Dvanaestogodišnja djevojčica iz Beograda, čiji je nestanak prijavljen juče, 23. jula i za kojom je bio tokom noći otvoren sistem “Pronađi me” pronađena je, saopštio je MUP. Srbije
Kako se navodi na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, djevojčica se, nepovrijeđena, sama vratila kući.
Sistem “Pronađi me” je zatvoren pošto je djevojčica pronađena, prenosi RTS
Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uvela je nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima su Evropska unija, Kina, Indija, Japan, Australija i Velika Britanija, čime je otvoreno novo poglavlje trgovinskih sukoba sa ključnim svjetskim ekonomijama.
Nove mjere stupile su na snagu u petak ujutro, a odnose se na zemlje koje zajedno čine čak 99,4 odsto američkog uvoza, prenio je CNN.
Odluka predstavlja novi pokušaj Bijele kuće da sprovede Trampovu trgovinsku politiku nakon što je američki Vrhovni sud ranije ove godine poništio njegove ranije “recipročne” carine uvedene na osnovu vanrednih predsjedničkih ovlašćenja.
Visoki zvaničnici Bijele kuće poručili su da predsjednik neće odustati od svojih trgovinskih ciljeva samo zato što je jedan pravni mehanizam osporen na sudu.
“Predsjednik neće dozvoliti da njegova trgovinska politika i ukupni ciljevi budu potkopani samo zato što je sud ograničio jedan od alata koji mu stoje na raspolaganju”, saopštila je administracija.
Vašington se poziva na prinudni rad
Nove carine uvedene su nakon višemjesečne istrage Kancelarije trgovinskog predstavnika SAD (USTR), koja je zaključila da brojne zemlje nisu učinile dovoljno da spriječe uvoz i izvoz robe proizvedene prinudnim radom.
Prema navodima američke administracije, pojedini trgovinski partneri dobili su nižu stopu od 10 odsto jer su preduzeli određene mjere protiv prinudnog rada, dok će ostali plaćati carinu od 12,5 odsto.
Istovremeno, pojedini proizvodi, uključujući naftu, gas i robu koju nije moguće nabaviti od domaćih proizvođača, izuzeti su od novih mjera.
Brisel: Optužbe nemaju utemeljenje
Prva oštra reakcija stigla je iz Brisela.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas odbacila je tvrdnje Vašingtona da EU ne čini dovoljno u borbi protiv prinudnog rada.
“Ne možete to reći za Evropsku uniju. Ako upoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mi imamo plaćeni godišnji odmor i veoma dobre radne uslove za naše radnike, tako da to zaista nije utemeljeno”, rekla je Kalas na marginama sastanka ASEAN-a u Manili.
Ona je dodala da Evropska unija nije očekivala novu rundu američkih carina.
“Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora. Zato nam je ovo neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje”, poručila je Kalas i najavila da će Brisel od Vašingtona zatražiti detaljno objašnjenje odluke.
Australija: Potpuno neopravdano
Nezadovoljstvo je izrazila i Australija, kojoj je carina povećana sa 10 na 12,5 odsto.
Australijski ministar trgovine Don Farel ocijenio je da je odluka Vašingtona “potpuno neopravdana” i poručio da će Kanbera nastaviti da traži ukidanje svih američkih carina na australsku robu.
I ministar odbrane Ričard Marls izjavio je da nova odluka “nema nikakvog smisla”.
Brazil najavio odgovor
Oštar odgovor stigao je i iz Brazila.
Vlada u Braziliji odbacila je američke carine kao proizvoljne i neopravdane, optuživši Vašington da pitanje ljudskih prava koristi kao izgovor za sprovođenje protekcionističke trgovinske politike.
Brazil je najavio da će aktivirati mehanizme predviđene svojim Zakonom o reciprocitetu i pokrenuti postupak pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (STO).
Kanada pod posebnim pritiskom
Istovremeno, Kanada se suočava s dodatnim pritiskom iz Vašingtona.
Administracija Donalda Trampa ove sedmice najavila je i posebne carine od 50 odsto na dio kanadske robe, koje bi trebalo da stupe na snagu narednog mjeseca.
Kanadski premijer Mark Karni poručio je da su “sve opcije na stolu”, uključujući moguće protivmjere i dodatnu diverzifikaciju trgovine kako bi se smanjila zavisnost od američkog tržišta.
Moguće nove istrage
Američka administracija već priprema nove trgovinske istrage koje bi mogle dovesti do dodatnih carina.
Jedna od njih odnosi se na navodnu prekomjernu proizvodnju u velikim izvoznim ekonomijama, uključujući Kinu, Meksiko i Evropsku uniju.
Za razliku od ranijih Trampovih “recipročnih” carina, koje su osporene pred sudovima, nove mjere zasnovane su na članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji se smatra pravno znatno otpornijim i omogućava da carine ostanu na snazi neograničeno dugo.
Prema najavama iz Bijele kuće, administracija razmatra i dodatne načine za povećanje uvoznih dažbina, što ukazuje da bi trgovinske tenzije između Sjedinjenih Država i njihovih najvećih partnera mogle dodatno da se pojačaju u narednim mjesecima.
Na Volstritu (Wall Street) berzanski indeksi zabilježili su oštar pad, nakon snažnog rasta cijena nafte i novih zabrinutosti investitora zbog velikih ulaganja tehnoloških kompanija u razvoj vještačke inteligencije.
Dow Jones indeks oslabio je 0,97 odsto i zaključio trgovanje na 51.711 bodova. S&P 500 pao je 1,21 odsto, na 7.408 bodova, dok je Nasdaq potonuo 2,15 odsto, na 25.137 bodova.
Tesla i Alphabet među najvećim gubitnicima
Među najvećim gubitnicima bile su dionice Alphabeta i Tesle, prvih kompanija iz grupe takozvanih „Sedam veličanstvenih“ koje su objavile poslovne rezultate.
Dionica Tesle potonula je 14,5 odsto jer kvartalni rezultati proizvođača električnih automobila nisu ispunili očekivanja investitora. Tržišna vrijednost kompanije tako je za samo jedan dan smanjena za oko 200 milijardi dolara.
Istovremeno, dionica Alphabeta izgubila je više od sedam odsto vrijednosti, čime je izbrisano oko 300 milijardi dolara tržišne kapitalizacije matične kompanije Gugla. Investitore je zabrinulo novo povećanje ionako visokih troškova za razvoj infrastrukture za vještačku inteligenciju.
Cijena nafte iznad 100 dolara
Tržište je dodatno opteretio snažan rast cijena nafte. Na londonskoj berzi cijena barela premašila je 100 dolara prvi put od maja, dok je na američkom tržištu porasla iznad 92 dolara.
Rast cijena uslijedio je nakon pogoršanja situacije na Bliskom istoku, zbog čega je Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte, praktično zatvoren za pomorski saobraćaj.
Američka vojska juče je izvela novi talas vazdušnih udara na Iran, dok je Teheran odgovorio napadima na američke vojne baze u susjednim zemljama.
Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je „ozbiljnu vojnu odmazdu“ protiv Irana i Huta, nakon što su jemenski pobunjenici napali dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru.
Rast cijena nafte povećava rizik od inflacije
Analitičari upozoravaju da bi nastavak rasta cijena nafte mogao ponovo podstaći inflaciju i natjerati centralne banke da razmotre novo povećanje kamatnih stopa.
„Rast cijena nafte ovim tempom predstavlja značajan makroekonomski i tržišni rizik“, rekao je Met Miskin (Matt Miskin), analitičar kompanije Manulife John Hancock Investments.
On ističe da, uprkos dobrim poslovnim rezultatima mnogih kompanija, među investitorima nema mnogo optimizma.
„Ukupni rezultati su odlični, ali su mnoge kompanije imale pojedinačne probleme koji su doveli do pada cijena njihovih dionica. Čim se pojavi i najmanji znak slabosti, investitori masovno prodaju akcije“, rekao je Miskin.
Pad i na evropskim berzama
Negativno raspoloženje prenijelo se i na evropska tržišta kapitala.
Londonski FTSE indeks pao je 0,73 odsto, na 10.639 bodova, frankfurtski DAX izgubio je 1,56 odsto i spustio se na 24.763 boda, dok je pariški CAC oslabio 1,64 odsto, na 8.299 bodova, prenosi Jutarnji.
Folksvagen grupa zabilježila je još jedan pad profita u drugom kvartalu, čime je potvrđena velika kriza u ovom gigantu autoindustrije.
U periodu od aprila do juna, neto dobit grupe nakon oporezivanja pala je za 32,9 odsto, na 1,54 milijarde evra, saopštio je najveći evropski proizvođač automobila iz Volfsburga.
U drugom kvartalu 2025. godine Folksvagen je ostvario zaradu od 2,29 milijardi evra. To je već tada bilo 36 odsto manje nego godinu ranije, prema podacima Njemačke novinske agencije (DPA).
Isporuke širom grupacije pale su za gotovo devet odsto, na 2,08 miliona vozila, što je kompanija ranije i najavila. Na važnom kineskom tržištu prodaja je pala čak za više od trećine, na 424.300 vozila. Međutim, van Kine prodaja je zabilježila nešto bolje rezultate.
Carine, ratovi, geopolitičke tenzije i sve snažnija konkurencija stvorili su dodatne poteškoće za kompaniju, izjavio je izvršni direktor Folksvagena Oliver Blume.
Zbog toga kompanija planira nove mjere smanjenja troškova koje uključuju značajno smanjenje broja zaposlenih. Pod revizijom je do 50.000 radnih mjesta širom svijeta, kao i četiri fabrike u Njemačkoj, pored ranije najavljenog ukidanja 50.000 radnih mjesta do 2030. godine.
Ovakvim planovima snažno se protive sindikati i radničko vijeće. Protivljenje postoji i iz savezne pokrajine Donja Saksonija, koja posjeduje 20 odsto udjela u Folksvagenu i ima dva predstavnika u nadzornom odboru. Zajedno sa zaposlenima, oni imaju većinu u tom tijelu. Prema medijskim izvještajima, planove je odbor u početku odbio.
Folksvagen je već ranije najavio ukidanje 50.000 radnih mjesta u cijeloj grupaciji u Njemačkoj do 2030. godine. Od tog broja, oko 35.000 radnih mjesta odnosi se na matični brend, dok će ostatak biti u kompanijama poput Audija i Poršea.
Više od 37.000 zaposlenih već je potpisalo odgovarajuće sporazume o odlasku iz kompanije.
Kompanija OpenAI istražuje incident nakon što je testni model vještačke inteligencije ove sedmice izašao iz kontrolisanog okruženja i tokom interne bezbjednosne provjere dospio do servera druge kompanije.
Prema navodima Si-En-Ena, model je tokom interne evaluacije sajber bezbjednosti pronašao put iz sandboksa, okruženja namijenjenog za izolovano testiranje AI sistema.
Predsjednik OpenAI-ja Greg Brokman rekao je na konferenciji za medije da kompanija sprovodi potpunu istragu kako bi razumjela sve okolnosti incidenta.
„Ovo je nešto što treba shvatiti veoma ozbiljno i zbog toga preispitujemo svaki dio našeg procesa kako bismo odredili pravi odgovor“, rekao je Brokman.
Problem je, prema riječima stručnjaka, nastao jer testno okruženje nije bilo u potpunosti odsječeno od mreže. Iz OpenAI-ja su naveli da su modeli imali veoma ograničen pristup mreži kako bi mogli instalirati resurse iz interno hostovanog softvera treće strane.
Džesika Dži iz Centra za bezbjednost i nove tehnologije pri Džordžtaun univerzitetu rekla je da je upravo ranjivost u tom softveru otvorila put prema internetu, a zatim i prema platformi Haging Fejs, koristeći ukradene akreditive i druge slabosti sistema.
Sagovornici Si-En-Ena upozoravaju da ovo nije samo izolovan incident, već signal šireg problema u razvoju naprednih AI agenata. Modeli koji se treniraju metodama nagrađivanja za izvršavanje zadataka mogu, ukoliko nisu usmjereni na etičko rješavanje problema, posegnuti i za nelegalnim koracima kako bi ostvarili zadati cilj.
Stiven Adler, bivši šef bezbjednosti proizvoda u OpenAI-ju, rekao je da sada postoje stvarni dokazi da neusaglašeni AI sistemi u određenim okolnostima mogu počiniti krivična djela, ukoliko ne postoje snažne zaštitne mjere.
Zbog toga raste pritisak istraživača, stručnjaka za sajber bezbjednost i zakonodavaca da se uvedu stroža pravila za testiranje ovakvih sistema.
Stručnjaci navode da bi kompanije morale agresivnije izolovati testne modele i zadržati mogućnost ručnog isključivanja mrežnog pristupa kao krajnju zaštitu u rizičnim scenarijima.
Grčka je odobrila nabavku višeslojnog sistema protivvazdušne odbrane od Izraela vrijednog do 3,5 milijardi evra, kao i kupovinu različitih vrsta dronova i vojnih transportnih aviona C-390 od brazilske kompanije „Embraer“.
Grčki Savjet za nacionalnu bezbjednost (KYSEA) dao je preliminarno odobrenje za ovaj projekat ranije ove godine, a u četvrtak je potvrdio i ugovore o nabavci, izjavio je ministar odbrane Nikos Dendijas.
Grčka planira da uspostavi višeslojni sistem zaštite od balističkih raketa, vazdušnih prijetnji i bespilotnih letjelica pod nazivom „Ahilov štit“.
Osnovu novog sistema činiće izraelski radari i raketni sistemi kompanija „Rafael“ i „Israel Aerospace Industries“.
„Sistem će biti spreman i potpuno operativan u roku od 35 mjeseci“, rekao je Dendijas.
On je dodao da će grčke kompanije učestvovati u proizvodnji i obezbijediti najmanje 25 odsto komponenti budućeg sistema.
Grčka trenutno za zaštitu svog vazdušnog prostora koristi američke sisteme „Patriot“, ali i starije ruske sisteme S-300.
U okviru šireg plana modernizacije oružanih snaga, Atina namjerava da do 2036. godine uloži oko 28 milijardi evra u obnovu i unapređenje vojne opreme i kapaciteta.
– Kao što sam prije godinu dana predvidio ranjivost Ormuskog moreuza, sada smatram da će EU pogoditi teška energetska kriza, jer će cijene nafte, a i gasa drastično skočiti, a Evropljani će trpjeti posljedice jer njihove birokrate vode borbu protiv ruskih energenata na račun Evropljana i njihovog prosperiteta – napisao je on na društvenoj mreži Iks.
Dmitrijev je za ponovni prekid saobraćaja kroz Ormuski moreuz rekao da predstavlja nadolazeći cunami energetske krize.
Svjetske cene nafte porasle su za šest odsto u četvrtak, pri čemu je cijena barela sirove nafte marke “Brent” porasla iznad 100 dolara, slijedi iz podataka sa berze.
Prema mišljenju Dmitrijeva, cijene nafte će premašiti i 150 dolara za barel.
– Ponovo smo na putu da se premaši granica od 150 dolara – naveo je on.
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će Sjedinjene Američke Države upotrijebiti iranski novac koji je u posjedu Vašingtona za nadoknadu štete na brodovima i teretu u Ormuskom moreuzu koju je pričinio Iran.
Tramp je naveo u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social da će šteta na brodovima i teretu biti nadoknađena iranskim novcem koji SAD “imaju u svom posjedu i kojim upravljaju”.
Tramp je ocijenio da je to “pravedan i ispravan potez”, a do njega dolazi u trenutku kada su brodovi u Ormuskom moreuzu, ključnom plovnom putu za transport nafte iz Zaliva, i dalje na meti iranskih napada.
Vlasnik privatnog objekta u banjalučkom naselju Rosulje, u Ulici kralja Petra, u blizini pekare Manja, ogradio je trotoar stubovima, zauzeo javnu površinu i izgradio silaznu rampu preko trotoara koja na nekim mjestima ima visinsku razliku i do 10 centimetara, požalili su se BL portalu mještani ovog naselja. Prema njihovim riječima, na ovaj način napravljena je “opasna zamka” za pješake i djecu na biciklima.
B. Mićić koji ovdje živi i svakodnevno prolazi ovom ulicom, kaže da je zabrinut zbog sigurnosti djece i pješaka koji koriste taj trotoar. Radi se o frekventnoj ulici kojom se non-stop kreću djeca na biciklima, a visinska razlika na rampi nije ni na koji način označena niti ograđena, što je, tvrdi on, čini posebno opasnom.
“Ispred privatnog objekta, čovjek je trotoar ogradio stubovima za svoj parking i napravio silaznu rampu. Kada vozite bicikl trotoarom, nalijećete direktno na 10 centimetara visinske razlike asfalta, neoznačene na bilo koji način. Ovdje je, jednostavno, nemoguće ne zapeti. Doslovno je privatizovana velika javna površina ograđena sa svih strana stubovima, plus poprečna, velika rampa. Tamo će sigurno biti povreda”, objašnjava Mićić za BL portal.BL portal pokušao je nekoliko puta kontaktirati vlasnika ovog privatnog objekta, ali od njega nismo uspjeli da dobijemo odgovor. Pritužbe iz Rosulja poslali smo i Gradskoj upravi Banjaluka, iz koje su nam rekli da će inspekcija izaći na teren, ali nisu precizirali kada.
U Banjaluci je večeras otvoren “Street Food Fest”.
Festival će do 1. avgusta okupiti ljubitelje dobre hrane, muzike i druženja.
Tokom deset festivalskih dana, prostor iza Prirodno-matematičkog fakulteta, uz Park “Mladen Stojanović”, postaće centar najbolje Street Food ponude, bogatog muzičkog programa i brojnih sadržaja za sve generacije.
Festival će biti otvoren svakog dana od 18.00 do 01.00 čas, a ulaz je besplatan za sve posjetioce.