VRBAS Media

Autor: INFO

  • Planet Soft osporava izbor Smartmatica: 19 tačaka žalbe i optužbe na račun CIK-a

    Planet Soft osporava izbor Smartmatica: 19 tačaka žalbe i optužbe na račun CIK-a

    Žalba kompanije Planet Soft iz Banjaluke na odluku CIK-a da posao nabavke uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića dodijeli sarajevskoj firmi Smartmatic sastoji se od 19 tačaka, u kojima, između ostalog, tvrde i da CIK skriva određenu dokumentaciju.

    Sumnje u skrivanje dokumentacije i nelogičnosti u postupku

    “Mi smo od CIK-a dobili zahtjev za pojašnjenje ‘neprirodno niske cijene’ kao instituta propisanog zakonom. Takav zahtjev ugovorni organ ima pravo da uputi samo kada vašu ponudu ocijeni ispravnom po svim drugim osnovama. I onda, odjednom dođe sjednica CIK-a na kojoj se predlaže neko drugi, a u zapisniku sa ocjenama ponuda skriva se taj dokument upućen ka nama, kao da dokument i odgovor na njega nikada nisu postojali. Kada vam ugovorni organ uputi takav zahtjev, to je finalni korak. On može samo da ga prihvati ili odbaci, a ovdje se ugovorni organ odlučio da ga sakrije”, rekao je Aleksandar Milinković iz kompanije Planet Soft.

    On navodi da je kompanija Planet Soft tražila od CIK-a uvid u dokumente vezane za postupak, ali da su odbijeni pod izgovorom Zakona o upravnom postupku, gdje se CIK poziva na član po kome se taj pristup informacijama protivi javnom interesu trećih strana.

    Razlika u cijeni i sporne reference Smartmatica

    Podsjećanja radi, CIK je posao nabavke uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića dodijelio sarajevskoj kompaniji Smartmatic, iako je njihova ponuda bila za 17 miliona KM veća od ponude Planet Softa, koja je iznosila 57,7 miliona KM.

    “Tri naša navoda usmjerena su na pogrešnu primjenu zakona. CIK kao ugovorni organ zlonamjerno pokušava da traži dodatne dokaze koje tenderskom dokumentacijom nije tražio. U cijelom postupku upozoravali smo CIK da se pridržava uslova koje je propisao i da ocjenjuje po principu ‘uslov-dokaz’, čega smo se u potpunosti držali kao grupa ponuđača”, rekao je Milinković za Nezavisne.

    On navodi da su imali i devet žalbenih navoda na ponudu Smartmatica, jer su priložili oko 15 referenci, od kojih nijedna nije po zakonu, odnosno nema sve elemente koje je u tenderu tražio ugovorni organ.

    “Najčešće nedostaje jasno definisano mjesto i vrijeme izvršenja ugovora. Ima tu i tuđih referenci koje pripadaju pravnim licima koja nisu dio konzorcijuma, što znači da nisu sve njihove reference. Ono što je najbitnije jeste da u tih 15-ak referenci nema nijedne koja dokazuje da ponuđač ima iskustvo sa štampanjem i pakovanjem glasačkih listića, što je jedna od osam ključnih usluga”, rekao je Milinković za Nezavisne.

    Sporovi oko tehničkih uslova i tretmana ponuda

    On navodi da njihov “menadžer štampe” ima svega tri godine dokumentovanog iskustva, a tenderom se tražilo pet godina iskustva, te da su dostavili određene sertifikate koji nisu izdati od strane sertifikovane laboratorije.

    Takođe ističe da su izabranom ponuđaču priznate identične stvari koje su kompaniji Planet Soft osporene, navodeći kao primjer da im je osporen “test report” uz obrazloženje da nije rađen na A4 papiru.

    “Sve što je nama osporeno prihvaćeno je kao ispravno, iako još lošije, kod ponuđača Smartmatic. Smartmaticu je dopuštena dopuna ponude, što je zaista jedan od najtežih vidova zloupotrebe instituta pojašnjenja koji smo ikada vidjeli, a godinama pratimo praksu organa u BiH”, kaže Milinković.

    Problemi sa lokacijom skladišta i procedurama

    Navodeći primjer kako je tretirana ponuda Planet Softa, Milinković pominje lokaciju skladišta. Ova kompanija CIK-u je poslala lokaciju skladišta u ulici Emerika Bluma 7 u Istočnom Novom Sarajevu, zajedno sa linkom na Google Maps lokaciju tog skladišta, a CIK je u zahtjevu za pojašnjenje rekao da su tražili tu adresu i da su je pronašli u gradskoj, urbanoj zoni.

    “Mi im ukažemo na to da smo dostavili link i da je očito da ga nisu ni otvorili, pa je onda normalno da su pogriješili i pronašli tu ulicu u Sarajevu, a ne u Istočnom Novom Sarajevu. Inače, radi se o daleko najmodernijem skladištu u BiH koje se nalazi u toj ulici. I onda CIK ne prihvati takvo pojašnjenje, nego nam kaže da su otvorili Google Maps i da nisu našli tu ulicu, nego prostor između nekoliko ulica u Istočnom Novom Sarajevu”, kaže Milinković, dodajući da se u takvim “trivijalnostima” gubilo po deset dana, i to u postupku u kome se svima žuri da se modernizuje izborni proces u zemlji.

    Objašnjenje niže cijene i optužbe za pogodovanje

    Objašnjavajući zbog čega je ponuda Planet Softa za 17 miliona KM niža, Milinković tvrdi da njihov član konzorcijuma, korejska kompanija “Miru Systems”, može ponuditi kompetitivnu cijenu. Navodi i da imaju prednost kao lokalna firma jer mogu angažovati veliki broj ljudi te da je tu njihova cijena duplo niža, kao i da će u izbornom procesu trebati angažovati najmanje 5.000 ljudi kako bi se iznio taj posao.

    “Zato su u konzorcijumu kompanije Katarina iz Mostara i Core iz Sarajeva”, kaže Milinković.

    Dalje navodi da je CIK pokušao da odigra u korist stranih firmi, pa je pred Novu godinu objavio poziv o iskazivanju interesa za učešće u izbornom procesu baš za pozicije tražene tenderom.

    “Mi smo tada ostali šokirani time, jer je to najočigledniji, brutalan način pogodovanja stranim firmama”, navodi Milinković.

    Bezbjednosni aspekti i upozorenja o posljedicama

    On navodi da izabrana firma nije ponudila adekvatne bezbjednosne garancije, te da je zabrinjavajuće što je CIK kao “industrijsku sigurnosnu dozvolu” prihvatio običnu zaštitarsku kompaniju.

    “Neko hoće da ubijedi javnost da će ti ljudi obavljati sve visokotehnološke operacije vezane za pristup ličnim i biometrijskim podacima i konfiguraciju uređaja, a ne Smartmatic. U našem konzorcijumu je tu ulogu imala softverska firma Core, koja je dugogodišnji dobavljač IDDEEA-e, koja zna kako postupati i paziti na podatke u smislu softvera i baza podataka, ima obučene ljude, inženjere koji godinama pristupaju takvim podacima bez ijednog bezbjednosnog incidenta”, navodi Milinković.

    U kompaniji Planet Soft navode da je CIK izabrao firmu čiji skeneri ne podržavaju sistem koji važi u BiH, ali da to njima nije bilo važno što skeneri ne mogu obaviti ono što je traženo, jer je cilj bio da se diskredituje njihova ponuda.

    “Ako CIK ostane pri svom nezakonitom izboru, što znači dalji postupak pred Kancelarijom za razmatranje žalbi, vjerujem da će rokovi srušiti biometriju”, rekao je Milinković.

  • Autobomba iz Milića bila namijenjena za likvidaciju novinara Avde Avdića?

    Autobomba iz Milića bila namijenjena za likvidaciju novinara Avde Avdića?

    Policija Republike Srpske obavijestila je sve policijske agencije u Bosni i Hercegovini da raspolaže informacijom kako je autobomba, zaplijenjena u januaru na području Milića, vjerovatno bila namijenjena za likvidaciju novinara portala Istraga.ba Avde Avdića.

    Policijska saznanja o meti napada

    Prema navodima policije, informacija potiče iz izvora povezanih s izradom eksplozivne naprave, koji su izrazili uvjerenje da je meta bio upravo Avdić, tvrdi portal Istraga.ba.

    Podaci su proslijeđeni SIPA-i, zatim Federalnoj upravi policije, a potom i MUP-u Kantona Sarajevo, koji je o svemu obavijestio Tužilaštvo KS i samog novinara.

    Detalji akcije iz januara

    Slučaj se odnosi na akciju od 13. januara, kada su pripadnici MUP-a RS u Milićima uhapsili trojicu osumnjičenih koji su iz Zvornika prema Sarajevu prevozili improviziranu autobombu sa daljinskim upravljačem i oko 900 grama eksploziva.

    Uhapšeni su Alen Fazlagić, Seluedin Duraković i Elvir Javorovac, svi ranije poznati policijskim agencijama i povezivani s kriminalnom grupom Dine Muzaferovića zvanog Cezar, tvrdi ovaj portal.

  • Trišić Babić: Sarajevo bi trebalo da razumije greške iz prošlosti

    Trišić Babić: Sarajevo bi trebalo da razumije greške iz prošlosti

    Iracionalno odbijanje otvaranja graničnog prelaza Gradiška pokazuje kolika je bila greška oduzimati nadležnosti Republike Srpske i prenositi ih na nivo BiH bez strateškog i razumnog razloga, istakla je bivši vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić.

    – Građani i privreda u Srpskoj i ostatku BiH već trpe nesagledivu štetu zbog globalne krize. Sarajevo bi trebalo da razumije greške iz prošlosti i shvati da je jedino rješenje da se vratimo originalnom Dejtonu – istakla je Trišić Babić u objavi na svom Iks nalogu.

    Podsjećamo, Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH na jučerašnjoj vanrednoj sjednici peti put po redu nije postigao dogovor koji bi rezultirao puštanjem u rad novog graničnog prelaza u Gradišci jer je član Odbora Zijad Krnjić opet to blokirao.

  • UN raspravlja o upotrebi sile u Ormuskom moreuzu

    UN raspravlja o upotrebi sile u Ormuskom moreuzu

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) trebalo bi u subotu, 4.aprila, da glasa o nacrtu rezolucije kojim se poziva na upotrebu sile radi zaštite prolaza kroz Ormuski moreuz, javlja Al Džazira, navodeći da je glasanje prvobitno trebalo da bude održano danas, ali je odloženo za subotu.

     

    Šta predviđa nacrt rezolucije

    Nacrt rezolucije podnio je Bahrein na zahtjev Savjeta za saradnju zemalja Persijskog zaliva, prenio je “Špigel”, pozivajući se na diplomatske izvore. AP i Rojters navode da nacrt rezolucije uključuje tekst kojim bi se omogućila “upotreba svih neophodnih odbrambenih sredstava” radi obezbjeđivanja prolaza komercijalnih brodova kroz moreuz.

    Podjele među velikim silama

    Sjedinjene Američke Države su podržale prijedlog, dok su stalne članice Savjeta bezbjednosti sa pravom veta – Rusija, Kina i Francuska izrazile snažne rezerve.

    Zbog toga su mali izgledi da prijedlog bude usvojen, zaključuje Al Džazira.

    Kineski ambasador pri UN Fu Cong je rekao da “upotreba sile ne može da donese mir” i upozorio je da bi ovlašćivanje država članica da koriste silu moglo da dovede do dalje eskalacije i ozbiljnih posljedica.

    Rusija je saopštila da neće podržati mjere koje smatra jednostranim, dok je francuski predsjednik Emanuel Makron ranije ocijenio da je vojna operacija za oslobađanje moreuza “nerealna”.

    Američki ambasador pri UN Majk Volc rekao je da prijedlog ima podršku Vašingtona, ističući da nijedna država ne bi trebalo da može da drži svjetske ekonomije kao taoce radi sticanja prednosti u sukobu.

    Zbog prigovora država sa pravom veta, u tekst rezolucije su unijete izmjene, pa se u revidiranoj verziji navodi da bi za obezbjeđivanje prolaza trebalo da budu dostupna “sva neophodna odbrambena sredstva”.

    Uticaj krize na globalno tržište nafte

    Kroz Ormuski moreuz se obično transportuje oko petina svjetske sirove nafte i tečnog prirodnog gasa.

    Međutim, od početka rata sa Iranom, krajem februara, brodarski saobraćaj kroz moreuz je uglavnom zaustavljen, a blokada je dovela do naglog rasta cijena nafte.

    Trenutno kroz moreuz svakodnevno prolazi samo nekoliko brodova, uglavnom iz Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Indije, Kine i Saudijske Arabije. Prema podacima kompanije za analizu brodarstva “Kpler”, od početka marta kroz moreuz je prošlo 225 teretnih brodova, što je za 93 odsto manje u odnosu na period prije rata, prenosi Tanjug.

  • Dodik i Blanuša razmijenili teške optužbe

    Dodik i Blanuša razmijenili teške optužbe

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša razmijenili su oštre poruke nakon što je Blanuša optužio Dodika da je „samonametnuti protektor“.

    Dodik je poručio da sa Blanušom ne može polemisati ni o politici, ni o ekonomiji, niti o vođenju Republike Srpske, tvrdeći da lider SDS-a o tim pitanjima „ništa ne zna“.

    „Ne mogu izreći ni mišljenje o njegovim stavovima, jer nema stav ni o jednom pitanju. Blanuša nema stav o Sudu i Tužilaštvu BiH, o presudama koje ljudima izriče zbog nošenja slika prvog predsjednika stranke na čijem je sada čelu. Nema stav o Kristijanu Šmitu, o izjavi svih bošnjačkih partija i muslimanskih vjerskih vođa. O svemu ćuti, samo priča o meni. Sve mu smeta, sada mu smeta i što znam“, rekao je Dodik.

    On je dodao da mu ne bi bilo ni ispod časti da odgovara na takve optužbe da Blanuša nije na čelu SDS-a, čiju istorijsku ulogu u stvaranju Republike Srpske, kako je naveo, cijeni.

    „Ali čije se izdaje posljednjih godina jednako gnušam. Predsjednik sam stranke koja vrši vlast i ima odgovornost za Republiku Srpsku. Znam šta ćemo raditi, kakve odluke ćemo donositi i kakve mjere preduzimati da našem narodu i svima koji sa nama žive bude bolje. Zato što znam, narod podržava i bira SNSD i mene. Zato što on i opozicija ne znaju, nikada neće odlučivati o Srpskoj i srpskom narodu. Vi ćete se i dalje baviti samo mnome, a SNSD i ja Republikom Srpskom. Svako radi ono što zna“, poručio je Dodik.

    Na ove navode reagovao je Blanuša, koji je ocijenio da Dodik njegovo ćutanje na provokacije tumači kao neznanje.

    „Za njega je politika predstava i vika, a za mene je politika odgovornost i čuvanje institucija“, rekao je Blanuša.

    On je Dodiku uzvratio kritikama na račun ekonomskih rezultata vlasti, navodeći da je Republika Srpska dovedena „do ivice dužničkog ropstva“.

    „Ako je njegovo ‘znanje’ ekonomije dovođenje Republike Srpske do ivice dužničkog ropstva i pražnjenje Srpske zarad punjenja privatnih džepova, onda takvu ekonomiju ne poznajem i ne želim da je učim“, rekao je Blanuša.

    Prema njegovim riječima, SDS nudi „ekonomiju opstanka“, a ne ekonomiju ekstraprofita za odabrane.

    Blanuša je naveo i da o pitanjima poput visokog predstavnika i pravosudnih institucija u BiH treba donositi „pametne državničke odluke“, a ne, kako je rekao, držati govore po šatorima koji mogu dovesti do izolacije i sankcija.

    „Galama donosi poene danas, ali težak ceh ispostavlja sutra. SDS je stvorio Republiku Srpsku sa svojim narodom. Dok mi čuvamo ono što je stvoreno u krvi, drugi to koriste kao trgovačku robu u Sarajevu i Briselu, zavisno od toga kako vjetar duva“, rekao je Blanuša.

    On je dodao da se Dodik, kako tvrdi, zapravo bavi sopstvenim opstankom na vlasti.

    „Predsjednik SNSD kaže da se ja bavim njim, a on Republikom Srpskom. Istina je suprotna. Predsjednik SNSD se bavi sopstvenim opstankom na vlasti, koristeći Srpsku kao štit. Ja se bavim budućnošću u kojoj predsjednik neće biti važniji od zakona, niti partijska knjižica važnija od znanja“, rekao je Blanuša.

    Kako je zaključio, građanima Republike Srpske potreban je sistem koji funkcioniše za sve, a ne vođa koji „sve zna“.

    Sve je počelo nakon što je Blanuša optužio Dodika da je „samonametnuti protektor“, na šta je lider SNSD-a žestoko uzvratio.

  • Šobot: Ljudi su najbitniji, opredijeljeni smo za dalji rast plata

    Šobot: Ljudi su najbitniji, opredijeljeni smo za dalji rast plata

    Plate zdravstvenim radnicima su povećane, najavljeno je novo povećanje, a nadam se da ćemo kroz finansijsku konsolidaciju napraviti određene pomake unutar same ustanove i ta sredstva usmjeriti na rast plata, rekao je za RTRS vršilac dužnosti direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Nikola Šobot.

    – Ljudi su najbitniji, ako ostvarimo određenu finansijsku stabilnost, sva sredstva koja budu na raspolaganju usmjerićemno prema ljudima i povećanju njihovih plata – rekao je Šobot, dodajući da je povećanjem plata obuhvaćeno 70 odsto zaposlenih UKC-a Srpske i da će nastojati da obezbijede povećanje i za nemedicinski kadar.

    Podsjetio je da je juče održan informativni skup sindikata radnika u zdravstvu koji su, kaže, iznijeli mišljenje o povećanju plata.

    Šobot je istakao da zdravstveni radnici rade težak i odgovoran posao i da je rukovodstvo opredijeljeno za poboljšanje njihovog položaja, navodeći da su plate do sada povećavane devet puta i da je uveden medicinski dodatak.

    On je naveo da se UKC suočava sa problem deficita srednjeg medicinskog kadra i da je to problem čitavog regiona, jer je u pitanju težak posao koji zahtijeva brojna odricanja.

    Podsjećamo, za isplatu zdravstvenog dodatka za medicinske radnike od po 250 KM, do kraja godine biće izdvojeno oko 43 miliona KM.

    Isplata dodatka počeće uz aprilsku platu koja će biti uvećana tri odsto direktorima i njihovim zamjenicima, sedam odsto specijalizantima, a svim ostalim pet odsto.

    Zdravstveni radnici očekuju nastavak pregovora i značajnije korekcije primanja.

  • Evropa prisiljena na ruski gas

    Evropa prisiljena na ruski gas

    Usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koji je paralizovao globalne lance snabdevanja ukapljenim gasom (LNG), Evropa se u martu okrenula jedinom preostalom izvoru ruskog gasa.

    Isporuke kroz gasovod Turski tok su skočile, ostavljajući Brisel pred teškim odlukama dok se energetska bezbednost kontinenta opasno ljulja, piše Rojters.

    Prosečna dnevna isporuka prirodnog gasa ruskog energetskog diva Gasproma u Evropu putem podmorskog gasovoda Turski tok porasla je u martu za 22 odsto u odnosu na prošlu godinu, dostigavši 55 miliona kubnih metara.

    Do ovog naglog povećanja došlo je nakon što je Ormuski moreuz, ključna svetska pomorska ruta kojom prolazi oko 20 odsto globalne nafte i LNG-a, postao zatvorena ratna zona zbog sukoba između Irana, Izraela i SAD. Istovremeno, napadi na katarsko postrojenje Ras Laffan, najveći svetski kompleks za izvoz LNG-a, zaustavili su proizvodnju i ostavili evropsko energetsko tržište opasno izloženim, što je dovelo do skoka cena gasa od čak 70 odsto za samo mesec dana.

    Turska je sada postala jedina tranzitna ruta za ruski gas ka Evropi, nakon što Ukrajina u januaru 2025. godine nije produžila petogodišnji tranzitni ugovor sa Moskvom. To je strateški značaj Turskog toka podiglo na novi nivo, posebno za zemlje srednje Evrope, prenosi Poslovni dnevnik.

    Proračuni zasnovani na podacima evropske grupe Entsog pokazuju da su ukupne isporuke ruskog gasa Evropi preko Turskog toka prošlog meseca iznosile 1,7 milijardi kubnih metara, u poređenju sa 1,4 milijarde u martu 2025. godine. Dodatni pritisak stvara i činjenica da su evropska skladišta gasa na kritično niskim nivoima od oko 28 do 30 odsto popunjenosti nakon oštre zime.

    Ova situacija produbila je raskol unutar Evropske unije. Dok Brisel insistira na potpunom ukidanju zavisnosti od ruskog gasa do 2027. godine, kako je propisano regulativom (EU) 2026/261, neke članice poput Mađarske i Slovačke tvrde da im takva zabrana ugrožava nacionalnu energetsku bezbednost.

    Dve zemlje najavile su tužbu protiv Evropske unije, ističući da bez ruskog gasa ne mogu izbeći industrijski kolaps.

    U međuvremenu, evropski poverenik za energetiku Dan Jorgensen upozorio je da se cene energenata neće vratiti na “normalne” u doglednoj budućnosti, čak i ako se tenzije na Bliskom istoku smire, a Evropska komisija priprema hitan paket mera za pomoć domaćinstvima i kompanijama.

    Zbog novonastale krize i prekida isporuka sa Bliskog istoka, evropski kupci prinuđeni su da se na svetskom tržištu takmiče sa azijskim zemljama za ograničene količine LNG-a, pri čemu su azijski kupci spremni da plate i do šest dolara više.

    U takvim okolnostima, ruski gas iz gasovoda, uprkos političkoj osetljivosti, postao je jeftinija alternativa.

    Gasprom, koji od početka 2023. ne objavljuje svoje mesečne statistike, nije odgovorio na zahtev za komentarom, a prema Reutersovim proračunima, izvoz gasa te kompanije u Evropu prošle godine pao je na samo 18 milijardi kubnih metara, što je najniži nivo od sredine 1970-ih.

    Putin dodatno zaoštrava retoriku dok Evropa balansira na ivici nestašica. U martu je izjavio da bi Rusija mogla razmotriti potpunu obustavu isporuke gasa Evropi i pre roka koji je postavila EU za 2027. godinu, sugerišući preusmeravanje preostalih količina na rastuća tržišta u Kini.Ova pretnja dolazi u trenutku kada se Evropska unija približava ključnim rokovima za prekid saradnje sa Rusijom: zabrana uvoza ruskog LNG-a stupa na snagu 25. aprila, a zabrana uvoza gasa iz gasovoda putem kratkoročnih ugovora 17. juna. Za poređenje, ruski izvoz gasa u Evropu na svom je vrhuncu 2018. i 2019. godine iznosio oko 180 milijardi kubnih metara godišnje.

  • Hoće li oktobarski izbori biti prolongirani zbog novih tehnologija?

    Hoće li oktobarski izbori biti prolongirani zbog novih tehnologija?

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, po pravilu i Izbornom zakonu BiH, izbore za oktobar 2026. godine trebalo bi da raspiše u maju, međutim moguće je da to i ne uradi i da se izbori pomjere, a razlog je kašnjenje u nabavci uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.

    Zakonski rokovi pod pritiskom

    “Centralna izborna komisija BiH raspisuje izbore u skladu sa ovim zakonom i obavještava sve nadležne organe na svim nivoima vlasti i javnost o datumu održavanja izbora najmanje 150 dana prije održavanja izbora”, piše u Izbornom zakonu BiH.

    Ako se uzme u obzir da je istim tim zakonom definisano da se izbori na svim nivoima vlasti održavaju prve nedjelje u oktobru, dolazimo do toga da bi Centralna izborna komisija BiH izbore trebalo da raspiše 4. maja.

    Mogućnost prolongiranja izbora

    “Ne bi bilo prvi put da se izbori prolongiraju. I ranije je bilo takvih slučajeva, ali to se još uvijek ne zna. Sada ostaje da se samo čeka šta će se odlučiti po žalbama”, rekao nam je izvor blizak CIK-u.

    Na pitanje da li je moguće da CIK raspiše izbore i prije nego što se okonča tender, odnosno odluči po žalbi, isti izvor nije mogao odgovoriti, ističući da je o tome još rano razmišljati.

    Političke reakcije i upozorenja

    O potencijalnom odgađanju izbora sve više se govori i u javnosti. Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, rekao je nedavno da bi, u slučaju da “fali nekoliko mjeseci da se sve stavi u funkciju”, bilo bolje sačekati i odgoditi izbore.

    “Ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske su rekli da su izbori bez novih tehnologija u BiH besmisleni”, rekao je nedavno Crnadak.

    Problemi s tenderom i žalbama

    Inače, CIK je, prvo zbog nedostatka novca, a onda i zbog drugih ograničenja, zakasnio sa raspisivanjem tendera za nabavku novih tehnologija na izborima. Taj tender raspisan je polovinom novembra, a plan je bio da se već u decembru otvore ponude, međutim zbog žalbi, to je urađeno tek početkom februara. Poslije toga, komisija koja provodi taj tender više od mjesec dana razmatrala je pristigle ponude i na kraju kao “najpovoljniju” izabrala sarajevsku kompaniju “Smartmatic” iako ta kompanija sa ponudom od 74 miliona KM nije dostavila najnižu ponudu.

    Zbog tog izbora CIK-a banjalučka kompanija “Planet Soft”, čija ponuda je iznosila 57 miliona KM, najavila je žalbu i tu žalbu je uputila 30. marta. Dakle, CIK i Kancelarija za razmatranje žalbi imaju rok malo više od mjesec dana da odluče po toj žalbi, a ako uzmemo u obzir iskustva odranije, posebno kada se radi o višemilionskim ugovorima, izvjesno je da u tom roku to neće biti urađeno.

    Rizik od dodatnih pravnih procedura

    Veliko je pitanje da li će se CIK, u slučaju da žalba “Planet Softa” bude i odbijena, usuditi da potpiše ugovor sa “Smartamticom” s obzirom na to da postoji mogućnost žalbe i Sudu BiH ili će ipak čekati da konačnu riječ da i Sud.

    Što se tiče samih rokova, po tenderu rok da se oprema počne dostavljati u gradske i opštinske izborne komisije je 27. septembar. “Smartmatic” je dao rok isporuke 139 dana, što znači da bi ugovor sa njima trebalo da bude potpisan najdalje početkom maja. Rok koji je dostavio “Planet Soft” je znatno kraći i iznosi 49 dana.

    Optužbe o političkom uticaju

    “Šta god da se pojavi iz Republike Srpske kao dobar ponuđač, odbija se u Sarajevu. Znamo zašto baš ta firma koja je imala ambiciju da utiče na izborni rezultat u Republici Srpskoj. Izborni proces je već kontaminiran. Prepoznajemo sve njihove marifetluke i suzbićemo ih”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

  • U toku izrada studije taksi prevoza

    U toku izrada studije taksi prevoza

    Odjeljenje za saobraćaj i puteve sprovodi izradu studije taksi prevoza na području grada Banjaluke.

    Kako navode iz Odjeljenja, ova studija treba da omogući planiranje, uređenje i unapređenje sistema taksi prevoza, kako bi se osigurala kvalitetna, dostupna i ekonomski opravdana usluga za građane i korisnike.

    “Grad Banjaluka ima interes da obezbijedi transparentan, dostupan i efikasan sistem taksi usluga, usklađen sa potrebama stanovništva i turističkog razvoja”, istakli su iz Odjeljenja.

    Takođe, kod izrade pomenute studije biće angažovani inženjeri sa Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada, kao stručni konsultanti.

  • Trampov govor uzdrmao svijet: Nafta ide gore

    Trampov govor uzdrmao svijet: Nafta ide gore

    Cijene nafte porasle su, a dionice pale nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u srijedu održao govor o ratu u Iranu u udarnom terminu.

    Tokom govora iz Bijele kuće, Tramp je rekao da su njegovi ključni “ciljevi blizu završetka”.

    Takođe je pozvao zemlje kojima je potrebna nafta s Bliskog istoka da preuzmu vođstvo kako bi ključna brodska ruta Ormuski moreuz ostala otvorena, tvrdeći da SAD-u ne treba energija iz regije.

    Moreuz je ključan za globalnu ekonomiju jer oko 20 odsto svjetske energije obično prolazi kroz uski brodski put. Učinkovito je zatvoren od početka sukoba jer je Iran uzvratio na američke i izraelske napade prijeteći napadom na brodove koji koriste taj plovni put.

    Cijena referentne sirove nafte Brent trgovala se po cijeni od oko 100 dolara po barelu prije nego što je predsjednik počeo govoriti.

    Nakon govora, Brent je skočio za 4.8 odsto na 106.02 dolara, dok je nafta West Texas Intermediate porasla za 4 procenta na oko 104 dolara.

    Dobici su “jasna provjera tržišne stvarnosti nakon ranijeg optimizma u pogledu skorog prekida vatre”, rekao je Alberto Belorin iz “InterCapital Energy”.

    U Trampovom govoru nedostajao je “konkretan vremenski okvir” za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, dok se povratak u normalu sada čini “mjesecima, a ne sedmicama udaljen”, dodao je Belorin.

    Pozivajući druge nacije da se uključe, Tramp je otklonio nade da će se poremećaji u globalnom snabdijevanju energijom brzo riješiti, rekao je Belorin.

    Tramp je signalizirao da će se rat vjerovatno nastaviti, što je podstaklo investitore da očekuju da će snabdijevanja naftom ostati ograničena, rekla je Tina Soliman-Hanter sa Univerziteta Makuari.

    Glavni berzovni indeksi u Aziji pali su nakon govora, preokrenuvši ranije dobitke, navodi “BBC”.