Autor: INFO

  • Komplikuje se priča o Južnoj interkonekciji

    Komplikuje se priča o Južnoj interkonekciji

    Krajem aprila u Dubrovniku bi trebalo da bude potpisan međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija, međutim kao problem pojavljuje se pitanje “državne imovine” koje, kako stvari sada stoje, prijeti da, u najboljem slučaju, uspori ovu investiciju.

    Zakon o državnoj imovini i prepreke

    Ovaj projekat nemoguće je realizovati uz Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je još 2005. godine nametnuo OHR, i prema nezvaničnim informacijama u BiH, danima unazad o ovom pitanju se razgovara u okviru zemalja Kvinte (SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija). To ne treba da čudi s obzirom na to da je Vlada FBiH predložila izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska na način da će taj projekat realizovati američka kompanija “AAFS Infrastructure and Energy”.

    Ipak, da bi počeli bilo kakvi radovi na tom i sličnim projektima, treba riješiti pitanje “državne imovine”, što domaći političari zbog potpuno različitih stavova nisu uradili u proteklih više od 20 godina.

    Stavovi Sarajevskih i entitetskih vlasti

    Već sada se spekuliše da stranke sa sjedištem u Sarajevu neće pristati na “parcijalno” rješavanje ovog pitanja, već će insistirati da se to riješi na nivou BiH, odnosno da Parlamentarna skupština BiH usvoji zakon o “državnoj imovini”. S druge strane, za Republiku Srpsku, a više puta su to istakli, to je neprihvatljivo.

    Bošnjački zvaničnici tvrde da “državna imovina” po Ustavu i odlukama Ustavnog suda BiH pripada BiH, dok u Republici Srpskoj naglašavaju da po tom istom Ustavu BiH, Bosna i Hercegovina nema imovinu i ona pripada u potpunosti entitetima.

    Pravna analiza i mogućnosti rješenja

    “Ustavni sud BiH nije prejudicirao konačno rješenje, već je u odlukama proširivao zabranu i utvrdio da Parlamentarna skupština BiH treba usvojiti zakon kojim će se urediti ovo pitanje. Između ostalog, zakonom se treba urediti raspodjela državne imovine, formirati njen registar i osnovati agencija koja će upravljati državnom imovinom. Dalje, državi treba ona imovina koja je potrebna za njeno funkcionisanje plus opšta i javna dobra koja su res extra commercio, a ostala imovina treba se staviti u funkciju privrednog i ekonomskog razvoja i razvoja lokalnih zajednica”, rekao je pravni stručnjak Damir Sakić, dodajući da je najbolje da se OHR nikada nije ni miješao u ovo pitanje.

    On kaže da ga ne bi iznenadilo da Kvinta, s obzirom na to da postoji veliki interes za realizaciju projekata energetske i saobraćajne infrastrukture, pristupi rješavanju ovog pitanja i nametne nešto s čim će svi biti “pomalo nezadovoljni”.

    “To pomalo nezadovoljni može biti rješenje u kojem niti jedan nivo vlasti neće biti isključivi titular prava vlasništva nad državnom imovinom, te da će ista biti raspodijeljena na teritorijalno-funkcionalnom principu, uz davanje državi potrebne imovine za njeno funkcionisanje”, rekao je za “Nezavisne” Sakić.

    Stavovi političkih lidera

    Što se tiče projekta Južna interkonekcija, Dragan Čović, lider HDZ-a, kaže da ne zna šta su predstavnici Kvinte uradili, ali da je komunicirao sa predstavnicima američke administracije u BiH te da se nada da će oni izaći “sa konkretnim saopštenjem.”

    “Slušao sam osvrt kolega iz SDA i SDP-a na tu temu i mislim da imamo usklađene stavove po puno pitanja. Treba zaštiti interes BiH, a to još treba omogućiti i svim drugim nivoima vlasti, u skladu sa Ustavom. Odluka o državnoj imovini, kakva je sad, evidentno je prepreka investicijama širom BiH. Treba pronaći adekvatno rješenje po ovom pitanju, jer mnoge investicije čekaju”, rekao je Čović.

    Podsjećanja radi, SDA i SDP isti dan su izašli sa skoro identičnim saopštenjem u kojem kažu da se pitanje “državne imovine” treba rješavati kroz zakon koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH i to na način da ta imovina pripada BiH. Kao prelazno rješenje, iz SDA su predložili da se na nivou BiH formira komisija koja bi vršila pojedinačna izuzeća od privremene zabrane raspolaganja “državnom imovinom”, dok je Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao da “fleksibilna tumačenja za nas nisu prihvatljiva”.

    “Ovo što su SDP i SDA rekli samo je jedan dokaz kako se oni ujedine kad treba da učine neku smicalicu Republici Srpskoj i oni su tu uvijek zajedno. Vjerovatno su čuli da se nešto kreće oko toga. Propao je pokušaj Šmita (Kristijan Šmit) da to riješi, i moram reći da su tajno formirane neke komisije, koje su kreirale rješenja”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

    On je rekao da su ta rješenja podrazumijevala da igrališta i parkovi pripadnu lokalnim zajednicama, a Republika Srpska ne bi imala nikakve imovine. Naveo je da je trebalo da objekti škola koje su napravljene prije sukoba 1991. godine pripadnu BiH, a da Republika Srpska plaća zakupninu.

    Dodik je rekao i da termin “državna imovina” ne postoji, te da sva javna dobra pripadaju Republici Srpskoj i da će tako i ostati, te da nema namjeru da popušta ili daje.

    “Republika Srpska, dok je ove ekipe, neće ni sjedati za sto gdje se o tome priča. Republika Srpska može da pogleda te neke funkcionalne priče i nemamo ništa protiv da ako neke institucije kupe imovinu u Republici srpskoj da ta imovina se knjiži na te institucije”, rekao je Dodik.

  • Zdravstveni radnici se ne mire sa 5%

    Zdravstveni radnici se ne mire sa 5%

    UKC Srpske danas će biti stjecište radnika u zdravstvu nezadovoljnih povćanjem plata koje im je vlast „odrezala“.

    Pozivu Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu Srpske da se ispred ove zdravstvene ustanove održi sastanak šta i kako dalje, podržali su i ostali reprezentativni sindikati u zdravstvu. Okupljanje je najavljeno u 10 časova, ispred zgrade ginekologije, sa trajanjem od oko pola sata…

    – Ovo je prilika da se čuje istina, da zauzmemo zajednički stav i da pokažemo da bez svakog radnika u sistemu nema ni sistema zdravstva. Danas ispred UKC skup organizujemo s ciljem informisanja zaposlenih o trenutnom stanju u vezi sa povećanjem plata u zdravstvu, aktuelnim dešavanjima u sistemu zdravstva, kao i o narednim koracima sindikalnog djelovanja. Ili mi – ili tišina – poručili su iz pomenutog sindikata.

    Podsjetimo, Narodna skupština Srpske prekjuče je usvojila set zakona o povećanju plata budžetskim korisnicima. U zdravstvu, plate glavnih sestara idu za 10%, specijalizanata za 7%, a doktora i sestara za 5%.

    Iz Strukovnog sindikata doktora medicine Srpske u potpunosti su podržali održavanje ovog skupa.

    Naglašavaju da će, pomenutim povećanjem, plata sestre biti veća za 75, a doktora za 120 KM.

    – Više puta smo rekli da je bolje da nam ne daju ništa, nego ovu mizeriju. Naime, pomenuti procenat povećanja plata samo je povećao revolt zdravstvenih radnika. Bar da smo dobili 10%, pa i nekako, ali 5% je ispod svakog mogućeg nivoa – kaže za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata dr Jovica Mišić.

    Naglašava da će sindikati u narednom periodu razmotriti šta i kako dalje, ali da povećanje od 5% neće ostati bez odgovora.

    – Spremni smo i na štrajk – poručuje Mišić.

    I u Strukovnom sindikatu medicinskih sestara i tehničara Srpske, takođe, podržavaju okupljanje ispred UKC.

    – Naravno da se slažemo sa našim kolegama i da ćemo podržati svaku inicijativu i prijedlog u pravcu poboljšanja standarda zdravstvenih radnika – ističe za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Goran Motika.

    Kako kaže, medicinske sestre su još dobro prošle.

    – Naime, oni koji rade cijeli mjesec, sa povećanjem od 5%, plus medicinski dodatak, dobiće ukupno 22% više na sadašnju platu. Međutim, to će biti manje u slučaju godišnjeg odmora, bolovanja, porodiljskog, pomenuti dodatak će biti umanjen, za one dane koje zaposleni ne radi – objašnjava Motika.

    Povećanjem od 5% nezadovoljni su i nemedicinski radnici u zdravstvu, koji su poručili da to nije rješenje nego poniženje.

    – Dok troškovi života divljaju, ova odluka nije korak naprijed, već uvreda i pokušaj „gašenja požara” tamo gdje bukti.  Odgovornost za ovo nezadovoljstvo snose oni koji nisu imali sluha za konkretne prijedloge i stvarne potrebe radnika. Borićemo se dok se rad svakog od nas ne počne cijeniti onako kako zaslužuje – poručili su iz Sindikata nemedicinskih radnika u zdravstvu Srpske.

    Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Srpske ističu da su zadovoljni što su poslanici imali sluha za njihove zahtjeve, koje su im, uz obrazloženje, dostavili uoči početka poslednje sjednice Narodne skupštine RS.

    – Dobro je to što se od 1. aprila uvodi medicinski dodatak, ali nismo zadovoljni time što plate u većem procentu nisu povećane nemedicinskim radnicima. Činjenica je da su oni izuzetno bitna karika u zdravstvu. U narednom periodu ćemo raditi na rješenjima da i oni budu zadovoljni i siguran sam da ćemo u tome uspjeti – naglašava za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Miloš Purković.

  • Bodiroga: Vlast uništava javna preduzeća, a pomaže tajkunima bliskim SNSD

    Bodiroga: Vlast uništava javna preduzeća, a pomaže tajkunima bliskim SNSD

    Da li su radnici „Željeznica Republike Srpske“, NP „Sutjeska“, pojedinih šumskih gazdinstava i drugih javnih preduzeća građani drugog reda, ili su samo ,,krivi” što ne rade u firmama koje je kupio neko od tajkuna SNSD-a?

    Upitao je ovo šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.

    – Radnicima u zdravstvu i prosvjeti se daju mrvice, a privatnoj firmi tri miliona maraka iz Fonda solidarnosti. Prava istina je da je Dodik naredio Upravnom odboru Fonda solidarnosti Republike Srpske da odobri isplatu sredstava direktne podrške Sindikatu metalaca i rudara Republike Srpske – Sindikalna organizacija RŽR „Ljubija” a. d. Prijedor u iznosu od tri miliona maraka za prevazilaženje posljedica u oblasti rudarstva – kaže Bodiroga i dodaje:

    – Prava istina je da je Dodik naredio da se isplata vrši na osnovu rješenja koje će donijeti ministar energetike i rudarstva, a za realizaciju ove odluke zadužuju se Fond solidarnosti Republike Srpske, Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike i rudarstva.

    Bodiroga ističe da mu je žao radnika RŽR „Ljubija” a. d. Prijedor i situacije u kojoj su se našli.

    – Žao mi je tih vrijednih ljudi koji mjesecima ne primaju platu, ali šta ćemo sa, na primjer, radnicima NP ,,Sutjeska”, „Željeznica Republike Srpske“, pojedinih šumskih gazdinstava i drugih javnih preduzeća prema kojima vlast ima još veću odgovornost? Ko je odgovoran za kašnjenje plata u tim ustanovama – pita Bodiroga.

  • Liban tvrdi: U izraelskim napadima na Bejrut ubijeno najmanje sedam osoba

    Liban tvrdi: U izraelskim napadima na Bejrut ubijeno najmanje sedam osoba

    Libansko ministarstvo zdravstva saopštilo je u srijedu da je u izraelskim napadima na južna predgrađa Bejruta i obližnji grad ubijeno najmanje sedam osoba, dok je izraelska vojska tvrdila da su ciljali visoki članovi Hezbolaha.

    Liban je uvučen u rat na Bliskom istoku 2. marta kada je militantna grupa Hezbolah, koju podržava Teheran, pokrenula napade na Izrael kako bi osvetila ubistvo iranskog vođe ajatolaha Alija Hamneija.

    Izrael je odgovorio širokim napadima širom Libana i kopnenom ofanzivom.

    Ministarstvo zdravstva saopštilo je da je u izraelskom vazdušnom napadu na područje Jnah u južnom Bejrutu ubijeno najmanje pet osoba, a ranjena 21 osoba.

    Izvor iz libanskih sigurnosnih snaga rekao je da su pogođena četiri parkirana automobila, navodi “HurriyetDailyNews”.

  • Al Šara: Sirija će ostati van sukoba sa Iranom, osim ako bude napadnuta

    Al Šara: Sirija će ostati van sukoba sa Iranom, osim ako bude napadnuta

    Sirijski predsjednik Ahmed al Šara izjavio je danas da će njegova zemlja ostati van američko-izraelskog rata protiv Irana, osim ako Sirija ne bude izložena napadu.

    “Ukoliko Sirija ne bude meta bilo koje strane, Sirija će ostati van bilo kakvog sukoba”, rekao je sirijski predsjednik u govoru na događaju koji je organizovao tink-tenk Četam haus u Londonu, prenosi Rojters.

    Sirijska vojska saopštila je ranije da su njene jedinice u ponedjeljak odbile napad velikog broja dronova, usmjerenih na njihove vojne baze blizu granice sa Irakom, prenosi Tanjug.

    To je bio posljednji takav incident od izbijanja rata u Iranu, a sirijska vojska je pre tri dana saopštila da su vojne jedinice uspjele da odbiju napad dronova koji su se kretali prema vojnoj bazi Al Tanf, na jugu zemlje.

  • Papa pozvao Trampa da pronađe put za izlazak iz rata

    Papa pozvao Trampa da pronađe put za izlazak iz rata

    Papa Lav pozvao je američkog predsjednika Donalda Trampa da potraži put za izlazak iz rata u Iranu.

    Papa je izrazio nadu da Tramp “traži način da smanji količinu nasilja”.

    “Rečeno mi je da je predsjednik Tramp nedavno izja

  • Netanjahu: Uništena sposobnost Irana da proizvodi atomske bombe i rakete

    Netanjahu: Uništena sposobnost Irana da proizvodi atomske bombe i rakete

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da su uništeni industrijski kapaciteti Irana za proizvodnju nuklearnih bombi i balističkih raketa.

    Netanjahu je u video-obraćanju naveo da je Islamska Republika pogođena sa deset pošasti.

    On je dodao da Izrael stvara “nove saveze sa važnim zemljama u regiji” protiv zajedničke prijetnje iz Irana, prenio je portal “Tajms of Izrael”.

    Netanjahu se izrazio nadu da će “uskoro moći da kaže više o ovim važnim paktovima” i obećao da će iranski režim pasti “prije ili kasnije”.

  • Makron indirektno prozvao Trampa

    Makron indirektno prozvao Trampa

    Francuski predsjednik Emanuel Makron pohvalio je evropsku “predvidivost” tokom posjete Japanu, u očiglednoj kritici američkog predsjednika Donalda Trampa, javlja AFP.

    “Svjestan sam da se Evropa ponekad može doživljavati kao kontinent koji je sporiji od drugih”, rekao je Makron pred japanskim poslovnim ljudima i investitorima u Tokiju.

    “Predvidivost ima svoju vrijednost”
    “Međutim, predvidivost ima svoju vrijednost i to smo pokazali svih ovih godina, a usudio bih se reći i posljednjih semica, mi smo ondje gdje znate da ćemo biti”, dodao je.

    Kritika nepredvidivih saveznika i indirektna poruka SAD-u
    Makron je kritikovao zemlje koje tvrde da djeluju brže od svojih saveznika, ali istovremeno nisu pouzdane.

    “Ne znate hoće li i prekosutra biti na toj poziciji i hoće li već sutra donijeti odluku koja vam može nauditi, a da vas o tome ni ne obavijeste”, rekao je on.

    AFP navodi da je riječ o očiglednoj referenci na rat SAD-a i Izraela protiv Irana, koji je doveo do praktičnog zatvaranja Ormuskog zaliva, ključne rute za japanski uvoz energije.

    Američki predsjednik Donald Tramp juče je kritikovao Francusku, poručivši na društvenim mrežama da je Pariz bio “vrlo nekoristan” tokom rata s Iranom, prenosi Index.hr.

  • SAD razmatra NATO ulogu

    SAD razmatra NATO ulogu

    Državni sekretar Marko Rubio izjavio je u utorak da će Sjedinjene Države “morati preispitati” svoj odnos s NATO-om nakon što završi rat protiv Irana.

    “Mislim da nema sumnje, nažalost, da ćemo nakon završetka ovog sukoba morati preispitati taj odnos. Moraćemo preispitati vrijednost NATO-a u tom savezu za našu zemlju”, rekao je Rubio domaćinu Šonu Hanitiju na “Fox News”.

    Dodao je da će “u konačnici” to biti odluka koju će donijeti predsjednik Donald Tramp.

    Visoki američki diplomata je rekao da je bio “jedan od najjačih branilaca NATO-a” dok je bio u američkom Senatu jer je “u tome pronašao veliku vrijednost”.

    Velik dio te vrijednosti bio je u posjedovanju vojnih baza u Evropi koje su omogućile američkoj vojsci “projektovanje moći u različite dijelove svijeta”, rekao je Rubio.

    “Ako smo sada došli do tačke u kojoj NATO savez znači da ne možemo koristiti te baze, da zapravo više ne možemo koristiti te baze za odbranu američkih interesa, onda je NATO jednosmjerna ulica”, dodao je.

    Rubio je otišao dalje, rekavši da iako Vašington ne traži od saveznika NATO da sprovode vazdušne napade kao dio rata protiv Irana, “kada nam treba da nam dopuste da koristimo njihove vojne baze, njihov odgovor je ‘Ne’. Zašto smo onda u NATO-u? Morate postaviti to pitanje.”

    Rubiovi komentari dolaze nakon što je nekoliko evropskih zemalja ograničilo američkoj vojsci korištenje baza na njihovom tlu.

    Ranije u utorak otkriveno je da je Italija uskratila američkom avionu dozvolu za slijetanje dok je bio na putu prema Bliskom istoku radi borbene misije.

    A u ponedjeljak je Španija zatvorila svoj vazdušni prostor za američke avione koji su izvršavali misije protiv Irana, navodi “HurriyetDailyNews”.

  • CIA dokument upozoravao: BiH teško može opstati bez međunarodnog pritiska

    CIA dokument upozoravao: BiH teško može opstati bez međunarodnog pritiska

    U sklopu kolekcije deklasifikovanih dokumenata CIA i drugih američkih obavještajnih agencija, nedavno je digitalizovan dokument iz vremena rata u BiH, s kojeg je oznaka tajnosti skinuta 2015. godine.

    Riječ je o analizi pripremljenoj za tim za nacionalnu bezbjednost tadašnjeg predsjednika Bila Klintona, u kojoj se procjenjuju izgledi da BiH opstane nakon eventualnog mirovnog sporazuma.

    Predviđanja o mogućem raspadu

    U dokumentu je zaključeno da BiH teško može da opstane zbog snažnih secesionističkih težnji Srba i Hrvata, koje su, kako se navodi, imale podršku zvaničnih politika u Zagrebu i Beogradu.

    “Ekstremisti u Beogradu i Zagrebu će željeti da otklone formalnost postojanja jedinstvene bosanske države i da apsorbuju područja koja kontrolišu njihovi sunarodnici”, navedeno je u dokumentu.

    Uprkos tome, procjenjuje se da bi politička rukovodstva Srbije i Hrvatske nastojala izbjeći otvoreno kršenje međunarodno podržane ideje jedinstvene BiH.

    Uloga međunarodne zajednice

    Iako se procjena o raspadu nije ostvarila ni gotovo 30 godina kasnije, dokument jasno ističe da bi samo snažan međunarodni pritisak mogao sačuvati BiH kao državu.

    Takve analize, prema ocjenama, vjerovatno su uticale na intenzivniji angažman SAD tokom mirovnih pregovora kako bi se spriječio neuspjeh procesa.

    Promjena američke politike

    Danas se postavlja pitanje šta se dešava u situaciji kada slabi američko-evropski konsenzus koji je postojao od Dejtonskog sporazuma.

    Administracija Donalda Trampa usvojila je strategiju koja fokus američke spoljne politike vraća na zapadnu hemisferu, uz istovremeno otvorenije uplitanje u političke procese u Evropi i podršku suverenističkim pokretima.

    Time se dodatno komplikuju odnosi između Vašingtona i Brisela, ali i zajednički pristup zapadnom Balkanu.

    Stav nove administracije

    Prema riječima visokog američkog diplomate, nova administracija i dalje podržava Dejtonski sporazum i ne podržava secesionizam u BiH.

    Istovremeno, naglašava se da SAD ne žele da se miješaju u unutrašnje odnose, već da razvijaju saradnju zasnovanu na ekonomskim interesima.

    Otvorena pitanja za budućnost

    Ključno pitanje ostaje da li će SAD biti spremne da ulažu političke i finansijske resurse kako bi spriječile eventualnu destabilizaciju BiH.

    Sagovornici smatraju da bi ekonomski projekti mogli igrati stabilizujuću ulogu, ali upozoravaju da BiH, bez spoljnog pritiska, prirodno klizi ka nestabilnosti.

    U isto vrijeme, neizvjesno je i koliko dugo će Evropska unija imati strpljenja za BiH, posebno u kontekstu sve slabijeg entuzijazma za proširenje.