VRBAS Media

Autor: INFO

  • Znali za istrage protiv Nešića, prošao provjere za ministra bezbjednosti

    Znali za istrage protiv Nešića, prošao provjere za ministra bezbjednosti

    Nadležna komisija parlamenta BiH utvrdila je da Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA/OSA) BiH nisu prekršile zakon tokom bezbjednosnih provjera Nenada Nešića, obavljenih prije nego što je zasjeo u fotelju ministra bezbjednosti BiH, iako se znalo da su protiv njega još od 2019. godine vođene istrage.

    Tako je u BiH, dok je ogroman broj mladih, visokoobrazovanih i nekompromitovanih ljudi čekalo svoju šansu, na jednu od najbitnijih funkcija u Savjetu ministara došao čovjek koji je bio na meti istražilaca.

    Hapšenje, pritvor, fotelja

    Štaviše, kako se kod nas dijele najatraktivnije pozicije uvjerili smo se i kada je hapšeni, pritvarani pa sa čela Ministarstva bezbjednosti smijenjeni Nešić bio “najbolji” izbor i za Vladu Republike Srpske, koja ga je imenovala za vršioca dužnosti zamjenika direktora Republičke uprave civilne zaštite, iako se sumnja da su “Putevi Republike Srpske”, kojima je bio na čelu, oštećeni za milionski iznos.

    Podsjetimo, Nešić je za kormilo Ministarstva bezbjednosti sjeo 25. januara 2023. godine, a uhapšen je 26. decembra 2024. i Tužilaštvo BiH ga već godinama istražuje. I, dok se čeka da pravosuđe završi svoj posao, objavljen je izvještaj o radu Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA za 2025, gdje je jedan dio posvećen upravo lideru DNS-a.

    Šta je SIPA provjeravala

    Tu se nedvosmisleno ukazuje da je on, prije nego što je imenovan za ministra bezbjednosti, bio predmet bezbjednosnih provjera, a u nastavku se navodi da se već tada znalo da je od 2019. bio pod istragom. Međutim…

    “Nakon saslušanja predstavnika SIPA i OSA ustanovljeno je da s njihove strane nije prekršen zakon tokom procesa sigurnosnih provjera bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića”, navedeno je u izvještaju o radu Zajedničke komisije za nadzor nad radom OBA BiH.

    Kako su dodali, SIPA je u ovom slučaju bila isključivo nadležna da provjeri istinitost podataka na obrascu Centralne izborne komisije (CIK) BiH, što je i učinila.

    Zakon o Savjetu ministara BiH, naglašeno je u izvještaju, čak izričito navodi da SIPA nije ovlaštena da “obavlja druge zadatke osim onih koji se odnose na provjeru tačnosti podataka u obrascu”, te da ne smije ni direktno ni indirektno proširiti svoju nadležnost u ovom pitanju na sprečavanje, otkrivanje i istraživanje krivičnih djela.

    Odluka o imenovanju

    “SIPA je svoj rezultat provjere dostavila nadležnom rukovodiocu, u ovom slučaju Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, koji je onda kao kolektivni nadležni organ donio odluku o postavljanju Nenada Nešića na mjesto ministra, iako je bilo poznato da su se protiv njega još od 2019. godine vodile određene istrage”, naveli su iz Komisije.

    Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH, ističe da bi provjere trebalo da budu rigoroznije, posebno za funkcije na kojima se očekuje da će ta osoba imati mogućnost pristupa podacima koji su povjerljivi, odnosno tajni.

    “Nedostatak u okviru postojećih sigurnosnih provjera je takvo nešto omogućio. Koliko ja znam, nije on jedina osoba. Na tome se treba raditi i Ministarstvo bezbjednosti treba podnijeti inicijativu za izmjenu tih odredaba. Mi, međutim, ne vidimo inicijativu da se poboljšaju te provjere”, rekao je Hadžović za “Nezavisne novine”.

    Zarobljenost institucija

    Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, kaže da je ovaj slučaj najbolji pokazatelj institucionalne zarobljenosti i političke kontrole nad institucijama.

    “Jasno je da je imenovanje, kao i svako drugo u Bosni i Hercegovini, plod političkog dogovora, a ne najboljih kompetencija i jasnih zakonitih provjera svakog lica koje bi trebalo da bude imenovano. SIPA zaista jeste uradila posao koji je u njenoj nadležnosti, ali se opravdano postavlja pitanje zašto joj se ne daju veće nadležnosti i zašto institucija za imenovanje nije tražila veći opseg provjera prilikom imenovanja na ovako bitnu funkciju”, rekao je Ožegović za “Nezavisne novine”.

  • Počinje li drugačiji pogled na rat u BiH?

    Počinje li drugačiji pogled na rat u BiH?

    Dolazak grupe američkih tužilaca u Derventu, gdje su razgovarali sa Srbima koji su tokom rata u BiH preživjeli torture u logorima pod kontrolom hrvatskih i bošnjačkih snaga, ponovo je otvorio pitanje odnosa međunarodne javnosti prema stradanju srpskog naroda.

    Paralelno sa tim, u prethodnim danima pažnju su privukli i bilbordi postavljeni na vozilima koja su prolazila ulicama više američkih gradova, a na kojima su predstavljeni segmenti stradanja Srba tokom proteklog rata.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da međunarodna kampanja Memorijalnog centra Republike Srpske „Learn About Serbian Suffering – Upoznajte srpsko stradanje“ predstavlja dostojanstven način da se pred međunarodnom javnošću pokrene razgovor o žrtvama srpskog naroda.

    Prema njenim riječima, srpske žrtve zaslužuju da njihova stradanja budu priznata i da oni koji su godinama zanemarivali njihove patnje konačno pokažu spremnost da se suoče sa činjenicama.

    – Srpske žrtve zaslužuju istinu, kao i da je vrijeme da oni koji su godinama okretali glavu konačno pogledaju u lice stradanju srpskog naroda i prema njemu se odnose s poštovanjem – poručila je Cvijanovićeva.

    Predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac smatra da bi dolazak američkih istražilaca u Derventu mogao predstavljati početak procesa koji bi mogao dovesti do sudskog rasvjetljavanja zločina nad Srbima.

    Ona je izrazila očekivanje da će svjedočenja preživjelih biti početak ozbiljnije istrage i da će odgovorni za zločine biti procesuirani.

    – Imamo vijest da su istražioci iz Amerike došli da ispitaju ljude koji su bili u logorima, preživjeli strašne torture i sada će posvjedočiti šta se sve dešavalo – rekla je Graorčeva.

    Ipak, ostaje pitanje da li ovi potezi predstavljaju znak promjene odnosa u Sjedinjenim Američkim Državama prema događajima iz rata u BiH ili je riječ o ograničenom interesovanju pojedinaca i organizacija.

    O tome smo razgovarali sa bivšim karijernim diplomatom i stručnjakom za međunarodne odnose iz Beograda Srećkom Đukićem, koji smatra da je predstavljanje srpskog stradanja američkoj javnosti težak i dugoročan proces sa ograničenim dometima.

    Iako pozdravlja aktivnosti organizacija iz Republike Srpske koje nastoje da američkoj javnosti predstave i stradanje Srba, Đukić ocjenjuje da je njihov uticaj na širu javnost SAD mali.

    – U zemlji od 350 ili 400 miliona stanovnika teško je pronaći ljude koji će se ozbiljno baviti događajima iz BiH od prije više od 30 godina. To je prije svega jedna vrsta političke kampanje koja ima značaj za domaću javnost u Republici Srpskoj – rekao je Đukić.

    Prema njegovim riječima, američko društvo uglavnom nije usmjereno na istorijske teme, posebno ne na događaje iz drugih zemalja.

    – Amerikanci ne žive ni od svoje istorije, a kamoli od tuđe. Sjedinjene Američke Države su okrenute sadašnjosti i budućnosti. Naravno, svuda možete pronaći pojedince koji će se zainteresovati za određene teme, pa tako i za stradanje Srba u BiH, ali to su ipak rijetki slučajevi – naveo je Đukić.

    On smatra da ni aktuelna američka administracija, na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, ne pokazuje posebnu sklonost ka istorijskim pitanjima.

    – Vidljivo je da Tramp ne pokazuje veliko interesovanje za ono što su radile prethodne administracije, a kamoli za istorijske teme drugih naroda. Ako neko ne gleda mnogo u sopstvenu istoriju, teško je očekivati da će se baviti tuđom. U američkom establišmentu uvijek postoje ljudi koje određene istorijske teme zanimaju, ali to ipak ostaje na marginama – zaključio je Đukić.

    Bez obzira na različite ocjene, posjete američkih istražilaca i kampanje usmjerene prema međunarodnoj javnosti ponovo su otvorile pitanje načina na koji se u svijetu govori o ratu u BiH i koliko prostora postoji za drugačije predstavljanje događaja i stradanja svih naroda.

  • Kako će političke partije tražiti put do birača

    Kako će političke partije tražiti put do birača

    Sa približavanjem novog izbornog ciklusa u Republici Srpskoj, političke partije počinju da oblikuju kampanje, definišu glavne poruke i traže načine da privuku pažnju birača.

    Dok se dio političkih subjekata oslanja na već poznate metode i teme, posebna pažnja javnosti i političkih analitičara ponovo je usmjerena prema Banjaluci i potezima koje bi mogao povući lider PSS-a Draško Stanivuković, koji je prethodnih godina izgradio prepoznatljiv stil političke komunikacije.

    Pojedine stranke već su predstavile prve elemente kampanje. Ujedinjena Srpska u izborni period ulazi sa sloganom „Dobra, prava, zdrava“, dok je Socijalistička partija Srpske odabrala poruku „Porodica, pravda, ponos“. Od SNSD-a se, prema dosadašnjem političkom pravcu, očekuje nastavak insistiranja na temama zaštite interesa Republike Srpske i očuvanja njenih nadležnosti.

    Ipak, kada je riječ o kreiranju marketinških poruka i pokušaju da se napravi politički događaj koji će privući pažnju javnosti, Stanivuković i dalje zauzima posebno mjesto. Njegove ranije kampanje obilježili su potezi koji su često izazivali reakcije javnosti – od pojavljivanja u dresu uz poruku „Republika Srpska mora da se brani!“, preko simbolike „zavrtanja rukava“ i slogana „Djela“, do naglašavanja konkretnih projekata i rezultata rada.

    Politički analitičar Mladen Bubonjić smatra da političke partije u Republici Srpskoj, ali i šire, sve češće imaju problem sa pronalaženjem novih ideja, zbog čega kampanje uglavnom počivaju na poznatim formulama i prilagođavanju ranije korišćenih modela.

    On navodi da savremeni politički marketing sve više ide ka kratkim, lako pamtljivim porukama koje treba da izazovu emociju kod birača.

    – Slogani se danas prilagođavaju prvenstveno društvenim mrežama i potrebi da budu što kraći i upečatljiviji. Međutim, njihova svrha uglavnom nije da objasne politički program, već da izazovu određenu emociju ili asocijaciju. Tako smo mogli vidjeti poruke koje se vezuju za porodicu, ponos, čast i slične vrijednosti. Takvi slogani mogu privući pažnju, ali sami po sebi ne govore mnogo o konkretnim politikama koje stranke nude. U narednom periodu možemo očekivati još više kratkih videoformata i kampanja koje će biti usmjerene na lidere i njihovu ličnost, dok će programi ostati manje vidljivi građanima – rekao je Bubonjić.

    Prema njegovoj ocjeni, veličina političke organizacije i dostupni resursi značajno utiču na kvalitet i obim kampanje, jer veće stranke mogu angažovati brojnije timove i ulagati više sredstava u kreiranje poruka.

    Jedan od ključnih elemenata političkog nastupa Draška Stanivukovića jeste njegova dugogodišnja prisutnost u digitalnom prostoru. Njegov tim među prvima je u značajnijoj mjeri koristio društvene mreže kao glavni kanal političke komunikacije, čime je uspostavljen model koji su kasnije počeli da primjenjuju i drugi politički akteri.

    Bubonjić smatra da je Stanivuković upravo kroz takav pristup promijenio standarde političkog predstavljanja na internetu.

    – Stanivuković je prvi napravio ozbiljniji iskorak kada je riječ o korišćenju društvenih mreža u političke svrhe. Dosegao je veliki broj pratilaca i postavio određene standarde u načinu komunikacije. Time je podigao ljestvicu i pokazao koliko digitalni kanali mogu biti važni u savremenoj politici – istakao je Bubonjić.

    Dodao je da su i drugi politički lideri vremenom počeli da ulažu više pažnje u društvene mreže, navodeći kao primjer Milorada Dodika i SNSD, čiji je tim nakon određenog perioda intenzivirao aktivnosti na digitalnim platformama, prepoznajući njihov značaj u komunikaciji sa biračima.

    Nova kampanja biće svojevrsni test za političke timove i njihove marketinške strategije. Iako stručnjaci upozoravaju da se efekat pojedinačnih slogana teško može direktno povezati sa brojem osvojenih glasova, jer na odluku birača utiču brojni faktori – od stranačke infrastrukture do rada na terenu – jasno je da u vremenu kada tradicionalni oblici promocije gube dio uticaja, kreativna poruka i upečatljiv politički nastup postaju sve važniji u borbi za pažnju javnosti.

  • Avionske karte ponovo poskupljuju

    Avionske karte ponovo poskupljuju

    U junu su cijene avioprevoza u Evropskoj uniji bile u prosjeku više za 3.1 odsto nego u isto periodu prošle godine Među članicama su ipak zabilježene velike razlike, od rasta od 28.7 odsto u Belgiji do pada od 45.1 odsto u Slovačkoj.

    Cijene međunarodnih letova u junu su porasle za 4,5 posto na godišnjem nivou, a domaćih za dva odsto.

    Podaci Eurostata pokazuju da su cijene avioprevoza od januara 2025. do juna 2026. značajno oscilirale pod uticajem potražnje za putovanjima, sezonskih kretanja i geopolitičkih događaja.

    Najveći godišnji rast u tom periodu zabilježen je u aprilu 2025. godine, kada su cijene bile više za 13,7 posto nego godinu ranije.

    Početkom 2026. zabilježen je godišnji pad cijena, nakon čega su uslijedila poskupljenja u februaru i martu, te snažan pad od 4,7 posto u aprilu. U maju su cijene avioprevoza porasle za 8,1 posto u odnosu na isti mjesec 2025. godine, dok je rast u junu usporio na 3,1 posto.

    Na ukupna kretanja najviše su uticale cijene međunarodnog avioprevoza.

    Cijene međunarodnih putovanja porasle su za 14,1 posto u aprilu 2025. te za 8,7 posto u maju 2026. godine.

    Belgija je od aprila do juna bilježila kontinuiran, ali postepeno usporavajući rast cijena. U aprilu su bile više za 41,5 odsto, u maju za 33,8 odsto, a u junu za 28,7 odsto na godišnjem nivou.

    Nasuprot tome, u Slovačkoj su cijene avioprevoza u aprilu pale za 53 odsto, u maju za 48,2 odsto, a u junu za 45,1 odsto.

  • Huti napali saudijske tankere

    Huti napali saudijske tankere

    Jemenski Huti, militantna grupa koju podržava Teheran, navodno su napali dva saudijska tankera u Crvenom moru, otvarajući novi front u ratu između Irana i Amerike, koja udara na mete u bliskoistočnoj zemlji svake noći već skoro dvije sedmice zaredom.

    Nova prijetnja u vidu Huta mogla bi da proširi rat u Iranu i dovede u rizik još jedno usko grlo pomorskog saobraćaja, nakon iranske blokade Ormuskog moreuza. Napadi bi, štaviše, mogli ponovo da rasplamsaju rat u Jemenu.

    Ukoliko se potvrdi, napad na tankere u Crvenom moru bio bi prvi otkako su Huti proglasili pomorsku blokadu protiv Saudijske Arabije. Grupa je rekla da je gađala dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru zbog kršenja njihove blokade. Huti tvrde da su pomorski embargo uveli kao odgovor na navodnu saudijsku blokadu luka i aerodroma u sjeverozapadnom Jemenu, koji je pod njihovom kontrolom.

    Rijad je odbacio te optužbe i poručio da će „preduzeti sve neophodne mjere kako bi zaštitili svoje brodove u skladu sa međunarodnim pravom“.

    Tankeri već zaobilaze

     

    Kako piše BBC, najmanje sedam tankera, koji su plovili ka saudijskim lukama ili iz njih, naglo je promijenilo kurs blizu Jemena zbog pomorske blokade Huta.

    Prema podacima kompanije „Kpler“, koja se bavi analizom pomorskog saobraćaja, dan prije nego što su Huti proglasili blokadu kroz moreuz Bab el Mandeb u Crveno more uplovilo je 20 brodova, dok su 22 isplovila u suprotnom smjeru.

    Takođe, podaci servisa „Marin Trafik“ pokazuju i da je najmanje osam brodova koji su plovili ka Crvenom moru odustalo od ulaska u moreuz Bab el Mandeb sa južne strane i okrenulo kurs.

    Zašto je ovo važno?

    Crveno more postalo je jedna od glavnih ruta za izvoz saudijske nafte nakon što je rat u Iranu praktično zatvorio Ormuski moreuz.

    Kroz Crveno more prolazi skoro 15 odsto ukupne svjetske pomorske trgovine. Ono povezuje Sredozemno more i Adenski zaliv preko dvije ključne pomorske tačke – Sueckog kanala u Egiptu i moreuza Bab el Mandeb između Jemena i Roga Afrike.

    Bab el Mandeb, dug 112, a širok oko 32 kilometra, nalazi se na južnom vrhu Arapskog poluostrva i predstavlja vitalni pomorski tesnac kroz koji prolazi oko 12 odsto ukupne svjetske trgovine, uključujući četvrtinu globalnog kontejnerskog saobraćaja. Njime roba putuje između Evrope i Azije preko Sueckog kanala u Egiptu.

    Njegov značaj dodatno je porastao za izvoz saudijske nafte otkako su poremećaji u Ormuzu, kroz koji prolazi 20 odsto svjetskog transporta nafte, ograničili pomorski saobraćaj iz Persijskog zaliva. Rijad je od zatvaranja Ormuza preusmjerio više od 70 odsto izvoza svoje sirove nafte iz Persijskog zaliva ka luci Janbu na Crvenom moru.

    Šta znači pomorska blokada Huta?

    Huti su rekli da će zaustavljati samo brodove povezane sa Saudijskom Arabijom ili koji ulaze ili izlaze iz saudijskih crvenomorskih luka. Ali tokom slične blokade protiv Izraela zbog rata u Gazi napali su mnoga plovila koja nisu imala veze sa tim sukobom.

    Rozmari Kelanik iz tink-tanka „Difens prajoritiz“ rekla je BBC-u da bi svaki napad Huta na brodove u Crvenom moru ili Adenskom zalivu „uticao na čitav međunarodni pomorski saobraćaj, a ne samo na brodove koji plove ka Saudijskoj Arabiji“.

    Sama prijetnja napadima mogla bi da odvrati međunarodne brodarske kompanije od korištenja ove pomorske rute, što se već i dešava.

    Iran je u Ormuskom moreuzu već pokazao da i povremeni napadi na brodove mogu biti dovoljni da praktično zatvore jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza, jer značajno povećavaju bezbjednosni rizik i troškove osiguranja plovidbe.

    „Biće mrtvih“

    Pomorska misija Evropske unije u regionu, Aspides, u srijedu je preporučila da „trgovački brodovi povezani sa izraelskim, američkim ili saudijskim interesima izbjegavaju plovidbu kroz Crveno more i Adenski zaliv dok se nivo prijetnje ne smanji“, prema Rojtersu.

    – Mnogi od tih brodova su veoma veliki tankeri za prevoz sirove nafte. Mislim da bi posljedice eventualnog napada bile katastrofalne. Sigurno bi bilo i ljudskih žrtava među članovima posade – rekao je BBC-u Martin Keli iz „EOS risk grupe“.

    Kako Huti sprovode svoju blokadu?

    Huti ne kontrolišu dio jemenske obale uz Bab el Mandeb, ali drže teritoriju koja se nalazi na manje od 100 kilometara od ovog strateški važnog moreuza. Troje neimenovanih zvaničnika Huta reklo je u utorak AP-u da je njihova grupa mjesecima pripremala planove za ometanje pomorskog saobraćaja kroz Bab el Mandeb.

    Ti planovi uključuju:

    postavljanje pomorskih mina;

    upotrebu čamaca napunjenih eksplozivom;

    upotrebu dronova i helikoptera koji bi omogućili borcima da se ukrcaju na brodove.

    Brodovi će, kako su rekli, najprije biti upozoreni da ne prelaze određene granice u moreuzu, a ako to budu ignorisali, Huti će upotrijebiti vojnu silu.

    Napadi bi mogli ponovo da rasplamsaju rat u Jemenu

    Huti su u jeku rata u Gazi napali više od 100 brodova, prije nego što su intenzivni vazdušni udari Amerike i Izraela početkom 2025. zaustavili te napade, kako navodi Pbs.org. Ali sada rizikuju da ponovo rasplamsaju sukob sa Saudijskom Arabijom i njenim saveznicima u Jemenu, gdje su velike borbe okončane primirjem 2022.

    Saudijska vojska poručila je da će držati Bab el Mandeb otvorenim za plovidbu.

    – Na svaku prijetnju Huta brodovima koji prolaze ovim moreuzom biće odgovoreno brzo i odlučno – rekao je portparol saudijske vojske Turki el Malki.

    Građanski rat u Jemenu počeo je 2014, kada su pobunjenici zauzeli prijestonicu Sanu i veći dio sjevernog Jemena, primoravši međunarodno priznatu vladu na egzil. Rijad je predvodio međunarodnu koaliciju koja se borila protiv Huta i uveo vazdušnu i pomorsku blokadu područja pod njihovom kontrolom, koja je posljednjih godina ublažena.

    Huti tvrde da je cilj zatvaranja Bab el Mandeba za saudijske brodove da primoraju koaliciju da ukine blokadu.

    „Ovo odgovara Iranu“

    Ahmed Nadži, analitičar Međunarodne krizne grupe, ocijenio je da ova blokada istovremeno odgovara i Iranu, savezniku Huta, u trenutku kada Amerika svakodnevno bombarduje tu zemlju.

    – Huti Teheranu omogućavaju uticaj nad jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih tesnaca – rekao je on, dodajući da otvaranje novih tačaka pritiska širom regiona daje Iranu dodatnu pregovaračku prednost.

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u utorak da će SAD „srediti stvari“ u Crvenom moru ako Huti nametnu blokadu pomorskog saobraćaja i energetskog izvoza iz Saudijske Arabije.

    – Za sada se to nije dogodilo… Ako se nešto tako dogodi, sredićemo stvari… Znate, radili smo to već prije sa Hutima i nismo čuli za njih neko vrijeme, otkako smo uradili to što smo prvobitno uradili – rekao je Tramp, prenosi Blic.

  • Vučić: Za Beograd najvažnije da postane dio jedinstvenog tržišta EU

    Vučić: Za Beograd najvažnije da postane dio jedinstvenog tržišta EU

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da je za Srbiju najvažnije da postane dio jedinstvenog tržišta EU i ima otvorene granice u regionu i ka zemljama EU.

    Vučić je istakao da bi bio ogroman uspjeh da Beograd ne zavisi od tuđih fondova.

    – Srbija ne zavisi od toga hoće li negde da stavlja veto ili da ima komesare. Srbiju interesuje njen ekonomski napredak i ja sam tempom našeg napretka veoma zadovoljan. Imamo značajno veću stopu rasta nego što je na nivou EU – rekao je Vučić na konferenciji za novinare sa češkim premijerom Andrejom Babišem u Beogradu.

    Vučić je rekao da bi ostvarenje ovako pragmatičnih stvari bile u interesu svih i zahvalio Babišu na podršci Srbiji na njenom evropskom putu, izrazivši uvjerenje da i češki premijer ima slično stanovište.

    On je istakao najbiže odnose Srbije i Češke i naveo da je prijateljstvo dvije zemlje na izuzetno visokom nivou i ogleda se ne samo u bilateralnim političkim odnosima već i u sve boljim ekonomskim odnosima i značajnijem obimu trgovinske razmjene koja je povećana u periodu od januara do maja.

    Vučić je naveo da je danas razgovarano o novim investicijama iz Češke kao i o svim oblicima saradnje od vojno-tehničke do oblasti usluga i servisa, kao i u zdravstvu i izrazio zainteresovanost za preuzimanje znanja od Češke u oblasti zdrastva.

    Babiš je istakao da Srbija ima podršku Češke u evrointegracijama i poručio da ne razumije zašto Srbija nije u Šangenu, primjetivši da neke zemlje članice šengenskog prostora mnogo gore brane granicu Evrope od ilegalnih migracija, od onih koje to nisu.

    – Umjesto da EU nastoji da Srbija i zapadni Balkan uđu u EU, to je beskrajna priča koja traje desetinu godina, a nismo u stanju na nivou Evropskog savjeta reći zašto ne želimo ove zemlje. To je važno za Evropu pogotovo u vremenima kada se umjesto o miru govori o ratu – rekao je Babiš.

    Premijer Češke ocijenio je odnose Srbije i Češke kao sjajne i naveo da se nada ostvarenju ekonomskih projekata o kojima je danas razgovarano i o kojima će se razgovarati.

    U Palati “Srbija” prethodno je održan plenarni sastanak delegacija Srbije i Češke, predvođen premijerom Srbije Đurom Macutom i češkim premijerom Babišom.

  • Minić: Sud BiH podržava nelegalne radnje

    Minić: Sud BiH podržava nelegalne radnje

    Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da Sud BiH podržava nelegalne radnje, što je vidljivo i iz toga da je odgodio izvršenje rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

    Komentarišući to što je Sud BiH odgodio izvršenje rješenja kojim je IDDEEA bila zabranjena obrada ličnih podataka radi izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda, odnosno elektronskog potpisa, Minić je rekao da je ovaj sud uvijek podržavao sve što je loše, poručujući da IDDEEA mora da radi u okviru zakona da ne bi bilo problema i da se ne dođe do nenadoknadive štete.

    On je rekao da je Sud BiH jedva dočekao da Kristijan Šmit izmijeni Krivični zakon i da, kaže, nakon toga sudi mimo svih zakona.

    – Zato jačamo institucije Republike Srpske, a IDDEEA treba da ostane u okviru svojih nadleženosti – rekao je Minić u Banjaluci.

  • Za 12 projekata 17 miliona KM iz budžeta

    Za 12 projekata 17 miliona KM iz budžeta

    Vlada Republike Srpske je na sjednici održanoj u četvrtak donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o određivanju prioritetnih projekata, koji će biti finansirani iz budžetskih sredstava u okviru Programa javnih investicija RS u 2026. godini, a kojom je obuhvaćeno 12 projekata vrijednih 17 miliona KM.

    Novi projekti
    U odluci su navedeni novi projekti koji će biti realizovani na području opština Kotor Varoš, Ribnik, Bijeljina, Bratunac, Osmaci, Sokolac, Novo Goražde, Han Pijesak, Kalinovik i Čajniče.

    “Iz sredstava namijenjenih za investicije, u skladu sa operativnim sredstvima, biće podržana i rehabilitacija puta Istočni Mostar – Nevesinje u dužini od 2,5 km. Navedeni putni pravac od strateškog je značaja za opštinu Istočni Mostar, koja je kao nosilac ovog projekta već izradila projektnu dokumentaciju”, navode iz Vlade.

    Prva faza izrade socijalne karte u Republici Srpskoj
    Dodaju da je među projektima od opšteg značaja koji su obuhvaćeni ovom odlukom najznačajnija prva faza izrade socijalne karte u Republici Srpskoj.

    Osim toga, donesene su i uredbe koje su neophodne radi usklađivanja s izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji je stupio na snagu 4. jula, a kojim je izvršeno usklađivanje sa odredbama Zakona o radu, u dijelu koji se odnosi na trajanje pripravničkog staža.

    Vlada Srpske donijela je i Uredbu o izmjeni i dopuni Uredbe o naknadama za postavljanje natpisa u zaštitnom pojasu javnih puteva, kojom se dodatno smanjuju naknade za komercijalno-tržišne i komercijalno-informativne svijetleće natpise.

    “Uredbom je predviđeno smanjenje ovih naknada za 15 odsto, kao i njihovo utvrđivanje u zavisnosti od intenziteta saobraćaja, izraženog kroz prosječni godišnji dnevni saobraćaj. Na ovaj način visina naknade biće prilagođena intenzitetu saobraćaja na konkretnom putu, pa će tako biti niže na putevima sa manjim intenzitetom saobraćaja, dok će se na putevima sa većim intenzitetom saobraćaja obračunavati uvećani iznos”, ističu iz Vlade.

    Protivgradne stanice
    Odlukom Vlade je data i saglasnost Javnom preduzeću Protivgradna preventiva Republike Srpske da postave automatske protivgradne stanice (APGS) na području grada Prnjavor, a odobrena su i sredstva u iznosu od 46.348 KM JU Poljoprivredna i medicinska škola Bijeljina za unapređenje eksperimentalno-edukativnih i razvojnih centara u poljoprivredi.

    “Sredstva su namijenjena za nabavku bespilotne letjelice – drona sa pratećom opremom i pametnog plastenika sa sistemom za upravljanje mikroklimom. Nabavkom savremene opreme biće unaprijeđeni tehnički kapaciteti škole i uslovi za praktičnu nastavu na školskoj ekonomiji, te omogućeno učenicima da stiču znanja i vještine u primjeni savremenih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji”, dodaju.

    Vlada Srpske je usvojila i Informaciju o organizaciji manifestacije 61. “Kočićev zbor”, koja će biti održana od 27. do 30. avgusta, a za čiju realizaciju su planirana sredstva u iznosu od 416.093 KM, koja će biti obezbijeđena u okviru budžeta nadležnih ministarstava za 2026. godinu.

  • Cijena barela nafte prešla 100 dolara

    Cijena barela nafte prešla 100 dolara

    Cijena barela sirove nafte “brent” prešla je danas 100 dolara, pošto su nastavljeni sukobi Irana i SAD, što podstiče zabrinutost zbog poremećaja u snabdijevanju.

    Američka vojska je 12. noć zaredom izvršila udare na vojne ciljeve u Iranu.

    Prekid vatre između Irana i SAD dogovoren sredinom juna gotovo je propao, a borbe su izbile ovog mjeseca oko strateški značajnog Ormuskog moreuza.

    SAD vrše dnevne i noćne napade na ciljeve u Iranu, a Teheran je gađao američke saveznike i američke vojne baze širom regiona, prenijela je agencija DPA.

  • Stevandić: Republika Srpska je svakim danom organizovanija i bezbjednija

    Stevandić: Republika Srpska je svakim danom organizovanija i bezbjednija

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da je Republika Srpska svaki dan u nečemu bolja, bogatija, opremljenija i organizovanija, što potvrđuje i nova klasa pitomaca Policijske akademije koja je danas potpisala ugovore.

    “Svjedočimo jednom od tih dana koji se jasno vide. Naše zadovoljstvo je veliko jer imamo, ne samo visoko obučene i etičke generacije policajaca, specijalaca i žandarmerije, nego i vrhunsku opremu sa kojom se služe i mogućnost da reaguju momentalno”, rekao je Stevandić novinarima u Zalužanima kod Banjaluke.

    On je ocijenio da oni nisu samo čuvari nasljeđa nego i budućnosti.

    Nada se da će i ubuduće biti praćen tehnološki razvoj, opremljenost i brzina kojom policija treba da reaguje, te da će sve institucije Republike Srpske i u narednom periodu projektovati još bržu, bolju i opremljeniju policiju.

    “Sretan sam što smo postigli tu vrstu unutrašnjeg ljudskog, nacionalnog i državotvornog konsenzusa što znači da smo svi sigurni, bez obzira na kojem mjestu radimo i gdje živimo, jer je policija brza i dobro opremljena”, rekao je Stevandić.

    U Banjaluci je danas 359 kadeta 29. klase Policijske akademije potpisalo ugovore o početku obuke, od kojih se 21 školuje za potrebe Policije Brčko distrikta.