Huti su u naletu koji je trajao samo 18 sati preuzeli kompletnu jemensku obalu Crvenog mora i izbili na ključni plovni prolaz Bab el Mandeb. Tim potezom su sukob sa Saudijskom Arabijom i Izraelom podigli na novi nivo i nanijeli težak udarac jemenskoj vladi koju podržava Rijad. Analitičari taj pomak ocjenjuju najznačajnijim regionalnim razvojem događaja otkako su SAD i Izrael u februaru izveli napade na Iran.
Korijeni sukoba s Rijadom sežu u 2004. godinu, kada je šiitski pokret Ansar Alah, poznatiji kao Huti, prvi put dignuo oružje protiv tadašnjeg jemensog predsjednika Alija Abdulaha Saleha i optužio Saudijsku Arabiju da finansira i usmjerava obračun s njihovom zajednicom u sjevernoj provinciji Sada. Nakon što su 2014. iskoristili talas nezadovoljstva korupcijom i zauzeli glavni grad Sanu, prisilivši predsjednika na bijeg u Aden, Saudijska Arabija je ušla u rat na čelu koalicije arapskih država. Zvanični cilj bio je vraćanje priznate vlade na vlast, a stvarni i strah od iranskog uporišta na južnoj granici te želja da se osigura nadzor nad Bab el Mandebom, ključnim izvoznim koridorom za vlastitu naftu. Taj rat ostao je u zastoju puno desetljeće, uprkos primirju iz 2022, a sadašnja eskalacija predstavlja njegov najintenzivniji nastavak.
Drugi front, onaj s Izraelom, ima drugačije ishodište. Huti su gotovo od osnivanja pokreta devedesetih usvojili parolu poznatu kao „al-Sarha“ (Krik) – „Bog je najveći, smrt Americi, smrt Izraelu, prokletstvo Jevrejima, pobjeda islamu“ – kao dio šire antiimperijalističke i anticionističke ideologije bliske iranskoj revolucionarnnoj retorici, no do 2023. ta je parola ostala uglavnom simbolička. To se promijenilo nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, kada su Huti počeli ispaljivati rakete i dronove prema izraelskom lučkom gradu Eilatu te napadati brodove u Crvenom moru, u znak, kako tvrde, solidarnosti s Gazom. Tokom idućih mjeseci pogodili su Tel Aviv jednim projektilom koji je usmrtio jednu osobu, dok su ostale projektile presrele izraelska, američka i francuska protivvazduhoplovna odbrana. Taj se obrazac ponavljao u talasima. Primirje u Gazi u oktobru 2025. privremeno je smirilo napade, no borbe između Izraela i Irana, koje su ponovo izbile ove godine, potaknule su hutiste da u junu obnove blokadu brodova povezanih s Izraelom, uvlačeći time jemenski sukob dublje u širi regionalni rat.
Ta dva fronta danas se prepliću. Iskustvo i oružje stečeno u ratu s Izraelom i napadima na brodove u Crvenom moru, uključujući balističke projektile i dronove nabavljene uz iransku pomoć, omogućili su Hutima da vojno nadmaše rascjepkane snage jemenske vlade i preuzmu cijelu obalu u munjevitom napadu. Analitičar Mohamad Elmasri s katarskog Doha instituta ocijenio je da je riječ o „borbenoj sili naprednijoj od one s kojom su se Saudijci sukobljavali prije desetak godina“, dodajući da je pristup iranskom oružju hutistima omogućio izgradnju impresivnog arsenala.
Bab el Mandebom, kojim dnevno prolazi oko 12 odsto ukupne svjetske trgovine, dodatno je dobio na važnosti otkako je Iran zatvorio Ormuski moreuz, kojim je prije rata godišnje prolazilo oko petine svjetskih energetskih zaliha. Saudijska Arabija je nakon toga do maksimuma povećala kapacitet naftovoda koji sirovu naftu prebacuje s polja Abkaik do luke Janbu na Crvenom moru – s pet na sedam miliona barela dnevno – zbog čega sada čak 21 odsto više saudijske nafte ide prema Bab el Mandebu nego prije rata. Upravo je to učinilo moreuz metom: promet saudijske sirove nafte kroz njega pao je u augustu na oko 400.000 barela dnevno, broj plovidbi pao je za 60 do 70 odsto otkako brodari izbjegavaju rutu, a najnovija eskalacija donijela je dodatni pad od 46 odsto. Tržišta su reagovala munjevito.
Helima Kroft, analitičarka „RBC Kapital marketsa“, upozorila je da je „pomorski promet kroz Bab el Mandeb ozbiljno ugrožen napredovanjem hutista“, ocijenivši da bi puni rat mogao Brent gurnuti do gotovo 122 dolara do kraja godine. Slične projekcije dijele i druge investicione banke: „Goldman Saks“ vidi mogućnost rasta prema 120 dolara ako se sukob oduži u 2027, dok „Bank ov Amerika“ očekuje raspon od 95 do 125 dolara do kraja godine. Međunarodna agencija za energiju saopštila je da će globalna ponuda nafte ove godine pasti više nego što je ranije predviđala, dok je OPEC istovremeno peti put zaredom smanjio prognozu rasta globalne potražnje za 2026. Prema podacima IEA, Saudijska Arabija i Rusija, drugi i treći najveći svjetski proizvođači nafte, u augustu su zajedno crpile oko 5,5 miliona barela dnevno manje nego u januaru, što je kombinovani učinak rata s Iranom i rata u Ukrajini.
Za Teheran ishod na terenu ima gotovo simboličku vrijednost. „To u suštini znači da Iran sada kontroliše Ormuski moreuz, plus još nešto“, ocijenio je Alam Saleh, profesor međunarodnih odnosa na Australijskom nacionalnom univerzitetu, dodajući da je Iran time „odigrao kartu“ globalnih cijena nafte i energetske bezbjednosti. Andreas Krieg, vanredni profesor na londonskom Kraljevskom koledžu, ipak upozorava da su Huti „užasni“ u upravljanju osvojenim područjima i da je malo vjerovatno da će moći dugoročno održati blokadu. Saudijska Arabija konstantno ispaljuje desetine projektila na područja pod kontrolom hutista, ali zasad bez vidljivog učinka, prenosi ATV.
Prijestolonasljednik Mohamed bin Salman dvaput je telefonom zatražio od predsjednika Trampa direktne američke vazdušne udare na hutiste, no Tramp je zahtjev odbio, nudeći umjesto toga obavještajnu podršku. Tramp je ujedno priznao da je malo vjerovatno da će rat završiti prije američkih međuizbora u novembru, a prema „Volstrit džurnalu“, njegovi savjetnici u internim razgovorima već spominju tek 2029. kao godinu završetka sukoba.
