Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će mađarski MOL morati da drži otvorenom Rafineriju u Pančevu, ako želi da kupi NIS.
– Ili ćete to da kupite sad ili ćemo onda drugačije da rješavamo – rekao je Vučić.
Kada je riječ o izborima, Vučić je rekao da će izbori biti održani u roku od dva ili pet mjeseci i dodao da odluku o tome još nije donio.
Letonski ministar odbrane Andris Spruds podnio je danas, 10. maja, ostavku nakon što su u četvrtak dva ukrajinska drona pogodila skladišta nafte.
Ranije danas letonska premijerka Evika Silina zatražila je njegovu ostavku, rekavši da protivdronovski sistemi nisu bili dovoljno brzo raspoređeni.
Za novog ministra odbrane imenovala je pukovnika letonske vojske Raivisa Melnisa, prenosi Index.hr.
Letonija i Litvanija u četvrtak su pozvale NATO da pojača protivvazdušnu odbranu u njihovoj regiji nakon što su dva drona preletjela rusku granicu i pogodila skladište nafte u Letonija.
Ukrajina razmatra slanje stručnjaka
Ukrajinski ministar odbrane Andrij Sibiha potvrdio je da su dronovi ukrajinski. Napomenuo je da su dronovi uletjeli u Letoniju zbog “ruskog elektroničkog ratovanja koje je namjerno preusmjerilo ukrajinske dronove s njihovih ciljeva u Rusiji”.
Kao odgovor na incidente s dronovima, Ukrajina razmatra slanje stručnjaka koji bi pomogli u jačanju vazdušne bezbjednosti iznad baltičkih država.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je danas, 10. maja, da nikada nije bilo riječi o raspoređivanju francuskih ili francusko-britanskih snaga u Ormuskom moreuzu, ističući da je Francuska spremna za djelovanje, ali da je njen prioritet sloboda plovidbe i okončanje blokada u međunarodnim pomorskim pravcima.
Makron je, prenosi BFM TV, naveo da je prije nekoliko dana odlučeno da se nosač aviona „Šarl de Gol“, zajedno sa pratećim fregatama i kompletnom vazduhoplovno-pomorskom grupom, premjesti iz istočnog Mediterana ka području izvan moreuza Bab el-Mandeb, u širem regionu blizu kriznih zona.
On je naglasio da se ne radi o raspoređivanju u smislu eskalacije, već o pripravnosti francuskih snaga.
Makron je, kako prenosi Figaro, dodao da je stav Pariza od početka krize u Ormuskom moreuzu jasan i da se zalaže za slobodu plovidbe, ukidanje blokada i deeskalaciju tenzija, uz poziv na povratak pregovorima o nuklearnim i balističkim pitanjima u skladu sa međunarodnim pravom.
„Od početka govorimo o jednoj jednostavnoj stvari – slobodi plovidbe, okončanju blokade i omogućavanju nesmetanog saobraćaja“, rekao je Makron.
On je naveo da je o tome razgovarao i sa partnerima, ističući da su posljedice krize globalne i da od nje trpe svi, uključujući i Afriku, kao i građani Francuske koji, kako je rekao, „plaćaju cijenu rata koji nisu željeli“.
Francuski predsjednik je podsjetio da Pariz nije zagovarao vojnu eskalaciju, već je u saradnji sa Velikom Britanijom pokrenuo specijalnu međunarodnu misiju koja je okupila oko 50 država i međunarodnih organizacija, sa ciljem obezbjeđivanja bezbjedne i koordinisane pomorske plovidbe.
Prema njegovim riječima, cilj je da se, čim se steknu uslovi, omogući nesmetan protok robe, uključujući energente, hranu i đubriva.
Makron je pozvao na smirivanje tenzija i uzdržanost, upozorivši da verbalna eskalacija može dovesti do daljeg pogoršanja situacije na terenu.
„Pozivam na povratak smirenosti i odgovornosti. Prioritet mora biti mirno i dogovoreno otvaranje Ormuskog moreuza“, poručio je Makron.
On je dodao da Francuska ostaje spremna da učestvuje u pronalaženju rješenja u okviru međunarodnog prava i kroz nastavak odgovornih pregovora o nuklearnim i raketnim programima.
Makronova izjava uslijedila je ubrzo nakon što je zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi izjavio da će prisustvo stranih vojnih snaga u strateškom Ormuskom moreuzu, uključujući britanske i francuske brodove, biti shvaćeno kao eskalacija i naići na odlučan odgovor.
Kako je naveo Garibabadi, svako raspoređivanje dodatnih razarača izvan regiona oko Ormuskog moreuza, pod izgovorom „zaštite brodova“, predstavlja eskalaciju krize, militarizaciju ključnog pomorskog pravca i pokušaj prikrivanja stvarnih uzroka nesigurnosti u regionu.
Planirano je da se u 2026. godini zaposli 17.500 nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.
Navedeno je to u Planu o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH za 2026. godinu, koji su uradili predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.
Tržište rada pred ozbiljnim izazovima
Analizom ovog dokumenta može se zaključiti da je tržište rada u BiH suočeno sa brojnim problemima, te da je jedan od ključnih nedostatak radne snage.
Kako je naglašeno, kretanje na tržištu rada u BiH u 2025. godini karakterisali su umjereno nepovoljni trendovi, uz istovremeno smanjenje broja registrovanih zaposlenih i nezaposlenih osoba.
“Prosječan broj zaposlenih iznosio je 853.600 i smanjen je za 0,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je prosječan broj nezaposlenih iznosio 319.100, što predstavlja pad od 2,9 odsto”, navedeno je u Planu.
Tržište rada u BiH u 2025. godini, kako je naglašeno, suočavalo se sa izazovima koji odražavaju nastavak višegodišnjih trendova, uključujući usporavanje ekonomske aktivnosti, strukturne neravnoteže između ponude i potražnje radne snage, kao i izražene migracije radno sposobnog stanovništva.
“Iako je zabilježeno smanjenje nezaposlenosti, pad zaposlenosti ukazuje na nedovoljnu dinamiku tržišta rada i ograničene mogućnosti generisanja novih radnih mjesta”, upozoreno je u ovom dokumentu.
Migracije i nedostatak stručnog kadra
U predstojećem periodu, kako je naglašeno, očekuje se snažna borba za stabilizaciju ekonomskih prilika, te će i planirane aktivnosti, tj. realizacija postavljenih ciljeva zavisiti od razvoja situacije uzrokovane globalnim ekonomskim, socijalnim, energetskim prilikama itd.
“Takođe, potrebno je naglasiti problem migracije stručne radne snage, kako zaposlenih tako i nezaposlenih, u države članice EU, naročito u Njemačku, Austriju i Sloveniju, ali i skandinavske države. Sezonsko zapošljavanje radnika iz BiH u susjednim državama, Hrvatskoj i Crnoj Gori, posebno utiče na nedostatak radnika u djelatnostima hotelijerstvo i ugostiteljstvo, te građevinarstvo”, naglašeno je u ovom planu.
S tim u vezi, kako se dodaje, važno je naglasiti da poslodavci iskazuju povećanu potražnju za stranom radnom snagom i ukazuju na potrebu za liberalizacijom zakonodavstva kojim se reguliše zapošljavanje stranaca, kako bi se nedostatak domaće kvalifikovane radne snage, između ostalog uzrokovan i odlaskom u inostranstvo, kompenzovao zapošljavanjem stranih radnika.
Stav poslodavaca: Problem je kvalitet, a ne plata
Poslodavci tvrde da je na Zavodu za zapošljavanje teško pronaći radnike koji bi radili u realnom sektoru.
“To što ima na birou, to bi uglavnom radilo u državnom sektoru ili u državnoj službi, u ‘Elektrodistribuciji’, opštini ili nekom fondu. Na birou nema radne snage za realni sektor, odnosno prerađivačku industriju. Ili ako ima, ima je vrlo malo. Ono što je bitno – nema kvalitetne radne snage. Nije u pitanju plaćanje. Dosta radne snage koja se nudi na tržištu je uglavnom nekvalitetna”, tvrdi u izjavi za “Nezavisne novine” Janko Petrović, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.
Ekonomista Milenko Stanić ocjenjuje da su službe za zapošljavanje u BiH u dijelu pronalaska poslova izgubili svoju funkciju.
“Prava je rijetkost naći nekoga ko je došao na posao putem zavoda za zapošljavanje”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.
Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je odgovor Irana na američki prijedlog za okončanje rata, ocijenivši zahtjeve Teherana kao „potpuno neprihvatljive“.
– Upravo sam pročitao odgovor takozvanih iranskih predstavnika. Ne sviđa mi se – potpuno neprihvatljivo – napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.
Iran je prethodno, posredstvom Pakistana, dostavio odgovor Vašingtonu na američku mirovnu inicijativu, ali detalji dokumenta u početku nisu bili objavljeni. Kasnije su iranski mediji prenijeli da Teheran traži prekid američke pomorske blokade, ukidanje sankcija, obustavu svih napada i priznanje iranskog suvereniteta nad Hormuškim moreuzom.
Prema navodima agencije Tasnim, Iran zahtijeva i garancije da više neće biti vojnih napada, kao i prestanak zabrane izvoza iranske nafte. Među zahtjevima je i prekid sukoba na svim frontovima, posebno u Libanu, gdje izraelske snage vode borbe protiv Hezbolaha, saveznika Teherana.
Sjedinjene Američke Države ranije su predložile prekid borbi prije nastavka razgovora o osjetljivijim pitanjima, uključujući iranski nuklearni program. Međutim, nakon najnovijeg odgovora Teherana pregovori su ponovo zapali u zastoj.
Reakcija tržišta uslijedila je gotovo odmah, pa su cijene nafte porasle za oko tri dolara po barelu zbog straha da bi Hormuški moreuz mogao ostati blokiran. Kroz taj pomorski prolaz prije početka sukoba prolazilo je oko petine svjetske nafte.
Rat je postao i ozbiljan politički problem za Trampa, pošto ankete pokazuju da američki birači negativno reaguju na rast cijena goriva pred izbore za Kongres koji se održavaju za manje od šest mjeseci.
Prema dostupnim informacijama, Vašington nije uspio da obezbijedi širu međunarodnu podršku za vojnu operaciju otvaranja Hormuškog moreuza. NATO saveznici odbili su slanje ratnih brodova bez međunarodnog mandata i sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Tramp bi u srijedu trebalo da otputuje u Peking, gdje će sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom razgovarati i o Iranu. Cilj razgovora biće pokušaj da Kina iskoristi svoj uticaj na Teheran kako bi se postigao dogovor sa Vašingtonom.
Govoreći o situaciji na terenu, Tramp je izjavio da je Iran „poražen“, ali je upozorio da to „ne znači da je sve završeno“.
Istovremeno, izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je da rat neće biti završen dok Iran ne ukloni obogaćeni uranijum, ne demontira postrojenja za obogaćivanje i ne riješi pitanje balističkih projektila i regionalnih saveznika.
– Još uvijek ima posla u Iranu – rekao je Netanjahu, dodajući da bi diplomatija bila najbolje rješenje, ali da Izrael ne isključuje ni upotrebu sile.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan poručio je da se Iran „nikada neće pokoriti neprijatelju“ i da će „snažno braniti nacionalne interese“.
U međuvremenu, bezbjednosna situacija na Bliskom istoku dodatno se pogoršava. Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su da su presreli dva drona koja su dolazila iz Irana, dok je Katar osudio napad dronom na teretni brod u svojim teritorijalnim vodama. Kuvajt je takođe prijavio ulazak neprijateljskih dronova u svoj vazdušni prostor.
Sukobi se nastavljaju i na jugu Libana uprkos primirju koje su Sjedinjene Američke Države posredovale u aprilu. Netanjahu je upozorio da eventualni kraj sukoba sa Iranom ne znači automatski i kraj rata u Libanu.
– Trebalo im je vremena da shvate koliki je to rizik, ali sada to razumiju – rekao je Netanjahu, govoreći o mogućnosti blokade Hormuškog moreuza.
Novoobjavljeni dokumenti američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) otkrivaju izvještaje o neidentifikovanim letećim objektima (NLO), uključujući svjedočenja o bićima visine oko jednog metra koja su, prema navodima svjedoka, izlazila iz letjelica, kao i opise nepoznatih metalnih materijala i navodnih ostataka srušenih objekata, u okviru programa deklasifikacije koji sprovodi administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa.
Dokumenti, objavljeni u okviru inicijative Bijele kuće za transparentnost o NLO pojavama, sadrže pregled prijava iz 1960-ih godina, uključujući 1965. godinu koja je u FBI beleškama označena kao period “najvećeg broja viđenja NLO-a širom svijeta”, prenosi Tanjug.
U izvještajima se, kako piše Dejli mejl, navode opisi metalnih objekata koji navodno mogu da lebde bez zvuka, dostižu velike brzine i utiču na elektromagnetne sisteme, kao i tvrdnje o više slučajeva pronalaska ostataka navodno srušenih “letećih tanjira”, uključujući materijale opisane kao nepoznati metali sa mikroskopskim sferama.
“Neki svjedoci prijavili su da su vidjeli članove posade koji su izašli iz objekata, visine oko jednog metra, obučene u odijela nalik svemirskim skafanderima i kacige”, navodi se u dokumentu FBI.
Dio stotina stranica, fotografija i snimaka
Dokumenti su dio stotina stranica, fotografija i snimaka objavljenih u okviru šireg programa deklasifikacije, koji obuhvata i vojne izvještaje i arhivsku građu NASA.
Kongresmen iz Tenesija Tim Berčet, koji se godinama zalaže za objavljivanje podataka o NLO, naveo je na društvenoj mreži X da je “ovo tek početak”, navodeći da su ranije tvrdnje da takvi podaci ne postoje bile netačne.
Novoobjavljeni memorandum FBI datiran je na 19. oktobar 1966. godine i poslat je iz kancelarije biroa u San Francisku tadašnjem direktoru FBI pod naslovom “Neidentifikovani leteći objekti”.
“Poslati iz svemira da posmatraju Zemlju”
U dokumentu se pominju i tvrdnje autora Frenka Edvardsa, koji je NLO opisivao kao objekte navodno “poslate iz svemira da posmatraju Zemlju”, kao i navodi o navodnom prikrivanju informacija američkog ratnog vazduhoplovstva.
FBI je u bilješkama naveo da su prijavljeni objekti različitih oblika, uključujući diskove, cilindrične i jajolike formacije, kao i da su u nekim slučajevima nakon njihovog navodnog slijetanja pronađeni tragovi izgorjelog tla.
U izveštaju se navodi da su objekti opisivani kao uglačane metalne letjelice koje emituju toplotu i svjetlost, a pojedini svjedoci tvrdili su da su zadobili opekotine usljed blizine objektima.
U memorandumu se navodi da je tadašnji kongresmen i budući predsednik SAD Džerald Ford javno pozivao na održavanje kongresnih saslušanja o incidentima povezanim sa NLO.
Objavljivanje dokumenata dio je šire odluke administracije Donalda Trampa o deklasifikaciji materijala vezanih za NLO i navodne vanzemaljske pojave, dok su zvaničnici ranije upozorili da svjedočenja ne predstavljaju dokaz postojanja vanzemaljskog života.
Ambasador Evropske unije u BiH Luiđi Soreka izjavio je da Republika Srpska ima važnu ulogu na evropskom putu Bosne i Hercegovine, podsjećajući da je Srpska i ranije pokazivala konstruktivan angažman u procesu evropskih integracija.
Soreka je u intervjuu za Srpskainfo rekao da iz perioda od 2007. do 2010. godine pamti saradnju Republike Srpske tokom procesa ukidanja viznog režima za građane BiH.
– Isto tako i kasnije, kada je BiH dobila status zemlje kandidata. Tako da je uloga Republike Srpske važna i želimo da se Republika Srpska ponovo angažuje na evropskom putu. To će biti i tema mojih sastanaka prilikom naredne posjete Banjaluci – rekao je Soreka.
Govoreći o trenutnom stanju evropskih integracija, on je ocijenio da BiH danas nije na nivou na kojem se očekivalo da bude dvije godine nakon dobijanja zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora.
– Moram reći da nismo tamo gdje bi željeli biti nakon dvije godine. Pogotovo u protekloj godini sa dramatičnim usporavanjem aktivnosti. Mi, kao Evropska unija, smo razočarani – naveo je ambasador EU.
Prema njegovim riječima, prošle godine izgubljena je kultura dijaloga i kompromisa među političkim akterima, dok je raspad koalicije na nivou BiH dodatno usporio reformske procese.
– Nadam se da još ima vremena prije izbora. Protraćiti još jednu godinu bila bi prava šteta za zemlju, posebno sada kada ostatak regiona pravi iskorake – rekao je Soreka.
On je podsjetio da je Crna Gora nedavno započela izradu pregovaračkog sporazuma sa Evropskom unijom, te izrazio očekivanje da bi ta zemlja u narednim godinama mogla postati članica EU.
Soreka je ocijenio da u BiH trenutno nema dovoljno povjerenja među političkim subjektima, te upozorio na rast antievropskog narativa, posebno u Republici Srpskoj.
– Žalim što to kažem, ali posebno je to slučaj ovdje u Republici Srpskoj. Jasno je da to utiče na kapacitete vlasti na nivou BiH da ostvare rezultate – rekao je on.
Ambasador EU upozorio je i na mogućnost gubitka značajnih finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta ukoliko BiH ne ubrza reformske aktivnosti.
– Nažalost, još je prošle godine BiH već izgubila 108 miliona evra. Ukoliko se ništa ne desi u narednim mjesecima, dodatnih 373 miliona evra sredstava će se povući i dodijeliti zemljama koje ostvaruju mnogo bolje rezultate – istakao je Soreka.
On je naveo da Evropska unija sredstva usmjerava prema državama koje provode reforme, naglašavajući da „nedjelovanje ima svoju cijenu“.
Komentarišući poređenja sa Ukrajinom, koja uprkos ratu napreduje ka članstvu u Evropskoj uniji, Soreka je odbacio tvrdnje o dvostrukim standardima.
– Nema dvostrukih standarda. Ukrajina je dobila zadatke i pored rata ostvaruje rezultate. Bosna i Hercegovina ima svoje zahtjeve koji se ne ispunjavaju – rekao je ambasador EU.
Soreka smatra da evropske integracije donose konkretne koristi građanima, navodeći primjer Rumunije, čiji je životni standard značajno porastao nakon ulaska u Evropsku uniju.
– Ponekad se čini da mi, kao Evropska unija, želimo BiH pod okriljem Unije više nego što to želi BiH, odnosno barem njene vlasti – rekao je on.
Govoreći o mogućem ulasku BiH u Evropsku uniju, Soreka je poručio da ostaje „umjereni optimista“, ali da je za napredak neophodna veća odgovornost domaćih političkih aktera.
– Ne mogu reći datum, ali mogu dati svoju ličnu i institucionalnu posvećenost da ćemo uraditi sve u svojoj moći da osiguramo da BiH ne propusti ovaj voz – zaključio je Soreka.
U ruskoj delegaciji su još i zamjenica predsjednika Komiteta za spoljne poslove Androsova Oljga Vladimirovna i deputati Zakonodavne skupštine Sankt Peterburga Sergejeva Vera Vladimirovna i Kiseleva Elena Јurjevna i zamjenik šefa Administracije Gubernatora Sankt Peterburga Mihajlov Andrej Sergejevič.
Delegacija Parlamentarne skupštine Sankt Peterburga boravi u višednevnoj posjeti Republici Srpskoj.
– Tirjanstvu stati nogom za vrat, dovesti ga k poznanju prava, to je ljudska dužnost najsvetija – davno je rekao veliki Njegoš, napisao je Minić na društvenoj mreži Iks.
– Nije misterija zašto odlazi: zloupotrijebio je svoj položaj, više puta je nadjačao demokratske institucije i pokušao da dejtonsku viziju države sastavljene od dva entiteta zamijeni multietničkom unitarnom državom – istakla je Trišić Babić u objavi na društvenoj mreži Iks.
Dodaje da Šmitov odlazak podsjeća da je BiH jedina država u Evropi u kojoj je apsolutnu zakonodavnu i izvršnu vlast preuzeo neizabrani, strani zvaničnik.
– Nakon 30 godina izgradnja nacije u BiH mora biti konačno zaustavljena. Kako Evropa može opravdati stranu kontrolu nad BiH, koju nigdje drugdje ne bi prihvatila – ističe ona.
Podsjećamo, ranije je Šmit obavijestio njemački Dnevni list da namjerava podnijeti ostavku.