Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luiđi Soreka ocijenio je da postoji razlika između deklarativnog zalaganja bh. političkih lidera za članstvo u EU i njihovih konkretnih postupaka, izrazivši sumnju u iskrenost te posvećenosti.
“Kada razgovaram s političkim liderima ili ih slušam u javnosti, gotovo svi deklarativno kažu da žele članstvo u EU. Međutim, sudeći po onome što sam vidio tokom protekle dvije godine, moram priznati da imam određene sumnje”, izjavio je Soreka za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, u posljednjih 12 mjeseci nije bilo pomaka u ispunjavanju uslova za održavanje prve međuvladine konferencije. Da bi Savjet EU mogao donijeti takvu odluku, Evropska komisija mora pripremiti pregovarački okvir, a za to BiH treba da ispuni takozvanu formulu “dva plus jedan” – usvajanje zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i zakona o sudovima kojim bi bilo uspostavljeno apelaciono odjeljenje Suda BiH, te imenovanje glavnog pregovarača.
Šef Delegacije EU naveo je da imenovanje glavnog pregovarača, iako suštinski tehničko pitanje, u BiH predstavlja ozbiljan politički problem zbog stanja u državnoj koaliciji, uz napomenu da odluke ne donosi sam pregovarač, već institucije koje stoje iza njega.
“Ja bih rekao da je to kao ispunjavanje uslova za ulazak u klub. Još niste ušli u klub, ali ste ispunili uslove da možete započeti proces ulaska. Ovo je kraj početne faze procesa, ali pravi posao tek slijedi”, rekao je Soreka, poredeći trenutnu fazu evropskog puta BiH sa upisom na fakultet.
Osvrćući se na period od otvaranja pregovora u martu 2024. godine, Soreka je naveo da je BiH u međuvremenu prošla kroz jedan od najtežih političkih perioda u posljednjih 30 godina, uključujući raspad državne koalicije, što je, kako je rekao, otežalo dijalog i međusobno povjerenje among političkih aktera.
Posebno je istakao izostanak sprovođenja Reformske agende, usvojene u novembru prošle godine, kao pitanje koje se direktno tiče građana BiH. Na papiru je dogovoreno 113 reformskih koraka, ali proces njihove realizacije, prema njegovim riječima, praktično nije ni počeo.
“Od novembra prošle godine, kada je Reformska agenda usvojena, pa do danas, kraja jula, još nismo ni počeli njeno stvarno sprovođenje. Zbog toga moram zaključiti da ono što se govori u principu nije praćeno konkretnim djelima”, kazao je Soreka.
Upozorio je i na finansijske posljedice kašnjenja – ukoliko BiH do kraja 2026. godine ne ispuni obaveze iz Reformske agende, izgubiće 373 miliona evra evropskih sredstava, uz 108 miliona evra već izgubljenih prošle godine, dok bi neispunjavanje preostalih reformi do kraja 2027. godine značilo i gubitak ostatka predviđenih sredstava.
Govoreći o sistemu EES, koji je na graničnim prelazima izazvao duge kolone i nezadovoljstvo građana, Soreka je naveo da je sistem prvenstveno osmišljen radi unapređenja bezbjednosti evropskog kontinenta i borbe protiv zloupotrebe identiteta i prekograničnog kriminala, te da je od početka njegove primjene identifikovano hiljade osoba koje su prekršile propise država članica, a izvršene su i stotine hapšenja.
Naveo je da države članice, u ovom slučaju prije svega Hrvatska, imaju mogućnost da privremeno obustave primjenu sistema EES ukoliko čekanja na granici pređu određeni prag, kao i da njegova kancelarija radi na unapređenju rješenja, uključujući najavljenu aplikaciju za prijavu dolaska na granicu i mobilne policijske službenike, koja još nisu u potpunosti zaživjela.
Na pitanje o utisku dijela javnosti da je BiH zapostavljena u odnosu na Ukrajinu, Soreka je ukazao na primjere Crne Gore i Albanije kao zemalja iz regiona koje ostvaruju napredak zahvaljujući spremnosti na kompromis i jasnom zajedničkom cilju.
“Crna Gora je zatvorila 28 poglavlja, Albanija je otvorila sva i već napreduje ka njihovom zatvaranju. Šta se dogodilo? Jednostavno su uradili ono što je bilo potrebno”, rekao je Soreka, dodajući da takav duh zajedništva trenutno ne prepoznaje u BiH.
Osvrćući se na američke investicije u BiH, uključujući projekat Južne gasne interkonekcije, Soreka je rekao da EU nije protiv tog projekta, ocjenjujući da on može doprinijeti smanjenju zavisnosti BiH od ruskog prirodnog gasa, uz napomenu da BiH kao zemlja kandidat ima obavezu da poštuje odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Naveo je da EU svoje investicije u energetskom sektoru usmjerava prioritetno u solarnu energiju, energiju vjetra i druge obnovljive izvore, najavivši realizaciju dva projekta vjetroelektrana u različitim dijelovima BiH.
