    – Princip raspodjele po nacionalnom ključu potiskuje kriterijume efikasnosti i opravdanosti broja zaposlenih. Dominira formula Bošnjak – Hrvat – Srbin, dok racionalizacija administracije ostaje po strani – ocijenila je Topićeva.

    Ona dodaje da javne institucije već godinama predstavljaju prostor za zapošljavanje stranačkih kadrova, zbog čega se rijetko otvara pitanje koliko takav sistem košta poreske obveznike.

    – Administrativni aparat postao je važan dio održavanja postojećeg političkog modela i interesa vladajućih struktura – zaključila je Topićeva.

  • Naplata parkinga u Banjaluci ponovo u fokusu nakon nove odluke Gradske uprave

    Naplata parkinga u Banjaluci ponovo u fokusu nakon nove odluke Gradske uprave

    Platiti ili ne platiti parking u Banjaluci – i dalje je dilema koja mjesecima muči građane. Gradonačelnik Draško Stanivuković samoinicijativno je donio novu odluku o naplati parkinga, koja je ponovo objavljena u Službenom glasniku BiH. Iz skupštinske većine kažu da se radi o nastavku pravnog nasilja i potpunom ignorisanju stavova nadležnih institucija.

    Saobraćajna revolucija evoluirala je u saobraćajni kolaps. Od manjka parking mjesta, do problema sa naplatom, Banjaluka je sada već godinama u “sivoj zoni”. Glavni alati u urbanoj sredini za regulisanje saobraćajnih gužvi, ističe struka, jesu kvalitetan i povoljan javni prevoz i jasna kategorizacija parkinga.

    “Sa jedne strane imamo tu situaciju da se parking ne naplaćuje, s druge strane imamo javni prevoz čije je korištenje ispod 10 posto i onda dođemo do ovih zagušenja”, rekao je Danislav Drašković, dekan Saobraćajnog fakulteta Panevropskog univerziteta Apeiron.Problem saobraćaja u gradu je indirektno povezan sa cijenom i režimom parkiranja, koji trenutno stimuliše masovno korištenje automobila, posebno u svakodnevnim situacijama.

    A svakodnevica je postala i banjalučka saga sa parkingom. Odbornici skupštinske većine kažu da je gradonačelnik Stanivuković, samoinicijativnim djelovanjem i donošenjem odluka, uzurpirao prava Skupštine, ali i oglušio se o odluku Ustavnog suda Srpske. Podsjećaju da je neophodno osnivanje preduzeća koje će da se bavi naplatom parkinga.

    “Mi ćemo kao skupštinska većina svaki prijedlog koji je u tom smislu orjentisan, na način da se formira preduzeće i datako idemo u naplatu parkinga podržati, jer se gube značajni prihodi od naplate, godišnje gubimo jedan vrtić”, poručio je Goran Maričić, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka, prenosi RTRS.Linker

    Iz Gradske uprave kategorični – nastavljamo sa naplatom. Samo nekoliko dana nakon što je istakao da naplata parkinga u Banjaluci neće stati i da će Grad donijeti nova rješenja u skladu sa zakonom, gradonačelnik Draško Stanivuković donio je novu Odluku, koja je objavljena u Službenom glasniku BiH, u oglasnom dijelu.

    “Mi smo dobili to neko mišljenje Ministarstva da treba da odluka da se povuče. Odluka je silom zakona istekla, važila je do 30. prošlog mjeseca. Mi nastavljamo da naplaćujemo parking u skladu sa sledećim odlukama koje su takođe pravno valjane. Parking se plaća, to je poruka građanima”, naglasila je Mirna Savić Banjac, gradski menadžer grada Banjaluka.

    Konfuzija među građanima. Dok jedni plaćaju, drugi smatraju da ne postoji zakonski osnov za naplatu.

    Podsjećamo, Ustavni sud Republike Srpske naplatu parkinga u Banjaluci proglasio je neustavnom u septembru 2024. godine. Da je gradonačelnik van svojih nadležnosti i da krši zakon, potvrdilo je ranije i Ministarstvo uprave i lokalne samouprave.

  • Poskupljenje goriva vraća u fokus izmjene Zakona o akcizama BiH

    Poskupljenje goriva vraća u fokus izmjene Zakona o akcizama BiH

    Nakon rasta cijena nafte na svjetskom tržištu i porasta cijena goriva na pumpama u Bosni i Hercegovine, pitanje ukidanja dijela akciza na naftu i naftne derivate ponovo bi moglo doći na dnevni red politike, ali bez nekog velikog izgleda za uspjeh.

    Prema nezvaničnim informacijama, već danas (ponedjeljak) pojedini delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine mogli bi tražiti da se na dnevni red sjednice koja je zakazana još ranije stave izmjene Zakona o akcizama koje su još ranije usvojene u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Rast cijena goriva

    Želimir Nešković, delegat SDS-a u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da svaki rast cijena goriva neminovno dovodi i do poskupljenja osnovnih životnih namirnica, prevoza i svih drugih robe i usluga, a da su plate i penzije ostale daleko ispod rasta troškova života.

    Građani ne smiju biti kolateralna šteta

    “Građani ne smiju biti kolateralna šteta stalnog rasta cijena. Dok se budžeti pune milionima maraka od akciza i PDV-a, građani svakim odlaskom na benzinsku pumpu i u prodavnicu plaćaju sve veću cijenu života. Zato je neophodno privremeno ukinuti akcize na gorivo i tako bar djelimično ublažiti udar na kućne budžete”, rekao je Nešković.

    On je pozvao sve političke predstavnike u Parlamentarnoj skupštini BiH da, bez obzira na stranačke razlike, podrže rješenje koje je isključivo u interesu građana, jer se radi ne o političkom, već o životnom pitanju.

    Privremeno ukidanje akciza neće riješiti sve probleme

    “Privremeno ukidanje akciza neće riješiti sve probleme, ali će biti konkretna pomoć građanima i privredi u trenutku kada je svaka marka važna”, rekao je Nešković.

    Podsjećanja radi, u martu ove godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izmijenio je Zakon o akcizama kojim se predviđa da Savjet ministara BiH, u slučaju da dođe do poremećaja na tržištu, privremeno smanji ili ukine akcize na gorivo kako bi se ublažile posljedice rasta cijena. Te izmjene Zakona podržala su 32 poslanika, a protiv je bilo šest poslanika SNSD-a.

    Prenos nadležnosti

    Obrazloženje zbog čega su glasali protiv bilo je da se izmjenama Zakona o akcizama prenose nadležnosti te da se ne smije dozvoliti da Savjet ministara BiH samostalno odlučuje o tako bitnim pitanjima. Naglasili su i da se radi o populističkoj mjeri te da je Vlada Republike Srpske donijela svoje mjere.

    Kada je riječ o mjerama Vlade Republike Srpske, paralelno sa raspravom oko izmjena Zakona o akcizama, Vlada Republike Srpske odlučila je da donese odluku o povratu dijela akcize na naftu i naftne derivate, međutim ta mjera po ocjeni mnogih nije dala rezultate i gorivo je neznatno jeftinije.

    “Pozivam delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH da na sjednicu uvrste Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama koji omogućava Savjetu ministara privremeno ukidanje/smanjenje akciza kako bi cijene goriva za građane bile značajno niže. Predstavnički dom je ovaj zakon usvojio. Vrijeme je da i Dom naroda uradi svoj dio posla”, rekao je Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Inače za 27. jul zakazane su dvije sjednice Doma naroda, jedna hitna i jedna redovna, i treba očekivati da na redovnoj bude zahtjev za stavljanje izmjena Zakona o akcizama na dnevni red. Ako je suditi po ranijim sličnim situacijama, od toga neće biti ništa, a ako se kojim slučajem to pitanje i nađe na dnevnom redu, izvjesno je da tri delegata SNSD-a neće dati podršku i da će, kao nekoliko puta do sada, uskratiti kvorum za održavanje sjednice.

  • U FBiH će biti proglašen Dan žalosti, oglasio se Nikšić

    U FBiH će biti proglašen Dan žalosti, oglasio se Nikšić

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sutra, 27. jula, donijeće odluku o proglašenju Dana žalosti, a Nermin Nikšić, premijer FBiH, najavio je da će se Vlada uključiti maksimalno kako bi obezbijedili transport tijela stradalih planinara, kao i povratak dvojice preživjelih.

    “S velikom tugom primio sam vijest o tragičnoj pogibiji pet naših planinara na Elbrusu. Razgovarao sam s Dinom Ahmetovićem, predsjednikom Gorske službe spašavanja Zenica, čija su dva člana među stradalima. Teško je pronaći riječi koje mogu opisati bol porodica, prijatelja i svih koji su ih poznavali. Ovo nije tragedija samo za Zenicu i planinarsku zajednicu, već za cijelu Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Nikšić.

    On je porodicama stradalih uputio iskreno i najdublje saučešće.

    “Dvojici preživjelih planinara želim da se uspješno oporave i pronađu snagu nakon svega što su preživjeli”, dodao je on.

    Prema njegovim riječima, u ovakvim trenucima je obaveza biti uz porodice stradalih i pružiti konkretnu pomoć.

    “Vlada Federacije Bosne i Hercegovine uključit će se maksimalno kako bi osigurali transport tijela naših stradalih planinara u Bosnu i Hercegovinu, kao i za povratak dvoje preživjelih. Našli smo se u obrnutoj situaciji, da mi trebamo pružiti pomoć pripadnicima Gorske službe spašavanja koji svakodnevno, često rizikujući vlastite živote, spašavaju tuđe. Njihova humanost, hrabrost i požrtvovanost zaslužuju naše trajno poštovanje i podršku”, napisao je Nikšić i dodao:

    “Neka počivaju u miru, a njihovim porodicama želim snagu da izdrže sva iskušenja i nenadoknadivi gubitak”.

    Podsjećamo, petoro planinara iz Zenice poginulo je u subotu, 25. jula, tokom uspona na planinu Elbrus u Rusiji, dok su samo dvije osobe, iz grupe koja je krenula osvojiti ovaj vrh, preživjele.

    Živote su izgubili Meliha Čaušević, Alma i Denis Okanović, Almir Krivdić i Nermin Talam. Dvoje od njih su bili članovi Gorske službe spašavanja Zenica, a troje članovi Planinarskog društva “Vedro”. Preživjeli su Haris Adilović i Kemal Vidimlić.

    Naime, kako su javili u nedjelju ruski mediji, planinari su ostali zarobljeni na nadmorskoj visini od približno 5.100 metara.

    U potragu za njima bilo je uključeno 16 spasilaca, međutim, u jednom trenutku evakuacija tijela je morala biti obustavljena zbog lošeg vremena.

    Vrijeme se brzo promijenilo
    Prema pisanju ruskih medija, iako su vremenski uslovi u početku uspona bili povoljni, situacija se ubrzo promijenila. Vjetar je dostizao brzinu od 45 kilometara na sat, a kasnije je pojačao na oko 70 kilometara na sat, što je dodatno otežalo boravak na planini.

    Ruski Istražni komitet za Kabardino-Balkariju saopštio je da je jedan od alpinista uspio sići i prijaviti kako je dvojici članova grupe pozlilo na visini od oko 5.100 metara.