Autor: INFO

  • Brnabić: Evropski lideri pozdravili mirnu tranziciju vlasti u Srbiji

    Brnabić: Evropski lideri pozdravili mirnu tranziciju vlasti u Srbiji

    Predsjednica Narodne skupštine Srbije i vršilac dužnosti predsjednika Srbije Ana Brnabić izjavila je da su evropski lideri i zvaničnici pozitivno ocijenili demokratsku i mirnu tranziciju vlasti u Srbiji, ističući da je važno što prije formirati nove institucije.

    Brnabićeva je, nakon učešća na samitu Evropske političke zajednice u Dablinu, navela da su njeni sagovornici posebno pozdravili priznavanje izbornih rezultata i politički proces u Srbiji.

    Prema njenim riječima, u interesu države i građana je da se formiranje novih institucija završi što prije, kako bi se okončao period neizvjesnosti i obezbijedili stabilnost, sigurnost i vladavina prava.

    Posebno se osvrnula na organizaciju specijalizovane izložbe „Ekspo 2027“ u Beogradu, pozivajući buduću vlast da nastavi pripreme za ovaj projekat i pristupi mu odgovorno.

    „To nije stranačko, već državno pitanje“, poručila je Brnabićeva, upozoravajući da bi eventualno odustajanje od projekta ili zastoj u njegovoj realizaciji mogli imati posljedice po ekonomske interese i međunarodni ugled Srbije.

    Ona je podsjetila da je Srbija izborila organizaciju izložbe i da je veliki broj država već potvrdio učešće, dok su pojedine zemlje počele da ulažu sredstva u pripremu svojih nacionalnih paviljona.

    Kako je istakla, neophodno je formirati tim koji će preuzeti odgovornost za nastavak projekta i njegovu uspješnu realizaciju.

    Brnabićeva je učestvovala i na panelu „Izgradnja konkurentne Evrope – inovacije, povezanost i pristupačna energija“, u okviru samita koji okuplja evropske lidere i predstavnike međunarodnih institucija.

    O njenim porukama iz Dablina izvijestila je RTRS, navodeći da je Brnabićeva govorila o političkoj situaciji u Srbiji, formiranju novih institucija i značaju nastavka priprema za Ekspo 2027.

  • Mazalica: PSS će imati šest, a SDS devet poslanika, to nije politička korupcija

    Mazalica: PSS će imati šest, a SDS devet poslanika, to nije politička korupcija

    Klubovi poslanika vladajuće koalicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske mogli bi biti pojačani prelaskom nekoliko poslanika iz opozicionih redova, dok bi Pokret Sigurna Srpska (PSS) nakon konstitutivne sjednice trebalo da ima šest umjesto dosadašnjih 12 poslanika, a SDS devet umjesto deset.

    Ovo je izjavio aktuelni predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica, navodeći da promjene u poslaničkim klubovima ne predstavljaju političku korupciju, već su posljedica nezadovoljstva unutar opozicionih stranaka.

    „Neće svi preći u SNSD, naravno, nego će jedan dio i u određene koalicione partije. Ja nisam bio uključen u te pregovore i razgovore i, iskren da budem, ne znam ko su ti ljudi. Ali ne treba nužno misliti da su ti ljudi nešto dobili. To nije politička korupcija u smislu ‘evo vam sto hiljada maraka da pređete u SNSD’. Ali ja mislim da su ti ljudi kao određena grupacija i da će na neki način dobiti određene pozicije, što je u principu legitimno“, rekao je Mazalica za Euronews BiH.

    Govoreći o konstitutivnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, koja je zakazana za ponedjeljak, 17. novembra, Mazalica je naveo da bi odmah na početku novog skupštinskog saziva mogli biti izabrani predsjednik i dio potpredsjednika parlamenta.

    Istakao je da SNSD neće imati svog kandidata za potpredsjednika Narodne skupštine, dok još nije poznato da li će tu funkciju obavljati Mirsad Duratović ili Sonja Jovičević Karadžić.

    Mjesto predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, prema ranijim najavama, trebalo bi da pripadne lideru Ujedinjene Srpske Nenadu Stevandiću.

    Kada je riječ o izboru delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Mazalica je ocijenio da SNSD ima dovoljno glasova za izbor četiri delegata, dok bi do petog mogao doći ukoliko opozicione stranke ne postignu dogovor o zajedničkoj kandidatskoj listi.

    „Mi imamo dovoljno glasova za četiri delegata. Znamo da je prošli put bilo tijesno, da je onda nevažeći listić PDP-a proglašen za važeći, da je bilo tu peripetija. Mi mislimo da će sada biti prilično jasna i komotna situacija što se tiče toga i da neće biti stresa“, rekao je Mazalica.

    Dodao je da bi za SNSD bilo dobro da osvoji i petog delegata, ali da je izbor četiri predstavnika dovoljan za ostvarivanje političkih ciljeva stranke u Domu naroda.

    Mazalica je govorio i o saradnji Republike Srpske sa Srbijom, ističući da su očuvanje ustavnog položaja, nadležnosti i imovine Srpske, kao i intenziviranje ekonomske, infrastrukturne i kulturne saradnje, važna pitanja u odnosima sa Srbijom.

    Komentarišući političke prilike u Srbiji i program studentske liste, naveo je da građani Srbije imaju pravo da sami biraju svoje predstavnike, te da Republika Srpska treba da nastavi institucionalnu saradnju sa Srbijom.

    O navodnim promjenama u poslaničkim klubovima, raspodjeli funkcija u Narodnoj skupštini i izboru delegata u Dom naroda BiH Mazalica je govorio u intervjuu za Euronews BiH.

  • Dodik otkrio moguća imena delegata u Domu naroda BiH

    Dodik otkrio moguća imena delegata u Domu naroda BiH

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik otkrio je nekoliko imena koja bi mogla biti kandidovana za delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, navodeći da je o toj temi razgovarao i sa predsjednikom PSS-a Draškom Stanivukovićem.

    Dodik je rekao da je tokom razgovora sa Stanivukovićem bilo riječi o mogućim kandidatima, te da je prvobitni prijedlog bio da delegat bude Nikola Dronjak, ali da je Stanivuković naknadno predložio svog kuma Miloša Stanišića.

    „Prijedlog je bio da to bude Nikola Dronjak. Sada on predlaže svog kuma Miloša Stanišića. Eto, a ja sam optuživan da postavljam kumove…“, rekao je Dodik.

    Govoreći o budućem sastavu delegacije iz Republike Srpske, Dodik je istakao da želi da Radovan Kovačević bude član Kolegijuma Doma naroda.

    Kao potencijalne kandidate za delegatske pozicije pomenuo je i Dušicu Šolaju i Sredoja Novića, ističući da bi oni mogli kvalitetno zastupati interese Republike Srpske.

    „Obaviću razgovor i sa Dušicom Šolajom, mislim da bi ona dobro predstavljala Republiku Srpsku. A moj prijedlog biće i Sredoje Nović, koji već dugo godina dobro zastupa interese Republike Srpske“, naveo je Dodik.

    On je potvrdio i da će Željko Budimir ostati ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Dodik se osvrnuo i na izbor mandatara za sastav nove Vlade Republike Srpske, potvrdivši da će mjesto predsjednika Vlade pripasti SNSD-u.

    „Imamo veoma suženu listu kandidata ko će biti mandatar i čekamo neko vrijeme u kojem ćemo razmotriti još neke stvari“, rekao je Dodik za portal Provjereno.

    Odgovarajući na pitanje da li je među potencijalnim kandidatima i organizacioni sekretar SNSD-a Igor Dodik, predsjednik stranke ocijenio je da je riječ o najperspektivnijem imenu u SNSD-u.

    Istakao je da je Igor Dodik ostvario najveći broj pojedinačnih glasova, ali da mu, kako tvrdi, lični rezultat nije bio prioritet jer je kao stranački funkcioner bio usmjeren na podršku partiji.

    „On je nesumnjivo dobro rješenje za budućnost. Ali ono što želim da kažem jeste da se u partiji uvijek čeka pozicioniranje oko imena Milorad Dodik, da vidimo kako i šta“, rekao je Dodik.

    Dodao je da nema lične ambicije, ali da osjeća odgovornost u trenutku kada se, kako je naveo, otvaraju teška pitanja budućeg statusa BiH.

     

  • Ušakov: Dogovoren nastavak pregovora, uskoro sastanak Putina i Trampa

    Ušakov: Dogovoren nastavak pregovora, uskoro sastanak Putina i Trampa

    Rusija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su nastavak trilateralnih pregovora o rješavanju sukoba u Ukrajini, a u narednom periodu mogao bi biti održan i sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov saopštio je da su razgovori Putina sa specijalnim izaslanicima američke administracije Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Moskvi bili sadržajni, konstruktivni i korisni.

    Prema njegovim riječima, dvije strane postigle su dogovor o organizovanju nove runde trilateralnih razgovora o Ukrajini.

    „Ljudi nisu vjerovali da ćemo uspjeti da nastavimo trilateralne pregovore. Nastavili smo ih i dogovorili novi sastanak“, rekao je Ušakov.

    Da je postignut napredak potvrdio je i američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof, koji je izjavio da je novi sastanak već zakazan.

    „Zakazali smo novi sastanak. Mislim da je danas postignut napredak“, rekao je Vitkof, prenosi CNN.

    Razgovor Putina sa Vitkofom i Kušnerom u Kremlju trajao je oko dva i po časa. Kušner je sastanak opisao kao iscrpan i detaljan, izrazivši nadu da će rezultati uticati na naredne multilateralne razgovore.

    Tokom susreta razgovarano je i o humanitarnim pitanjima, a posebna pažnja posvećena je mogućnosti organizovanja humanitarne misije u Konstantinovki, po uzoru na raniju operaciju u Aljoški.

    Ušakov je naveo da su Vitkof i Kušner podržali Putinov prijedlog, te da je dogovoreno uspostavljanje kontakata radi pripreme misije. Rusija je, kako je rekao, spremna da započne razminiranje područja oko Konstantinovke, za šta bi joj bilo potrebno pet dana.

    Govoreći o bezbjednosnim pitanjima, Putin je ponovio da Moskva smatra neprihvatljivim prisustvo stranih vojnih trupa u Ukrajini, upozorivši da bi takve snage predstavljale legitimnu metu.

    Ruski predsjednik osvrnuo se i na odnose sa evropskim zemljama, navodeći da Rusija nije prekinula dijalog sa Evropom, već da su to učinili sami Evropljani. Izrazio je želju da se razgovori obnove i da mir u Ukrajini bude trajan.

    Na početku susreta Putin je zamolio američke izaslanike da predsjedniku Trampu prenesu zahvalnost za organizovanje kontakata između Rusije i Ukrajine, kao i Melaniji Tramp za njeno učešće u rješavanju humanitarnog pitanja u Aljoški.

    Američki izaslanici doputovali su u Moskvu samo dan nakon trilateralnih razgovora u Abu Dabiju, tokom kojih je ostvaren značajan humanitarni napredak, uključujući najveću razmjenu ratnih zarobljenika od početka sukoba.

    Kako prenosi RTRS, Kušner je najavio da će nakon posjete Moskvi zajedno sa Vitkofom otputovati u Dablin, gdje bi trebalo da se sastanu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

  • Sukobi u SDS-u se produbljuju: Pandurevićeva traži smjenu Blanuše

    Sukobi u SDS-u se produbljuju: Pandurevićeva traži smjenu Blanuše

    Sukobi unutar Srpske demokratske stranke (SDS) dodatno su se produbili nakon što je predsjednik stranke Branko Blanuša iz Glavnog odbora isključio četvoro članova iz Bijeljine, što je izazvalo oštre reakcije pojedinih visokih stranačkih funkcionera i nove zahtjeve za njegovu smjenu.

    Odluku su kritikovali Aleksandra Pandurević, nekadašnji predsjednik SDS-a Milan Miličević i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, koji smatraju da Blanuša svojim potezima dodatno urušava stranku.

    Pandurevićeva je saopštila da je, osim nje, iz Glavnog odbora isključio i Vladimira Ljubojevića, Slavka Jovića i Tatjanu Pantić. Tvrdi da je takva odluka donesena suprotno Statutu SDS-a i da predstavlja pokušaj predsjednika stranke da osigura većinu u najvišem stranačkom organu.

    „Desilo se ono na šta smo nedavno upozorili – da će Blanuša nestatutarno mijenjati sastav GO kako bi sačuvao poziciju predsjednika, dograbio se mandata delegata u Domu naroda i potpuno podijelio i uništio SDS“, navela je Pandurevićeva.

    Ona je osporila Blanušino pozivanje na statutarne odredbe koje predsjedniku omogućavaju kooptiranje članova Glavnog odbora, ističući da takva ovlašćenja ne podrazumijevaju i mogućnost njihovog isključivanja.

    Pandurevićeva smatra da je cilj ovakvih poteza stvaranje većine koja bi Blanuši omogućila ostanak na čelu stranke, ali i kandidaturu za delegatsko mjesto u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. U svojim kritikama iznijela je i optužbe o navodnom dogovoru sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, uključujući predaju Bijeljine SNSD-u.

    Zbog, kako tvrdi, nestatutarnih odluka i štete nanesene stranci, pokrenula je inicijativu za Blanušinu smjenu i isključenje iz SDS-a. Istovremeno je pozvala članstvo da se suprotstavi, kako je navela, pokušajima uništavanja stranke.

    Podršku zahtjevima za promjene na čelu SDS-a dao je i Milan Miličević, koji je Blanušu pozvao da podnese ostavku i omogući održavanje unutarstranačkih izbora.

    „Ostavka, profesore, hitna sjednica Glavnog odbora ne samo radi kandidovanja delegata u Dom naroda nego radi raspisivanja unutarstranačkih izbora i sazivanja skupštine stranke za spas SDS-a“, poručio je Miličević, ocjenjujući da posljednji potezi dodatno slabe stranku.

    U raspravu se uključio i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, koji je takođe kritikovao postupke predsjednika SDS-a. Njihovi odnosi dodatno su narušeni nakon što je Blanuša Petroviću zamjerio podršku Nebojši Vukanoviću u trci za Predsjedništvo BiH, umjesto kandidatu SDS-a Marinku Božoviću.

    „Jedno sigurno znam, zlo je dotaklo zid i više niko normalan nema želju da nastavi da se sa nedostojnima davi u živom blatu“, naveo je Petrović.

    Iz Nezavisnih navode da nisu uspjeli dobiti komentar Blanuše o kritikama stranačkih kolega i odluci o promjenama u Glavnom odboru, jer nije odgovarao na telefonske pozive niti na poslatu poruku.

    Dodatne neizvjesnosti postoje i u vezi sa održavanjem sjednice Glavnog odbora SDS-a. Prema nezvaničnim informacijama, sjednica bi trebalo da bude održana u nedjelju u Istočnoj Ilidži, ali je njeno održavanje dovedeno u pitanje.

    Milan Aleksić, predsjednik Gradskog odbora SDS-a Prnjavor, zatražio je odgađanje sjednice i predložio da bude održana 17. novembra u Prnjavoru, uz obrazloženje da je potrebno obezbijediti bolju pripremu i prisustvo što većeg broja članova Glavnog odbora.

  • Akcija „Tornado“: Uhapšene 354 osobe, ugašeno pet tržišta na dark vebu

    Akcija „Tornado“: Uhapšene 354 osobe, ugašeno pet tržišta na dark vebu

    U međunarodnoj policijskoj operaciji „Tornado“, koju je koordinisao Evropol, uhapšene su 354 osobe osumnjičene za trgovinu drogom i druge nezakonite aktivnosti na takozvanom dark vebu, dok je zaplijenjeno oko pet tona narkotika i kriminalna imovina vrijedna više od 210 miliona evra.

    Operacija je sprovedena u 14 zemalja širom svijeta, a bila je usmjerena na prodavce i kupce koji su koristili skrivene internet platforme za trgovinu drogom, oružjem i drugim zabranjenim proizvodima.

    Najviše hapšenja zabilježeno je u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su privedene 132 osobe. U Velikoj Britaniji uhapšeno je 59, Mađarskoj 45, Njemačkoj 41, Francuskoj 23, Novom Zelandu 13, Nizozemskoj 12, a u Sloveniji 11 osoba.

    Kako prenose Nezavisne, hapšenja su sprovedena i u Austriji, Irskoj, Češkoj, Australiji i Finskoj, dok je u Crnoj Gori obavljena jedna policijska posjeta i razgovor sa stanarima.

    Zaplijenjene velike količine narkotika

    U evropskim zemljama policija je zaplijenila ukupno 950 kilograma različitih vrsta droge. Među najvećim pojedinačnim zapljenama izdvajaju se 150 kilograma amfetamina u Njemačkoj i isto toliko ketamina u Velikoj Britaniji.

    U Nizozemskoj je oduzeto 40 kilograma MDMA, dok je u Francuskoj zaplijenjeno 50 kilograma kanabisa, kao i kokain.

    Policija je pronašla i psilocibinske gljive, elektronske cigarete koje sadrže THC, kao i više od milion tableta koje se izdaju na recept.

    Posebno velike zapljene ostvarene su u SAD, gdje je oduzeto više od 4,8 tona narkotika, kao i više od 150 miliona evra u gotovini i kriptovalutama.

    Ugašeno pet velikih ilegalnih tržišta

    Tokom operacije zaplijenjeno je i više od 60 miliona evra u gotovini i kriptovalutama, kao i 57 komada vatrenog oružja i municija.

    Jedan od ključnih rezultata akcije jeste gašenje pet velikih ilegalnih tržišta na dark vebu: „Archetyp“, „Bohemia“, „Nemesis“, „Kingdom“ i „Tor2Door“.

    Akcija je trajala od maja 2025. do oktobra 2026. godine, a osim hapšenja i zapljena, obuhvatila je i istrage protiv korisnika foruma, internet prodavnica pojedinačnih trgovaca i servisa za šifrovanu komunikaciju.

    Evropol je pružao operativnu podršku policijskim agencijama, uključujući angažovanje svojih timova u Češkoj i Sloveniji, kao i koordinaciju i razmjenu obavještajnih podataka između zemalja učesnica.

  • Zelenski o skandalu u SBU: Ovo je sramotno i apsolutno neprihvatljivo

    Zelenski o skandalu u SBU: Ovo je sramotno i apsolutno neprihvatljivo

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je nove kadrovske promjene u Službi bezbjednosti Ukrajine (SBU) nakon što je otkrivena navodna umiješanost visokih bezbjednosnih i policijskih zvaničnika u zaštitu organizovane kriminalne grupe.

    Zelenski je slučaj ocijenio kao „uznemirujući, sramotan i apsolutno neprihvatljiv“, poručivši da očekuje potpunu istragu i konkretne rezultate.

    „Zbog ovoga su već uslijedila razrješenja u Službi bezbjednosti Ukrajine, a biće donesene i druge kadrovske odluke“, izjavio je Zelenski, prenose Nezavisne.

    Slučaj istražuju Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAPO), a odnosi se na kriminalnu mrežu za koju istražioci tvrde da je imala zaštitu pojedinaca iz bezbjednosnih i pravosudnih institucija.

    Prema navodima istrage, organizovana grupa bavila se prevarama putem pozivnih centara, trgovinom narkoticima, nezakonitom proizvodnjom cigareta i falsifikovanjem stranog novca. Istražioci sumnjaju i da su pojedini pripadnici institucija učestvovali u planiranju otmica, napada i drugih oblika nasilja.

    U okviru operacije „Kartaga“ identifikovano je najmanje 12 članova kriminalne organizacije. Među osumnjičenima su prvi zamjenik načelnika jednog od odjeljenja SBU, rukovodilac jednog od odjeljenja Nacionalne policije i zamjenik rukovodioca kriminalističke policije u Kijevskoj oblasti.

    Antikorupcijske institucije saopštile su da je pet osoba formalno obaviješteno o sumnjama koje im se stavljaju na teret, dok se nastavljaju aktivnosti na identifikovanju i procesuiranju ostalih učesnika.

    Zelenski je najavio i prijedlog zakonskih izmjena prema kojima bi zaposleni u SBU bili obavezni da javno prijavljuju svoju imovinu. Time bi, prema njegovim riječima, trebalo dodatno povećati transparentnost i odgovornost unutar bezbjednosnih struktura.

    Ukrajinski predsjednik poručio je da očekuje da istraga bude sprovedena do kraja i da odgovorni snose posljedice.

  • Nova šefica Nvidije među najbogatijim Amerikankama: Karijeru gradila u Microsoftu i Ciscu

    Nova šefica Nvidije među najbogatijim Amerikankama: Karijeru gradila u Microsoftu i Ciscu

    Kolet Kres (Colette Kress), dosadašnja finansijska direktorica kompanije Nvidia, privremeno je preuzela rukovođenje jednim od najvećih svjetskih proizvođača čipova nakon iznenadne ostavke osnivača i dosadašnjeg izvršnog direktora Džensena Huanga (Jensen Huang).

    Kres (59) je na čelu finansija Nvidije posljednjih 13 godina, tokom kojih je kompanija doživjela ogroman rast zahvaljujući razvoju vještačke inteligencije. Prema objavljenim podacima, godišnji prihodi Nvidije porasli su sa 4,13 milijardi dolara u vrijeme njenog dolaska na 215,9 milijardi dolara u fiskalnoj 2026. godini.

    Kako pišu Nezavisne, Kres će obavljati dužnost izvršne direktorice dok upravni odbor ne pronađe trajnog nasljednika Huanga, koji je kompaniju osnovao 1993. godine.

    U Nvidiju je stigla u septembru 2013. godine, a prije toga gradila je karijeru u nekim od najvećih tehnoloških kompanija svijeta. Osam godina radila je u kompaniji Texas Instruments, zatim je od 1997. do 2010. godine bila zaposlena u Microsoftu, gdje je obavljala i funkciju finansijske direktorice odjeljenja Server and Tools. Nakon toga prešla je u Cisco, gdje je vodila finansije tehnološkog sektora.

    Diplomirala je finansije na Univerzitetu Arizona, a magistrirala poslovno upravljanje na Univerzitetu Southern Methodist u Teksasu.

    Među najbogatijim Amerikankama

    Pored značajne poslovne karijere, Kres se nalazi i među najbogatijim Amerikankama koje su same stekle bogatstvo.

    Magazin Forbes uvrstio ju je na 32. mjesto liste najbogatijih Amerikanki za 2026. godinu, sa procijenjenim bogatstvom od oko 1,2 milijarde dolara. Prema podacima koje je objavio Reuters, vrijednost njenih akcija Nvidije na zatvaranju berze 11. novembra iznosila je približno 750 miliona dolara, dok je prethodnog mjeseca prelazila milijardu dolara. Razlika u procjenama povezana je sa različitim datumima vrednovanja imovine. <Cite refs={[“turn490014search0”,”turn490014news6”,”turn490014search5”]}/>

    Pred njom veliki izazov

    Kres preuzima rukovođenje kompanijom u osjetljivom trenutku, nakon što je Huang podnio ostavku poslije izvještaja o dvije vanbračne veze, od kojih se jedna dovodi u vezu sa poslovnom ženom koju američke obavještajne službe sumnjiče za povezanost sa kineskom špijunažom.

    Upravni odbor Nvidije pokrenuo je nezavisnu istragu mogućih bezbjednosnih posljedica, ali zasad nisu objavljeni dokazi da su poslovne tajne kompanije ili nacionalna bezbjednost SAD ugroženi.

    Odlazak Huanga, koji je kompaniju vodio 33 godine, izazvao je reakciju na finansijskom tržištu, a akcije Nvidije zabilježile su značajan pad.

    Kres će, uz novu funkciju, nastaviti da obavlja i dužnost finansijske direktorice. Upravni odbor razmatraće unutrašnje i spoljne kandidate za trajnog izvršnog direktora, a za sada nije poznato koliko će dugo ona ostati na čelu kompanije niti da li će se kandidovati za stalnu poziciju.

  • Novi zahtjev pred sjednicu Glavnog odbora SDS: Predložena promjena datuma i mjesta održavanja

    Novi zahtjev pred sjednicu Glavnog odbora SDS: Predložena promjena datuma i mjesta održavanja

    Uoči sjednice Glavnog odbora Srpske demokratske stranke, koja bi trebalo da bude održana narednih dana, stigao je prijedlog da se promijene mjesto i datum njenog održavanja.

    Predsjednik Gradskog odbora SDS u Prnjavoru Milan Aleksić uputio je zahtjev predsjedniku Glavnog odbora i Sekretarijatu stranke da sjednica, umjesto 15. novembra u Istočnoj Ilidži, bude održana 17. novembra u Prnjavoru.

    Aleksić je obrazložio da je za donošenje odluka koje će uticati na budućnost stranke potrebno obezbijediti ozbiljnu pripremu i prisustvo što većeg broja članova Glavnog odbora.

    „Predložio sam da se sjednica održi u utorak, 17. novembra, u Prnjavoru, u dogovorenom terminu. Odluke koje su važne za budućnost Srpske demokratske stranke zahtijevaju ozbiljan i odgovoran pristup“, izjavio je Aleksić.

    Kako piše Srpskainfo, na sjednici Glavnog odbora trebalo bi da se razgovara o važnim kadrovskim i političkim pitanjima, među kojima je i izbor kandidata za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Među imenima koja se pominju kao potencijalni kandidati nalaze se predsjednik SDS Branko Blanuša i upravo Milan Aleksić.

    Sjednica dolazi u trenutku novih unutrašnjih previranja u SDS, nakon izbornog poraza i sukoba unutar stranačkog rukovodstva. Pojedini funkcioneri ranije su zatražili Blanušinu ostavku na mjesto predsjednika stranke, dok je on poručio da ne namjerava da podnese ostavku, ali da se neće kandidovati za novi mandat.

    Odluke Glavnog odbora mogle bi imati značajan uticaj na dalji pravac djelovanja SDS i odnose unutar stranke.

  • Stanivuković kritikovao nova zaduženja: Još 89 miliona KM za garancije

    Stanivuković kritikovao nova zaduženja: Još 89 miliona KM za garancije

    Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković kritikovao je odluku Vlade Republike Srpske o izdavanju novih kreditnih garancija u ukupnom iznosu od 89 miliona KM, poručujući da se problemi u energetskom sektoru ponovo rješavaju zaduživanjem.

    Od ukupnog iznosa, 50 miliona KM odnosi se na nabavku uglja za Termoelektranu Ugljevik, devet miliona KM namijenjeno je Rudniku i Termoelektrani Gacko, dok se preostalih 30 miliona KM odnosi na preduzeće „Autoputevi Republike Srpske“.

    Stanivuković je posebno problematizovao izdvajanje novca za nabavku uglja za Ugljevik, podsjećajući na ranije primjedbe u vezi sa kvalitetom i dopremom uglja iz Bukove Kose, poznatog kao „Rufijev ugalj“.

    Kako je naveo u objavi koju prenosi Srpskainfo, postavlja se pitanje ko je ugovorio nabavku, po kojoj cijeni i ko će snositi odgovornost ukoliko nekvalitetan ugalj izazove nove probleme u radu termoelektrane.

    „Kredit na kredit, garancija na garanciju, a odgovornosti nema!“, poručio je Stanivuković, dodajući da bi javnosti trebalo predočiti i na osnovu kojeg ugovora je do sada isporučivan ugalj za Termoelektranu Ugljevik.

    On smatra da bi prioritet trebalo da bude rješavanje problema domaćih rudnika i stabilizacija energetskog sistema, umjesto novog zaduživanja.

    Stanivuković je zatražio objavljivanje svih ugovora, ugovorenih cijena i analiza kvaliteta uglja, kao i utvrđivanje odgovornosti svih koji su učestvovali u ovom poslu.

    „Još 50 miliona za ugalj, devet miliona za RiTE Gacko i 30 miliona za Autoputeve. Dokle više? Građani Republike Srpske nisu dužni da beskonačno plaćaju tuđe promašaje“, poručio je Stanivuković.