VRBAS Media

Autor: INFO

  • Budžet Doboja uvećan za gotovo 50 miliona KM, SDS upozorava na netransparentnu potrošnju

    Budžet Doboja uvećan za gotovo 50 miliona KM, SDS upozorava na netransparentnu potrošnju

    Budžet Grada Doboja nakon rebalansa dostići će rekordnih 132,8 miliona KM, što je gotovo 50 miliona više u odnosu na prvobitno usvojeni plan od 83,02 miliona KM. Ovakvo povećanje izazvalo je oštre reakcije opozicije, koja smatra da je riječ o potezu usmjerenom na predizborne aktivnosti, a ne na unapređenje života građana.

    Odbornik SDS-a u Skupštini grada Stefan Gavrić ocijenio je da usvojeni rebalans predstavlja “rebalans predizborne kampanje SNSD”, ističući da će vladajuća struktura raspolagati sa dodatnih gotovo 50 miliona KM neposredno uoči izbora.

    Prema njegovim riječima, ovako veliko povećanje budžeta nije rezultat rasta lokalnih prihoda, već znatno većih transfera sa republičkog nivoa. Navodi da su poreski prihodi povećani tek neznatno, dok su sredstva koja Grad dobija iz budžeta Republike Srpske porasla sa 3,8 na čak 38,4 miliona KM.

    Gavrić podsjeća da je Vlada Republike Srpske posebnim zaključkom Doboju odobrila dodatnih 17 miliona KM za kapitalne projekte, ali da javnosti nije predstavljeno koji će se projekti finansirati niti kada će biti realizovani.

    On smatra da upravo način raspodjele novca izaziva najveće sumnje, jer su značajno povećane budžetske stavke koje, kako tvrdi, ostavljaju veliki prostor za netransparentno trošenje javnih sredstava.

    Kao primjer navodi da su izdaci za izgradnju i nabavku objekata, zemljišta i drugih nekretnina povećani na više od 30 miliona KM, uz ocjenu da postoji bojazan da će gradska vlast nastaviti praksu kupovine zemljišta i poslovnih prostora od firmi bliskih vlastima po visokim cijenama.

    U opoziciji ukazuju i na višestruko povećanje pojedinih grantova. Tako su sredstva za sportske klubove i društva povećana sa planiranih 500.000 na dva miliona KM, dok su za udruženja građana i vjerske zajednice predviđeni grantovi od po milion KM. Istovremeno su značajno uvećana i izdvajanja za pružanje stručnih usluga.

    Gavrić podsjeća da se, prema njegovim riječima, sličan obrazac ponavlja pred gotovo svake izbore. Tvrdi da gradski budžet tada naglo raste, dok već narednih godina dolazi do problema sa likvidnošću, zbog čega kasne plate zaposlenima u javnom sektoru i naknade odbornicima.

    Podsjeća i da je Doboj, kako su ranije upozoravali pojedini mediji, među najzaduženijim lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini upravo zbog načina finansiranja velikih budžetskih povećanja.

    Kao ilustraciju navodi da je u izbornoj 2022. godini budžet grada, zahvaljujući kreditnim zaduženjima, dostigao tada rekordnih 73 miliona KM, da bi već naredne godine uslijedili finansijski problemi i kašnjenja isplata.

    Prema podacima koje iznosi opozicija, budžet Doboja je u posljednjih deset godina porastao sa 34,5 miliona KM iz 2016. godine na današnjih 132,8 miliona KM, odnosno gotovo četiri puta.

    Gavrić poručuje da tako veliki rast budžeta sam po sebi ne znači i bolji život građana.

    – Stanovnici Doboja će osjetiti stvarni napredak tek kada svaka marka iz gradskog budžeta bude trošena transparentno i u interesu građana, a ne u korist jedne političke partije. Doboj ne smije biti izborni bankomat SNSD – zaključio je Gavrić.

  • Na putevima Srpske za pola godine poginulo 45 osoba

    Na putevima Srpske za pola godine poginulo 45 osoba

    Na putevima Republike Srpske u šest mjeseci ove godine je stradalo 45 osoba, dok ih je 244 teže povrijeđeno.

    Statistike pokazuju da su se dogodile 6.934 saobraćajne nezgode, a kako navode iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, od ukupnog broja saobraćajnih nezgoda, njih 640 su izazvali pijani vozači.

    “Broj saobraćajnih nezgoda u prvih pola godine veći je za 17 odsto u odnosu na isti period lani, dok je broj poginulih manji za 10, a teže povrijeđenih za 21,8 odsto”, navode iz MUP-a RS.

    Tom prilikom je lakše povrede zadobilo 1.440 osoba, što je povećanje za 7,2 odsto.

    Najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda

    “U 15,7 odsto slučajeva udes je izazvalo nedovoljno odstojanje vozila. Slijede pomjeranja vozila ulijevo ili udesno sa 14 odsto, te neprilagođena i nepropisna brzina kretanja vozila u 12 odsto slučajeva”, preciziraju iz MUP-a.

    Dodaju da su 598 udesa izazvali vozači koji imaju do dvije godine vozačkog staža, ali da su saobraćajne nezgode često prouzrokovale osobe bez položenog vozačkog ispita, i to u 178 slučajeva, dok je šest vozača bilo pod dejstvom droga ili lijekova.

    “Najveći broj saobraćajnih nezgoda dogodio se u ulicama u naselju, i to 41,3 odsto, te na magistralnom putu, u 31 odsto slučajeva”, navode iz MUP-a.

    Posljedice blaže, ali alkohol ostaje veliki problem

    Milija Radović, rukovodilac Odsjeka za koordinaciju, planiranje i statistike u Agenciji za bezbjednost saobraćaja, navodi da, iako je povećan broj nezgoda, ipak je bitno istaći da su posljedice saobraćajnih nezgoda blaže u odnosu na isti period lani.

    “Broj smrtno stradalih smanjen je sa 55 (2025. godine) na 45 (2026. godine), što je smanjenje za oko 18 odsto, a smanjen je i broj teško povrijeđenih za oko 21,8 odsto”, kaže Radović za “Nezavisne novine”.

    Komentarišući najčešće uzroke udesa, Radović pojašnjava da se povećao broj saobraćajnih nezgoda pri manjim brzinama kretanja (gradske sredine).

    “Sve to ukazuje na nedovoljnu saobraćajnu kulturu, u smislu da vozači ne drže bezbjedno uzdužno odstojanje u odnosu na vozilo ispred sebe, što za posljedicu ima udar otpozadi, zbog nedovoljnog vremena i prostora za izbjegavanje udara u vozilo koje koči iz različitih razloga”, kaže Radović.

    Takođe, kako kaže, vozači često mijenjaju saobraćajne trake bez prethodno uključenog pokazivača pravca i slično.

    “No, alkohol i dalje ostaje veliki problem”, dodaje on.

    Pooštrene kazne za bahatu vožnju

    Napominje da je za mjesec dana, otkad su na snazi izmjene ZoBS BiH, vezane za bahatu (obijesnu) vožnju, za taj prekršaj u Republici Srpskoj kažnjeno 268 vozača.

    “To znači da je 268 vozača sklonjeno sa puta za sljedećih šest mjeseci, platili su visoku kaznu, a prijeti im i da ostanu bez vozila ako u naredne dvije godine ponove prekršaj”, rekao je Radović.

    Naglašava da bez odgovarajućih kazni i sveobuhvatnijih preventivnih kampanja nije moguće uticati na ponašanje vozača.

    “Sve dok kazna za vožnju pod uticajem alkohola do 0,8 g/kg bude 50 KM (25 KM ako platite u roku od osam dana), veliki broj vozača će odlučivati da li će da sjedne za volan, iako je prije toga konzumirao alkohol. Za pohvalu je, svakako, i povećanje kazni za korišćenje mobilnog telefona, ali je problem što je ovaj prekršaj vrlo teško evidentirati”, zaključuje on.

  • Međunarodni krivični sud smijenio glavnog tužioca

    Međunarodni krivični sud smijenio glavnog tužioca

    Države članice Međunarodnog krivičnog suda (ICC) izglasale su danas (24.jula) smjenu glavnog tužioca Karima Kana, gotovo dvije godine nakon što su se prvi put pojavile optužbe za seksualno nedolično ponašanje prema saradnici, saopštili su diplomatski izvori za Asošiejted pres (AP).

    Velikom većinom glasova predstavnici 125 država članica ICC-a razriješili su Kana funkcije, što je prvi put u istoriji tog međunarodnog suda da je glavni tužilac uklonjen sa položaja.

    Kan (56) je u junu privremeno udaljen od obavljanja dužnosti do današnjeg glasanja, nakon što je izvršni odbor nadzornog tijela suda zaključio u izvještaju da je počinio “teško nedolično ponašanje”.

    Prema dokumentima u koje je AP imao uvid, Kan je bio u intimnoj vezi s tom ženom i pokušao je da spriječi da ona iznese svoje optužbe, što Kan osporava.

    Na početku sjednice propao je prijedlog Sijera Leonea kojim bi bilo otežano razrješenje Kana, nakon čega su diplomate brzo pristupile glasanju o njegovoj smjeni, nekoliko časova prije predviđenog termina, naveli su izvori upoznati sa procedurom.

    Dugotrajan i složen proces razrješenja odvijao se u trenutku kada se ICC suočava s velikim izazovima, uključujući kampanju Sjedinjenih Američkih Država za, kako je navedeno, “demontažu” tog suda osnovanog radi procesuiranja odgovornih za najteže zločine protiv čovječnosti.

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa već je uvela sankcije protiv Kana i još desetak zaposlenih u ICC-u, kao odgovor na naloge za hapšenje koje je sud izdao protiv visokih izraelskih zvaničnika zbog rata u Gazi, kao i zbog istraga o američkom osoblju u Avganistanu, prenosi Tanjug.

    Stručnjaci ocjenjuju da su optužbe protiv Kana postale povezane sa istragom ICC-a o ratu u Gazi.

    “Politički interesi su se umiješali u ovaj slučaj, posebno zato što je ovo prvi put da je jedan tužilac tražio naloge za hapšenje protiv saveznika zapadnih zemalja”, rekla je Iva Vukušić, istraživačica Univerziteta u Utrehtu koja prati ovaj proces.

    Smjena Kana neće imati neposredan uticaj na naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta iz 2024. godine zbog navodnih zločina protiv čovječnosti, jer te naloge mogu da povuku samo sudije ICC-a.

  • Minić komentarisao ukidanje participacije za boračke kategorije

    Minić komentarisao ukidanje participacije za boračke kategorije

    Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, poručio je danas, 24.juna, na društvenoj mreži “X” da ga raduje vijest da će svi borci, porodice poginulih i ratni vojni invalidi biti oslobođeni plaćanja participacija za liječenje.

    “Raduje me vijest iz ‘Službenog glasnika’ Republike Srpske da će za par dana svi naši borci, porodice poginulih i RVI konačno biti oslobođeni plaćanja participacija za liječenje. Ovo je još jedan u nizu realizovanih zadataka koji smo stavili pred Vladu koju vodim”, napisao je Minić.

    Podsjećamo, u “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljene su izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, čime su boračke kategorije oslobođene obaveze plaćanja participacije za liječenje, saopštila je Boračka organizacija Republike Srpske.

     

    Ko ima pravo na oslobađanje

    U saopštenju se naglašava da će izmjene Zakona stupiti na snagu za osam dana nakon čega će sve boračke kategorije – demobilisani borci, porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi biti oslobođeni ove vrste plaćanja.

    Iz BORS-a su naglasili da se izmjena Zakona takođe odnosi i na civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture.

  • Novi način glasanja zbunjuje birače, očekuje se rekordan broj nevažećih listića

    Novi način glasanja zbunjuje birače, očekuje se rekordan broj nevažećih listića

    S obzirom na uvođenje novih tehnologija u izborni proces glasanje na sam dan opštih izbora, koji se održavaju 4. oktobra, biće značajno drugačije u odnosu na dosad, a možda i najveća novina koja će sasvim sigurno zakomplikovati glasanje biće izgled glasačkog listića.

    Taj glasački listić još nije zvanično predstavljen od strane Centralne izborne komisije BiH, ali na pres-konferenciji Koalicije “Pod lupom” pojavili su se primjerci kako bi on “mogao izgledati”.

    U suštini, za razliku od dosadašnjeg jednog izbornog listića za parlamente, građani će dobiti dva listića.

    Dva listića, na jednom se glasa

    Taj jedan listić izgledaće kao i sada, i na njemu će se naći stranke i imena kandidata, međutim na njemu se neće glasati, i on će služiti samo kao pomoćno sredstvo. Na tom glasačkom listiću građani će izabrati partiju i kandidata, a onda na drugom, praktično “pravom” glasačkom listiću koji će se brojati, bojiti kružiće ispred imena političke partije i brojeva na kojima se kandidat nalazi.

    “Svi birači će morati ispuniti glasački listić, ne oznakom X kao nekad, nego treba kružić koji će biti za označavanje glasačkog listića dobro obilježiti, cijeli kružić, tako da ne bude sumnji da li ga je aparat dobro skenirao ili ne. Očekuje se da kružić bude ispunjen hemijskom olovkom ili flomasterom koji će biti dostupan u glasačkoj kabini. To ne znači da će glasački listić obilježen na stari način biti nevažeći. Zato se i radi ručno brojanje”, rekla je u maju Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

    U principu, stari i nekadašnji glasački listić biće samo informativan, a građani će glasati na listiću formata A4 na način da će obojiti kružić ispred imena stranke i kružiće ispred brojeva kandidata za koje žele glasati. Glasački listić za člana Predsjedništva BiH s obzirom na mali broj kandidata biće isti kao i do sada.

    Šta su preferencijalni glasovi

    Podsjećanja radi, ranijim nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH birači mogu glasati za samo tri kandidata sa liste političkog subjekta, a ranije su mogli za sve. Ti “preferencijalni glasovi” samo za kandidate bitni su iz razloga tzv. stranačkog cenzusa. Unutarstranački cenzus iznosi 20 odsto.

    U suštini, preferencijalni glas znači da kandidati sa bilo kojeg mjesta na listi mogu osvojiti mandat, s tim da moraju osvojiti najmanje 10 odsto glasova koje je dobila ta lista da bi uopšte ušli u raspodjelu.

    Objašnjenja radi, da bi stranka ili lista uopšte ušle u raspodjelu za mandate, moraju preći cenzus od tri odsto, odnosno osvojiti najmanje tri odsto od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore u određenoj izbornoj jedinici. Ukoliko pređu taj cenzus i osvoje, recimo, dva mandata, ti mandati se raspoređuju na način da ih dobiju prvi i drugi na listi, ali samo ako niko od kandidata sa te liste nije osvojio više od 20 odsto glasova koje je dobila ta lista. Recimo, ako je lista osvojila 1.000 glasova i dobila dva mandata, a niko od kandidata nije osvojio 201 glas, mandat osvajaju nosilac liste i drugi na listi, ali u slučaju da neki kandidat ima 201 glas i nalazi se npr. na desetoj poziciji, mandat osvaja taj kandidat i nosilac liste, ali pod uslovom da drugi na listi ima manje od 201 glasa.

    Ljudi će biti zbunjeni

    “Očekujem da će ljudi biti poprilično zbunjeni i da ćemo imati velike redove na biračkim mjestima. Potpuno mi je nenormalno da se izbori održavaju za dva ili dva i po mjeseca, a da građani imaju tako malo informacija o samom procesu koji je prepun radikalnih novosti. S druge strane, vidimo da su u Centralnoj izbornoj komisiji naknadno prilagođavali glasačke listiće kako bi ih skeneri uopšte mogli očitati. Ne možete očekivati od bake koja ima više od 80 godina da stavi naočare i u onom mraku na biračkom mjestu traži sitne brojeve i bar-kodove. I nama koji smo mlađi biće potrebno vrijeme da sve to detaljno ispratimo”, rekla je nedavno Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, u intervjuu za “Glas Srpske”.

    Inače, način glasanja izmijenjen je iz razloga što nije bilo dovoljno velikih skenera koji bi mogli skenirati klasični glasački listić, o čemu su “Nezavisne” ranije pisale. U slučaju da je ostao klasični listić, skener tih listića morao bi biti ogroman jer se za pojedine kantonalne skupštine na listićima nalazi nekoliko stotina imena. U principu, CIK je glasački listić morao prilagoditi proizvođaču opreme, odnosno “Smartmaticu”.

    Veliki broj nevažećih glasova

    Treba podsjetiti da u Bosni i Hercegovini na izborima bude između pet i 10 odsto nevažećih glasačkih listića. Na opštim izborima 2022. godine bilo ih je, recimo, 6,65, a ako se uzme u obzir da birači još nisu upoznati sa glasačkim listićem te poprilično komplikovan proces glasanja, može se očekivati da na ovim izborima to bude daleko više.

    Ono što je zanimljivo jeste i da će uprkos uvođenju skenera na kraju glasovi biti prebrojani i ručno, a CIK još nije jasno odredio koji će rezultat biti relevantniji u slučaju “nepoklapanja”.

  • Selektivna primjena Inckovog zakona – Srbima presude i zatvor, protiv Bošnjaka optužnice padaju

    Selektivna primjena Inckovog zakona – Srbima presude i zatvor, protiv Bošnjaka optužnice padaju

    Narodna skupština Republike Srpske, na posebnoj sjednici, mogla bi da razmatra posljedice primjene nametnutog člana Krivičnog zakonika BiH, koje je prije pet godina pred odlazak iz BiH, nametnuo Valentin Incko i da preduzme korake radi zaštite Srba od procesuiranja, rekao je za RTRS ministar pravde Goran Selak.

    Podrška za takvu inicijativu stiže iz Republičke organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila jer je, kažu, “dara prevršila mjeru”.

    Srbi se presuđuju zbog slike generala Ratka Mladića, dok nekažnjeno prolaze mnogi koji Srpsku nazivaju genocidnom, a Srbe genocidnim narodom.

    Ministar Selak kaže da Sud BiH selektivno primjenjuje Inckove nametnute odredbe zakona i kažnjava samo Srbe.

    Pet godina od nasilnog uvođenja verbalnog delikta, Valentin Incko može biti zadovoljan.

    Tužilaštvo BiH je zatrpano prijavama protiv negatora genocida.

    Restriktivni član 145-a Krivičnog zakona, ne dozvoljava ni pomen Ratka Mladića i Radovana Karadžića jer vrijeđa Bošnjake.

    Na srpske muke Sud i Tužilaštvo odavno nijemi. Od šest optužnica po Inckovom zakonu, dvije su pravosnažno okončane, protiv Srba.

    – Došli smo podataka da je bilo optuženih i Bošnjaka pored Srba ali da nijedna takva optužnica od strane Suda BiH nije potvrđena, što znači ili Tužilaštvo ne zna optuživati druge narode ili Sud potvrđuje optužnice samo protiv Srba i sude Srbe za verbalni delikt – kaže Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

    Iz Tužilaštva prstom pokazuju na Sud, ukazuju na različite aršine u primjeni famoznog člana 145a KZ.

    Naime, u predmetima protiv Srba, Sud BiH smatra da ima elemeneta za procesuiranje, dok u predmetima identične ili uporedive radnje gdje su optuženi Bošnjaci, nema krivičnog djela.

    – Imamo da ljude osude samo zato što nose sliku na majici nekoga lica osuđenog za ratni zločin bez ikakve poruke da li ga osuđuju ili veličaju. Ali sud tumači da je to veličanje naravno ako takve majice nose Srbi ali ako takve majice nose lica neke druge nacionalnosti to nije veličanje. Ovaj zakon je nestručno napisan i mislim da hitno, hitno mora da se stavi van snage – rekao je Milan Petković, advokat i poslanik u Predstavničkom domu PS BiH.

    Za podignutu sliku Ratka Mladića i tri raširena prsta, revnosne bh sudije “ocijepile” su po tri, odnosno 3,5 godine godine robije Miodragu Maliću i Vojinu Pavloviću.

    Koliko je to pravično, dovoljan je primjer Mustafe Stovraga koji je za ratni zločin nad Srbima u Goraždu osuđen na tri godine zatvora.

    – Taj nametnuti zakon napravljen je isključivo da bi što više Srba stavio u zatvor. Tražimo od svih narodnih poslanika kako bi pomogli i Vladi Srpske i ministarstvu pravde da krenu u proceduru ukidanja tog zakona jer taj zakon čini sve da oslabi Republiku Srpsku i protjera Srbe posebno iz Podrinja – naglašava Branimir Kojić, predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.

    Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske dodaje da već imamo dvije pravosnažne presude.

    – Imamo još postupaka koji se vode, što je nešto upalilo alarm nama u Srpskoj i Mi kao institucija Republike Srpske ćemo spremiti adekvatne odgovore zajedno sa Boračkom organizacijom Srpske, sa ministarstva za rad i boračka pitanja i unutrašnjih poslova, da li će to biti posebna sjednica Narodne skupštine – kaže Selak.

    Ipak, u političkom Sarajevu nisu zadovoljni tempom procesuiranja neposlušnih Srba.

    Pokrenuta je onlajn platforma gdje se anonimno mogu prijaviti lica koja se ogriješe o Inckov zakon.

    Već je stiglo više od 50.000 prijava koje će biti proslijeđene Tužilaštvu.

    Ovo je, kaže Branimir Kojić, pokušaj da se Srbima začepe usta i nametne istina po mjeri Bošnjaka.

  • Vučić: Nema američkih carina na srpsku robu

    Vučić: Nema američkih carina na srpsku robu

    SAD su za sada ukinule carine od 35 odsto na uvoz robe iz Srbije, rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i dodao da optimista i što se tiče razgovora o prodaji Naftne industrije Srbije.

    – Dobra vijest je da su od noćas za Srbiju američke tarife nula odsto. Ali, u nekom periodu u budućnosti će biti između 10 ili 12 odsto. Međutim, za sada dok traju razgovori, tarife će biti nula – rekao je Vučić za RTS.

    On vjeruje da će ovakvo stanje biti u narednih šest mjeseci.

    – Ovo sada otvara novu eru u našim odnosima – rekao je Vučić i istakao da to daje ogromnu šansu za Srbiju, čak i kada dođe do tih 10 ili 12 odsto carina na srpsku robu.

    Vučić je zahvalio američkoj adminstraciji i predsjedniku Donaldu Trampu na tome.

    On naglašava da će nakon ovoga u Srbiju doći stotine miliona dolara novih investicija.

    To će, kaže, za Srbiju značiti povećanje kreditnog rejtinga i da ljudi znaju da mogu da ulažu u ovu zemlju, što će biti dobar signal i američkim investitorima.

    Vučić je istakao da sada s optimizmom iščekuje kraj razgovora o NIS-u u trouglu Rusi – Mađari – Srbi i da su blizu konačnog rješenja, što Srbiji daje dodatnu snagu u budućnosti po pitanju fiskalne stabilnosti i kreditnog rejtinga.

    SAD su od 1. avgusta prošle godine uvele carinske stope od 35 odsto na uvoz srpske robe.

    Oformio sam poseban tim, uradićemo sve da izbegnemo nestašice goriva

    Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je večeras da Srbija još uvijek nema problema sa snabdijevanjem gorivom i da ima značajne rezerve, ali da je oformio poseban tim i da će se lično baviti tim pitanjem kako bi se izbjegle nestašice i veći problemi.

    Vučić je na pitanje da li građani Srbije imaju razloga za zabrinutost kada je riječ o cijeni i snabdjevenosti tržišta naftom, budući da je cijena trenutno na oko 100 dolara po barelu i komentar da je susjedna Hrvatska ograničila kupovinu na oko 300 litara po transakciji, rekao da i Srbija mora da razmišlja o tome.

    – Hrvatska je ozbiljna zemlja i ima veoma ozbiljno rukovodstvo, i ovo kažem bez imalo ironije – vrlo uspješna zemlja. I moraju da razmišljaju, i mi moramo da razmišljamo o tome. Situacija je teža nego ikada. Pošto ljudi misle: E, mi se pojavimo na pumpi i to je dovoljno i rjiešili smo sve probleme – rekao je Vučić.

    On je dodao da vodostaj Dunava nikad nije bio na nižem nivou i da barže sa mukom prolaze, što otežava uvoz.

  • Fico: Slovačka nije i neće biti član “koalicije voljnih”

    Fico: Slovačka nije i neće biti član “koalicije voljnih”

    Slovačka “nije bila, nije i neće biti” član “koalicije voljnih”, izjavio je slovački premijer Robert Fico.

    – Kao šef slovačke vlade, zvanično izjavljujem da Slovačka nije bila, nije i neće biti član “koalicije voljnih” koja podržava rat u Ukrajini – napisao je na svojoj Fejsbuk stranici (zabranjenoj u Rusiji).

    Naglasio je da “nije učestvovao ni na jednom sastanku ovog vojnog kluba”.

    Premijer je izvjestio da je razgovarao sa francuskim ambasadorom u Slovačkoj u vezi sa trenutnom situacijom.

    Diplomata je uvjerio Fica da je u pitanju nesporazum i da će diplomatska misija to javno potvrditi.

    Fico je takođe ponovio da Slovačka ne pruža vojnu podršku Ukrajini i da samo pruža humanitarnu pomoć zemlji.

    Informativni portal euBrief, povezan sa veb-sajtom Euraktiv, objavio je prethodno da se Slovačka navodno pridružila “koaliciji voljnih”. Portal se pozivao na informacije dobijene od francuske ambasade u Slovačkoj.

  • Ovo su zamjerke revizora na Helezovo ministarstvo

    Ovo su zamjerke revizora na Helezovo ministarstvo

    Isplaćivanje mjesečnih stimulacija zaposlenima i do 1.263 marke bez detaljnih obrazloženja, potrošnja više novca za reprezentaciju nego što je planirano, te propusti u nabavkama šljemova i madraca za vojnike, samo su neke od zamjerki koje su revizori otkrili češljajući finansijski izvještaj Ministarstva odbrane BiH za prošlu godinu.

    Stimulacije bez detaljnih obrazloženja

    Kancelarija za reviziju institucija BiH dala je Ministarstvu odbrane BiH, na čijem je čelu Zukan Helez, mišljenje sa rezervom o usklađenosti propisa za prošlu godinu, jer ova institucija nije preduzimala aktivnosti na usaglašavanju Pravilnika o unutrašnjem uređenju s odlukama Savjeta ministara BiH.

    Na bruto plate i naknade armije zaposlenih u resoru odbrane potrošeno je prošle godine 258,23 miliona KM ili 99,32 odsto odobrenog budžeta. Od tog iznosa, na neto plate i naknade otišlo je 147,96 miliona, poreze i doprinose dodatnih više od 108 miliona, dok su stimulacije zaposlenih pojele 1,93 miliona maraka narodnog novca.

    Kada je riječ o novčanim nagradama njima je prošle godine obradovano čak 3.904 zaposlena, za šta je potrošeno 180.915 KM više nego godinu ranije.

    – Pojedinačne mjesečne neto isplate kretale su se u rasponu od 100 KM do 1.263 KM, dok su se pojedinačne godišnje isplate kretale u rasponu od 100 KM do 4.490 KM. Analizom sadržaja pojedinačnih rješenja o isplati možemo zaključiti kako su određena obrazloženja uopštena i ista za većinu zaposlenih, bez detalja – naveli su revizori.

    Probijen limit za reprezentaciju

    Resoru kojim rukovodi Helez izgleda je malo 300.000 KM za reprezentaciju, koliko im je pravilnikom utvrđen maksimalni godišnji iznos.

    – Ukupni izdaci za reprezentaciju iznosili su 332.737 KM maraka. Prekoračenje planiranog iznosa za ove namjene ukazuje na slabosti u upravljanju troškovima, zbog čega je potrebno uspostaviti efikasnije mehanizme kontrole – savjetovali su revizori.

    Sporna plaćena odsustva i putni troškovi

    U Helezovom resoru utvrđeni su i propusti kod plaćenog odsustva, jer je Ministarstvo zaposlenima odobravalo korištenje do šest dana plaćenog odsustva godišnje radi zadovoljenja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, a ne dva dana kako je propisano zakonima.

    U resoru odbrane nije se štedjelo ni na putovanju pa je tako za putne troškove spiskano 4,36 miliona maraka novca poreskih obveznika, usput čineći određene propuste jer su revizori utvrdili da u nekim slučajevima nije dostavljana sva dokumentacija potrebna za obračun putnih troškova koja se prilaže uz putni nalog.

    Propusti kod nabavke šljemova i madraca

    Propusti su utvrđeni i kod nabavki šljemova, madraca i hrane za pripadnike Oružanih snaga BiH.

    Ministarstvo odbrane ugovor za nabavku šljemova sa izabranim ponuđačem nije potpisalo na vrijeme, dok je putem otvorenog postupka nabavilo vojničke madrace i deminerske trake, ali je u tenderskoj dokumentaciji izostavilo dimenzije madraca. Naime, nabavka je pokrenuta na osnovu referata čiji je sastavni dio bio i specifikacija kojom je predviđena nabavka 383 madraca dimenzija 190×80 centimetara.

    Međutim, izabrani ponuđač je tek tokom realizacije ugovora definisao i isporučio dvije različite dimenzije madraca (200 komada 190×80 cm i 183 komada 180×80 cm).

    – Nedostatak definisanih dimenzija u tenderskoj dokumentaciji ukazuje da nabavka nije izvršena u skladu sa stvarnim potrebama ugovornog organa koje su specificirane u referatu za pokretanje ugovaranja. Ovakav pristup može dovesti u pitanje poštovanje principa transparentnosti i jednakog tretmana ponuđača – naglasili su revizori.

    Nabavka hrane

    Propuste su revizori utvrdili i kod nabavke hrane za Oružane snage BiH, vrijedne 4,68 miliona KM. Od planiranog 31 lota, čak 18 je poništeno, jer ponude nisu ispunjavale uslove iz tenderske dokumentacije.

    Revizori su upozorili da Ministarstvo odbrane kod ove nabavke nije precizno definisalo tehničke zahtjeve u vezi sa HACCP sertifikatima za hranu, voće i povrće.

    – Nedovoljno precizno definisani tehnički zahtjevi u tenderskoj dokumentaciji mogu dovesti do različitog tumačenja uslova od strane ponuđača, što povećava rizik od nepravilne evaluacije ponuda, podnošenja žalbi i narušavanja principa transparentnosti i jednakog tretmana u postupcima javnih nabavki – navode revizori, piše Glas.

  • Boračke kategorije u Republici Srpskoj više neće plaćati participaciju

    Boračke kategorije u Republici Srpskoj više neće plaćati participaciju

    U “Službenom glasniku Republike Srpske” objavljene su izmjene i dopune Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, čime su boračke kategorije oslobođene obaveze plaćanja participacije za liječenje, saopštila je Boračka organizacija Republike Srpske /BORS/.

    Ko ima pravo na oslobađanje
    U saopštenju se naglašava da će izmjene Zakona stupiti na snagu za osam dana nakon čega će sve boračke kategorije – demobilisani borci, porodice poginulih boraca i ratni vojni invalidi biti oslobođeni ove vrste plaćanja.

    Iz BORS-a su naglasili da se izmjena Zakona takođe odnosi i na civilne žrtve rata ili žrtve ratne torture.

    Inicijativu pokrenula Boračka organizacija Republike Srpske
    “Izmjene Zakona usvojila je Narodna skupština Republike Srpske 9. jula, a nakon što je Boračka organizacija pripremila prijedlog izmjena ovog akta i pokrenula inicijativu da ih institucije Republike Srpske razmatraju i usvoje”, podsjetili su iz BORS-a.

    U saopštenju se naglašava da je na ovoj izmjeni zakona Boračka organizacija Republike Srpske radila i za nju se borila više od godinu dana.

    Poziv da se boračka pitanja ne koriste za političku promociju
    “Primijećeno je u posljednje vrijeme, a vezano za predstojeće izbore, da pojedinici zloupotrebljavaju ovakve i slične informacije kod pripadnika boračkih kategorija i koriste ih za ličnu promociju. Pozivamo ih da se prestanu baviti ličnom promociom na račun tuđih rezultata i da se, ako žele, uključe u rad i daju svoj doprinos u poboljšanju položaja boračkih kategorija”, naglasili su iz BORS-a, prenosi Srna.

    Boračka organizacija Republike Srpske zahvaljuje institucijama Republike Srpske, Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite, Narodnoj skupštini i svima narodnim poslanicima koji su prepoznali ovu incijativu i potrebu boračkih kategorija, te je podržali.