Autor: INFO

  • Tri politička bloka mogla bi nastati iz studentskog pokreta u Srbiji

    Tri politička bloka mogla bi nastati iz studentskog pokreta u Srbiji

    Politički analitičar i urednik Nove srpske političke misli (NSPM) Đorđe Vukadinović smatra da će iz aktuelnog studentskog pokreta u Srbiji vremenom nastati najmanje dvije ili tri političke stranke, ocjenjujući da je sadašnje jedinstvo različitih ideoloških opcija privremeno.

    Vukadinović je naveo da Studentska lista trenutno zauzima gotovo čitav politički prostor, ali da takvo stanje neće moći dugoročno da se održi, s obzirom na različite političke stavove i ambicije unutar pokreta.

    On smatra da je jedna od prednosti studentskog pokreta u odnosu na Demokratsku opoziciju Srbije (DOS) to što iza njega ne stoje unaprijed formirane velike stranke, njihovi lideri i postojeće stranačke strukture.

    „Studenti su u tom smislu u prednosti. Nemaju unaprijed formirane velike stranke i lidere sa čitavom stranačkom infrastrukturom i interesnim grupama iza sebe. To ne znači da među njima nema različitih ideoloških pozicija i ambicija, ali imaju mogućnost da izbjegnu neke od najvećih zamki u koje je upao DOS“, izjavio je Vukadinović za NIN.

    Kako prenosi Srpskainfo, Vukadinović smatra da će se unutar sadašnjeg pokreta vremenom izdvojiti najmanje dvije ili tri političke organizacije.

    „Studenti sada zauzimaju gotovo čitav pozicioni prostor, ali mislim da je to privremeno stanje. Neki priželjkuju da se uspostavi dvopartijski sistem poput američkog ili nekadašnjeg britanskog. Mislim da to nije realno, a ne bi bilo ni dobro. Srpska stvarnost je suviše složena da bi mogla da se ugura u dvije političke cipele“, naveo je on.

    Prema njegovoj procjeni, moguće je profilisanje tri politička bloka – evroreformskog, centrističkog i nacionalno-konzervativnog.

    Vukadinović je istakao da će za budućnost studentskog pokreta biti presudno očuvanje jedinstva u periodu nakon izborne pobjede, ali i izbjegavanje političkih grešaka koje je, prema njegovoj ocjeni, napravio DOS nakon 5. oktobra 2000. godine.

    Upravo će sposobnost različitih političkih struja da zajednički djeluju, uprkos ideološkim razlikama, biti jedan od ključnih izazova za buduće funkcionisanje političke strukture nastale iz studentskog pokreta.

  • Putin zaprijetio Evropi: Strane trupe u Ukrajini biće legitimne mete Rusije

    Putin zaprijetio Evropi: Strane trupe u Ukrajini biće legitimne mete Rusije

    Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi eventualno raspoređivanje stranih vojnih snaga u Ukrajini bilo apsolutno neprihvatljivo za Moskvu, te da bi takve jedinice postale legitimne mete ruske vojske.

    Putin je ovu poruku uputio tokom sastanka sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Moskvi, gdje su razgovarali o rezultatima pregovora predstavnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, održanih u Abu Dabiju.

    „Rusija je od samog početka jasno davala do znanja da je prisustvo bilo kakvih stranih trupa na teritoriji Ukrajine apsolutno neprihvatljivo za Rusiju jer bi ugrozilo njenu bezbjednost. Evropljani to znaju, ali šta sada čujemo? Govore da će, čim se postigne mirovni sporazum, odmah poslati trupe u Ukrajinu“, rekao je Putin.

    Kako prenosi Klix, ruski predsjednik je upozorio da bi takav potez značio nastavak ratnih dejstava.

    „Šta to znači? Kao što smo i ranije rekli, za nas će te trupe postati legitimne mete. Drugim riječima, rat će se odmah nastaviti“, poručio je Putin.

    Govoreći o razgovorima sa Ukrajinom, ruski predsjednik je naveo da je postignut napredak u humanitarnim pitanjima. Predložio je i pokretanje humanitarne operacije u gradu Konstantinovki, u Donjeckoj oblasti.

    Putin je istovremeno odbacio tvrdnje da je Rusija bila protiv dijaloga sa evropskim zemljama, navodeći da Moskva nikada nije prekidala komunikaciju sa Evropom, već da je upravo Evropa prekinula dijalog sa Rusijom. Izrazio je i nadu da će između Rusije i Ukrajine biti postignut trajni mir.

    Američki izaslanik Stiv Vitkof ocijenio je razgovore u Abu Dabiju kao veoma pozitivne, izrazivši nadu da bi sastanak sa Putinom mogao otvoriti put novom krugu pregovora u kojem bi učestvovali i evropski predstavnici.

    Džared Kušner je takođe rekao da su evropski predstavnici iskazali spremnost da se uključe u pregovarački proces.

    Na dvodnevnim razgovorima u Abu Dabiju dogovorena je velika razmjena ratnih zarobljenika, ali su strane i dalje duboko podijeljene oko ključnih pitanja, uključujući teritorijalna rješenja, bezbjednosne garancije za Ukrajinu i buduće bezbjednosno uređenje Evrope.

    Upravo su ova pitanja među najvećim preprekama postizanju konačnog sporazuma o okončanju rata.

  • Grijanje u Banjaluci moglo bi poskupjeti već od decembra: Eko toplane traže 20 miliona KM

    Grijanje u Banjaluci moglo bi poskupjeti već od decembra: Eko toplane traže 20 miliona KM

    Grijanje u Banjaluci moglo bi poskupjeti već od decembra, ukoliko tokom novembra bude postignut dogovor o novoj cijeni toplotne energije, a direktor „Eko toplana“ Dragiša Zečević upozorava da je finansijska situacija preduzeća toliko ozbiljna da se ne može garantovati nesmetana isporuka grijanja u narednoj godini.

    Za stabilizaciju sistema, koji toplotnom energijom snabdijeva oko 20.000 korisnika, potrebno je obezbijediti ukupno 20 miliona KM. Taj iznos obuhvata nagomilane obaveze iz prethodnih godina, ali i finansijsku podršku za tekuću godinu.

    Zečević je za BL portal pojasnio da bi, ukoliko pregovori budu uspješno završeni i odgovarajuće rješenje usvojeno tokom novembra, nova cijena grijanja mogla početi da se primjenjuje već od narednog mjeseca.

    „Ukoliko se pregovori uspješno završe i rješenje usvoji sada u novembru, nova cijena grijanja počeće da se primjenjuje već naredni mjesec, odnosno u decembru“, rekao je Zečević.

    Prema njegovim riječima, osnovni problem predstavlja veliki nesrazmjer između prihoda i rashoda preduzeća. „Eko toplane“ godišnje ostvaruju oko 23 miliona KM prihoda, dok troškovi poslovanja prelaze 30 miliona KM.

    Kako navodi BL Portal, Zečević ističe da uprava ne želi dodatno zaduživati preduzeće ukoliko ne postoji realna mogućnost vraćanja dugova.

    „Uprava ne smije dovesti firmu u situaciju da se zadužuje ako zna da ne može vratiti dug, a mi nećemo ulaziti u takav proces jer su nam prihodi 23 miliona maraka, dok troškovi prelaze 30 miliona“, upozorio je Zečević.

    On je dodao da je iznos potrebnih sredstava za stabilizaciju sistema u međuvremenu porastao sa prvobitnih 13 na 20 miliona KM, upravo zbog nagomilanih obaveza i potrebe da se obezbijedi kontinuitet isporuke toplotne energije.

    Koliko su troškovi poslovanja porasli pokazuje i poređenje sa 2018. godinom. Prema podacima „Eko toplana“, ukupni troškovi povećani su za približno 86 odsto, dok je cijena toplotne energije u istom periodu porasla za 22 odsto.

    Troškovi drvnog sortimenta veći su za 44 odsto, električne energije za 123 odsto, a održavanja čak 247 odsto.

    Uprkos upozorenjima, Zečević tvrdi da preduzeće još nije dobilo konkretan odgovor nadležnih gradskih institucija. Navodi da je bilo pojedinačnih razgovora sa gradskim funkcionerima, ali da je jedini zvanični sastanak održan krajem januara ove godine.

    Dodatni problem predstavlja i pitanje nadležnosti za odlučivanje o zahtjevu „Eko toplana“. U dopisu gradskog Odjeljenja za pravna pitanja upućeno je na Skupštinu grada kao organ koji daje saglasnost na cijenu komunalne usluge.

    Kao najrealnije rješenje, Zečević predlaže kombinovani model finansiranja, prema kojem bi dio potrebnih sredstava bio obezbijeđen kroz povećanje cijene grijanja, a dio kroz subvencije iz budžeta Grada Banjaluka.

    Kao primjer naveo je Prijedor, gdje se, prema njegovim riječima, za subvencionisanje grijanja izdvaja 4,5 miliona KM, iako taj grad ima četiri puta manje korisnika sistema daljinskog grijanja.

    „Pokušaćemo sve što možemo, ali ovo je čisto političko prepucavanje jer u Prijedoru Skupština daje četiri i po miliona maraka za subvenciju grijanja za četiri puta manji broj korisnika, a kod nas za to očigledno nema sluha“, ocijenio je Zečević.

    „Eko toplane“ imaju tri vlasnika: Grad Banjaluka sa 48,97 odsto udjela, kompaniju IEE Technology sa 38,27 odsto i IEE Energy Plus sa 12,76 odsto kapitala.

    Dok se čeka dogovor sa Gradom, ostaje neizvjesno koliko će građani ubuduće plaćati grijanje, ali i da li će biti obezbijeđeni uslovi za nesmetanu isporuku toplotne energije tokom naredne godine.

  • Rute: SAD, Evropa i Ukrajina svakodnevno rade na okončanju rata

    Rute: SAD, Evropa i Ukrajina svakodnevno rade na okončanju rata

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da još nije jasno da li je mir u Ukrajini blizu, nakon novih trilateralnih razgovora o okončanju sukoba i sastanka američkih izaslanika sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Rute je, govoreći tokom samita evropskih političkih lidera u Dablinu, ocijenio da je teško prognozirati kada bi moglo doći do završetka rata, ali je istakao da diplomatski napori traju svakodnevno.

    „Veoma je teško reći. Ono što znam jeste da sve uključene strane, a to su prije svega Stiven Vitkof i Džared Kušner, ali i Evropljani i Ukrajina, rade dan za danom da bi okončali ovaj rat“, rekao je Rute agenciji AFP.

    On je odbio da komentariše detalje pregovora, ali je naglasio da su Sjedinjene Američke Države, Evropa i Ukrajina na istoj strani.

    Kako prenose Nezavisne, Rute je odbacio i navode da bi Rusija mogla da utiče na odluke NATO-a, nakon što su Vašington i Moskva nagovijestili mogućnost preispitivanja evropskih bezbjednosnih aranžmana u okviru aktuelnih razgovora.

    „Ovo nije tema za diskusiju“, poručio je generalni sekretar NATO-a.

    Rute je podvukao da je za njega posebno važno da evropske zemlje, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države usaglase stavove o tome šta je prihvatljivo, a šta nije u eventualnom mirovnom dogovoru.

    Njegove izjave dolaze nakon dvodnevnih trilateralnih razgovora predstavnika Rusije, Ukrajine i SAD u Abu Dabiju, kao i sastanka američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera sa Putinom u Moskvi.

    Iako je tokom razgovora ostvaren određeni napredak, ključna pitanja, posebno teritorijalni sporovi i bezbjednosne garancije za Ukrajinu, i dalje predstavljaju prepreku postizanju konačnog sporazuma.

  • Skuplja struja mogla bi izazvati novi talas poskupljenja: Proizvodi bi mogli biti skuplji i do 20 odsto

    Skuplja struja mogla bi izazvati novi talas poskupljenja: Proizvodi bi mogli biti skuplji i do 20 odsto

    Eventualno povećanje cijene električne energije za privredu u Republici Srpskoj moglo bi izazvati novi talas poskupljenja, a cijene pojedinih proizvoda mogle bi porasti od tri do 20 odsto, upozoravaju predstavnici privrednog sektora.

    Iako se u javnosti već pominju različiti iznosi nove cijene struje, privrednici još nemaju zvanične informacije o tome koliko bi električna energija mogla poskupjeti.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, rekao je da se trenutno spekuliše o cijenama od 90 do 120 evra po megavat-času, dok je sadašnja cijena oko 75 evra.

    Govoreći o mogućim posljedicama, Škrebić je istakao da bi povećanje troškova električne energije direktno pogodilo kompanije koje proizvode robu za domaće tržište, jer bi dio dodatnih troškova morale prenijeti na kupce.

    Kako pišu Nezavisne, konačan obim poskupljenja proizvoda zavisiće od djelatnosti i udjela električne energije u ukupnim troškovima proizvodnje.

    Škrebić je upozorio da bi, u zavisnosti od vrste proizvoda i potrošnje električne energije, cijene mogle porasti od tri do 20 odsto. Posebno bi mogli biti pogođeni veliki potrošači, kojima bi i relativno manje povećanje cijene struje predstavljalo značajan finansijski udar.

    Dodatni problem predstavlja konkurentnost domaćih kompanija na inostranim tržištima. Prema riječima Škrebića, rast troškova mogao bi ugroziti njihov položaj i dovesti do gubitka tržišta na kojima posluju.

    Privrednici zbog toga traže formiranje konkurentnijih cijena industrijske električne energije, ali i veća ulaganja u solarne elektrane i druge alternativne izvore energije, kako bi kompanije dio svojih potreba mogle zadovoljiti iz vlastite proizvodnje.

    S druge strane, Vladislav Vladičić, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske, pojasnio je da „Elektroprivreda Republike Srpske“ ne mora tražiti saglasnost ove komisije za korekciju cijena električne energije za privredu.

    Koliki je značaj električne energije u poslovanju domaćih kompanija, pokazuju i podaci Privredne komore Republike Srpske. Goran Račić, predsjednik Komore, ranije je naveo da troškovi struje u pojedinim privrednim granama učestvuju sa pet do 18 odsto u ukupnim troškovima poslovanja.

    U drvnoj i metalnoj industriji taj udio iznosi između pet i devet odsto, dok u pojedinim preduzećima hemijske industrije dostiže čak 12 do 18 odsto.

    Račić je istakao da se Privredna komora priprema za razgovore sa „Elektroprivredom Republike Srpske“, a podaci o troškovima prikupljeni su od samih privrednika.

    Dok se čekaju konkretne informacije o novim cijenama električne energije, privreda upozorava da bi eventualno poskupljenje moglo imati posljedice ne samo po poslovanje kompanija već i po standard građana, kroz rast cijena robe i proizvoda na tržištu.

  • Tri načelnika i gradonačelnika odlaze na nove funkcije, slijede prijevremeni lokalni izbori

    Tri načelnika i gradonačelnika odlaze na nove funkcije, slijede prijevremeni lokalni izbori

    U najmanje tri lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini biće održani prijevremeni lokalni izbori, nakon što su aktuelni načelnici i gradonačelnici odlučili da prihvate mandate osvojene na nedavno održanim opštim izborima.

    Riječ je o Istočnom Starom Gradu, Tešnju i Visokom, gdje će dosadašnji čelnici lokalnih zajednica napustiti svoje funkcije i preuzeti dužnosti u zakonodavnoj vlasti.

    Na opštim izborima, održanim 4. oktobra, kandidovalo se ukupno 40 aktuelnih načelnika i gradonačelnika, od kojih je 18 osvojilo mandate na različitim nivoima vlasti. Ipak, većina njih odlučila je da zadrži postojeće funkcije.

    Prema pisanju Nezavisnih, od 18 lokalnih funkcionera koji su osvojili mandate, njih 15 neće napustiti dosadašnje pozicije, dok će troje preći na nove funkcije.

    Kada je riječ o Republici Srpskoj, za Narodnu skupštinu RS kandidovalo se 16 načelnika i gradonačelnika, a njih deset osvojilo je mandate. Međutim, većina je odlučila da ih stavi u mirovanje i ostane na čelu lokalnih zajednica.

    Tako će gradonačelnici Prijedora, Laktaša i Banjaluke, Slobodan Javor, Miroslav Bojić i Draško Stanivuković, kao i načelnici Istočnog Novog Sarajeva, Pala i Modriče, Jovan Katić, Dejan Kojić i Jovica Radulović, zadržati dosadašnje funkcije.

    Isto su odlučili načelnik Kozarske Dubice Igor Savković i načelnik Srpca Mlađan Dragosavljević, koji su do poslaničkih mandata došli nakon što su drugi funkcioneri svoje mandate stavili u mirovanje.

    Za razliku od njih, načelnik Istočnog Starog Grada Bojo Gašanović prihvatio je mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske, zbog čega će u ovoj opštini biti održani prijevremeni izbori.

    U Federaciji BiH, gradonačelnici Cazina i Bosanske Krupe, Nermin Ogrešević i Armin Halitović, odlučili su da ne preuzmu osvojene zastupničke mandate, već da ostanu na čelu svojih gradova.

    S druge strane, načelnik Tešnja Suad Huskić prihvatio je mandat u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kao i gradonačelnik Visokog Mirza Ganić. Zbog njihovog odlaska, i u Tešnju i Visokom biće organizovani prijevremeni lokalni izbori.

    Među lokalnim funkcionerima koji su se kandidovali, ali nisu osvojili mandate, nalazi se i 22 aktuelnih načelnika i gradonačelnika.

    U Republici Srpskoj među njima su gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić, kao i načelnici Mrkonjić Grada, Jezera, Stanara, Srebrenice, Rogatice i Milića.

    Bez mandata su ostali i brojni kandidati u Federaciji BiH, uključujući gradonačelnika Dervente Igora Žunića, načelnika Šipova Milana Kovača, načelnika Vlasenice Miroslava Kraljevića i gradonačelnika Lukavca Edina Delića.

    Prema trenutno dostupnim informacijama, prijevremeni lokalni izbori biće održani u tri lokalne zajednice, a konačan datum njihovog održavanja zavisiće od odluka Centralne izborne komisije BiH.

  • Zelenski traži objašnjenje od Amerikanaca, SpejsEks tvrdi da ništa nije mijenjano

    Zelenski traži objašnjenje od Amerikanaca, SpejsEks tvrdi da ništa nije mijenjano

    Ukrajina je zatražila hitno objašnjenje od američkog Ministarstva odbrane i kompanije SpejsEks (SpaceX) zbog novih ograničenja za vojni satelitski sistem Staršild (Starshield), za koja Kijev tvrdi da ometaju operacije ukrajinske vojske u kontroli i presretanju ruskih dronova.

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su ga ministar odbrane i komandant ukrajinske vojske obavijestili o ozbiljnim poremećajima u radu sistema duž cijele linije fronta, uključujući i područja pod ruskom kontrolom.

    Zelenski je na društvenoj mreži Iks naveo da ukrajinska vojska već istražuje okolnosti i da, prema njihovim saznanjima, nije riječ o slučajnim greškama, već o sistematskom ograničavanju brzine. Kako prenosi B92, kompanija SpejsEks, u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska, odbacila je ove tvrdnje.

    „Ovo nije tačno. Nije bilo nikakvih promjena“, poručio je predstavnik kompanije za američki portal Aksios.

    Prema navodima jednog ukrajinskog zvaničnika, ograničenja traju već tri dana, a njihov obim postepeno se povećavao. Prvog dana zahvatila su oko 10 odsto operacija, drugog dana 50 odsto, dok su trećeg dana, kako tvrdi, sve misije bile neuspješne zbog uvedenih ograničenja.

    Ukrajinski otpravnik poslova u Sjedinjenim Američkim Državama Denis Sjenik izjavio je da se sistem Staršild isključuje kada dronovi lete brzinom većom od 100 milja na sat, odnosno približno 161 kilometar na sat. Dodao je da ukrajinska strana nije dobila objašnjenje ni od kompanije SpejsEks ni od američkog Ministarstva odbrane.

    Zelenski je naveo da su nova ograničenja počela neposredno prije sastanka američkih izaslanika Džareda Kušnera i Stiva Vitkofa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju, održanog u četvrtak.

    Zbog navoda o ograničavanju rada satelitskog sistema reagovao je i dvostranački Kongresni kokus za Ukrajinu, koji je izrazio „izuzetnu zabrinutost“ i zatražio od administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i kompanije SpejsEks potpuno objašnjenje situacije.

    Ukrajinska vojska koristi dvije satelitske usluge kompanije SpejsEks. Komercijalni sistem Starlink služi za komunikaciju na frontu i logističku podršku, dok je Staršild namijenjen državnim i vojnim korisnicima. Ukrajina mu pristupa na osnovu sporazuma sa američkom vladom, a koristi ga za upravljanje izviđačkim dronovima i presretanje ruskih bespilotnih letjelica.

    Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko sedmica da Ukrajina prijavljuje probleme u radu satelitskih usluga kompanije SpejsEks, koje imaju značajnu ulogu u komunikaciji i vojnim operacijama ukrajinskih snaga.

  • Stanare u Banjaluci čekaju kazne ako ne očiste snijeg ispred ulaza

    Stanare u Banjaluci čekaju kazne ako ne očiste snijeg ispred ulaza

    Stanari stambenih zgrada u Banjaluci imaju obavezu da organizuju čišćenje snijega i leda ispred svojih ulaza, a za nepoštovanje ove obaveze predviđene su novčane kazne od 1.000 do 3.000 KM za fizička lica.

    Ova obaveza zadržana je i u novom Prijedlogu odluke o komunalnom redu, koji će se naći pred odbornicima Skupštine grada Banjaluka. Prema dokumentu, odgovornost za čišćenje snijega ispred stambenih objekata imaju zajednice etažnih vlasnika, odnosno stanari.

    Obaveza se ne odnosi samo na stambene zgrade. Vlasnici i korisnici poslovnih prostora dužni su da očiste najmanje dva metra javne površine uz svoje objekte, dok se od vlasnika i korisnika objekata očekuje da uklanjaju snijeg i led sa krovova ukoliko predstavljaju opasnost za prolaznike i vozila.

    Osim čišćenja, propisane su i zabrane koje se odnose na nepropisno odlaganje snijega. Nije dozvoljeno njegovo izbacivanje na saobraćajnice, gomilanje na trotoarima, zatrpavanje slivnika i šahtova, kao ni odlaganje u parkove i na zelene površine. Takođe, prilazi kontejnerima moraju ostati prohodni.

    Kako piše BL Portal, kazne predviđene novim prijedlogom nisu novost, jer je isti raspon za fizička lica uveden još 2023. godine. Junskim prijedlogom odluke ove godine minimalna kazna bila je smanjena na 500 KM.

    Prema aktuelnom prijedlogu, pravnim licima za navedene prekršaje prijete kazne od 5.000 do 10.000 KM, dok odgovorna lica u pravnim licima mogu biti kažnjena iznosom od 2.000 do 6.000 KM.

    Zanimljivo je da Komunalna policija tokom snježnih dana u januaru ove godine nije izricala novčane kazne za ove prekršaje, već je građanima upućivala upozorenja.

    Nova sezona rada zimske službe počinje 15. novembra, a odbornici Skupštine grada o novom komunalnom redu trebalo bi da raspravljaju 19. novembra.

    Ostaje da se vidi da li će Komunalna policija i tokom predstojeće zime nastaviti praksu upozoravanja građana ili će početi da izriče novčane kazne predviđene propisima.

  • Pet zaposlenih uhapšeno u bolnici u Zenici zbog sumnje na nasilje nad pacijentom

    Pet zaposlenih uhapšeno u bolnici u Zenici zbog sumnje na nasilje nad pacijentom

    Pet zaposlenih u Kantonalnoj bolnici Zenica uhapšeno je nakon prijave da je na Odjeljenju psihijatrije nad jednim pacijentom upotrijebljena prekomjerna sila, a slučaj je predmet istrage nadležnih policijskih i pravosudnih institucija.

    Prema dostupnim informacijama, riječ je o 24-godišnjem pacijentu, a događaj je prijavljen 10. novembra. Okolnosti incidenta utvrđuju pripadnici Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, koji su o svemu obavijestili Kantonalno tužilaštvo.

    Nakon preduzetih istražnih radnji uhapšeno je pet zaposlenih u zeničkoj bolnici, koji će uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu biti predati u nadležnost Kantonalnog tužilaštva.

    Prema informacijama koje je objavio portal N1, a prenijele Nezavisne, u ovom slučaju pominju se lakše tjelesne povrede. Stepen povreda i sve okolnosti događaja biće utvrđeni u nastavku postupka.

    Ovaj slučaj dolazi nakon tragedije u Hrvatskoj, gdje je 21. oktobra u Klinici za psihijatriju „Sveti Ivan“ u Zagrebu preminuo bivši atletičar Kristijan Josip Periš (32).

    Zbog njegove smrti četvorica medicinskih tehničara osumnjičena su za teško ubistvo i nalaze se u istražnom zatvoru. Među dokazima u tom predmetu nalazi se i snimak nadzorne kamere iz bolničke sobe, koji je naknadno dospio u javnost.

    Istraga u Zenici trebalo bi da rasvijetli šta se dogodilo na odjeljenju psihijatrije i kakva je odgovornost uhapšenih zaposlenih.

  • Orban o mogućoj kandidaturi za generalnog sekretara UN: To pitanje trenutno nije aktuelno

    Orban o mogućoj kandidaturi za generalnog sekretara UN: To pitanje trenutno nije aktuelno

    Bivši mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da pitanje njegove eventualne kandidature za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija trenutno nije aktuelno, izbjegavši da direktno odgovori na spekulacije o mogućoj podršci američke administracije.

    „Moram da kažem da ovo pitanje trenutno nije aktuelno“, rekao je Orban u intervjuu za kanal „Ultrahang“.

    Njegova izjava uslijedila je nakon što je „Volstrit džurnal“, pozivajući se na izvore, objavio da američka administracija podržava Orbanovu kandidaturu i da ga je Vašington navodno pozvao da se uključi u trku za ovu međunarodnu funkciju.

    Informacija o mogućoj kandidaturi mađarskog političara izazvala je pažnju zbog značaja funkcije generalnog sekretara UN, ali Orban zasad nije potvrdio da razmatra takav angažman.

    Prema pravilima Ujedinjenih nacija, generalnog sekretara imenuje Generalna skupština na preporuku Savjeta bezbjednosti, u kojem pet stalnih članica imaju pravo veta. To znači da protivljenje bilo koje od tih država može zaustaviti izbor kandidata.

    Kako prenosi RTRS, drugi i posljednji mandat aktuelnog generalnog sekretara UN Antonija Gutereša završava se 31. decembra, nakon čega će biti izabran njegov nasljednik.