Autor: INFO

  • HE na Drini u minusu 1,48 miliona KM, problem prodajna cijena struje

    HE na Drini u minusu 1,48 miliona KM, problem prodajna cijena struje

    Hidroelektrana na Drini ostvarila je neto gubitak od 1,48 miliona KM u prvih devet mjeseci ove godine, uprkos tome što je, u poređenju sa drugim hidroelektranama iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske, imala najbolje proizvodne rezultate po zaposlenom i najniže poslovne rashode po jedinici proizvedene električne energije.

    Kao glavni razlog negativnog poslovanja u ovom preduzeću navode nepovoljnu prodajnu cijenu električne energije, koja iznosi svega 35 KM po megavat-času, što je znatno manje u odnosu na cijene koje ostvaruju Hidroelektrane na Vrbasu i Hidroelektrane na Trebišnjici.

    Prema analizi poslovanja koju su Hidroelektrane na Drini dostavile 12. novembra, cijena električne energije za HE na Vrbasu iznosi 69,6 KM po megavat-času, dok je za HE na Trebišnjici 58 KM.

    U dokumentu se ističe da zbog neslaganja sa Matičnim preduzećem oko prodajne cijene nisu usvojeni planovi poslovanja, zbog čega je HE na Drini primorana da proizvedenu električnu energiju fakturiše po osnovnoj cijeni iz 2022. godine.

    Kako navodi ATV, čak ni cijena od 36,6 KM po megavat-času, usvojena na nivou Elektroprivrede Republike Srpske, ne bi bila dovoljna da ovo preduzeće izbjegne gubitak. U tom slučaju prihodi bi bili veći za 1,14 miliona KM, ali bi poslovanje i dalje bilo završeno sa minusom od oko 336.000 KM.

    Istovremeno, proizvodni pokazatelji HE na Drini bili su iznad plana. U prvih devet mjeseci proizvedeno je 712,62 gigavat-časa električne energije, što je 4,8 odsto više od planiranog.

    Poređenja radi, Hidroelektrane na Trebišnjici ostvarile su 103,3 odsto planirane proizvodnje, dok su Hidroelektrane na Vrbasu dostigle 80,6 odsto plana. Ukupna proizvodnja tri hidroelektrane iznosila je 1.775,71 gigavat-čas.

    Za razliku od HE na Drini, koja je zabilježila gubitak od 1,48 miliona KM, HE na Trebišnjici ostvarila je neto dobit od 6,34 miliona KM, što je 2,5 puta više nego u istom periodu prošle godine. Hidroelektrane na Vrbasu poslovale su sa dobiti od 4,94 miliona KM.

    Analiza pokazuje da HE na Drini ima i najniže poslovne rashode po jedinici proizvedene električne energije, koji iznose 4,14 KM, dok su u HE na Trebišnjici 5,53 KM, a u HE na Vrbasu 6,49 KM.

    Posebno se izdvaja produktivnost zaposlenih. Jedan radnik HE na Drini u prosjeku je proizveo 1.921 megavat-čas električne energije, što je 41 odsto više nego u HE na Trebišnjici i 56 odsto više nego u HE na Vrbasu.

    Dodatni problem predstavlja rast finansijskih obaveza. Zaduženost HE na Drini na kraju septembra iznosila je 46,4 miliona KM, dok je na kraju prošle godine bila 27,22 miliona KM, što predstavlja povećanje od oko 70,5 odsto.

    U istom periodu preduzeće je povuklo 23 miliona KM kredita, od čega je 20 miliona namijenjeno projektu izgradnje hidroelektrane „Bistrica“ kod Foče, a tri miliona za potrebe tekuće likvidnosti.

    Negativan je i pokazatelj novčanog toka iz poslovnih aktivnosti, koji je u prvih devet mjeseci ove godine iznosio minus 8,15 miliona KM, dok je u istom periodu prošle godine bio pozitivan i iznosio 1,97 miliona KM.

    U zaključku analize naglašava se potreba za hitnim potpisivanjem novog ugovora kojim bi se omogućilo nesmetano poslovanje HE na Drini.

    Dokument iz Višegrada dostavljen je Elektroprivredi Republike Srpske, resornom ministarstvu i republičkim zvaničnicima.

  • Vitkof: Dogovoren novi trilateralni sastanak o Ukrajini

    Vitkof: Dogovoren novi trilateralni sastanak o Ukrajini

    Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država Stiv Vitkof izjavio je da je nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi dogovoren novi trilateralni sastanak posvećen ukrajinskom sukobu.

    „Zakazali smo novi sastanak. Mislim da je danas postignut napredak“, rekao je Vitkof, prenosi RTRS.

    Razgovor Putina sa Vitkofom i specijalnim izaslanikom SAD Džaredom Kušnerom održan je u Kremlju i trajao je oko dva i po sata.

    Kušner je susret ocijenio kao veoma iscrpan i detaljan, izrazivši nadu da će rezultati razgovora imati pozitivan uticaj na naredne multilateralne diskusije.

    Američki izaslanici napustili su Moskvu avionom u 18.15 časova po lokalnom vremenu.

  • Ruski diplomata o glasanju BiH: Protivljenje rezoluciji o nacizmu nerazumljivo

    Ruski diplomata o glasanju BiH: Protivljenje rezoluciji o nacizmu nerazumljivo

    Glasanje predstavnika BiH protiv rezolucije Ujedinjenih nacija o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma predstavlja apsurdan potez i kršenje principa usaglašavanja spoljnopolitičkih stavova, ocijenio je Ilija Serov, treći sekretar Ambasade Rusije u BiH.

    Serov je istakao da je za rezoluciju glasalo 117 država, dok su 45 zemalja bile koautori teksta, što, prema njegovim riječima, pokazuje da je inicijativa imala široku međunarodnu podršku.

    On je ukazao da je ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija glasao protiv rezolucije, iako, kako je naveo, spoljnopolitičke odluke BiH treba da budu zasnovane na usaglašenom stavu.

    „Ambasador BiH u UN Zlatko Lagumdžija je glasao protiv, čime je, prema našem mišljenju, prekršeno pravilo da BiH treba da ima usaglašen stav prema spoljnoj politici“, rekao je Serov za RTRS.

    Prema njegovim riječima, i zvaničnici Republike Srpske izrazili su protivljenje ovakvom glasanju, čime je dodatno ukazano na odsustvo saglasnosti unutar BiH o ovom pitanju.

    Serov je naveo da su mu poznate obaveze BiH u okviru evroatlantskih procesa, ali smatra da to ne bi trebalo da bude prepreka za samostalno i objektivno donošenje političkih odluka.

    Posebno je ukazao na istorijsko stradanje stanovništva ovih prostora u Drugom svjetskom ratu i snagu partizanskog pokreta, ocjenjujući da je zbog takvog nasljeđa glasanje protiv rezolucije dodatno nerazumljivo.

    „S obzirom na brojne žrtve koje su ljudi ovdje podnijeli u Drugom svjetskom ratu, i na jak partizanski pokret na ovim prostorima, glasanje protiv Rezolucije je zaista apsurdno“, poručio je Serov.

    On je ocijenio i da se BiH time pridružila politici evropskih zemalja koje, prema njegovoj ocjeni, izbjegavaju da se jasno odrede prema pojavama neonacizma.

  • Vučić: Počelo rastakanje odbrambenog i bezbjednosnog sektora Srbije

    Vučić: Počelo rastakanje odbrambenog i bezbjednosnog sektora Srbije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je da je počelo, kako je naveo, rastakanje odbrambenog i bezbjednosnog sektora zemlje, tvrdeći da se takvi procesi odvijaju pod uticajem stranih obavještajnih agencija i uz učešće pojedinih nevladinih organizacija.

    Vučić je u video-obraćanju objavljenom na Instagramu ocijenio da se iza političkih pritisaka i kritika na račun državnih institucija krije namjera slabljenja Srbije, posebno njenog vojnog, odbrambenog i bezbjednosnog sistema.

    Prema njegovim riječima, oni koji su pobijedili na izborima nastoje da prikriju stvarne ciljeve svojih aktivnosti, dok su, kako tvrdi, nevladine organizacije preuzele ključnu ulogu u progonu ljudi koji drugačije misle i onih koji su ranije radili na očuvanju države.

    Vučić je posebno ukazao na gostovanje Predрага Петровића, директора истраживања Београдског центра за безбједносну политику, на РТС-у, гдје је изнесен приједлог темељне реформе безбједносног сектора.

    Како преноси RTRS, Vučić je ocijenio da zahtjevi pojedinih nevladinih organizacija, koje je označio kao finansirane iz inostranstva, uključuju i rasformiranje postojećeg bezbjednosno-obavještajnog sektora.

    „Све главне улоге у прогону оних који другачије мисле, оних који су чували државу, све полуге преузеле су невладине организације“, рекао је Вучић.

    Он је критиковао и поједине приједлоге који се односе на војну политику Србије, наводећи да студенти предлажу одустајање од најављеног обавезног војног рока у трајању од 75 дана.

    Посебно је проблематизовао ставове о сарадњи Србије са Израелом и Кином, земљама које је описао као државе са моћним оружаним снагама и значајним војним капацитетима.

    „На шта вам то личи, коме предајемо државу и од кога ћемо то и како моћи да се сачувамо и одбранимо“, упитао је Вучић.

    Повукао је и паралелу са периодом од 2000. до 2012. године, упозоравајући да би предложене промјене могле подсјећати на тадашње процесе у Србији.

    С друге стране, Предраг Петровић је у гостовању на РТС-у заговарао темељну реформу безбједносног сектора, истичући да би један од кључних корака требало да буде одузимање полицијских овлашћења безбједносно-обавјештајним службама.

    Када је ријеч о војном року, у програму Студентске листе не помиње се укидање војне обавезе, већ се предлаже увођење добровољног служења војног рока у трајању од шест мјесеци.

    Један од представника студената у блокади изнио је и захтјев да буде заустављен рад фабрике за склапање дронова коју је Србија отворила у сарадњи са Израелом.

  • Prijetnje paljenjem hotela i restorana: Hofmanu određen pritvor do 30 dana

    Prijetnje paljenjem hotela i restorana: Hofmanu određen pritvor do 30 dana

    Miljanu Vidoviću, poznatijem kao Miljan Hofman, određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je pokušao da iznudi novac od beogradskog privrednika čiji se poslovni objekti nalaze i u Republici Srpskoj. Prema navodima iz istrage, osumnjičeni je prijetio napadima na njegovu porodicu i imovinu ukoliko ne pristane na redovno plaćanje novčanih iznosa.

    Odluku o određivanju pritvora donio je Prvi osnovni sud u Beogradu, kako bi se spriječio mogući uticaj na svjedoke i ponavljanje krivičnog djela u kratkom vremenskom periodu.

    Prema navodima krivične prijave, Vidović je 6. novembra u beogradskom tržnom centru „Galerija“ prišao muškarcu Ž. N. i zaprijetio da će napasti njega, članove njegove porodice i njihovu imovinu ukoliko ne prihvati da mu isplaćuje određene mjesečne iznose.

    Kako prenose Nezavisne, pozivajući se na nezvanična saznanja Blica, privrednik posjeduje restorane i hotele u Beogradu, ali i u Republici Srpskoj.

    Prema tim informacijama, Hofman se navodno predstavio kao osoba koja djeluje u ime „vračarskog klana“, tvrdeći da se privrednik i njegova porodica nalaze na spisku onih koji moraju da plaćaju mjesečni iznos kako bi zauzvrat imali zaštitu u poslovanju.

    Ukoliko bi odbio takav zahtjev, navodno mu je zaprijetio paljenjem ugostiteljskih objekata, bacanjem bombi i polivanjem članova porodice kiselinom.

    Blic navodi i da je tokom susreta Hofman obavio telefonski razgovor, nakon čega je mobilni telefon dao privredniku kako bi razgovarao sa nepoznatom osobom koja je, prema sumnjama, ponovila izrečene prijetnje.

    Osumnjičeni je navodno govorio i o mogućnosti da preko svojih veza obezbijedi različite dozvole, olakšice u poslovanju i druge pogodnosti, predstavljajući to kao dio saradnje sa novom vlašću.

    Ipak, za sada nema javne potvrde da je Vidović zaista djelovao u ime „vračarskog klana“ ili bilo koje druge kriminalne grupe. Riječ je o navodima iz nezvaničnih izvora koji su predmet provjere.

    Hofman je uhapšen 11. novembra po nalogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, a lisice su mu stavljene dok je doručkovao u jednom restoranu brze hrane. Nakon hapšenja određeno mu je zadržavanje do 48 časova, a na saslušanju je negirao krivicu.

    Vidović je javnosti poznat po ranijim incidentima i sudskim postupcima. U junu 2024. godine izrečena mu je kazna od devet mjeseci kućnog zatvora zbog zlostavljanja i mučenja konobara u restoranu u Irigu, nakon što je objavljen snimak na kojem ga fizički maltretira.

    Njegovo ime pominjalo se i u slučaju iz avgusta 2025. godine, kada je grupa muškaraca upala u stambeni kompleks na Novom Beogradu i prijetila porodici sa šestogodišnjim djetetom. Tužilaštvo je protiv 15 osoba podnijelo optužni prijedlog zbog nasilničkog ponašanja, ali konačan sudski ishod tog postupka nije potvrđen u dostupnim izvještajima.

    Najnoviji slučaj ponovo je doveo Vidovića u fokus javnosti, a istraga će utvrditi sve okolnosti navodnog pokušaja iznude i eventualnu povezanost drugih osoba sa ovim događajem.

  • Španiju potresa stambena kriza: Milioni ljudi izašli na ulice, izbili sukobi s policijom

    Španiju potresa stambena kriza: Milioni ljudi izašli na ulice, izbili sukobi s policijom

    Španiju je zahvatio talas nezadovoljstva zbog sve viših cijena stanovanja, a masovni protesti i generalni štrajk, prvi takav u posljednjih 14 godina, izazvali su poremećaje u javnom prevozu, industriji i obrazovnom sistemu, dok je u pojedinim gradovima došlo i do sukoba demonstranata sa policijom.

    Hiljade ljudi izašle su na ulice Madrida, Barselone i drugih španskih gradova zahtijevajući od vlasti konkretne mjere za zaustavljanje rasta cijena nekretnina i kirija. Organizatori protesta upozoravaju da stanovanje postaje sve nedostupnije građanima, posebno mladima i porodicama sa prosječnim primanjima.

    Generalni štrajk održan je 11. novembra, a njegov značaj dodatno je naglašen činjenicom da je riječ o prvoj takvoj obustavi rada na nacionalnom nivou od prije 14 godina. Sindikati su prijavili veliki odziv u pojedinim privrednim sektorima, dok su poslodavačke organizacije iznijele znatno drugačije procjene.

    U Barseloni su organizatori naveli da se protestima pridružilo oko 400.000 ljudi, dok je lokalna policija procijenila da je na ulicama bilo približno 55.000 demonstranata. U Madridu su vlasti procijenile da se, uprkos obilnoj kiši, okupilo oko 120.000 ljudi.

    Prema izvještajima koje prenose Nezavisne, protesti su bili praćeni i incidentima. Pojedine grupe demonstranata razbijale su izloge prodavnica i palile kontejnere, nakon čega je došlo do sukoba sa policijskim snagama. Policija je izvijestila o desetinama privođenja širom zemlje.

    Štrajk je imao posljedice i na svakodnevno funkcionisanje gradova. U Barseloni su pojedine linije javnog prevoza bile obustavljene ili su saobraćale uz velika kašnjenja, dok su u Madridu zabilježeni poremećaji u autobuskom saobraćaju. Rad fabrika bio je usporen, a brojne škole i univerziteti radili su smanjenim kapacitetom ili su bili zatvoreni.

    Nezadovoljstvo građana dodatno je podstaknuto dugogodišnjim rastom troškova stanovanja. Prema podacima koji se navode u izvještajima o stambenoj krizi, prosječne kirije u Španiji gotovo su udvostručene tokom posljednje decenije.

    Protestni pokret dobio je dodatni zamah nakon slučaja 87-godišnje Marikarmen Abaskal, koja je izbačena iz stana u Madridu u kojem je živjela decenijama. Njen slučaj izazvao je snažne reakcije javnosti i postao simbol problema sa kojima se suočavaju podstanari.

    Španska vlada je prethodno predstavila paket mjera za ublažavanje stambene krize, uključujući produženje zaštite ugroženih zakupaca od iseljenja, ograničavanje špekulativne kupovine nekretnina, poreske olakšice i povoljnije uslove za kupovinu prve nekretnine. Međutim, politička neizvjesnost i različiti stavovi o predloženim rješenjima dodatno komplikuju pokušaje pronalaženja odgovora na ovaj problem.

    Stambena kriza tako je postala jedno od ključnih političkih pitanja u Španiji, posebno uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 29. novembar.

  • Putin poručio da Rusija ima samo jednu granicu sa Ukrajinom

    Putin poručio da Rusija ima samo jednu granicu sa Ukrajinom

    Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je organizovanje humanitarne misije u ukrajinskom gradu Konstantinovki, uz poruku da je Moskvi potrebno pet dana kako bi područje u blizini tog grada bilo očišćeno od mina i osigurani uslovi za njeno sprovođenje.

    Prijedlog je iznio nakon sastanka sa specijalnim izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, koji su boravili u Moskvi.

    Prema navodima ruske državne agencije TASS, Putin je rekao da Rusija kontroliše Konstantinovku i da je spremna da obezbijedi sigurnost humanitarne misije, a predložio je i da njenu organizaciju preuzmu ombudsmani.

    „Ako Ukrajinci vjeruju da kontrolišu Konstantinovku, onda neka osiguraju bezbjednost sa svoje strane“, poručio je ruski predsjednik, ocjenjujući prethodnu saradnju u organizovanju humanitarne akcije u ukrajinskom gradu Oleški kao pozitivno iskustvo.

    Kako prenosi B92, Putin je američkim izaslanicima izrazio zahvalnost prvoj dami SAD Melaniji Tramp zbog njenog angažmana u organizovanju humanitarne misije.

    Govoreći o mogućem završetku sukoba, ruski predsjednik ponovio je da Moskva pitanje teritorijalnog razgraničenja posmatra kroz državnu granicu.

    „Za Rusiju postoji samo jedna linija razgraničenja sa Ukrajinom, a to je državna granica“, rekao je Putin, dodajući da je upoznat sa ukrajinskim insistiranjem na takozvanim sivim zonama, ali da mir, prema njegovim riječima, mora biti trajan.

    Putin je istovremeno odbacio mogućnost raspoređivanja stranih vojnih snaga na teritoriji Ukrajine, ocijenivši da bi takav potez predstavljao prijetnju nacionalnoj bezbjednosti Rusije.

    „Oni će postati legitimna meta ruske vojske“, upozorio je ruski predsjednik.

    Osvrćući se na odnose sa evropskim državama, Putin je rekao da Rusija nikada nije odbijala dijalog, već da su evropske zemlje prekinule kontakte sa Moskvom. Dodao je da bi želio da SAD sarađuju sa Evropom i poručio da evropske države treba da odluče da li žele mir ili rat.

    Američki izaslanik Stiv Vitkof ocijenio je da su prethodni razgovori u Abu Dabiju, u kojima su učestvovali predstavnici Rusije, Ukrajine i SAD, protekli u pozitivnoj atmosferi. Potvrdio je i da je postignut dogovor o velikoj razmjeni ratnih zarobljenika.

    Vitkof je izrazio nadu da će biti održana nova runda trilateralnih pregovora, dok je najavio da će o razgovorima sa Putinom informisati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

    Džared Kušner istakao je da se nada kako će sastanak u Moskvi doprinijeti razgovorima o okončanju sukoba i pronalaženju puta ka miru. Prema njegovim riječima, SAD su započele razgovore sa evropskim državama o bezbjednosnoj arhitekturi na kontinentu.

  • Dodik zatražio detaljnu provjeru organizacije školskih ekskurzija

    Dodik zatražio detaljnu provjeru organizacije školskih ekskurzija

    Predsjednik Milorad Dodik zatražio je od nadležnih institucija da detaljno ispitaju način organizovanja školskih ekskurzija i provjere sve navode o mogućim zloupotrebama, poručujući da bezbjednost djece mora biti apsolutni prioritet.

    Dodik je upozorio da školska putovanja ne smiju služiti za ostvarivanje bilo čijih poslovnih interesa, pogodovanja ili sklapanje netransparentnih aranžmana, već moraju biti organizovana u interesu učenika.

    „One moraju biti vrijeme učenja, druženja i sigurnosti naše djece. Zatražio sam da nadležne institucije detaljno provjere način organizacije ekskurzija i svaki navod o eventualnim zloupotrebama“, naveo je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Kako prenosi RTRS, Dodik je istakao da roditelji moraju imati potpuno povjerenje u organizaciju školskih ekskurzija, kao i garancije da su njihova djeca bezbjedna tokom putovanja.

    Naglasio je da cijeli proces mora biti sproveden transparentno i odgovorno, bez prostora za interese koji nisu povezani sa dobrobiti učenika.

    „Djeca su na prvom mjestu. Tu ne smije biti kompromisa“, poručio je Dodik.

  • Šta studenti iz Srbije nude Republici Srpskoj: Zaštita nadležnosti, imovine i jačanje veza

    Šta studenti iz Srbije nude Republici Srpskoj: Zaštita nadležnosti, imovine i jačanje veza

    Program Studentske liste „Studenti pobjeđuju“ obuhvata i niz političkih i institucionalnih pitanja koja se odnose na Republiku Srpsku, sa posebnim naglaskom na očuvanje njenog ustavnog položaja, nadležnosti i unapređenje odnosa sa Srbijom.

    U dijelu programa posvećenom Republici Srpskoj navodi se opredjeljenje za očuvanje njenih nadležnosti, uključujući zaštitu imovine i prava koja proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Posebna pažnja posvećena je i ulozi visokog predstavnika u BiH, odnosno pitanju korišćenja bonskih ovlašćenja. U programu se ističe potreba preispitivanja dosadašnje prakse njihovog korišćenja, kao i poštovanja međunarodnog prava i procedura u vezi sa izborom visokog predstavnika.

    Kako prenosi BN, Studentska lista se u svom programu bavi i budućim odnosima Srbije i Republike Srpske, uz najavu jačanja saradnje u okviru specijalnih i paralelnih veza.

    Ta saradnja, prema programskim opredjeljenjima, trebalo bi da obuhvati privredu, industriju, saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, poljoprivredu i turizam, ali i oblasti obrazovanja, nauke, kulture i javne bezbjednosti.

    U dokumentu se naglašava i značaj regionalne saradnje, dobrosusjedskih odnosa i razvoja zajedničkih projekata, posebno u oblastima ekonomije, energetike i saobraćajnog povezivanja.

    Time je Republika Srpska obuhvaćena kao jedno od važnih pitanja u programu Studentske liste, koja svoje političko djelovanje u ovom segmentu vezuje za očuvanje postojećih ustavnih rješenja i unapređenje saradnje sa Srbijom.

  • Ko je dao saglasnost za glasanje u UN? Trišić Babić zatražila odgovor od Lagumdžije

    Ko je dao saglasnost za glasanje u UN? Trišić Babić zatražila odgovor od Lagumdžije

    Direktorica Kancelarije za međunarodne odnose Republike Srpske Ana Trišić Babić zatražila je od ambasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžije da objasni na osnovu čijih instrukcija i uz čiju saglasnost je BiH glasala protiv ruske rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma.

    Trišić Babić je istakla da Lagumdžija, uprkos obrazloženjima koja je iznio nakon glasanja, nije odgovorio na ključno pitanje – ko je donio odluku da BiH zauzme takav stav u Ujedinjenim nacijama.

    „Na osnovu čijih instrukcija i uz čiju saglasnost ste tako glasali?“, upitala je Trišić Babić u objavi na društvenim mrežama.

    Ona je poručila da javnost zaslužuje odgovor o tome ko je preuzeo odgovornost za ovakav diplomatski potez, posebno imajući u vidu da se radi o pitanju koje se odnosi na borbu protiv veličanja nacizma i neonacizma.

    Kako prenosi RTRS, Lagumdžija je prethodno odgovorio na kritike iz Republike Srpske povodom glasanja u UN, ali je Trišić Babić ocijenila da time nije razjašnjeno ko mu je dao instrukcije za glasanje.

    Podsjećanja radi, BiH je glasala protiv ruske rezolucije o borbi protiv veličanja nacizma i neonacizma, što je izazvalo reakcije političkih predstavnika iz Republike Srpske.

    Glasanje Lagumdžije komentarisao je i Milorad Dodik, koji je poručio da ambasador u budućoj konstelaciji političkih odnosa neće imati značajnu ulogu.