– Tokom sastanka je bilo riječi i o daljem unapređenju svih vidova saradnje sa SAD, sa posebnim akcentom na ekonomiju i energetiku – kaže Cvijanovićeva.
NDAA uključuje više odredbi kojima se stotine miliona dolara izdvajaju za zajedničke vojne projekte Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Za zakon je glasalo 216 poslanika, dok je 212 bilo protiv, javio je Rojters.
Mjeru je podržala većina republikanaca, dok je većina demokrata glasala protiv.
Pojedine demokrate su pokušale da ospore odredbu koja predviđa jačanje bezbjednosne saradnje SAD i Izraela, ali njihov prijedlog nije dobio podršku.
– Nemoguće je postići mirovni sporazum ako se obe strane s njim ne slažu. Ukrajinska strana to nije prihvatila (sporazum iz Enkoridža). Zato taj pokušaj nije urodio plodom. Sada je potrebno tražiti nove prijedloge i nove ideje – dodao je Marko Rubio.
On je istakao da je razgovor sa ruskim ministrom spoljnih poslova bio “dobar i iskren”.
Rubio je takođe naglasio da je američki predsjednik Donald Tramp jasno stavio do znanja: Vašington želi da igra konstruktivnu ulogu u okončanju ukrajinskog sukoba.
– Spremni smo da to uradimo, i to smo svakako rekli, i to smo jasno stavili do znanja na druge načine – rekao je.
Zavod za statistiku FBiH demantovao je Republički zavod za statistiku Republike Srpske kada je riječ o prosječnoj neto plati, navodeći da ti podaci mogu dovesti javnost u zabludu.
Iz federalnog Zavoda za statistiku saopštili su da podaci za maj koji se odnose na FBiH govore da je prosječna neto plata iznosila 1.698 KM te da je Republički zavod za statistiku juče saopštio da je prosječna plata u Republici Srpskoj za jun iznosila takođe 1.698 KM, što je za 2,1 posto više u odnosu na maj i 3,9 posto više nego u junu prošle godine.
“Nije opravdano upoređivati podatke za dva različita mjeseca. Ni u tom slučaju ne može se zaključiti da su prosječne plaće u oba entiteta jednake”, naveli su iz Zavoda za statistiku Federacije BiH.
Pojasnili su da je ključna razlika u metodologiji obračuna, odnosno da su u prosječnu neto platu u Republici Srpskoj za određene djelatnosti uključeni i topli obrok te regres, dok se u Federaciji BiH ove naknade iskazuju odvojeno od plate.
“Zbog toga prosječna primanja u Republici Srpskoj prikazana u većem iznosu nego što bi bila kada bi se primjenjivala metodologija koja važi u Federaciji BiH. To stvara pogrešnu sliku i zbog toga direktno poređenje prosječne plate u Republici Srpskoj i Federaciji BiH bez prethodnog usklađivanja iznosa za obračun nije statistički opravdano”, ocijenili su iz Zavoda za statistiku Federacije BiH.
Dodali su da je prilikom tumačenja podataka o prosječnoj plati neophodno jasno navesti šta je sve uključeno u obračun, jer različit obuhvat primanja direktno utiče na konačan rezultat.
Zemlje članice Evropske unije postigle su dogovor o 21. paketu sankcija protiv Rusije, nakon što je postignut kompromis oko jedne od najspornijih mjera – zabrane evropskim kompanijama da prevoze ruski tečni prirodni gas (LNG) u treće zemlje.
Prema dogovoru, primjena te zabrane biće odgođena za najmanje godinu dana, čime je otklonjena zabrinutost Grčke, koja je upozoravala da bi takva mjera ozbiljno pogodila njen brodarski sektor i imala ograničen efekat jer bi prevoznici mogli promijeniti registraciju svojih brodova.
Zadržana ograničenja na rusku naftu
Istovremeno, članice EU saglasile su se da još 12 mjeseci zadrže ograničenje cijene ruske sirove nafte na 44.10 dolara po barelu, iako je zbog rasta cijena energenata izazvanih sukobom na Bliskom istoku postojala mogućnost njegovog automatskog povećanja.
Novi paket sankcija dio je nastavka evropskog pritiska na Moskvu zbog rata u Ukrajini, dok Brisel nastoji dodatno ograničiti ruske prihode od izvoza energenata i očuvati jedinstven stav svih 27 država članica uprkos različitim ekonomskim interesima pojedinih zemalja, navodi “Politico”.
Elektroprivreda Republike Srpske se planira zadužiti u dvije banke, a Vlada Republike Srpske će na sjednici, koja se održava danas, u četvrtak, 23. jula, odlučivati o davanju saglasnosti za izdavanje garancije.
Naime, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić sazvao je za danas 20. sjednicu Vlade Republike Srpske sa prijedlogom dnevnog reda koji sadrži 69 tačaka.
Na samom kraju spiska, tačke 65, 66 i 67, odnose se na zaduženje Elektroprivrede Republike Srpske, ali i Elektro-Bijeljine.
Saglasnost za garancije
Tačka 65 odnosi se na razmatranje Prijedloga odluke o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje ODS Elektro-Bijeljina a.d. Bijeljina.
Sljedeće dvije tačke odnose se na razmatranje prijedloga odluka o davanju saglasnosti za izdavanje garancije Republike Srpske za kreditno zaduženje MH Elektroprivreda Republike Srpske MP a.d. Trebinje, kod dvije banke.
Nakon nekoliko dana nešto prijatnijeg vremena, meteorolozi upozoravaju da bi Evropa uskoro mogla da se suoči s novim talasom ekstremnih vrućina.
Dugoročne prognoze pokazuju da bi krajem jula i početkom avgusta ponovo mogla da se formira takozvana toplotna kupola, koja bi donijela veoma visoke temperature u velikom dijelu kontinenta.
Iako su prognoze za period duži od sedam dana još podložne promjenama, meteorolozi iz Austrije i Njemačke upozoravaju da postoji mogućnost novog dugotrajnog toplotnog talasa.
Španija već pod udarom ekstremnih temperatura
Dok se dio Evrope oporavlja od prethodnog talasa vrućine, Španija je već pogođena trećim velikim toplotnim talasom ovog ljeta.
Prema podacima španske meteorološke službe AEMET, temperature bi u pojedinim dijelovima zemlje mogle dostići i 47 stepeni Celzijusa, približavajući se nacionalnom rekordu od 47,6 stepeni.
Najugroženiji će biti jugoistočni dijelovi zemlje, gdje je zbog visokih temperatura i suše povećan rizik od šumskih požara.
Meteorološki portal Severe Weather Europe navodi da je uzrok ekstremnih vrućina takozvana toplotna kupola, odnosno snažno polje visokog vazdušnog pritiska koje zadržava veoma topao vazduh pristigao iz sjeverne Afrike i Sahare.
Austrijski meteorolozi najavljuju novi toplotni talas
Meteorolog austrijskog javnog servisa ORF Markus Vadsak (Marcus Wadsak) upozorio je da bi novi talas vrućina mogao da počne oko 31. jula.
Na društvenim mrežama napisao je da mnogi već imaju utisak kako je ljeto završeno nakon nekoliko svježijih dana, ali da meteorološki modeli pokazuju drugačiji razvoj situacije.
“Ali dolazi još nešto, i vjerovatno će biti ozbiljno”, poručio je Vadsak, prenosi Heute.
Prema njegovim riječima, novi talas mogao bi da potraje više dana i da se nastavi i početkom avgusta.
Pojedini modeli najavljuju i do 43 stepena
Dugoročne prognoze pojedinih meteoroloških servisa, među kojima je i Wetter.com, pokazuju mogućnost da bi početkom avgusta temperatura u Beču mogla da dostigne čak 43 stepena Celzijusa.
Ako bi se takav scenario ostvario, bio bi oboren dosadašnji austrijski rekord od 40,5 stepeni.
Ipak, meteorolozi upozoravaju da ovakve dugoročne prognoze treba tumačiti s oprezom, jer se vremenski modeli za period duži od sedam dana često mijenjaju.
Toplotna kupola mogla bi zahvatiti dio srednje Evrope
Prema sadašnjim projekcijama, nad dijelom srednje Evrope mogla bi da se formira nova toplotna kupola.
Riječ je o meteorološkoj pojavi u kojoj snažno polje visokog vazdušnog pritiska zadržava veoma topao vazduh iznad istog područja, zbog čega temperature ostaju izuzetno visoke i tokom dana i tokom noći.
U urbanim sredinama to dodatno pojačava osjećaj vrućine, jer se asfalt i beton sporo hlade, pa ni noći ne donose značajnije osvježenje.
Prognoze će biti preciznije narednih dana
Meteorolozi ističu da će naredni izlazi numeričkih modela pokazati da li će se scenario o novom dugotrajnom talasu vrućina potvrditi ili će intenzitet biti ublažen.
Za sada je izvjesno da bi kraj jula i početak avgusta ponovo mogli donijeti veoma visoke temperature u velikom dijelu Evrope.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić poručio je da njegov karakter nije sklon sukobima, ali da smatra svojom obavezom da reaguje kada, kako je naveo, političke optužbe prelaze granicu i pogađaju porodice i ljude koji nemaju mogućnost da se javno brane.
Stevandić je istakao da bi, umjesto političkih sukoba, mnogo radije razgovarao o kulturi, napretku i pozitivnim temama.
„Moj karakter je mnogo drugačiji. Ja bih najviše volio da raspravljamo o kulturi, o divnim ljudima, divnim stvarima, o napretku i svemu ostalom“, rekao je Stevandić.
Са гостовања на НТВ Арена Бијељина- увијек конкретно! pic.twitter.com/GCPJMGKiVL
— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) July 23, 2026
On je naveo da oštre reakcije dolaze u situacijama kada smatra da su pojedinci neopravdano napadnuti.
„Šta kad neko dođe i prozove 50 porodica? I ima 50 presuda da je lagao. Šta ja treba da pustim da on to radi, a ti ljudi ne mogu da se brane? Ja mogu da se branim“, rekao je Stevandić.
Prema njegovim riječima, politička odgovornost podrazumijeva i zaštitu onih koji nisu u mogućnosti da odgovore na javne prozivke.
„Drugi ljudi ne mogu. Druge porodice ne mogu. Druga djeca neće imati satisfakciju, nego će im oklevetati oca“, istakao je Stevandić.
Govoreći o svakodnevnim obavezama, Stevandić je naglasio da njegov dan počinje rano i da, osim političke funkcije, ostaje posvećen i ljekarskom pozivu.
„Ti ljudi koji to rade — oni spavaju do 10. Ja sam ustao u 7. Supruga ustaje prije mene. Ja sam već u 8 sati u Kliničkom centru, već sam neke ljude operisao, neke pregledao“, rekao je Stevandić.
Sastanak ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija završen je u Manili, na marginama samita ASEAN, a razgovori su trajali nešto više od pola sata.
Lavrov i Rubio napustili su salu za pregovore zajedno sa svojim delegacijama u 12.31 po lokalnom vremenu, odnosno u 6.31 po moskovskom vremenu. Sastanak je počeo u 11.54 po lokalnom vremenu i održan je prema ranije utvrđenom rasporedu.
Tokom razgovora posebna pažnja bila je posvećena mogućnostima za rješavanje sukoba u Ukrajini, kao i aktuelnim pitanjima u odnosima dvije zemlje.
Lavrov je dan ranije izjavio da Moskva polazi od toga da Vašington još nije odustao od prijedloga iznesenih tokom razgovora na Aljasci. Prema navodima diplomatskog izvora, inicijativa za održavanje sastanka došla je od američke strane.
U ruskoj delegaciji bili su zamjenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko, direktor Odjeljenja za spoljnopolitičko planiranje Aleksej Drobinjin i stalni predstavnik predsjednika Rusije pri ASEAN-u Jevgenij Zagajnov.
Američku stranu predstavljali su zamjenica državnog sekretara za politička pitanja Alison Huker i specijalni izaslanik predsjednika SAD Serđo Gor.
Nakon sastanka, Rubio je nastavio ranije planirane bilateralne razgovore u Filipinskom međunarodnom konferencijskom centru.
Vozače u BiH posljednjih dana na benzinskim pumpama dočekuju neugodna iznenađenja. Cijene goriva bilježe ogroman skok, pri čemu je litar dizela uveliko prešao psihološku granicu od 3,20 KM.
Glavni razlog za ovaj nagli rast je nova eskalacija sukoba na Bliskom istoku, koja je snažno uzdrmala svjetska tržišta nafte.
Nakon perioda relativnog zatišja, cijene naftnih derivata u BiH ponovo divljaju. Kako javljaju čitaoci portala Klix, ali i zvanične aplikacije za praćenje cijena, veliki skok zabilježen je u samo zadnjih par dana, a poskupljenja se na pumpama dešavaju gotovo na dnevnoj bazi.
Trenutno se cijene dizela u Sarajevu kreću od 3,00 pa do čak 3,36 KM po litru.
S druge strane, litar benzina se prodaje u rasponu od 2,70 do 3,17 KM. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, identičan trend i slična situacija s naglim poskupljenjima bilježi se i u ostatku Federacije BiH.
Zanimljivo je da su cijene goriva proteklih sedmica bile u konstantnom padu, prvenstveno zbog smirivanja situacije i primirja na Bliskom istoku. Međutim, geopolitička slika se preko noći promijenila.
Novi napadi i direktna eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, kao i intenziviranje sukoba između jemenskih Huta i Saudijske Arabije, izazvali su novu nesigurnost. Ovi događaji su momentalno uzdrmali globalna tržišta i gurnuli cijene sirove nafte prema gore.
S obzirom na to da cijene sirove nafte na svjetskim berzama i dalje rastu, gorivo u BiH moglo dodatno poskupjeti u narednim danima.
Kao i uvijek do sada, veće cijene na pumpama pokreću lančanu reakciju. Skuplje gorivo automatski znači i skuplji prevoz roba, što će se neminovno preliti na konačne cijene osnovnih životnih namirnica, brojnih drugih proizvoda i usluga. Za građane BiH, ovo predstavlja samo još jedan u nizu udara na ionako oslabljene kućne budžete.