Autor: INFO

  • Stevandić: Starčevica je stigla svuda, u sve krajeve i na sva ratišta Republike Srpske

    Stevandić: Starčevica je stigla svuda, u sve krajeve i na sva ratišta Republike Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prisustvovao je parastosu poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata sa banjalučke mjesne zajednice Starčevica, poručivši da njihova žrtva i danas predstavlja obavezu da se čuva sjećanje na generaciju koja je učestvovala u odbrani Republike Srpske na brojnim ratištima.

    Stevandić je istakao da se prilikom pomena poginulih boraca Starčevice uvijek mora naglasiti da su njeni borci bili pripadnici različitih jedinica Vojske Republike Srpske.

    „Postoji nešto što uvijek treba dodati kada se govori o poginulim borcima Starčevice – da su oni bili i u 16, i u 1. oklopnoj i četiri banjalučke lake pješadijske brigade, kao i u čuvenoj Gardijskoj brigadi Glavnog štaba“, rekao je Stevandić.

    On je naglasio da su borci Starčevice na taj način učestvovali u odbrani Republike Srpske na svim njenim ratištima.

    „Tako da je Starčevica stigla svuda, u sve krajeve i sva ratišta Republike Srpske. To je generacija koja je najsvetija u svim srpskim generacijama, u svim srpskim ratovima, zato što ovaj kraj nikad nije bio toliko slobodan i srpski, i što je to generacija koja 1992. godine nije dozvolila nikakve podjele – ni na četnike, ni na partizane“, poručio je Stevandić.

    Govoreći o značaju jedinstva tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata, Stevandić je istakao da su zajednička vojska, zastava i komanda bile osnova za stvaranje Republike Srpske.

    „Jedna vojska, jedna zastava, jedna komanda, i samo ta sloga stvara Republiku Srpsku i samo je ta sloga danas, bez obzira na to ko kako misli i gdje se nalazi, može i sačuvati“, rekao je Stevandić.

    On je poručio da će Starčevica nastaviti da njeguje sjećanje na svoje poginule borce i da bude primjer drugim naseljima u obilježavanju njihove žrtve.

    „Sestre i braćo, neka je vječan pomen našim herojima i potpuno sam siguran da ćemo, kao Starčevica, biti primjer svim drugim naseljima kako se to obilježava i kako se čuva sjećanje na svoje heroje“, zaključio je Stevandić.

  • Kadirov peti put izabran za lidera Čečenije sa 99,85 odsto glasova

    Kadirov peti put izabran za lidera Čečenije sa 99,85 odsto glasova

    Lider Čečenske Republike Ramzan Kadirov, bliski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, izabran je peti put za čelnika te ruske republike sa gotovo 100 odsto glasova, saopštila je Centralna izborna komisija Rusije.

    CIK precizira da je Kadirov u Čečeniji osvojio 99,85 odsto, neznatno više nego 99,73 odsto na prethodnim izborima 2021, pišu Nezavisne.

    Kadirov redovno ističe ličnu odanost Putinu i mjesto Čečenije u sastavu Ruske Federacije. Od početka sukoba 2022. mobilisao je znatne čečenske snage u borbama na ukrajinskom ratištu.

    U Rusiji su juče završeni trodnevni izbori za Državnu dumu, kao i za regionalne parlamente i guvernere.

  • Fico: Zapad traži povod za vojni sukob s Rusijom

    Fico: Zapad traži povod za vojni sukob s Rusijom

    Zapad traži povod za sukob s Rusijom i time prikriva nesposobnost da riješi sopstvene probleme, ocijenio je slovački premijer Robert Fico.

    „Vojna retorika Zapada i potraga za povodom za vojni sukob sa Rusijom imaju za cilj da prikriju nesposobnost liberalnog svijeta da se suoči sa tako fundamentalnim izazovima kao što su cijene i snabdijevanje energentima i gorivom, kao i ilegalne migracije“, napisao je Fico na Fejsbuku, javljaju Nezavisne.

    Napomenuo je da neće dozvoliti da slovačke trupe budu uvučene u bilo kakav vojni sukob koji bi izazvala neka članica NATO-a.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je ranije da NATO, povećavanjem vojnih budžeta, podstiče globalnu militarizaciju i trku u naoružanju. Ocijenio je da je to podstaknuto lažnim tvrdnjama o navodnoj ruskoj prijetnji — narativima koje zapadne elite koriste da izvuku novac od poreskih obveznika i opravdaju sopstvene ekonomske promašaje.

  • Altman: Na berzu 2026. ne idemo zbog zabrinutosti za sigurnost AI

    Altman: Na berzu 2026. ne idemo zbog zabrinutosti za sigurnost AI

    OpenAI očekuje negativan slobodni novčani tok od 278 milijardi dolara između 2026. i 2030, objavio je Financial Times pozivajući se na prezentaciju kompanije koja je procurila u javnost.

    Najveći dio troškova odnosiće se na računarsku snagu i infrastrukturu potrebnu za treniranje i pokretanje modela vještačke inteligencije, navodi Reuters.

    Do kraja 2030. OpenAI planira potrošiti oko 856 milijardi dolara upravo na tu stavku, piše Klix.

    Istovremeno očekuje snažan rast prihoda. Projekcija predviđa da će prihodi porasti deset puta, sa 36 milijardi dolara ove godine na 350 milijardi 2030, dok bi kumulativni prihod do kraja decenije mogao dostići 840 milijardi dolara.

    Procjene ukazuju na potrebu za novim kapitalom. Financial Times je ranije izvijestio da je kompanija s investitorima razgovarala o finansiranju koje bi joj, uoči mogućeg izlaska na berzu, moglo dati vrijednost od oko 1,2 biliona dolara.

    OpenAI je u junu povjerljivo podnio dokumentaciju za inicijalnu javnu ponudu, ali je izvršni direktor Sem Altman u subotu rekao da kompanija neće izaći na berzu 2026. zbog zabrinutosti za sigurnost vještačke inteligencije.

    U martu je prikupio 122 milijarde dolara uz procijenjenu vrijednost od 852 milijarde, ali bi taj novac mogao biti iscrpljen do 2028.

  • Šef Nvidije: Nula posto šanse da 2030. bude kraj svijeta

    Šef Nvidije: Nula posto šanse da 2030. bude kraj svijeta

    Izvršni direktor Nvidije Džensen Huang oštro je odbacio tvrdnje da bi vještačka inteligencija mogla dovesti do izumiranja čovječanstva u narednoj deceniji. Takva upozorenja nazvao je „narativima sudnjeg dana“ i neodgovornim zastrašivanjem javnosti.

    „2030. godina neće biti kraj svijeta. Postoji nula posto šanse da će to biti kraj svijeta“, poručio je u intervjuu za CBS News, dodavši da je plašenje ljudi potpuno nepotrebno i neodgovorno.

    Upozorenja istraživača o rizicima posljednjih sedmica eskalirala su u debatu o sigurnosti AI. Diskusiju su rasplamsale objave bivšeg istraživača Džejkoba Koksona, u kojima tvrdi da pojedini istraživači vjeruju da bi tehnologija mogla „sve nas ubiti do kraja decenije“. To je navelo rukovodioce Anthropica i OpenAI-a da pozovu na usporavanje razvoja modela.

    Huang naglašava da takva predviđanja „nisu utemeljena u nauci“ i da je u najboljem interesu kompanije odgovoran razvoj.

    „Uspjeh naše kompanije direktno je povezan sa sigurnim korištenjem proizvoda i usluga. Ako to ne nastavimo raditi, naša vrijednost će opasti“, rekao je, piše Klix.

    Sugerisao je da kompanije koje glasno pozivaju na usporavanje možda zapravo traže zaštitu od pravne odgovornosti za štetu koju bi njihovi proizvodi mogli da prouzrokuju.

    „Čitajte između redova. Oni zapravo ne traže više zakona. Traže da budu oslobođeni zakona koje već imamo, i mislim da je to problem“, upozorio je šef Nvidije, čija kompanija proizvodi najsavremenije mikročipove za AI modele.

  • Bivši šef Googlea Erik Šmit: Isključite vještačku inteligenciju

    Bivši šef Googlea Erik Šmit: Isključite vještačku inteligenciju

    „Isključite je.“ To je bio odgovor bivšeg izvršnog direktora Googlea Erika Šmita na pitanje o budućnosti u kojoj bi sistemi vještačke inteligencije postali toliko napredni da ljudi više ne bi mogli razumjeti šta rade.

    Šmit ističe tri pravca koji već mijenjaju AI: znatno veći kontekstualni prozori, AI agenti i sistemi koji tekstualne upute pretvaraju u funkcionalan softver. Te promjene, vjeruje, mogle bi omogućiti da vještačka inteligencija prestane samo da odgovara na pitanja i počne da rješava izuzetno složene zadatke.

    Očekuje da će za pet godina AI moći da obrađuje „recepte“ od hiljadu koraka u nauci, medicini, istraživanju materijala i klimatskim promjenama.

    „U roku od pet godina AI bi mogla obrađivati beskonačan kontekst, koristiti logičko zaključivanje za rješenja od 1.000 koraka i upravljati milionima agenata koji rade zajedno. S vremenom će razviti vlastiti jezik i više nećemo razumjeti šta rade“, izjavio je, pišu Nezavisne.

    Sistemi sve bolje pamte ogromne količine informacija i koriste rezultat jednog zadatka kao polazište za sljedeći. Na primjeru recepta: AI ponudi korak, primi potvrdu da je završen, pa odredi šta dalje. Takvo zaključivanje moglo bi da provede proces od hiljadu koraka.

    Druga promjena biće uspon specijalizovanih agenata koji uče temu, razvijaju ideje i potencijalno ih testiraju. Agent bi mogao da proučava hemiju, postavlja hipoteze, radi laboratorijske testove i nadograđuje znanje. S vremenom bi se mogli pojaviti milioni takvih agenata i platforme na kojima bi ih ljudi pronalazili.

    Treći pravac Šmit naziva tekstualnom akcijom: korisnik opiše šta želi da softver radi, umjesto da sam piše kod. Već su jaki u jezicima poput Pythona. Veća promjena nastupila bi kad sistemi budu kontinuirano radili na softverskim zadacima.

    Kombinacija velikih kontekstualnih prozora, agenata i programiranja uz AI mogla bi da omogući saradnju različitih sistema. Spekulativnija mogućnost: da agenti razviju vlastiti jezik. Tu bi ljudi prestali da razumiju šta rade.

    „U jednom trenutku ovi će sistemi postati dovoljno moćni da ćete moći uzeti agente, a oni će početi raditi zajedno“, rekao je. „Znate li šta bismo trebali učiniti? Isključiti je.“

    Savjet stiže dok i inženjeri iz vodećih laboratorija otvorenije govore o opasnostima. Džejkob Kokson, koji je tri godine radio na predtreningu modela u OpenAI-ju i Anthropicu, podnio je ostavku uz poruku da se tehnološki divovi ponašaju neodgovorno i „kockaju našim životima u nekontrolisanoj trci prema superinteligenciji“.

    Upozorenje je podržao Anthropicov stručnjak za bezbjednost Evan Hubinger, procijenivši da postoji više od 10 odsto šanse da bi vještačka inteligencija u sljedećih deset godina mogla dovesti do uništenja čovječanstva.

    Šef Anthropica Dario Amodei javno je pozvao na usporavanje razvoja, a apel su podržali Sem Altman iz OpenAI-ja i Ilon Mask. Amodei je priznao da sistemi ulaze u fazu rekurzivnog samounapređivanja, u kojoj postojeći AI samostalno piše kod, testira i ubrzava stvaranje moćnijih nasljednika. Upozorio je i na incidente u kojima su se autonomni agenti udruživali i izvodili hakerske napade koje im inženjeri nisu zadali.

    Skeptici tvrde da divovi šire paniku da strogom regulacijom izbace manje konkurente. Drugi podsjećaju da slična upozorenja godinama ponavljaju i očevi mašinskog učenja, nobelovci Džefri Hinton i Džošua Bengio.

    Ključni rizik, napominju upućeni, ne mora biti odbjegli Terminator s vlastitom voljom, nego autonomni agenti koji u nizanju koraka zaobilaze nadzor ili postaju oružje u rukama zlonamjernih aktera.

  • Konfliktnih tačaka četiri puta manje uz kružne tokove, ali bez pasarele problem ostaje

    Konfliktnih tačaka četiri puta manje uz kružne tokove, ali bez pasarele problem ostaje

    Banjaluka je blokirana svakodnevnim gužvama. Kolaps je bio najizraženiji posljednjih dana zbog radova na dvije frekventne kružne raskrsnice. To je pojačalo raspravu: da li je kružni tok spas ili dodatna komplikacija.

    Kružni tokovi imaju više pristalica nego protivnika, ali dio građana smatra da ne mogu riješiti gužve u gradu sa 100.000 registrovanih vozila.

    Jedan od problema su pješački prelazi. Ako uz kružni tok nema pasarele ili podzemnog prolaza, svaki pješak može zaustaviti kolonu.

    Takvog stava je i vještak saobraćajne struke Nikola Ćopić. Kružni tokovi, kaže, nisu komplikacija, ali u ovim uslovima nisu ni rješenje za gužve.

    „Pješački prelazi u nivou, postavljeni neposredno uz ulivno izlivna grla, uzrokuju da svaki pješak zaustavi tok u kruženju, a kada red na izlazu premaši rastojanje do prstena, dolazi do povratnog zagušenja i raskrsnica radi ispod projektovane propusne moći. Građenjem raskrsnice sa kružnim tokom bez adekvatnih studija i na mjestima gdje su pješački tokovi intenzivni, ne rješavamo suštinu problema“, smatra Ćopić za Srpska Info.

    Podvlači značaj za bezbjednost: broj konfliktnih tačaka četiri puta je manji nego kod klasičnih raskrsnica, a čeoni i bočni sudari pod pravim uglom gotovo su eliminisani.

    Predavač i instruktor u Auto-školi Volan Milenko Stanetić ističe da su kružne raskrsnice znatno smanjile broj nesreća.

    „U Banjaluci imamo veliki broj kružnih tokova, a imamo i 100.000 vozila na ulicama i ako se u takvim uslovima na tim raskrsnicama desi dnevno svega 20-tak saobraćajnih nesreća i to sa kvrckanjem vozila, i bez povrijeđenih ljudi, onda je to najbolji pokazatelj koliko su kružni tokovi bezbjedni.“

    Ranije, dok su dominirale semaforske raskrsnice, dešavali su se čeoni sudari kad bi vozači velikom brzinom prošli kroz crveno. Kružni tok usporava saobraćaj, a ipak pomaže protoku, makar se vozačima u špicu tako ne činilo. „Da nema kružnih tokova gužve bi bile još veće.“

    Dio Banjalučana zamjera da vozači ne znaju pravila: ne daju žmigavac, puštaju jaranove, isključuju se iz unutrašnje trake.

    Stanetić odgovara da u svakom žitu ima kukolja, ali žita je više. „Znaju vozači pravila, to se vidi i iz statistika o saobraćajnim nesrećama, čiji je broj, s obzirom na frekvenciju saobraćaja, zanemariv. Ima, naravno i bahatih vozača, ali oni su osioni i na autoputu i na magistrali, a ne samo na gradskim raskrsnicama.“

    Kandidati u njegovoj školi tokom obuke s instruktorom više od 300 puta prođu kroz kružnu raskrsnicu. „Znate da u Banjaluci ne možete nikud maknuti da ne prođete kroz kružni tok. Tako i naši kandidati, na jednom dvočasu bar 20 puta voze kroz kružnu raskrsnicu. Ako znamo da obuka traje 35 časova, nije teško izračunati koliko je to prolazaka.“

  • EU priprema novu bezbjednosnu strategiju: Zapadni Balkan ključan

    EU priprema novu bezbjednosnu strategiju: Zapadni Balkan ključan

    EU sprema novu bezbjednosnu strategiju u kojoj će važno mjesto pripasti zemljama zapadnog Balkana. Brisel ih vidi kao ključne za evropsku bezbjednost.

    Iako nema direktne veze između te strategije i nedavno završene vježbe EUFOR-a u BiH, radi se o kompatibilnom pristupu. Misija Althea strateški je dogovor EU i NATO-a o zajedničkoj odgovornosti za bezbjednost kontinenta.

    U ključnim evropskim dokumentima poslije početka rata u Ukrajini proširenje se sve manje tretira kao širenje demokratije, a sve više kao bezbjednosna nužnost.

    U dokumentu o budućoj evropskoj bezbjednosnoj strategiji, koji je Evropski parlament objavio početkom mjeseca, ukazano je na nagomilane neriješene sporove u regionu.

    „Tu uključujemo i teritorijalno-ekspanzionističke politike povezane s ustavnim problemima BiH i zastojem u pregovorima Beograda i Prištine o statusu Kosova. Činjenica da BiH i Srbija ne priznaju Kosovo doprinosi fragmentaciji zajedničkog bezbjednosnog prostora zapadnog Balkana na suprotstavljene blokove“, navodi se, pišu Nezavisne.

    Kad je riječ o usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, jedino su Albanija i Crna Gora, kao članice NATO-a, u potpunosti usklađene još sredinom prošle decenije. Sjeverna Makedonija uskladila je obaveze 2020, kad je riješila pitanje imena s Grčkom.

    „BiH, koja ima status partnera NATO-a sa unaprijeđenom saradnjom, u potpunosti je usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU od 2024. godine. Prepoznajući ozbiljne bezbjednosne posljedice ruske invazije na Ukrajinu, ove četiri zemlje koje teže članstvu u EU su 2023. godine, na sopstvenu inicijativu, pokrenule platformu 100 odsto usklađenosti sa CFSP-om. Kosovo, koje zbog pitanja svog statusa nije pristupilo NATO-u, dobrovoljno se usklađuje.“

    Srbija, koja vodi politiku vojne neutralnosti, selektivno se usklađuje i odbija sankcije Rusiji poslije aneksije Krima 2014. i invazije na Ukrajinu 2022, kao i restriktivne mjere EU.

    „Ograničena usklađenost Srbije sa CFSP-om, koja je u maju 2026. iznosila 63 odsto, dovela je do zastoja u njenim pristupnim pregovorima i istovremeno pokrenula intenzivnu raspravu o tome da li treba zamrznuti sredstva iz Plana rasta EU, za čije je korištenje usklađenost sa CFSP-om jedan od uslova.“

    U međunarodnim vojnim misijama u regionu prednjači Albanija. „Albanija je najveći učesnik i po broju angažovanih pripadnika i po raznovrsnosti misija, a posebno se ističe raspoređivanjem oko 250 naoružanih pripadnika u vojnoj misiji NATO-a KFOR na Kosovu. Srbija je značajan učesnik u vojnim misijama UN i drugim multilateralnim misijama, posebno sa oko 180 pripadnika vojske u UNIFIL-u u Libanu, dok u misijama CSDP-a učestvuje tek marginalno. Slijede Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Moldavija, tim redoslijedom. BiH i Kosovo najmanje su aktivni u takvim misijama.“

    Na sajtu Ministarstva odbrane Italije navedeno je da je glavni cilj nedavne vježbe EUFOR-a bio testirati brzinu dovlačenja novih snaga u BiH u slučaju krize. Procjena je obuhvatila i transport opreme. Brod San Giorgio italijanske mornarice prevezao je opremu i materijal kopnene vojske morskim putem, kao alternativu vazdušnom prevozu.

  • Otvorena još jedna etaža parkinga UKC-a RS sa 550 mjesta

    Otvorena još jedna etaža parkinga UKC-a RS sa 550 mjesta

    Još jedna etaža parkinga sa 550 mjesta od danas je na usluzi radnicima i pacijentima Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske. To će svima olakšati, kaže v.d. generalnog direktora Nikola Šobot.

    „Uspjeli smo da prevaziđemo sve poteškoće koje smo imali. Uradili smo -1 etažu. 550 mjesta od ponedjeljka se otvara za sve radnike, ali i pacijente Univerzitetskog kliničkog centra. Projekat koji će omogućiti lakše funkcionisanje ne samo zaposlenim, nego i svim pacijentima koji dolaze u našu ustanovu“, rekao je Šobot, pišu Nezavisne.

    Dodao je da je to samo jedan korak u razvoju UKC-a.

    „U skorijem vremenskom periodu planiramo i otvaranje novih parking mjesta na ostalim etažama garaža UKC-a. To je samo jedan u nizu projekta koji planiramo da uradimo.“

  • Građani u BiH plaćaju evropsku kamatu iako banke kreditiraju iz domaće štednje

    Građani u BiH plaćaju evropsku kamatu iako banke kreditiraju iz domaće štednje

    Iako većina poslovnih banaka u BiH kreditira stanovništvo i privredu novcem prikupljenim od domaće štednje, kamatne stope i dalje vežu za evropsku referentnu stopu euribor. Tako vještački održavaju visoke cijene zaduživanja i ostvaruju rekordne profite, ignorišući povoljniju domaću stopu koju objavljuje Centralna banka BiH.

    Dok regulatori ne nameću obavezujuća pravila, građani i privreda plaćaju visoke naknade i niske kamate na štednju.

    „Euribor i dalje postoji kao referentna stopa za bankarsko tržište i pozajmljivanje u evrima, kao izbor vodećih banaka Evropske unije i ima smisla na njihovom tržištu, jer reflektuje stanje i na dnevnoj i na bazi dužih perioda, kroz dnevne, mjesečne, kvartalne, polugodišnje i godišnje stope. Banke u BiH bi jedino imale osnova da ga primjenjuju kod nas kada bi se zaduživale na tom EU tržištu u evrima ili kada bi kredite odobravale u evrima korisnicima u BiH“, navodi ekonomista Igor Gavran za Srpska Info.

    Za takve kredite euribor bi i kod nas imao smisla, eventualno uz izmjene zbog specifičnih okolnosti. „Međutim, većina banaka u BiH nema nikakve potrebe za pribavljanjem kapitala iz Evrozone, naprotiv plasira novac iz BiH na strana tržišta, a domaće klijente kreditira iz novca prikupljenog u BiH.“

    Taj novac, kaže, nema veze s tržištem na kojem je euribor referentan, pa ta stopa ne bi trebala biti osnov kalkulacije kamata u BiH.

    U zemlji postoji i domaća referentna stopa – referentna stopa prosječnog ponderisanog troška finansiranja banaka u BiH – koju kvartalno objavljuje Centralna banka. „Nažalost, ona je samo preporučena domaćim bankama, a ni na koji način se ne nameće kao obavezna.“

    Pošto je znatno niža od euribora, Gavran ne vjeruje da će je ijedna banka dobrovoljno primijeniti, osim možda da opravda niske kamate na štednju.

    Za kontrolu banaka nadležne su entitetske agencije za bankarstvo, a u određenim segmentima i CB BiH. Mogle bi nametnuti pravilo da se novac akumuliran u BiH plasira po stopama baziranim na toj referentnoj stopi. „Očito umjesto toga žele pogodovati bankama, jer banka će uvijek birati svaki način da ostvari veći profit, osim ako je natjerana da radi u interesu klijenata.“

    Problem nisu samo referentna stopa nego i marže, visina naknada i niske kamate na štednju. „Enormna dobit banaka jasno pokazuje zloupotrebu položaja i da ovo tržište ne funkcioniše normalno već su neophodne intervencije regulatora.“

    Uloga banaka, dodaje, nije maksimalna dobit na štetu klijenata, nego doprinos funkcionisanju sistema i ekonomskom razvoju.