VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Posjeta Kremlju rezultat naše upornosti i istrajnosti

    Stevandić: Posjeta Kremlju rezultat naše upornosti i istrajnosti

    Posjeta naše delagecije Kremlju je rezultat upornosti i istrajnosti Republike Srpske, rekao je predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

    – Upravo smo zbog toga i bili u prvom redu – istakao je Stevandić.

    Naveo je da su ljudi u Kremlju procijenili da Srpska ima snagu karaktera i da smo spremni da izdržimo sve izazove.

    – Stvorili smo situaciju u kojoj je svima jasno da će svi visoki predstavnici biti niski i da će ih Republika Srpska sve nadživjeti – istakao je Stevandić i poručio da je Kristijan Šmit uništio međunacionalne odnose u BiH.

    Poručio je da je Šmitov rezultat upravo onakav kakav je i prikazao.

    – Stvorio je toliko smeća i toliko odluka koje mora neko da popravlja – rekao je Stevandić.

     

    Podsjećamo, u Kremlju je održan sastanak delegacije Srpske sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, koju su činili predsjednik Siniša Karan, predsjednik NSRS Nenad Stevandić i lider SNSD-a Milorad Dodik.

  • Potvrđeno da Šmit odlazi s funkcije: Šta je razlog

    Potvrđeno da Šmit odlazi s funkcije: Šta je razlog

    Kancelarija visokog predstavnika objavila je da Kristijan Šmit napušta funkciju visokog predstavnika, ali da će na poziciji ostati do imenovanja njegovog zamjenika.

    Time se potvrđuje pisanje Nezavisnih novina o tome da se priprema Šmitov odlazak. Prema informacijama koje smo mi objavili, Šmit je insistirao da ode u penziju i da bi trebalo da ostane dok se ne sprovedu naredni opšti izbori.

    Rok za njegov odlazak za sada nismo uspjeli da potvrdimo, a moguće je da unutar međunarodne zajednice o tome idalje ne postoji konsenzus. Prema saznanjima “Nezavisnih”, SAD očekuju da on ode odmah, ali Njemačka, kao i EU, insistiraju da mora biti sproveden izbor njegovog nasljednika i da on mora da ostane kao v.d. do tada.

    Problem mogućeg američkog nasljednika

    Ako bi Šmit napustio BiH odmah, njegovu ulogu bi preuzeo njegov zamjenik, američki diplomata Lui Krišok, ali tu bi nastao problem za Evropu jer je prema dogovoru iz Dejtona predviđeno da ulogu visokog predstavnika obavlja Evropljanin, šefa Misije OEBS-a Amerikanac, kao i vojne misije NATO u BiH. Dolazak američkog diplomate, koliko god se radilo o profesionalnom i stručnom diplomati, za Evropu bi predstavljalo suviše veliki problem.

    OHR je saopštio da Šmit funkciju napušta dobrovoljno, što, prema saznanjima “Nezavisnih”, nije potpuno tačno jer je Šmit želio da odradi svoj mandat do penzionisanja. S druge strane Njemačka je stala na stranu svog predstavnika jer je u pitanju i ugled te zemlje i ne želi da on ode dok se ne zatvori OHR.

    Iz OHR-a kažu da je Upravni odbor za sprovođenje mira već informisan o ovoj odluci, i da je zatraženo da počne proces izbora njegovog nasljednika.

    Da li će novi visoki predstavnik biti imenovan bez UN-a?

    Prema saznanjima “Nezavisnih”, izvjesno je da će novi visoki predstavnik biti imenovan na isti način kao i Šmit, bez formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a. Ako se to pokaže tačno, padaju u vodu teorije da je za odlazak Šmita odgovoran Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, jer on zastupa poziciju Rusije koja želi da se novi visoki predastavnik izabere u UN-u, a ne od strane PIC-a, gdje zapadne zemlje imaju presudan uticaj.

    To će se posebno pokazati ako za Šmitovog nasljednika bude imenovana Dama Karen, britanska specijalna izaslanica za zapadni Balkan, s odličnim odnosima s administracijom Donalda Trampa.

    U saopštenju, Šmit je istakao je ostvaren značajan napredak u funkcionalnosti institucija BiH, čime je želio odbraniti svoj angažman u BiH od kritika koje su se često pojavljivale u javnosti o tome da je bio suviše servilan prema Hrvatima, da je bio previše mekan i neodlučan u ključnim trenucima, da je odlukama urušavao institucije BiH, pa i da je bio popustljiv prema Dodiku.

    U jednom dijelu saopštenja, priznaje se da Šmit ipak nije ostvario svoj glavni cilj – ispunjavanje agende 5+2 i zatvaranje kancelarije. Nije tajna da je Šmit došao s namjerom da bude zadnji visoki predstavnik i da poslije njega ključnu ulogu u BiH preuzme Evropa.

    To se, međutim, teško ostvaruje jer EU idalje nema jedinstvenu spoljnopolitičku viziju, posebno zbog činjenice da se odluke u spoljoj politici i bezbjednosti moraju donositi jednoglasno na nivou Savjeta EU, što otežava bilo kakvu spoljnopolitičku aktivnost. Osim toga, unutar EU pojedine zemlje članice imaju različite spoljnopolitičke prioritete na Balkanu, što se takođe negativno odražava na pristup EU.

    Zato se SAD ispostavljaju idalje kao ključni faktor uticaja u BIH, što se vidi prema dogovorima i poslovnim aranžmanima koje sklapaju i koje namjeravaju sklopiti u narednom periodu.

    Zašto SAD žele odlazak Šmita

    Vjeruje se da je možda upravo to ključni razlog zašto američka administracija želi da on ode – smatraju da je slab, bez dovoljno uticaja i da nije u stanju riješiti probleme, od državne imovine, pa do drugih pitanja.

    “Kristijan Šmit zahvalio je građanima Bosne i Hercegovine na gostoprimstvu, toplini i podršci koju je dobio tokom mandata. Naveo je da je u tom periodu došlo do sazrijevanja domaćih pravosudnih institucija, koje su odlučno djelovale u zaštiti ustavnog i pravnog poretka države. Takođe je istakao da su preduzeti važni koraci kako bi institucije postale funkcionalnije i kako bi se osigurao integritet izbora. Dodao je da će u narednim godinama biti potrebno dodatno raditi na provođenju svih odluka Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, zaključeno je u saopštenju OHR-a.

  • Rekordna prodaja stanova

    Rekordna prodaja stanova

    Za samo prva tri mjeseca ove godine u Republici Srpskoj prodato je 957 novih stanova što je i najveći broj u posljednjih 10 godina, a najviše ih je prodato u Banjaluci.

     

    Pokazuju to podaci Republičkog zavoda za statistiku, a kako ističu iz ove institucije, poredeći sa istim periodom lani, riječ je o rastu prodaje od 80.9 odsto.

    “Jedan od razloga za ovakav skok broja zabilježenih kupoprodaja jeste i pomjeranje roka završetka izgradnje sa kraja 2025. na početak 2026. godine”, objašnjavaju oni.

    Kako dodaju, prosječna cijena završenih i prodatih novih stanova u prvom tromjesečju 2026. godine iznosila je 2.882 KM/m2 i u odnosu na prvo tromjesečje 2025. godine niža je za 6,4 odsto i u odnosu na prosječnu cijenu završenih i prodatih novih stanova u 2025. godini niža je za 4,7 odsto.

    “Prosječna cijena novog završenog i prodatog stana u Republici Srpskoj, u prvom tromjesečju 2026. godine, formirana je na osnovu podataka za 18 gradova/opština, u kojima je zabilježena kupoprodaja, a prvi put i u Kostajnici. Prema prosječnim cijenama samo kvadrat novog stana u Banjaluci i Trebinju prelaze tri hiljade KM”, navode oni.

    Prema njihovim podacima, ukupna vrijednost svih završenih i prodatih novih stanova, ukupne korisne površine 50 803 m², iznosila je 146,4 miliona KM, od čega su građevinski investitori najviše naplatili u Banjaluci, preko 40 miliona KM, odnosno 27,3 odsto od ukupnog iznosa u RS.

    “Prosječna veličina prodatih novih stanova, prema podacima o korisnoj površini, u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju 2026. godine je 53 m2”, stoji među podacima.

    Iz Zavoda su naveli i 10 gradova sa najvećim brojem prometovanja u prva tri mjeseca.

    1. Banjaluka – 189 stanova po prosječnoj cijeni od 3.881 KM/m²

    2. Prnjavor – 118 stanova po prosječnoj cijeni od 2.174 KM/m²

    3. Trebinje – 94 stana po prosječnoj cijeni od 4.577 KM/m²

    4. Prijedor 89 stanova po prosječnoj cijeni od 2.711 KM/m2

    5. Istočna Ilidža – 87 stanova po prosječnoj cijeni od 2.436 KM/m²

    6. Modriča – 74 stana po prosječnoj cijeni od 1.711 KM/m²

    7. Doboj – 62 stana po prosječnoj cijeni od 2.770 KM/m²

    8. Foča – 55 stanova po prosječnoj cijeni od 2.372 KM/m²

    9. Kotor Varoš – 35 stanova po prosječnoj cijeni od 2.317 KM/m²

    10. Istočno Novo Sarajevo – 33 stana po prosječnoj cijeni od 2.875 KM/m²

  • Eksplozija na objektu u izgradnji u Banjaluci, policija traga za počiniocima

    Eksplozija na objektu u izgradnji u Banjaluci, policija traga za počiniocima

    Banjalučka policija traga za nepoznatom osobom ili više njih koje su aktivirale eksplozivnu napravu u objektu u izgradnji u Banjaluci, a u eksploziji je pričinjena materijalna šteta.

    Eksplozija se dogodila juče, 10. maja, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    “Policijskoj upravi Banjaluka juče ujutro prijavljeno je da je nepoznato lice ili više njih tokom noći u objektu u izgradnji aktiviralo eksplozivnu napravu, za sada nepoznatih karakteristika, usljed čega su nastala oštećenja na objektu”, naveli su iz policije.

    Policijski službenici preduzimaju mjere i radnje na rasvjetljavanju krivičnog djela “Izazivanje opšte opasnosti” i identifikovanju izvršioca.

    O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružno javno tužilaštvo Banjaluka.

    Na području koje pokriva ova uprava juče su evidentirana tri krivična djela, jedno narušavanje javnog reda i mira i deset saobraćajnih nezgoda u kojima su dva lica zadobila tjelesne povrede.

  • Stevandić o Šmitovom povlačenju: Marfi mu čuvao leđa, sada je kraj

    Stevandić o Šmitovom povlačenju: Marfi mu čuvao leđa, sada je kraj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić oglasio se nakon najave povlačenja Kristijana Šmita iz BiH, poručivši da je još 18. avgusta 2023. godine upozoravao na, kako je naveo, posljedice politike koju je tadašnji visoki predstavnik vodio uz podršku američkog ambasadora Majkla Marfija.

    Stevandić je u objavi na društvenoj mreži X podsjetio na otvoreno pismo koje je tog datuma uputio Šmitu, navodeći da je tada, „dok je Šmit bio najjači, a Marfi mu čuvao leđa“, iznio stavove o djelovanju OHR-a i odnosu prema Republici Srpskoj.

    „Rekao sam sve navedeno uz poruku da poslije ’41. dođe i ’45. i da mene neće strpati u svoj logor kao što su njegovi preci mog dedu odveli u Mathauzen. Karma ili pravilo, svejedno je. ŠMIT KAPUT! Ko će čistiti njegovo smeće?“, napisao je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i ranije je otvoreno kritikovao odluke i poteze Kristijana Šmita, osporavajući njegov legitimitet i tvrdeći da je djelovanje OHR-a dodatno produbilo političku krizu u BiH.

    Stevandićeva reakcija uslijedila je nakon informacija da bi Šmit mogao napustiti funkciju visokog predstavnika, što je izazvalo brojne političke komentare i reakcije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

  • Do kada će građani čekati povrat PDV-a na prvu nekretninu?

    Do kada će građani čekati povrat PDV-a na prvu nekretninu?

    Prije više od godinu dana je usvojen Zakon o povratu poreza na dodatu vrijednost, međutim njegova primjena se još ne nazire.

    Ovaj zakon je stupio na snagu još 12. aprila 2025. godine.

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na čijem čelu je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, još ovo pitanje nije stavio na dnevni red kako bi se konačno riješilo i kako bi ljudi mogli da dobiju povrat PDV-a na prvu nekretninu.

    Ipak, on je na konferenciji za novinare prije nekoliko dana rekao da će uskoro biti sazvana sjednica UO UIO i da su pored njega, Zora Vidović i Toni Kraljević, entitetski ministri finansija i članovi UO UIO, saglasni da se riješi ovo pitanje i omogući povrat PDV-a na prvu nekretninu.

    Ko ima pravo na povrat i od kada?
    Amidžić je rekao da niko neće biti oštećen, te da će svi koji su kupili prvu nekretninu nakon 12. aprila 2025. godine imati pravo na povrat PDV-a na prvu nekretninu.

    Podsjećamo, UO UIO BiH je u septembru prethodne godine usvojio Pravilnik o povratu PDV-a na prvu nekretninu, međutim nakon toga su bile omogućene 15-dnevne konsultacije kako bi svi mogli da upute primjedbe na ovaj pravilnik.

    Planirano je da se nakon toga održi sjednica na kojoj bi trebalo da se uvaže ili ne uvaže primjedbe, kako bi se pravilnik konačno usvojio i zaživio, međutim do sada to nije urađeno.

    Inače, ovaj zakon je najviše usvojen zbog visokih cijena nekretnina, kako bi se kupcima omogućilo da povratom PDV-a eventualno opreme tu nekretninu.

    Za nešto više od godinu dana cijene su drastično porasle, te je pitanje da li se za povrat PDV-a može opremiti stan ili kuća.

    Takođe, kad on stupi na snagu, postavlja se pitanje da li će država moći da isplati odjednom sve ljude koji su kupili nekretninu u roku od godinu dana.

    Novac gubi vrijednost dok pravilnik “putuje sporije od puža”
    Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, izrazio je ogorčenje zbog činjenice da još nije usvojen pravilnik koji bi omogućio povrat PDV-a pri kupovini prve nekretnine, ističući da ovaj pravilnik putuje sporije od puža.

    Politički pritisci: “Vrati ljudima pare”
    Saša Magazinović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i jedan od predlagača ovog zakona u ovom tijelu, nedavno je prozvao Amidžića i rekao mu, citiramo: “Vrati ljudima pare.”

    “Zakon o povratu PDV-a za kupovinu prve nekretnine usvojen je u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, objavljen u ‘Službenom glasniku’ i stupio na snagu prije više od godinu dana. Međutim, ljudi i dalje ne mogu ostvariti svoje zakonsko pravo jer UO UIO, na čijem ste čelu, nije usvojio provedbene akte. Javna rasprava je završena, dokumenti su pripremljeni, ali odluka nikada nije donesena. Posebno zabrinjava činjenica da ste na početku bili zagovornik ovog zakona, dok danas svojim (ne)djelovanjem postajete ključna prepreka njegovoj primjeni i putu da ljudi dobiju novac koji im zakonski pripada”, napisao je Magazinović, između ostalog, u pismu koje je uputio Amidžiću.

    Finansijski gubitak za građane: Šta se danas može kupiti za taj novac?
    Ekonomista Admir Čavalić je nedavno za “Nezavisne novine” rekao da je pitanje hoće li se ovaj pravilnik usvojiti.

    “Jasno je da pada vrijednost datog novca. Na gubitku su oni koji očekuju povrat PDV-a od strane države, odnosno oni koji su kupili stan. Posebno se to odnosi na one koji su očekivali da će dobiti taj novac još prošle godine, te pravili kalkulacije, planove, posudbe ili kreditiranje”, istakao je Čavalić.

    I potrošači su rekli slično, što je potvrdio i Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banjaluke, koji je rekao da novac iz aprila prošle godine danas nema istu vrijednost, te da to nije stvar utiska, nego jasnih brojki.

    “Iznos od 15.000-20.000 KM, na koji su porodice računale kroz povrat PDV-a, danas vrijedi manje i može pokriti manji dio opremanja stana ili kuće nego prije godinu dana. Zbog toga kašnjenje donošenja pravilnika nije samo administrativni problem, nego direktan finansijski gubitak za građane”, naglasio je Srdić.

  • Šmit odlazi iz OHR-a, u pozadini dogovor SAD i Banjaluke

    Šmit odlazi iz OHR-a, u pozadini dogovor SAD i Banjaluke

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje i koji nikada nije dobio potvrdu Savjeta bezbjednosti UN-a, prema tvrdnjama više diplomatskih izvora uskoro bi mogao da napusti funkciju u BiH.
    Kako navodi Istraga.ba, njemački diplomata našao se pod ozbiljnim pritiskom američke administracije zbog višegodišnjeg odugovlačenja rješavanja pitanja državne imovine, ali i zbog sve većeg nezadovoljstva njegovim političkim potezima u BiH.
    Prema istim informacijama, iz Vašingtona mu je navodno poručeno da mora riješiti pitanje državne imovine ili se povući sa funkcije, a pominjala se čak i mogućnost uvođenja američkih sankcija. Šmit je, tvrde izvori, svojim saradnicima već prenio da razmatra odlazak kako bi izbjegao dodatni politički i diplomatski pritisak.
    Istraga.ba navodi da je njegovo povlačenje navodno dio šireg političkog dogovora između američke administracije i predstavnika Republike Srpske, postignutog nakon što su SAD ublažile ili ukinule sankcije većem broju zvaničnika iz Srpske.
    Ostaje neizvjesno da li će Šmit uopšte govoriti pred Savjetom bezbjednosti UN-a na sjednici zakazanoj za utorak. Iz OHR-a je potvrđeno da se nalazi u Njujorku, gdje se sastao sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Guterešom.
    Iz OHR-a je saopšteno da je tokom sastanka bilo riječi o izazovima za Dejtonski sporazum i političkoj situaciji u regionu, ali bez konkretnih detalja. Kritičari već duže vrijeme upozoravaju da su brojni Šmitovi potezi dodatno produbili političku krizu u BiH, umjesto da doprinesu stabilizaciji odnosa.
    Njegov polugodišnji izvještaj za period od oktobra 2025. do aprila ove godine trebalo bi da bude razmatran pred Savjetom bezbjednosti. U dokumentu se navodi da je bezbjednosna situacija stabilna, ali krhka, te da političke blokade i sukobi ozbiljno opterećuju rad institucija BiH.
    Šmit u izvještaju posebno insistira na rješavanju pitanja državne imovine, tvrdeći da bez toga nije moguće realizovati ključne infrastrukturne projekte. Međutim, uprkos brojnim upozorenjima i nametnutim odlukama u drugim oblastima, upravo po ovom pitanju nije povukao konkretne poteze, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela međunarodne zajednice, ali i američke administracije.
    Posebno je spominjan projekat Južne plinske interkonekcije, koji Zapad vidi kao način smanjenja energetske zavisnosti BiH od ruskog gasa. Upravo zbog izostanka odluke o državnoj imovini, projekat je ostao blokiran, a odgovornost za zastoj sve češće se pripisuje i samom Šmitu.
    Na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti moglo bi biti otvoreno i pitanje njegovog legitimiteta, što godinama osporavaju vlasti Republike Srpske ukazujući da njegovo imenovanje nikada nije potvrđeno u UN-u.
    Šmita je na funkciju predložila Njemačka, a tokom političke karijere važio je za bliskog saveznika hrvatskog političkog vrha. Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije mu je dodijelio i odlikovanje Republike Hrvatske.
    Njegov mandat obilježile su brojne kontroverze, a posebno odluka iz aprila 2023. godine kada je suspendovao Ustav Federacije BiH na jedan dan kako bi omogućio formiranje vlasti koju su činili Trojka i HDZ, što su mnogi ocijenili kao direktno političko miješanje u unutrašnje odnose BiH.

  • Kina ima više rezervi od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kina ima više rezervi od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kina danas drži najveće strateške rezerve nafte na svijetu – procjenjuje se na čak 1,4 milijarde barela, što je više od ukupnih zaliha narednih devet najvećih rezervi zajedno.

    Ovaj podatak pokazuje koliko se velike sile ubrzano pripremaju za moguće energetske šokove, ratove, sankcije i poremećaje na globalnom tržištu goriva, prenosi Investitor.me.

    Prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA), strateške rezerve nafte postale su jedno od ključnih oružja država u periodu rastućih geopolitičkih tenzija i nestabilnosti na tržištu energenata.

    Situacija je dodatno eskalirala nakon zatvaranja Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih energetskih koridora na svijetu, što je prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA) izazvalo jednu od najvećih kriza u snabdijevanju energijom u modernoj istoriji.

    Kina ima više nafte od Amerike, Japana i Evrope zajedno

    Kineske strateške zalihe procijenjene su na 1,397 milijardi barela, čime Peking dominira globalnom listom energetskih rezervi.

    Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države sa 413 miliona barela, dok Japan zauzima treću poziciju sa 263 miliona.

    OECD Evropa raspolaže sa 179 miliona barela strateških rezervi.

    Ukupno, ove zemlje drže oko 70 odsto ukupnih svjetskih zaliha nafte uskladištenih na kopnu.

    Zašto Kina gomila ogromne količine nafte?

    Analitičari smatraju da ogromne kineske rezerve nisu slučajne. Kina je izrazito zavisna od uvoza energenata i pomorskih ruta poput Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom.

    Što država ima veće zalihe, to može duže izdržati poremećaje na tržištu i ublažiti rast cijena goriva i energije.

    Amerika i dalje ima jednu od najvećih rezervi

    SAD i dalje drže drugu najveću stratešku rezervu nafte na svijetu kroz svoj poznati Strategic Petroleum Reserve (SPR), sistem ogromnih podzemnih skladišta nastalih nakon velike naftne krize 1973. godine.

    Japan, iako gotovo u potpunosti zavisi od uvoza nafte, godinama agresivno gradi energetske rezerve upravo zbog straha od prekida snabdijevanja.

    Naftne krize promijenile energetsku politiku svijeta

    Globalna energetska strategija značajno je promijenjena nakon naftne krize 1973–1974, kada su velike zemlje proizvođači uvele embargo, što je dovelo do skoka cijena nafte od čak 300 odsto.

    Upravo tada osnovana je International Energy Agency, sa ciljem da države razviju strateške rezerve kako bi bile spremnije za buduće krize.

    Od 1974. do danas zabilježeno je šest velikih koordinisanih oslobađanja strateških rezervi: tokom Zalivskog rata, nakon uragana Katrina i Rita, zbog građanskog rata u Libiji, nakon ruske invazije na Ukrajinu, drugog talasa oslobađanja rezervi zbog energetske krize te nakon zatvaranja Ormuskog moreuza – najvećeg oslobađanja rezervi do sada.

    Kako rastu globalne tenzije i nestabilnost energetskog tržišta, sve više država ubrzano povećava skladišne kapacitete i strateške rezerve nafte kako bi se zaštitile od budućih šokova.

  • Evakuisani putnici pod nadzorom nakon izbijanja hantavirusa na brodu

    Evakuisani putnici pod nadzorom nakon izbijanja hantavirusa na brodu

    Evakuisani Amerikanac sa kruzera „MV Hondius“ testiran je pozitivno na hantavirus, dok je francuski državljanin razvio simptome patogena na odvojenom letu.

    Jedan od 17 američkih putnika pozitivan je na hantavirus, ali ne pokazuje nikakve simptome, saopštili su američki zdravstveni zvaničnici u nedjelju uveče, prenosi AP.

    Ranije je jedan od pet francuskih putnika razvio simptome tokom leta nazad, a ostali putnici su u strogoj izolaciji do daljnjeg, saopštio je francuski premijer Sebastijan Lekorni, dodajući da će četiri putnika uskoro biti testirana.

    Japansko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je japanski državljanin stigao u Britaniju čarter letom koji je organizovala britanska vlada i da će biti pod zdravstvenim nadzorom britanskih vlasti do 45 dana.

    U Velikoj Britaniji vlasti su saopštile da će putnici biti hospitalizovani 72 časa u karantinu, nakon čega slijedi šest sedmica samoizolacije.

    Među 26 putnika na brodu bilo je osam holandskih državljana, kao i ljudi iz Indije, Njemačke, Argentine, Belgije, Grčke, Portugala, Ukrajine, Gvatemale, Filipina i Crne Gore, saopštilo je holandsko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Tri osobe preminule su od početka epidemije, a pet ljudi koji su ranije napustili brod zaraženo je hantavirusom.

    Hantavirus se najčešće prenosi kontaktom sa urinom ili izmetom zaraženih glodara, ali se u rijetkim slučajevima može prenositi i među ljudima.

    Simptomi se obično javljaju između jedne i osam sedmica nakon izlaganja.

  • Tramp: Uništićemo svakog ko priđe iranskom uranijumu

    Tramp: Uništićemo svakog ko priđe iranskom uranijumu

    Sjedinjene Američke Države uništiće svakoga ko se približi iranskim zalihama obogaćenog uranijuma, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
    – To nadgledamo veoma dobro. Ako se neko približi tom mjestu, znaćemo i dići ćemo ga u vazduh – rekao je Tramp u intervjuu novinarki Šeril Etkison.

    Američki zvaničnici rekli su ranije da je jedan od uslova za mirovni sporazum sa Iranom taj da Teheran ne može da posjeduje atomsko oružje.

    Obogaćeni uranijum je materijal koji može da se iskoristi za pravljenje atomske bombe.

    Iran je sprovodio obogaćivanje uranijuma u prethodnih nekoliko godina, ali nije poznato koliko je tačno tog materijala posjedovao prije početka vojne intervencije SAD i Izraela 28. februara.